Povežite se s nama

Gospodarstvo

Vlado Mikulčić dobitnik nagrade “Zlatne ruke”

Objavljeno

na

Hrvatska obrtnička komora u znak održavanja obnoviteljske Skupštine 1. srpnja 1994. godine, svečanom Akademijom obilježila je svoj dan. Pokrovitelj svečanosti bila je predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović, koja je svojim prisustvom uveličala taj važan dan za hrvatske obrtnike.

„ Kroz zajedništvo s drugim komorama i udruženjima obrtnika neophodno je da ustrajete u zaštiti svih svojih prava i interesa. Ustrajte na poticajnom zakonodavnom okviru, uklanjaju administrativnih i birokratskih prepreka, motivirajućoj poreznoj politici, na dosljednoj primjeni zakona o rokovima plaćanja, tražite širi prostor za razvoj, stvaranje i zapošljavanje, ne dajte da se zanemaruje vaša uloga u gospodarskom i općem društvenom pogledu, posebno u obrazovanju za obrtnička zanimanja koja mladima osigurava osposobljavanje za samostalan rad i brže uključivanje u svijet rada. – poručila je predsjednica.Hok_akademija_2015 (251)

Obrtnicima nikada nije bilo lako. I dvije godine nakon ulaska u Europsku uniju nije se ništa puno promijenilo te još uvijek postoje mnogi problemi. „Novac nam treba sada i tu je najveći problem. – istaknuo je Dragutin Ranogajec, predsjednik Hrvatske obrtničke komore.

Da je kriza uzela danak obrtništvu, od njenog početka do danas je zatvoreno više od 20 tisuća obrta, dok je nepovratno izgubljeno 50 tisuća radnih mjesta.

Akademija je ujedno bila i prilika najzaslužnijim obrtnicima, koji su svojom aktivnošću dali izniman doprinos razvoju obrta i obrtničkih institucija, dodijeliti najviša priznanja HOK-a „Zlatne ruke“. Među nagrađenima je i velikogorički obrtnik, ujedno i predsjednik Udruženja obrtnika Velike Gorice, Vlado Mikulčić. „Ovo priznanje mnogo mi znači. To je priznanje i potvrdamog dugogodišnjeg rada u obrtništvu i u tijelima komorskog sustava HOK-a.“Mikulčić je obrtnik već punih 25 godina i vlasnik je obrta „Mikel-servis“, a priznanje je dobioza postignutu visoku razinu usluga i značajan doprinos unapređenju strukovnog obrazovanja. Tijekom proteklih godina, imao je više od 30 naučnika koji su se izučili za zanimanje elektroničar – mehaničar.mIKEL

Stanje u obrtništvu u Velikoj Gorici je isto kao i u svim gradovima diljem Lijepe naše. – napomenuo jeMikulčić dodavši kako je nekada u Velikoj Gorici bilo više od 1 700 obrta dok ih je danas 1280. Trend zatvaranja obrta se nastavlja, iako se prošle godine otvorilo onoliko obrta koliko ih se zatvorilo. U prvom polugodištu 2015.godine, zatvorilo se stotinjak obrta. – doznali smo od Mikulčića. „Moramo biti optimisti i nadati se da će se taj trend zaustaviti. – dodao je.

U okviru Akademije promovirani su i novi majstorice i majstori, njih 1.205, koji su položili majstorske ispite u proteklih godinu dana. Također, Ministarstvo poduzetništva i obrta dodijelilo je i nagradu „Šegrt Hlapić“ najboljoj školi, najboljem mentoru i najboljem učeniku strukovne škole.

„Ovo je ujedno bila prilika da zahvalimo onima koji su učinili puno za obrtništvo, ali je i prilika da pošaljemo poruku onima koji sada vladaju i koji će u budućnosti željeti vladati da razmišljaju o nama obrtnicima, o malim ljudima. – poručio je na kraju Ranogajec.Nagrade

(Foto: zagrebacka-zupanija.hr/HOK)

Gospodarstvo

DZS objavio nove brojke, evo što se dogodilo s trgovinom u ožujku – jedan sektor posebno iskače

Ukupni promet u trgovini na malo u ožujku je porastao, no prehrambeni sektor bilježi pad na mjesečnoj razini.

Objavljeno

na

Objavio/la

Promet u trgovini na malo u Hrvatskoj u ožujku 2026. realno je porastao za 0,9 % u odnosu na veljaču, pokazuju najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku.

Najveći rast zabilježen je u prodaji motornih goriva i maziva, koja je na mjesečnoj razini skočila za 6,4 %. Rastu je pridonijela i trgovina neprehrambenim proizvodima (bez goriva), gdje je promet povećan za 2,4 %. S druge strane, promet od prodaje prehrambenih proizvoda u ožujku je pao za 0,8 % u usporedbi s prethodnim mjesecom.

U usporedbi s ožujkom prošle godine, kalendarski prilagođeni promet u trgovini na malo realno je porastao za 3,3 %.

Najveći godišnji rast ostvaren je u prodaji neprehrambenih proizvoda (osim goriva), gdje je promet porastao za čak 8 %. Pozitivan trend bilježi i sektor hrane, pića i duhanskih proizvoda, s rastom od 3,1 %. Ipak, prodaja motornih goriva i maziva na godišnjoj je razini pala za 4,7 %, što pokazuje da se tržište u tom segmentu kreće u suprotnom smjeru u odnosu na ukupni trend.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Plaće u Hrvatskoj opet porasle – evo koliki je bio prosjek u veljači

Neto plaće u odnosu na prošlu godinu porasle su gotovo 8 %, a najveće iznose bilježi farmaceutska industrija.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: pexels.com

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), prosječna neto plaća u Hrvatskoj za veljaču 2026. iznosila je 1.527 eura. U odnosu na siječanj to je rast od 1,1 %, dok je realno povećanje iznosilo 0,8 %. Prosječna bruto plaća u veljači bila je 2.139 eura, što je u odnosu na prethodni mjesec nominalno više za 1,2 %, a realno za 0,9 %.

Na godišnjoj razini rast je još vidljiviji. Prosječna neto plaća bila je 7,8 %veća nego u veljači prošle godine, dok je realni rast iznosio 3,9 %. Bruto plaće su u istom razdoblju porasle nominalno 8,9 %, a realno 4,9 %.

Medijalna neto plaća iznosila je 1.282 eura, što znači da je polovica radnika primila manje, a polovica više od tog iznosa. U odnosu na siječanj medijan je pao za 1,7 %, ali je u odnosu na prošlu godinu porastao za 9,1 %.

Medijalna bruto plaća u veljači iznosila je 1.750 eura, što je mjesečno manje za 2,2 %, dok je na godišnjoj razini veća za 10,5 %.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Nezaposlenost u gradu pada! Broj prijavljenih manji, poslodavci najviše traže ovo zanimanje

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Vojtech Okenka/pexels.com

Krajem ožujka 2026. godine na području Ispostave Velika Gorica u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje bilo je 849 nezaposlenih osoba. Riječ je o padu od 5,5 % u odnosu na veljaču te 11,4 % manje nego u istom razdoblju prošle godine.

Tijekom istog mjeseca iz evidencije HZZ-a zaposleno je 110 osoba, pri čemu su se najčešće zapošljavali administrativni službenici, ukupno njih devet.

S druge strane, poslodavci su u ožujku na području Velike Gorice Zavodu prijavili 319 slobodnih radnih mjesta. Najveća potražnja zabilježena je za poštarima, za koje je oglašeno 65 radnih mjesta.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Industrija u plusu – Hrvatska bilježi rast proizvodnje u odnosu na prošlu godinu

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Nattanan23/pixabay.com

Industrijska proizvodnja u Hrvatskoj u veljači 2026. godine bila je 1,2 % veća nego u veljači prošle godine, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. Međutim, u odnosu na siječanj, ukupna proizvodnja pala je za 0,8 %.

Najveći mjesečni pad zabilježen je u proizvodnji energije, koja je pala za 10,7 %.

S druge strane, rast je predvodila proizvodnja kapitalnih proizvoda, koja je u veljači porasla za 14,3 % u odnosu na siječanj.

Na godišnjoj razini kapitalni proizvodi također su u plusu, s rastom od 7 %, dok su trajni proizvodi za široku potrošnju pali za 9,3 %. Broj zaposlenih u industriji ostao je isti kao u siječnju, ali je u odnosu na veljaču 2025. godine manji za 5,3 %.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Velika pomoć poljoprivrednicima: do 50.000 eura potpora za proljetnu sjetvu

Prijava se podnosi isključivo online, putem AGRONET sustava, i to u razdoblju od 2. do 17. travnja 2026. godine.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: lilang wan/Pexels

Poljoprivrednici u Hrvatskoj od danas mogu računati na novu financijsku potporu za proljetnu sjetvu i sadnju. Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju otvorila je javni poziv kojim se dodjeljuju sredstva za 2026. godinu, a rok za prijavu istječe 17. travnja.

Program se provodi prema važećem pravilniku (Narodne novine, br. 34/26), a potpore se dodjeljuju u okviru tzv. de minimis pravila Europske unije. To u praksi znači da pojedini korisnik kroz tri godine može dobiti najviše 50.000 eura potpore.

Tko ima pravo na prijavu?

Na potporu mogu računati poljoprivrednici koji su već evidentirani u sustavu, odnosno upisani u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava. Također, uvjet je da su podnijeli Jedinstveni zahtjev za 2025. godinu za površine od najmanje jednog hektara te da predaju odgovarajući zahtjev za ovu potporu.

Obuhvaćen je širok spektar proizvodnje – od žitarica i uljarica do voća i povrća, uključujući i krmno bilje, soju, šećernu repu i ostale industrijske kulture.

Koliko novca se može dobiti?

Visina potpore ovisi o površini koja se obrađuje. Minimalno se priznaje jedan hektar, dok je gornja granica 20 hektara po korisniku.

Za prvih 10 hektara predviđena je potpora od 100 eura po hektaru, dok se za dodatnih 10 hektara isplaćuje 50 eura po hektaru.

Kako se prijaviti?

Prijava se podnosi isključivo online, putem AGRONET sustava, i to u razdoblju od 2. do 17. travnja 2026. godine. Važno je napomenuti da nema potrebe za ispisivanjem niti slanjem dokumentacije – cijeli postupak odvija se digitalno.

Poziv je već otvoren, a više informacija potražite ovdje.

Nastavite čitati

Reporter 459 - 30.04.2026.

Facebook

Izdvojeno