ktc
Povežite se s nama

Moja županija

Vladimir Bregović (53) gradonačelnik je Vrbovca, prvi čovjek županijskog sporta i kandidat za župana

Kao dječak bio je prvak Jugoslavije u hrvanju, završio je građevinu, u mladosti dolazio iz Vrbovca u Veliku Goricu zbog djevojaka, sudjelovao u Domovinskom ratu, dovršio privatizaciju PIK Vrbovca… Vladimir Bregović upravo dovršava treći mandat gradonačelnika u svom gradu, a uskoro bi mogao brinuti o cijeloj županiji. Novi cilj je – postati župan

Objavljeno

na

Obilaznicom prema Bjelovaru, na 35 minuta vožnje od Velike Gorice, skrene se prema Vrbovcu. Gradiću od 15-ak tisuća stanovnika, s lijepo uređenim središtem grada, na kojem je i jedna relativno skromna zgrada. Nimalo glamurozna. A na ploči piše: “Grad Vrbovec – gradonačelnik”. Preskočiš tih nekoliko stepenica, dođeš na prvi kat i tu si. Gradonačelnik – a to je u Vrbovcu već 12 godina Vladimir Bregović – dočekao nas je odlično raspoložen. Nasmijan, u odijelu, ali bez kravate, u nešto opuštenijem izdanju…

Photo: Borna Filic/PIXSELL

– Odijelo je meni uniforma. Da se mene pita, najrađe bih bio u trenirci. Ipak sam ja sportaš, čim dođem doma, odmah upadam u trenirku – kaže nam Bregović dok nudi gosta pićem i kavom.

Podsjećam ga za početak da smo se već upoznali, na jednoj od dodjela nagrada najboljima u sportu u Zagrebačkoj županiji, jer Bregović je i predsjednik Zajednice sportskih udruga i saveza Zagrebačke županije. Ta dodjela održavala se, naravno, u Velikoj Gorici. Nije mu to, naravno, bio ni prvi ni zadnji put da je dolazio u naš grad. Baš naprotiv, Gorica i Bregović znaju se već dugo, posljednjih godina viđaju se relativno često…

– Pa imao sam ja i cure u Velikoj Gorici! Ali to je bilo nekih davnih, davnih dana, još u vrijeme dok sam imao kosu – sa smiješkom kaže Bregović pa u istom tonu dodaje:

– Kad se sve zbroji, moram reći da imam lijepe uspomene na to vrijeme, o Goričankama sve najbolje.

Vladimir Bregović

Gorica – grad sporta i lijepih žena

Gradonačelnik Vrbovca je od 2005., sve ove godine razne obveze povremeno ga dovedu u Veliku Goricu, na koju danas gleda kroz naočale jednog lokalnog političara.

– Budući da sam vezan uz županiju, više sam involviran u sva događanja u gradovima, pa tako i Veliku Goricu. Zato mi je prva asocijacija na Goricu da je to najveći grad u Zagrebačkoj županiji. Svima drugima, realno, prva asocijacija je zračna luka – svjestan je Bregović, koji ima još jednu asocijaciju na VG:

– Druga asocijacija definitivno je gorički sport. Kako sam i predsjednik županijske Zajednice sportskih udruga i saveza, odmah mi padnu na pamet svi uspješni gorički sportaši. U našoj županiji imamo 25.000 aktivnih sportaša, a velik dio toga otpada upravo na goričke sportaše. I zato mislim da slobodno mogu reći kako je Velika Gorica grad sporta.

Ako je doista tako, valjda će se i predsjednik Zajednice složiti da je krajnje vrijeme da jedan takav grad sporta konačno opet dobije prvoligaša u nogometu.

– Uh, Gorica je jako blizu i stvarno se nadam da će uspjeti ove sezone. Uvjeren sam da je Gorica to zaslužila, i infrastrukturom, i radom svih koji su uključeni u klub, iako to zapravo i nije samo jedan klub. Riječ je o cijelom nogometnom bazenu, svim onim manjim klubovima s goričkog područja koji gravitiraju gradskom klubu i Gorica kao prvoligaš za sve njih bila bi vrhunac sportskog djelovanja – svjestan je Bregović.

Navijam za Goricu u prvoj ligi

Bit će u svibnju i HDZ-ov kandidat za župana Zagrebačke županije, uvjeren je da će na izborima i pobijediti, pa bi kraj sezone mogao dočekati na još važnijoj funkciji od ove dosadašnje. I, nadamo se, već nakon nekoliko dana mandata proslaviti s Goričanima ulazak drugog kluba iz županije, uz zaprešićki Inter, u najviši rang hrvatskog nogometa.

– Ako mene pitate, ‘Gorica u prvoj ligi’ nije pitanje hoće li se to dogoditi ili neće. Pitanje je samo kad će se to dogoditi. To je zacrtani smjer – vjeruje Bregović.

Gorica je jedna od perjanica našega gradskog sporta, ali zna dobro i prvi čovjek Vrbovca da nije jedina.

– Dovoljno je reći da je ovogodišnji najbolji sportaš Zagrebačke županije vaš predstavnik, sjajni paraolimpijac Velimir Šandor. Time smo, zapravo, rekli sve. Neću sad izdvajati nekoga, odličan košarkaški klub, ili odbojkaše, atletičare, boksače… Velikogorički sport je zaista na jednoj zavidnoj razini.

Bregović sam loptu nikad nije previše naganjao, od najmlađih dana njegov je izbor bio nešto neobičniji – hrvanje. Medalje osvojene i prije 40-ak godina još čuva, a od treninga nije odustao ni sad, kad je duboko zagazio u šesto desetljeće.

– Da, kad ulovim vremena, odem i odraditi trening, barem jedanput ili dvaput tjedno. To je za moj gušt, a i mislim da se svi moramo na neki način održavati. Uostalom, barem jednom godišnje vodimo automobile na servise, a sami sebe baš i ne održavamo. Netko igra tenis, netko šah, a ja se bavim hrvanjem – objašnjava Bregović i nastavlja svoju hrvačku priču:

– Kao pionir bio sam jednom prvak Jugoslavije, jednom sam bio drugi, a imao sam uspjeha i po Hrvatskoj. Ali davno je to bilo, još tamo u prvoj polovici 70-ih.

 I gradonačelnik zna dobiti po glavi…

Ljubav prema hrvanju osjeća se u svakoj njegovoj rečenici, na poseban način govori o sportu koji ga prati kroz cijeli život.

– Hrvanje je jedan od najkompleksnijih sportova. Tko prođe školu hrvanja, nakon toga će znati igrati i nogomet, i košarku, a ujedno je prošao i školu gimnastike. Garantiram da sva djeca koja se u osnovnoj školi prođu nekoliko godina škole hrvanja, ako se nakon toga više ne žele baviti hrvanjem, imaju podlogu za sve sportove. Baviti se hrvanjem znači biti fizički maksimalno spreman. Nema mišića na tijelu koji ne radi u tom sportu – objašnjava Bregović, koji se u vrbovečki hrvački klub uključio čim je osnovan.

– Naš lokalni hrvački klub djeluje od 1973. i ja sam jedan od prvih članova kluba, ali i jedan od prvih osvajača medalja. Zavolio sam taj sport odmah i sve nakon toga je bila nadgradnja. Zato sam do danas ostao u hrvanju, koristim svako slobodno vrijeme za to. A to je i ključno pitanje – čime se čovjek bavi kad ima vremena. Ja skidam odijelo, oblačim trenirku i odem odraditi trening sa svojim dečkima. U zadnje vrijeme sam malo rijeđe na strunjači s njima, više sam rekreacijski tip, ali ne bježim ni od toga.

Zanimljiv je to slučaj, puno mlađim i spremnijim hrvačima nije s druge strane bilo tko, nije lako “opaliti” gradonačelnika… Ili?

– Kako dečki reagiraju? Ma nemaju respekta, ali ja to od njih ni ne tražim. Evo, baš jučer sam bio na treningu, mogu vam reći da sam dobro dobio po glavi. I još izgubio u našoj verziji košarke. Igramo ‘ragbi košarku’, bez faula.

Odavno više nije natjecatelj, u sportu je kao rekreativac, ali i fanatik. Zato stalno i razmišlja kako pomoći sportašima, omogućiti im što više. A evo i što je smislio…

– Moj prijedlog je da obavezno izdvajanje svih općina, gradova i županije za sport bude minimalno tri posto od proračuna. Time bismo dobili puno veću masu, a lokalne samouprave ne bi trebale biti previše opterećene. Takav bi sustav donio veću sigurnost i ozbiljnost u svim sredinama, pa tako i kod vas, u Velikoj Gorici. Svi najbolji sportaši, olimpijski i svjetski prvaci, značajan dio karijere provedu baš u lokalnom sportu, tu sve počinje. Sport je najbolji marketing za našu državu i zato mora dobiti što zaslužuje – vjeruje Bregović.

Vizija ‘tri posto’ za još više medalja

Prođe li njegova ideja, ukoliko se zakonski odredi komad proračuna koji mora ići na sport, rezultati će se brzo vidjeti.

– Ako bi tih tri posto primijenili kao kriterij u Zagrebačkoj županiji, to bi značilo da bi proračun za sport sa 4,8 milijuna kuna porastao dvostruko, na između devet i deset milijuna. Za Županiju, koja ima proračun 500 milijuna kuna, to ne bi bilo nikakvo preopterećenje. A na taj bi se način direktno utjecalo na 100.000 ljudi. Kako? Sportaša imamo 25.000, a tu dolaze i treneri, roditelji, obitelj… Dakle, govorimo o utjecanju na toliki broj ljudi s nekoliko milijuna kuna. Nema projekta u kojem kvalitetnije, brže i bolje možemo doći do efekta – govori gradonačelnik Vrbovca.

Nije tipičan političar, vokabular je kudikamo opušteniji, bliži običnim ljudima, ali na “politički jezik” prebaci se iste sekunde kad se spomene, recimo, kandidatura za župana. I izbori.

– Treći mandat završavam i kad pogledam unatrag, mogu biti zadovoljan onim što je učinjeno u Vrbovcu. Nije bilo investicije koja nije osmišljena u našoj kancelariji i zatim realizirana. Međutim, najveće investicije tek slijede. Čeka nas projekt od 100 milijuna eura u vodoopskrbi, a paralelno radimo i na sustavu odvodnje i pročiščivača, na poduzetničkom centru… A sve to sufinancirat će se iz EU-a i sljedeće tri godine će biti realizirano – govori Bregović, koji po četvrti gradonačelnički mandat neće ići iz samo jednog razloga.

– Budući da, odlukom moje stranke (HDZ), idem u utrku za župana, ne mogu više biti kandidat za gradonačelnika, ali vjerujem u dobre rezultate moje stranke i u gradu i u županiji. Takvi su trendovi, imamo pravo nadati se, željeti župana. Vjerujem da možemo doći do željenog cilja. Brojke su na našoj strani, imamo vjetar u leđa od Vlade i našeg predsjednika stranke Plenkovića, kojeg bi svaka majka poželjela za zeta. To moramo iskoristiti, bez obzira na ime našeg političkog protivnika. Velika Gorica, uvjeren sam, u toj nam je priči najvažniji kotačić – svjestan je Bregović.

Nema čarobnog štapića, ajmo raditi

U vrlo je dobrim odnosima s goričkim gradonačelnikom Barišićem, kao i s ljudima koji vode gorički sport, a iz Velike Gorice bi, da može, u Vrbovec uzeo…

– Proračun! – bez previše razmišljanja, uz široki osmijeh, ispalio je Bregović pa pojasnio:

– Gorica je velik grad, 350 milijuna kuna ozbiljan je proračun, ali Grad odlično funkcionira. Kolega Barišić ulagao je izuzetan napor u posljednja dva mandata i uopće ne sumnjam da će dobiti i treći. Ustroj cjelokupnih djelatnosti napravljen je uzorno, za primjer drugim gradovima u Hrvatskoj.

Tu pohvalama nije bio kraj.

– Potencijal koji Gorica ima je ogroman, jednako kao i županija, ali i moj Vrbovec. No moramo biti svjesni da nitko neće doći čarobnim štapićem i napraviti posao umjesto nas. Međutim, mi znamo taj posao, znamo kako se osmišljaju i razrađuju projekte, znamo aplicirati za fondove EU-a i nastaviti napredovati. Cilj je ulaganjima i investicijama od jedne kune napraviti četiri ili pet kuna – jasan je Bregović.

Kad se priča okrene, kad ga upitaš što bi Goričanima preporučio da uzmu iz Vrbovca, kad bi to bilo moguće, ima spreman odgovor.

– Uh, definitivno naše vrbovečke delicije… Mi, recimo, ne znamo raditi kompjutore, ali zato znamo raditi kobasice. Dio tradicije je i da ljudi iz ovoga kraja sami rade svoje kobasice, praktički se natječu jedni s drugima čije će ispasti bolje. Ja baš i nisam u tome, više sam s druge strane, moj posao je degustacija, ha, ha. Znam prepoznati što je dobro – smije se Bregović.

Cilj je da nešto ostane iza mene

Uz sve ostalo, predsjednik je i Hrvatskog hrvačkog saveza, usko je vezan uz sport, ali politika je ipak životni poziv. Kako se to nekome dogodi, zapitat će se mnogi koji zaziru od politike…

– Meni je politika došla nekakvih automatizmom. Od sredine 90-ih bio pročelnik u gradskoj upravi, a to onda čovjeka povuče. Motivirala me želja da ostavim nešto iza sebe, to mi je bio glavni cilj. Stavljati ciglu na ciglu, graditi nešto, da jednog dana ljudi prolaze Vrbovcem i kažu: ‘Taj i taj čovjek ovo je započeo graditi’. I da se sjete mene. Mislim da bi cilj svakog čovjeka trebao biti upravo to, da ostavi nešto iza sebe – priča Bregović i dodaje:

– Kroz političko djelovanje, kroz izvršne funkcije, načelnika, gradonačelnika i župana, imamo vezu sa stvarnim životom, sa stvarnom brigom za standard građana, ali sa stvarnim projektima. Tu je i ta želja da iza sebe ostaviš konkretne projekte. Eto, sve su to motivi koji natjeraju mladog čovjeka da krene u politiku.

Prije nego što je krenuo u taj dio karijere, radio je sve i svašta.

– Prije rata sam radio u struci, u građevini. Zatim je došao Domovinski rat, bio sam dragovoljac, nakon čega sam postao pročelnik u gradskoj upravi, pa se opet vratio u gospodarstvo. Bio sam predsjednik Uprave Gradipa, a godinu dana sam bio i predsjednik Uprave PIK Vrbovca, i u tom razdoblju uspješno završio privatizaciju tvrtke. PIK je sad dio koncerna Agrokor, jedan od njegovih najuspješnijih dijelova – ponosan je Bregović, koji je potpuno uvjeren da će u svibnju postati novi župan.

– Od 2005. sam gradonačelnik, dvaput izabran i neposredno. Da ne pokvarimo taj uspješan niz, trebalo bi se slično nastaviti i ove godine. Na drugom nivou, ali opet svi zajedno, za uspješnu županiju – zaključio je Vladimir Bregović.

Vladimir Bregović

 ‘Mi u Vrbovcu imamo finu klopu, Zagorku i bana Petra Zrinskog’

 Jedan od najvažnijih autora koji su pisali o povijesti Turopolja, povjesničar Emil Laszowski, rođen je u – Vrbovcu. Međutim, autor djela koje se zove “Povijest plemenite općine Turopolja nekoć Zagrebačko polje zvane” nije najpoznatiji Vrbovčanin. Ni izbliza.

– Ponosni smo na činjenicu da su u Vrbovcu rođeni ban Petar Zrinski, ali i velika Marija Jurić Zagorka – istaknuo je Bregović.

Iz Vrbovca su i glumica Leona Paraminski, legendarni “pučki tribun” Joža Pankretić, njegov sin Božidar… No od svih njih poznatije su vrbovečke kobasice.

– Naša tradicija počiva na nekoliko temelja – na PIK Vrbovcu, proizvodnji mesa za koju bi ja rekao da je najbolja u Europi, na manifestaciji ‘Kaj su jeli naši stari’, opet vezanoj uz finu klopu, ali i na našoj povijesti, odnosno Zagorki i ostalim velikanima – kazao je vrbovečki gradonačelnik.

‘Gradonačelnik na baušteli: Gradio sam mostove i vodio šihtericu’

Diplomirao sam građevinu i skupio nešto radnog iskustva na ‘baušteli’ Radio sam godinu dana na televiziji kad se gradila, a zatim na zaobilaznici od Ivanje Reke do Popovca, na niskogradnji. Vodio sam izgradnju mostova, imao svoje tri ‘brigade’, oko 150 ljudi, i radio sam sve, od vođenja ‘šihterice’ do proizvodnje toliko i toliko kubika betona, armature…, priča Vladimir Bregović, koji nije zadovoljan aktualnim stanjem u struci:

– Žao mi je što se to zanimanje danas gotovo pa prostituira. To će tek biti problem, kad konačno završimo s ovom krizom, kad se kotač pokrene i krenu investicije, veliki projekti. Stručnih ljudi nam nedostaje. Odnosno, naši ljudi to znaju raditi, ali rade u Njemačkoj ili Irskoj… Nadam se da će se ti ljudi vratiti natrag kad krene posao.

‘Ponosan sam na ratno vrijeme, ali bilo je tu i tuge, boli…’

Poseban dio života, kao i kod svakoga tko je to prošao, za Vladimira Bregovića je ratno vrijeme.

– Dragovoljac domovinskog rata sam bio od početka, bio sam i jedan od osnivača naše 51. samostalne bojne, kasnije zamjenik zapovjednika prvog dobrovoljačkog voda, a u registru se vidi da imam oko 700 dana u te prve dvije godine rata. Mislim da sam svoj obol dao i na taj dio svog života mogu biti samo izuzetno ponosan. Bio sam oko Novske, u zapadnoj Slavoniji, tu nam je bilo žarište… Pamtim i prijatelje koji su poginuli u tim akcijama, to su bolne uspomene – kazao je Bregović na tu temu.

Deset godina bio je i predsjednik braniteljske udruge u Vrbovcu, prije nego što je postao gradonačelnik, na to je također posebno ponosan.

‘Rokerska’ bradica? To su vam ostaci ostataka od frizure…

Kad ulovi pauzu od politike, kad odradi sve potrebno u županijskoj zajednici sportova i hrvačkom savezu, kad provede nešto vremena s obitelji, unukom prije svih, Vladimir Bregović uzima vrijeme samo za sebe. I dok mnogi mir traže u tišini, on voli buku. Kvalitetnu, točno određenu…

– Ja sam vam pasionirani audiofil. Još od osnovne škole sam totalni “tehno frik”, stalno tražim pojačala i druge tehničke stvari, aktivno sudjelujem u toj ‘second-hand’ sceni, na kojoj su cijene puno prihvatljivije. Kupovati novo, ono što mene zanima, ipak je preskupo – priča Bregović, koji nas nije previše iznenadio odgovorom na pitanje što najčešće svira iz zvučnika.

– Temelj je rock’n’roll, ali tu su i razne izvedenice – kaže.

Iznenađenja nema jer i imidž je takav, rokerski, s bradicom koju ne vidimo prečesto na političkim licima.

– Je, i imidž je malo u tom rokerskom duhu, ali to je zapravo ostatak ostataka, ono što je ostalo od bujne frizure, ha, ha.

HOTNEWS

Biciklistički spektakl: Otvorene prijave za 44. Večernjakovu biciklijadu

Osim rekreacije, događaj promiče zdrave životne navike, zajedništvo te održivu mobilnost, potičući korištenje bicikla kao svakodnevnog prijevoznog sredstva i podizanje svijesti o sigurnom sudjelovanju u prometu.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Zagrebačka županija

Tradicionalna Večernjakova biciklijada, koja već desetljećima okuplja tisuće rekreativaca, ove će se godine održati u subotu, 13. lipnja, na ruti dugoj 21 kilometar od Zagreba do Samobora.

Start je predviđen na Trgu Franje Tuđmana u Zagrebu, dok je cilj na samoborskom Vugrinščaku, gdje će sudionike i posjetitelje dočekati cjelodnevni zabavni i glazbeni program uz bogatu gastronomsku ponudu.

Naglasak na rekreaciji i aktivnom životu

Zagrebačka županija i ove je godine pokrovitelj događaja. Zamjenik župana Ervin Kolarec istaknuo je kako biciklijada ima važnu ulogu u promociji rekreativnog sporta i aktivnog načina života, ali i u predstavljanju turističke i gastronomske ponude županije. Naglasio je i da je za razvoj sporta ove godine osigurano rekordnih 2,5 milijuna eura, što je za 840.000 eura više nego lani: „Posebno bih istaknuo novi program koji provodimo u suradnji sa Županijskim savezom za rekreaciju kroz inicijativu Sport za sve, jer želimo što više naših sugrađana, i mladih i starijih, potaknuti na aktivan način života“, pojasnio je Kolarec.

Samobor ponovno domaćin

Gradonačelnica Samobora Petra Škrobot podsjetila je da biciklijada već petu godinu zaredom završava u tom gradu.
„Ovo je peta godina zaredom da Večernjakova biciklijada dolazi ponovno u Samobor“, rekla je, dodavši da će na otvorenim bazenima biti organiziran raznovrstan program za sve generacije.

Dugogodišnja tradicija i važnost događaja

Glavni urednik Večernjeg lista Dražen Klarić istaknuo je kontinuitet manifestacije koja traje još od 1979. godine.
„Od 1979. godine pa do danas, Večernjakova biciklijada postala je jedan od najmasovnijih rekreativno-sportskih događaja u Gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji te predstavlja važan dio urbanog i sportskog identiteta zagrebačkog područja“, rekao je Klarić.

Osim rekreacije, događaj promiče zdrave životne navike, zajedništvo te održivu mobilnost, potičući korištenje bicikla kao svakodnevnog prijevoznog sredstva i podizanje svijesti o sigurnom sudjelovanju u prometu.

Kako sudjelovati

Svi zainteresirani mogu se prijaviti putem službene stranice: www.biciklijada.hr.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Nastavite čitati

HOTNEWS

‘Mliječni dan’ u Križu: učenici učili o proizvodnji mlijeka i zdravim navikama

Hrvatska mljekarska udruga pridružila se obilježavanju Svjetskog dana zdravlja na način da pošalje poruku da je potrošnja mlijeka i mliječnih proizvodnja važna u svakoj životnoj dobi, a posebno u onoj najranijoj.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Zagrebačka županija

Povodom Svjetskog dana zdravlja, koji se obilježava 7. travnja, u Osnovnoj školi Milke Trnine u Križu održano je edukativno događanje „Mliječni dan“, u organizaciji Hrvatske mljekarske udruge i Zagrebačke županije.

U fokusu aktivnosti bila je promocija zdravih prehrambenih navika među djecom, uz poseban naglasak na važnost mlijeka i mliječnih proizvoda u svakodnevnoj prehrani. Učenici su kroz praktične primjere imali priliku doznati više o primarnoj proizvodnji mlijeka, a o samom procesu – od proizvodnje do konzumacije – govorio im je Rafael Hubak, proglašen najperspektivnijim mladim proizvođačem mlijeka za 2024. godinu i vlasnik OPG-a Hubak iz Okešinca.

Događanju je prisustvovao i zamjenik župana Zagrebačke županije Damir Tomljenović, koji je naglasio važnost edukativnih programa za najmlađe. Istaknuo je kako djeca kroz ovakva događanja mogu steći korisna i primjenjiva znanja te podsjetio na kontinuiranu podršku Županije domaćoj poljoprivredi. „Ove godine na raspolaganju je gotovo 1,5 milijuna eura vrijedan paket potpora, što je oko 400 tisuća eura više nego prošle godine”, rekao je Tomljenović, istaknuvši širok spektar namjena potpora, od postavljanja solara, gradnje ili rekonstrukcije proizvodnih i gospodarskih objekata, edukacija, potpora ekološkim poljoprivrednicima pa do sufinanciranja sjetve i sadnje.

Predsjednik Hrvatske mljekarske udruge Zdravko Barać podsjetio je na širi kontekst obilježavanja ovog datuma. „Svjetski dan zdravlja obilježava se kroz različite kampanje diljem svijeta ukazujući na važnost zdravlja i usvajanje zdravih životnih navika, a Hrvatska mljekarska udruga pridružila se obilježavanju na način da pošalje poruku da je potrošnja mlijeka i mliječnih proizvodnja važna u svakoj životnoj dobi, a posebno u onoj najranijoj“, rekao je Barać.

Ravnateljica škole Martina Marek Marinić istaknula je kako ustanova aktivno sudjeluje u projektu „Živjeti zdravo u školi“ (Healthy living in schools), koji provodi Hrvatski zavod za javno zdravstvo. U sklopu tog programa učenici svakog ponedjeljka obilježavaju „mliječni dan“.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Nastavite čitati

CityLIGHTS

Od Plešivice do Moslavine: pjenušci Zagrebačke županije oduševili svjetske stručnjake

Ovakva događanja dodatno potvrđuju rastući ugled Zagrebačke županije kao regije koja sve snažnije gradi identitet na vrhunskim vinima i autentičnom turističkom doživljaju.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Zagrebačka županija

Uoči početka prestižnog ocjenjivanja Sauvignon Selection by Concours Mondial de Bruxelles, dio programa preselio se u Veliku Goricu gdje su se okupili vodeći vinski stručnjaci iz cijelog svijeta. Ukupno 55 sudaca iz 23 zemlje stiglo je u Hrvatsku kako bi sudjelovalo u natjecanju koje se od 7. do 9. travnja održava u Varaždinu.

Susret s domaćom vinskom scenom organiziran je u prostoru InterWine, novom mjestu koje spaja vinsku kulturu, turizam i baštinu. Upravo ondje Zagrebačka županija predstavila se kao sve prepoznatljivija eno-gastronomska destinacija.

Osim degustacije, program je uključivao i stručna predstavljanja. O autohtonoj sorti škrlet govorio je Vlado Mikulčić, čija je radionica izazvala velik interes među međunarodnim gostima. Turistički potencijal regije predstavila je Ivana Alilović, istaknuvši raznolikost vinskih područja i ponude Zagrebačke županije.

Ipak, glavnu riječ imali su pjenušci. Upravo su oni ostavili najjači dojam na kušače, koji su kroz odabranu selekciju mogli steći uvid u stilsku raznolikost i napredak kvalitete posljednjih godina. Na kušanju je predstavljeno 17 pjenušavih vina 14 proizvođača iz Zagrebačke županije – Bedekovich, Braje, Coletti, Ivančić Griffin, Jagunić, Korak, Kos, Kurtalj, Majcenović, Puhelek Purek, Šember, Tomac & Bajda, Voštinić Klasnić i Žnidarić.

„Baš nam je drago vidjeti ovakav interes za naše vinare i pjenušce. Nije mala stvar kada vam u Veliku Goricu dođe 55 vinskih stručnjaka iz 23 države i imaju priliku kušati ono što radimo ovdje u Zagrebačkoj županiji. To je za nas velika potvrda, ali i dobra prilika da ljudi iz struke iz prve ruke dožive našu regiju i kvalitetu koju imamo. Vjerujem da će mnogi od njih otići s jako dobrim dojmovima“, rekla je direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije Ivana Alilović.

Međunarodni suci oduševljeni, Zagrebačka županija sve vidljivija

Uzorci s Plešivice, iz Prigorja i Moslavine dali su reprezentativan uvid u proizvodnju Zagrebačke županije i Bregovite Hrvatske, a mnogi suci priznali su kako su upravo ovdje prvi put ozbiljnije upoznali ovu vinsku scenu.

Posebnu pažnju privukli su pjenušci vinarije Jagunić, Braje, Šember i Korak, dok su etikete vinarije Kos iz Zeline također ostavile snažan dojam. Među najuspješnijima istaknuo se Jagunić Blanc de Blancs s osvojenih 94 od mogućih 100 bodova.

Važan aspekt ovog susreta leži i u činjenici da su brojni sudionici ujedno i vinski novinari te autori, što znači da će dojmove iz Hrvatske prenijeti i međunarodnoj publici.

Ovogodišnji uvodni program dio je međunarodnog natjecanja Sauvignon Selection by CMB, koje će okupiti oko tisuću uzoraka sauvignona iz 25 zemalja, a organizirano je u suradnji više institucija, među kojima su Hrvatska turistička zajednica i Hrvatska gospodarska komora, uz podršku regionalnih turističkih zajednica i strukovnih udruga.

Ovakva događanja dodatno potvrđuju rastući ugled Zagrebačke županije kao regije koja sve snažnije gradi identitet na vrhunskim vinima i autentičnom turističkom doživljaju.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Nastavite čitati

Moja županija

Zagrebačka županija raste najbrže u Hrvatskoj! od 2015. do danas skočila najviše po BDP-u

Od 2015. do 2023. bilježi najveći prosječni godišnji rast BDP-a po stanovniku, a rast su najviše pogurali građevina, poljoprivreda i uslužne djelatnosti.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Burak The Weekender/pexels.com

Zagrebačka županija bilježi najbrži rast BDP-a po stanovniku u Hrvatskoj u razdoblju od 2015. do 2023. godine, pokazuje analiza zagrebačkog Ekonomskog instituta. Prema tim podacima, županija je u osam godina rasla prosječno oko 6,5 % godišnje, što je najviše među svim županijama. Odmah iza nje je Brodsko-posavska županija s prosječnim godišnjim rastom od oko 6,4 %, dok je Ličko-senjska na trećem mjestu s oko 5,4 %. U skupini najbrže rastućih su i Varaždinska te Koprivničko-križevačka županija, obje s rastom od oko 5,3 % godišnje. Hrvatski prosjek u tom razdoblju iznosio je oko 4,3 %.

Kako prenosi Župan.hr, iako je po rastu na vrhu, Zagrebačka županija po samoj razini BDP-a po stanovniku u 2023. godini zauzima četvrto mjesto u Hrvatskoj, s iznosom od oko 18.500 eura po stanovniku. Ispred nje su Primorsko-goranska županija s oko 23.500 eura, Istarska s oko 22.900 eura te Dubrovačko-neretvanska s oko 19.900 eura. Varaždinska županija je odmah iza, s oko 18.100 eura po stanovniku.

Prosjek na razini Hrvatske iznosio je oko 20.500 eura, što znači da su iznad tog prosjeka, uz Grad Zagreb, samo dvije županije.

Prema analizi, rast Zagrebačke županije najviše se oslanjao na rast bruto dodane vrijednosti u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu, građevinarstvu te uslužnim djelatnostima poput trgovine, prijevoza i skladištenja, kao i smještaja te pripreme i usluživanja hrane. Snažan rast zabilježen je i u financijskom sektoru te stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima.

Na razini većih regija, najniži BDP po stanovniku u 2023. godini imala je Panonska Hrvatska s oko 13.900 eura, što je više od 30 posto ispod državnog prosjeka. Sjeverna Hrvatska bilježi oko 17.300 eura, Jadranska Hrvatska oko 19.200 eura, dok jedino Grad Zagreb odskače s oko 34.500 eura po stanovniku.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Nastavite čitati

Moja županija

Kolarec u Strasbourgu: Hrvatska snažno podupire Ukrajinu i jačanje lokalne demokracije

Na marginama zasjedanja hrvatska delegacija održala je sastanak s predstavnicom Hrvatske pri Vijeću Europe, Lidijom Vizek Mrzljak s ciljem jačanja suradnje i snažnijeg zastupanja nacionalnih interesa u predstojećem razdoblju.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Zagrebačka županija

Na jubilarnom, 50. zasjedanju Kongresa lokalnih i regionalnih vlasti Vijeća Europe, održanom u Strasbourgu od 31. ožujka do 2. travnja, sudjelovala je i hrvatska delegacija predvođena županicom Osječko-baranjske županije Natašom Tramišak.

Uz nju, u radu Kongresa sudjelovali su i Marin Gregorović, Željko Turk te zamjenik župana Zagrebačke županije Ervin Kolarec, koji je u raspravama posebno istaknuo hrvatsku ulogu u pružanju pomoći Ukrajini. Govoreći o posljedicama ruske agresije, Kolarec je naglasio kako Republika Hrvatska od samog početka pruža snažnu i kontinuiranu podršku Ukrajini, kroz humanitarnu, vojnu i političku pomoć, ali i prihvat raseljenih osoba koje danas žive diljem Hrvatske.

Tema obnove Ukrajine bila je u fokusu zasjedanja, pri čemu je istaknuto da oporavak ne smije stati na obnovi infrastrukture, već mora uključivati jačanje institucija, vladavine prava i demokratskih standarda, uz ključnu ulogu lokalnih i regionalnih vlasti. Uz sigurnosna i politička pitanja, sudionici su otvorili i problem nedostatka liječnika, osobito u slabije dostupnim područjima poput otoka i ruralnih krajeva. Kao rješenja istaknuti su bolji uvjeti rada, veće plaće i dodatna ulaganja u zdravstveni sustav na lokalnoj razini. Raspravljalo se i o zaštiti izabranih dužnosnika od nasilja, primjeni umjetne inteligencije u radu lokalnih vlasti te provedbi standarda Vijeća Europe u području ljudskih i socijalnih prava.

Na Kongresu je izabrano i novo vodstvo – nova predsjednica je postala Gunn Marit Helgesen, dok su vodeće funkcije u dvama domovima preuzeli Konstantinos Koukas i Cecilia Dalman Eek.

Na marginama zasjedanja hrvatska delegacija održala je sastanak s predstavnicom Hrvatske pri Vijeću Europe, Lidijom Vizek Mrzljak s ciljem jačanja suradnje i snažnijeg zastupanja nacionalnih interesa u predstojećem razdoblju.

Nastavite čitati

Reporter 458 - 31.03.2026.

Facebook

Izdvojeno