Povežite se s nama

Moja županija

Vladimir Bregović (53) gradonačelnik je Vrbovca, prvi čovjek županijskog sporta i kandidat za župana

Kao dječak bio je prvak Jugoslavije u hrvanju, završio je građevinu, u mladosti dolazio iz Vrbovca u Veliku Goricu zbog djevojaka, sudjelovao u Domovinskom ratu, dovršio privatizaciju PIK Vrbovca… Vladimir Bregović upravo dovršava treći mandat gradonačelnika u svom gradu, a uskoro bi mogao brinuti o cijeloj županiji. Novi cilj je – postati župan

Objavljeno

na

Obilaznicom prema Bjelovaru, na 35 minuta vožnje od Velike Gorice, skrene se prema Vrbovcu. Gradiću od 15-ak tisuća stanovnika, s lijepo uređenim središtem grada, na kojem je i jedna relativno skromna zgrada. Nimalo glamurozna. A na ploči piše: “Grad Vrbovec – gradonačelnik”. Preskočiš tih nekoliko stepenica, dođeš na prvi kat i tu si. Gradonačelnik – a to je u Vrbovcu već 12 godina Vladimir Bregović – dočekao nas je odlično raspoložen. Nasmijan, u odijelu, ali bez kravate, u nešto opuštenijem izdanju…

Photo: Borna Filic/PIXSELL

– Odijelo je meni uniforma. Da se mene pita, najrađe bih bio u trenirci. Ipak sam ja sportaš, čim dođem doma, odmah upadam u trenirku – kaže nam Bregović dok nudi gosta pićem i kavom.

Podsjećam ga za početak da smo se već upoznali, na jednoj od dodjela nagrada najboljima u sportu u Zagrebačkoj županiji, jer Bregović je i predsjednik Zajednice sportskih udruga i saveza Zagrebačke županije. Ta dodjela održavala se, naravno, u Velikoj Gorici. Nije mu to, naravno, bio ni prvi ni zadnji put da je dolazio u naš grad. Baš naprotiv, Gorica i Bregović znaju se već dugo, posljednjih godina viđaju se relativno često…

– Pa imao sam ja i cure u Velikoj Gorici! Ali to je bilo nekih davnih, davnih dana, još u vrijeme dok sam imao kosu – sa smiješkom kaže Bregović pa u istom tonu dodaje:

– Kad se sve zbroji, moram reći da imam lijepe uspomene na to vrijeme, o Goričankama sve najbolje.

Vladimir Bregović

Gorica – grad sporta i lijepih žena

Gradonačelnik Vrbovca je od 2005., sve ove godine razne obveze povremeno ga dovedu u Veliku Goricu, na koju danas gleda kroz naočale jednog lokalnog političara.

– Budući da sam vezan uz županiju, više sam involviran u sva događanja u gradovima, pa tako i Veliku Goricu. Zato mi je prva asocijacija na Goricu da je to najveći grad u Zagrebačkoj županiji. Svima drugima, realno, prva asocijacija je zračna luka – svjestan je Bregović, koji ima još jednu asocijaciju na VG:

– Druga asocijacija definitivno je gorički sport. Kako sam i predsjednik županijske Zajednice sportskih udruga i saveza, odmah mi padnu na pamet svi uspješni gorički sportaši. U našoj županiji imamo 25.000 aktivnih sportaša, a velik dio toga otpada upravo na goričke sportaše. I zato mislim da slobodno mogu reći kako je Velika Gorica grad sporta.

Ako je doista tako, valjda će se i predsjednik Zajednice složiti da je krajnje vrijeme da jedan takav grad sporta konačno opet dobije prvoligaša u nogometu.

– Uh, Gorica je jako blizu i stvarno se nadam da će uspjeti ove sezone. Uvjeren sam da je Gorica to zaslužila, i infrastrukturom, i radom svih koji su uključeni u klub, iako to zapravo i nije samo jedan klub. Riječ je o cijelom nogometnom bazenu, svim onim manjim klubovima s goričkog područja koji gravitiraju gradskom klubu i Gorica kao prvoligaš za sve njih bila bi vrhunac sportskog djelovanja – svjestan je Bregović.

Navijam za Goricu u prvoj ligi

Bit će u svibnju i HDZ-ov kandidat za župana Zagrebačke županije, uvjeren je da će na izborima i pobijediti, pa bi kraj sezone mogao dočekati na još važnijoj funkciji od ove dosadašnje. I, nadamo se, već nakon nekoliko dana mandata proslaviti s Goričanima ulazak drugog kluba iz županije, uz zaprešićki Inter, u najviši rang hrvatskog nogometa.

– Ako mene pitate, ‘Gorica u prvoj ligi’ nije pitanje hoće li se to dogoditi ili neće. Pitanje je samo kad će se to dogoditi. To je zacrtani smjer – vjeruje Bregović.

Gorica je jedna od perjanica našega gradskog sporta, ali zna dobro i prvi čovjek Vrbovca da nije jedina.

– Dovoljno je reći da je ovogodišnji najbolji sportaš Zagrebačke županije vaš predstavnik, sjajni paraolimpijac Velimir Šandor. Time smo, zapravo, rekli sve. Neću sad izdvajati nekoga, odličan košarkaški klub, ili odbojkaše, atletičare, boksače… Velikogorički sport je zaista na jednoj zavidnoj razini.

Bregović sam loptu nikad nije previše naganjao, od najmlađih dana njegov je izbor bio nešto neobičniji – hrvanje. Medalje osvojene i prije 40-ak godina još čuva, a od treninga nije odustao ni sad, kad je duboko zagazio u šesto desetljeće.

– Da, kad ulovim vremena, odem i odraditi trening, barem jedanput ili dvaput tjedno. To je za moj gušt, a i mislim da se svi moramo na neki način održavati. Uostalom, barem jednom godišnje vodimo automobile na servise, a sami sebe baš i ne održavamo. Netko igra tenis, netko šah, a ja se bavim hrvanjem – objašnjava Bregović i nastavlja svoju hrvačku priču:

– Kao pionir bio sam jednom prvak Jugoslavije, jednom sam bio drugi, a imao sam uspjeha i po Hrvatskoj. Ali davno je to bilo, još tamo u prvoj polovici 70-ih.

 I gradonačelnik zna dobiti po glavi…

Ljubav prema hrvanju osjeća se u svakoj njegovoj rečenici, na poseban način govori o sportu koji ga prati kroz cijeli život.

– Hrvanje je jedan od najkompleksnijih sportova. Tko prođe školu hrvanja, nakon toga će znati igrati i nogomet, i košarku, a ujedno je prošao i školu gimnastike. Garantiram da sva djeca koja se u osnovnoj školi prođu nekoliko godina škole hrvanja, ako se nakon toga više ne žele baviti hrvanjem, imaju podlogu za sve sportove. Baviti se hrvanjem znači biti fizički maksimalno spreman. Nema mišića na tijelu koji ne radi u tom sportu – objašnjava Bregović, koji se u vrbovečki hrvački klub uključio čim je osnovan.

– Naš lokalni hrvački klub djeluje od 1973. i ja sam jedan od prvih članova kluba, ali i jedan od prvih osvajača medalja. Zavolio sam taj sport odmah i sve nakon toga je bila nadgradnja. Zato sam do danas ostao u hrvanju, koristim svako slobodno vrijeme za to. A to je i ključno pitanje – čime se čovjek bavi kad ima vremena. Ja skidam odijelo, oblačim trenirku i odem odraditi trening sa svojim dečkima. U zadnje vrijeme sam malo rijeđe na strunjači s njima, više sam rekreacijski tip, ali ne bježim ni od toga.

Zanimljiv je to slučaj, puno mlađim i spremnijim hrvačima nije s druge strane bilo tko, nije lako “opaliti” gradonačelnika… Ili?

– Kako dečki reagiraju? Ma nemaju respekta, ali ja to od njih ni ne tražim. Evo, baš jučer sam bio na treningu, mogu vam reći da sam dobro dobio po glavi. I još izgubio u našoj verziji košarke. Igramo ‘ragbi košarku’, bez faula.

Odavno više nije natjecatelj, u sportu je kao rekreativac, ali i fanatik. Zato stalno i razmišlja kako pomoći sportašima, omogućiti im što više. A evo i što je smislio…

– Moj prijedlog je da obavezno izdvajanje svih općina, gradova i županije za sport bude minimalno tri posto od proračuna. Time bismo dobili puno veću masu, a lokalne samouprave ne bi trebale biti previše opterećene. Takav bi sustav donio veću sigurnost i ozbiljnost u svim sredinama, pa tako i kod vas, u Velikoj Gorici. Svi najbolji sportaši, olimpijski i svjetski prvaci, značajan dio karijere provedu baš u lokalnom sportu, tu sve počinje. Sport je najbolji marketing za našu državu i zato mora dobiti što zaslužuje – vjeruje Bregović.

Vizija ‘tri posto’ za još više medalja

Prođe li njegova ideja, ukoliko se zakonski odredi komad proračuna koji mora ići na sport, rezultati će se brzo vidjeti.

– Ako bi tih tri posto primijenili kao kriterij u Zagrebačkoj županiji, to bi značilo da bi proračun za sport sa 4,8 milijuna kuna porastao dvostruko, na između devet i deset milijuna. Za Županiju, koja ima proračun 500 milijuna kuna, to ne bi bilo nikakvo preopterećenje. A na taj bi se način direktno utjecalo na 100.000 ljudi. Kako? Sportaša imamo 25.000, a tu dolaze i treneri, roditelji, obitelj… Dakle, govorimo o utjecanju na toliki broj ljudi s nekoliko milijuna kuna. Nema projekta u kojem kvalitetnije, brže i bolje možemo doći do efekta – govori gradonačelnik Vrbovca.

Nije tipičan političar, vokabular je kudikamo opušteniji, bliži običnim ljudima, ali na “politički jezik” prebaci se iste sekunde kad se spomene, recimo, kandidatura za župana. I izbori.

– Treći mandat završavam i kad pogledam unatrag, mogu biti zadovoljan onim što je učinjeno u Vrbovcu. Nije bilo investicije koja nije osmišljena u našoj kancelariji i zatim realizirana. Međutim, najveće investicije tek slijede. Čeka nas projekt od 100 milijuna eura u vodoopskrbi, a paralelno radimo i na sustavu odvodnje i pročiščivača, na poduzetničkom centru… A sve to sufinancirat će se iz EU-a i sljedeće tri godine će biti realizirano – govori Bregović, koji po četvrti gradonačelnički mandat neće ići iz samo jednog razloga.

– Budući da, odlukom moje stranke (HDZ), idem u utrku za župana, ne mogu više biti kandidat za gradonačelnika, ali vjerujem u dobre rezultate moje stranke i u gradu i u županiji. Takvi su trendovi, imamo pravo nadati se, željeti župana. Vjerujem da možemo doći do željenog cilja. Brojke su na našoj strani, imamo vjetar u leđa od Vlade i našeg predsjednika stranke Plenkovića, kojeg bi svaka majka poželjela za zeta. To moramo iskoristiti, bez obzira na ime našeg političkog protivnika. Velika Gorica, uvjeren sam, u toj nam je priči najvažniji kotačić – svjestan je Bregović.

Nema čarobnog štapića, ajmo raditi

U vrlo je dobrim odnosima s goričkim gradonačelnikom Barišićem, kao i s ljudima koji vode gorički sport, a iz Velike Gorice bi, da može, u Vrbovec uzeo…

– Proračun! – bez previše razmišljanja, uz široki osmijeh, ispalio je Bregović pa pojasnio:

– Gorica je velik grad, 350 milijuna kuna ozbiljan je proračun, ali Grad odlično funkcionira. Kolega Barišić ulagao je izuzetan napor u posljednja dva mandata i uopće ne sumnjam da će dobiti i treći. Ustroj cjelokupnih djelatnosti napravljen je uzorno, za primjer drugim gradovima u Hrvatskoj.

Tu pohvalama nije bio kraj.

– Potencijal koji Gorica ima je ogroman, jednako kao i županija, ali i moj Vrbovec. No moramo biti svjesni da nitko neće doći čarobnim štapićem i napraviti posao umjesto nas. Međutim, mi znamo taj posao, znamo kako se osmišljaju i razrađuju projekte, znamo aplicirati za fondove EU-a i nastaviti napredovati. Cilj je ulaganjima i investicijama od jedne kune napraviti četiri ili pet kuna – jasan je Bregović.

Kad se priča okrene, kad ga upitaš što bi Goričanima preporučio da uzmu iz Vrbovca, kad bi to bilo moguće, ima spreman odgovor.

– Uh, definitivno naše vrbovečke delicije… Mi, recimo, ne znamo raditi kompjutore, ali zato znamo raditi kobasice. Dio tradicije je i da ljudi iz ovoga kraja sami rade svoje kobasice, praktički se natječu jedni s drugima čije će ispasti bolje. Ja baš i nisam u tome, više sam s druge strane, moj posao je degustacija, ha, ha. Znam prepoznati što je dobro – smije se Bregović.

Cilj je da nešto ostane iza mene

Uz sve ostalo, predsjednik je i Hrvatskog hrvačkog saveza, usko je vezan uz sport, ali politika je ipak životni poziv. Kako se to nekome dogodi, zapitat će se mnogi koji zaziru od politike…

– Meni je politika došla nekakvih automatizmom. Od sredine 90-ih bio pročelnik u gradskoj upravi, a to onda čovjeka povuče. Motivirala me želja da ostavim nešto iza sebe, to mi je bio glavni cilj. Stavljati ciglu na ciglu, graditi nešto, da jednog dana ljudi prolaze Vrbovcem i kažu: ‘Taj i taj čovjek ovo je započeo graditi’. I da se sjete mene. Mislim da bi cilj svakog čovjeka trebao biti upravo to, da ostavi nešto iza sebe – priča Bregović i dodaje:

– Kroz političko djelovanje, kroz izvršne funkcije, načelnika, gradonačelnika i župana, imamo vezu sa stvarnim životom, sa stvarnom brigom za standard građana, ali sa stvarnim projektima. Tu je i ta želja da iza sebe ostaviš konkretne projekte. Eto, sve su to motivi koji natjeraju mladog čovjeka da krene u politiku.

Prije nego što je krenuo u taj dio karijere, radio je sve i svašta.

– Prije rata sam radio u struci, u građevini. Zatim je došao Domovinski rat, bio sam dragovoljac, nakon čega sam postao pročelnik u gradskoj upravi, pa se opet vratio u gospodarstvo. Bio sam predsjednik Uprave Gradipa, a godinu dana sam bio i predsjednik Uprave PIK Vrbovca, i u tom razdoblju uspješno završio privatizaciju tvrtke. PIK je sad dio koncerna Agrokor, jedan od njegovih najuspješnijih dijelova – ponosan je Bregović, koji je potpuno uvjeren da će u svibnju postati novi župan.

– Od 2005. sam gradonačelnik, dvaput izabran i neposredno. Da ne pokvarimo taj uspješan niz, trebalo bi se slično nastaviti i ove godine. Na drugom nivou, ali opet svi zajedno, za uspješnu županiju – zaključio je Vladimir Bregović.

Vladimir Bregović

 ‘Mi u Vrbovcu imamo finu klopu, Zagorku i bana Petra Zrinskog’

 Jedan od najvažnijih autora koji su pisali o povijesti Turopolja, povjesničar Emil Laszowski, rođen je u – Vrbovcu. Međutim, autor djela koje se zove “Povijest plemenite općine Turopolja nekoć Zagrebačko polje zvane” nije najpoznatiji Vrbovčanin. Ni izbliza.

– Ponosni smo na činjenicu da su u Vrbovcu rođeni ban Petar Zrinski, ali i velika Marija Jurić Zagorka – istaknuo je Bregović.

Iz Vrbovca su i glumica Leona Paraminski, legendarni “pučki tribun” Joža Pankretić, njegov sin Božidar… No od svih njih poznatije su vrbovečke kobasice.

– Naša tradicija počiva na nekoliko temelja – na PIK Vrbovcu, proizvodnji mesa za koju bi ja rekao da je najbolja u Europi, na manifestaciji ‘Kaj su jeli naši stari’, opet vezanoj uz finu klopu, ali i na našoj povijesti, odnosno Zagorki i ostalim velikanima – kazao je vrbovečki gradonačelnik.

‘Gradonačelnik na baušteli: Gradio sam mostove i vodio šihtericu’

Diplomirao sam građevinu i skupio nešto radnog iskustva na ‘baušteli’ Radio sam godinu dana na televiziji kad se gradila, a zatim na zaobilaznici od Ivanje Reke do Popovca, na niskogradnji. Vodio sam izgradnju mostova, imao svoje tri ‘brigade’, oko 150 ljudi, i radio sam sve, od vođenja ‘šihterice’ do proizvodnje toliko i toliko kubika betona, armature…, priča Vladimir Bregović, koji nije zadovoljan aktualnim stanjem u struci:

– Žao mi je što se to zanimanje danas gotovo pa prostituira. To će tek biti problem, kad konačno završimo s ovom krizom, kad se kotač pokrene i krenu investicije, veliki projekti. Stručnih ljudi nam nedostaje. Odnosno, naši ljudi to znaju raditi, ali rade u Njemačkoj ili Irskoj… Nadam se da će se ti ljudi vratiti natrag kad krene posao.

‘Ponosan sam na ratno vrijeme, ali bilo je tu i tuge, boli…’

Poseban dio života, kao i kod svakoga tko je to prošao, za Vladimira Bregovića je ratno vrijeme.

– Dragovoljac domovinskog rata sam bio od početka, bio sam i jedan od osnivača naše 51. samostalne bojne, kasnije zamjenik zapovjednika prvog dobrovoljačkog voda, a u registru se vidi da imam oko 700 dana u te prve dvije godine rata. Mislim da sam svoj obol dao i na taj dio svog života mogu biti samo izuzetno ponosan. Bio sam oko Novske, u zapadnoj Slavoniji, tu nam je bilo žarište… Pamtim i prijatelje koji su poginuli u tim akcijama, to su bolne uspomene – kazao je Bregović na tu temu.

Deset godina bio je i predsjednik braniteljske udruge u Vrbovcu, prije nego što je postao gradonačelnik, na to je također posebno ponosan.

‘Rokerska’ bradica? To su vam ostaci ostataka od frizure…

Kad ulovi pauzu od politike, kad odradi sve potrebno u županijskoj zajednici sportova i hrvačkom savezu, kad provede nešto vremena s obitelji, unukom prije svih, Vladimir Bregović uzima vrijeme samo za sebe. I dok mnogi mir traže u tišini, on voli buku. Kvalitetnu, točno određenu…

– Ja sam vam pasionirani audiofil. Još od osnovne škole sam totalni “tehno frik”, stalno tražim pojačala i druge tehničke stvari, aktivno sudjelujem u toj ‘second-hand’ sceni, na kojoj su cijene puno prihvatljivije. Kupovati novo, ono što mene zanima, ipak je preskupo – priča Bregović, koji nas nije previše iznenadio odgovorom na pitanje što najčešće svira iz zvučnika.

– Temelj je rock’n’roll, ali tu su i razne izvedenice – kaže.

Iznenađenja nema jer i imidž je takav, rokerski, s bradicom koju ne vidimo prečesto na političkim licima.

– Je, i imidž je malo u tom rokerskom duhu, ali to je zapravo ostatak ostataka, ono što je ostalo od bujne frizure, ha, ha.

Moja županija

Županijska zimska služba spremno dočekuje zimu

Landeka: Naše službe su spremne, a resursi osigurani, doprinesimo zajednički sigurnosti na cestama.

Objavljeno

na

Objavio/la

Županijska uprava za ceste Zagrebačke županije danas je predstavila svoj Operativni program radova održavanja državnih, županijskih i lokalnih cesta u zimskom razdoblju.

– I ove godine organiziramo provođenje zimske službe na 1.265 kilometara županijskih i lokalnih cesta raspoređenih u III. i IV. razinu prednosti u razdoblju od 15. studenoga do 15. travnja iduće godine. Zimska služba Zagrebačke županije spremna je za provođenje programa radova održavanja županijskih i lokalnih cesta na području Zagrebačke županije za što je osigurano 2,6 milijuna eura. – rekao je ravnatelj ŽUC-a Tomislav Landeka.

Foto: Zagrebačka županija

Za potrebe zimske službe spremno je ukupno 58 u potpunosti opremljenih vozila, a za državne, županijske i lokalne ceste osigurano je ukupno 10.000 tona soli i 6.500 mᶟ sipine.

Izvođač radova zimskog održavanja za državne, županijske i lokalne ceste su Županijske ceste Zagrebačke županije putem stožera zimske službe kroz 7 mjesta pripravnosti – Okuje, Goričica, Vrbovec, Zaprešić, Samobor, Jastrebarsko, Ivanić-Grad.

–Na prometnicama diljem Zagrebačke županije u tijeku je postavljanje 1.000 dodatnih prometnih znakova koji upozoravaju na poledicu, takozvane ‘pahulje’, oko 300 komada dopunskih ploča opasnosti te više od 2.000 rubnih štapova. – istaknuo je direktor Županijskih cesta Tomislav Bačanek.

Foto: Zagrebačka županija

Na području naše županije nalazi se i 475 km državnih cesta s I. i II. razinom prednosti za koje su nadležne Hrvatske ceste. Pročelnik županijskog odjela za promet i komunalnu infrastrukturu Ivica Horvatinović podsjetio je i na povijesno ulaganje u prometnu infrastrukturu.

Nakon iznimno velikog ulaganja u sanaciju prometne infrastrukture oštećene potresima, podsjetit ću riječ je o 92 milijuna eura iz Fonda solidarnosti, sada se nastavlja daljnja obnova i održavanje vlastitim sredstvima ŽUC-a te kreditnim zaduženjem. – podsjetio je Horvatinović.

–Zimski uvjeti mogu biti zahtjevni i stoga je suradnja između vozača i zimske službe ključna. Naše službe su spremne, a resursi osigurani, doprinesimo zajednički sigurnosti na cestama. – apelirao je Landeka.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

Nastavite čitati

HOTNEWS

Mladi iz Kravarskog ponovno pomažu! Humanitarni advent za obitelj iz Barbarića Kravarskih

Predbožićno humanitarno druženje počinje u 17 sati.

Objavljeno

na

“Jedna od najvažnijih stvari koju možete učiniti na ovoj zemlji je dati ljudima do znanja da nisu sami.” – poručuju mladi iz Kravarskog koji i ove godine nastavljaju sa stvaranjem lijepih priča o pomoći potrebitima u svojoj zajednici.

U najavi je još jedan Humanitarni advent u Kravarskom koji će se biti održan 7. prosinca ispred zgrade općine, a sa željom da se pomogne obitelji Goldstein iz Barbarića Kravarskih.

– Obitelj Goldstein sa troje maloljetne djece nalazi se u iznimno izazovnim vremenima zbog teške bolesti oca koji već neko vrijeme boravi u kliničkom centru. Zbog posljedica bolesti nakon otpuštanja iz bolničkog centra biti će mu potrebna višemjesečna rehabilitacija koja će mjesečno iznositi više od njihovih mjesečnih primanja. Ponukani njihovom dirljivom pričom, hrabrosti i nadom koju ulažu u njegovo ozdravljenje odlučili smo i mi biti dio te priče i financijski im pomoći da što lakše prebrode ta teška vremena koja su pred njima, a sve s ciljem njegovog ozdravljenja – ističu iz Udruge mladih Kravarsko.

Kao i svake godine do sada pripremaju kulturno zabavni program, a neće nedostajati niti bogate gastronomske ponude. U organizaciju su se uključile i brojne udruge koje djeluju na području općine kao i župe Uzvišenja Svetog Križa.

– Znamo koliko naša zajednica kada je to najpotrebnije pokaže svoje iskreno i veliko srce zato vas pozivamo da nam se pridružite i da zajedno pišemo još jednu lijepu božićnu bajku – poručuju iz udruge.

Nakon službenog djela programa za dobru zabavu pobrinut će se Tamburaški sastava Presto. D

– Prije svega neizmjerno vam se zahvaljujem na pomoći i trudu i svemu što radite za nas. Dugi niz godina i sama sam volontirala i drago mi je da u našem mjestu ima ljudi koji su spremni pomoći i da svojoj djeci mogu pokazati primjer na vama da dobri ljudi postoje – istaknula je Marija Čukman, majka obitelji u potrebi.

Nastavite čitati

Moja županija

Božićnice za umirovljenike, korisnike nacionalne naknade i branitelje iz općine Orle

Isplata božićnica bit će od 02. do 13. prosinca u Jedinstvenom upravnom odjelu Općine Orle, od 9 do 14 sati.

Objavljeno

na

Stižu božićnice za umirovljenike, korisnike nacionalne naknade i hrvatske branitelje iz Općine Orle. Tako će umirovljenicima s mirovinama do 250 eura dobiti 50 eura kao i branitelji bez primanja. Jednako toliko dobit će i korisnici nacionalne naknade koji primaju naknadu od 150 eura.

Umirovljenici koji imaju mirovinu od 251 do 350 eura dobit će 40 eura božićnice. Uspoređujući s prošlom godinom, ove je godine povećan cenzus kao i iznos božićnice, a novost je i ta da će božićnicu dobiti i korisnici nacionalne naknade kao i hrvatski branitelji bez primanja.

Kako bi ostvarili pravo svi koji ispunjavaju uvjete za isplatu dužni su prilikom preuzimanja božićnice dostaviti dokaz o prebivalištu, o visini mirovine, o prizavanju prava na nacionalnu naknadu za starije osobe dok branitelji moraju dostaviti potvrdu Porezne uprave o prihodima ostvarenima u 2024. godini.

Isplata božićnica bit će od 02. do 13. prosinca u Jedinstvenom upravnom odjelu Općine Orle, od 9 do 14 sati.

Nastavite čitati

Moja županija

Samobor ima češnjofku s pedigreom!

Zaštićeni proizvod na razini EU slavi se posebnom manifestacijom

Objavljeno

na

Objavio/la

Prepoznatljivi mesni proizvod kontinentalne Hrvatske u vrijeme svinjokolje ili kolinja, uz špek, čvarke i krvavice, svakako je kobasica češnjofka – kraljica kasne jeseni koja se od davnina priprema u mnogim domaćinstvima. Poznati gurmani – Samoborci, prije dvije godine svoju su posebnu recepturu pripreme češnjofki zaštitili na razini Europske unije oznakom zemljopisnog podrijetla.

A evo što točno kaže receptura:  „Samoborska češnjovka“/“Samoborska češnofka“ je dimljena kobasica za kuhanje proizvedena od usitnjenog svinjskog, goveđeg i/ili junećeg mesa te masnog tkiva svinja uz dodatak uvarka od svježeg češnjaka i suhog bijelog vina. U kobasicu se dodaju mljeveni crni papar, slatka mljevena paprika, tucana ljuta paprika ili ukiseljeni ljuti feferoni te kuhinjska sol i nitritna sol. Nadjevena je u prirodno svinjsko crijevo i oblikovana u parove te toplo dimljena. Konzumira se kuhana, pirjana ili pečena. No, priprema ima “finese”, objasnio je Igor Runtas, predsjednik Udruge “Samoborska češnofka”.

Foto: Udruga Samoborska češnjofka

– Jedan od sastojaka, po kojem je ova kobasica i dobila ime je – češnjak koji se najprije kuha u vinu, tkzv. uvarak od češnjaka i vina koji se dodaje smjesi, zatim nakon punjenja u crijevo radi se “špajlanje”, odnosno vezanje u parove, nakon čega kobasica mora odstajati radi procesa fermentacije. Tu je zatim i dimljenje bukovim drvima, na prirodan način, od 4 do 6 sati. Tako da ovaj proces traje puna dva dana. – ističe Runtas.

Inače, Samoborska češnofka spominje još od 1915. godine u samoborskim zapisima a proizvodi se unutar administrativnih granica grada Samobora i okolnih naselja smještenih u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske, te na istočnim obroncima Samoborskog gorja.

– Ovo je 38 proizvod iz Hrvatske s EU oznakom zemljopisnog podrijetla, i prvi polutrajni proizvod, i sada kada nosi ovu oznaku nitko ju, podsjeća Runtas, izvan spomenutih granica, pod tim nazivom ne smije proizvoditi.

Foto: Udruga Samoborska češnjofka

Stoga ovaj samoborski, stogodišnji specijalitet zaista zaslužuje promociju u obliku velike manifestacije. Naime, u subotu 16. studenog u organizaciji Udruge “Samoborska češnjofka” u Samoboru će se održati 2. Dani Samoborske češnofke, gdje će uz češnofku u glavnoj ulozi, biti i degustacija slanog tradicionalnog kolača Rudarska greblica, koja je također zaštićeni proizvod na razini EU, zatim radionica pripremanja Samoborske kotlovine, pečeni kesteni kao i samoborska vina iz vrhunskih podruma obitelji Filipec i Pavlin. Pitali smo predsjednika udruge, koja je ovaj proizvod i zaštitila posebnom EU oznakom, što najbolje “ide” uz Samoborsku češnjofku.

– Najbolje uz nju ide domaći kukuruzni kruh i obavezno Samoborska muštarda – pikantni umak od sjemena gorušice, uz dodatak slatkog mošta, te domaći hren. Na manifestaciji će u ponudi biti i naša vrhunska vina i mošt, dakle kompletan samoborski proizvod. – najavljuje organizator.

Organizaciju 2. Dana Samoborske češnofke financijski podržava i Zagrebačka županija koja je u ovoj godini za manifestacije na svom području iz proračuna izdvojila ukupno 150 tisuća eura. Na Dane Samborske češnjofke dođite u subotu na Trg Matice hrvatske od 14 do 19 sati.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

Nastavite čitati

HOTNEWS

Istražite i okusite tradiciju! Počinju Dani Okusa u županijskim restoranima

Cijene jelovnika za tri slijeda variraju između 22 i 30 eura, čineći sve uključene restorane privlačnima za širu publiku.

Objavljeno

na

Manifestacija ‘Dani Okusa hrvatske tradicije’ ove se godine, od 15. studenog do 1. prosinca, održava po peti put, a kao dio ovog nacionalnog gastronomskog projekta već tradicionalno se predstavljaju i Dani Okusa zagrebačkoga kraja. Posjetitelji će tako imati priliku istražiti raznovrsne specijalitete domaće kuhinje, pripremljene od autentičnih lokalnih namirnica, koji oslikavaju bogatu kulinarsku baštinu Zagrebačke županije.

Primamljivi jelovnici restorana koji sudjeluju u manifestaciji pozivaju na istraživanje i kušanje. Na jelovnicima čak deset restorana diljem Zagrebačke županije nalaze se domaće juhe, poput juhe od vrganja, ručno rađena tjestenina, samoborske češnjovke, svinjski odresci, medaljoni od lungića, hrskava patka, jela obogaćena crnim tartufom i nezaobilazna samoborska kremšnita. Posebno vrijedi istaknuti Kavanu Livadić, poznatu po vrhunskim kremšnitama i štruklama, koja predstavlja pravu tradiciju u poslastičarstvu.

Uz navedene obroke koji neodoljivo podsjećaju na domaću i tradicionalnu kuhinju, savršeno odgovara bogata selekcija vina i pjenušaca lokalnih vinarija i OPG-ova, dodajući jedinstveni dašak baštine ovog podneblja. Cijene jelovnika za tri slijeda variraju između 22 i 30 eura, čineći sve uključene restorane privlačnima za širu publiku.

– Posljednjih pet godina s posebnom pažnjom radimo na jačanju prepoznatljivosti našeg kraja i unaprjeđenju kvalitete koju nudimo. Dani Okusa zagrebačkoga kraja predstavljaju jedinstvenu priliku da posjetitelji kroz autentična jela, lokalne specijalitete i suvremeni pristup dožive bogatstvo naše kulinarske, kulturne i enološke baštine. Ova manifestacija utjelovljuje tradiciju i autentičnost, čineći eno-gastronomsku ponudu jednim od temelja identiteta i prepoznatljivosti Zagrebačke županije – poručuju iz Turističke zajednice Zagrebačke županije.

Deset restorana s bogatim jelovnicima i vrhunskom selekcijom vina

Čak deset restorana s područja Zagrebačke županije pridružilo se ovogodišnjim Danima Okusa, i to iz Samobora (Restoran Salvator, Samoborska klet, Krčma Gabreku 1929. i Kavana Livadić), Velike Gorice (Restoran Mon-Ami i Bistro Babriga), Jastrebarskog (Hotel Princess i Restoran Ivančić), Svetog Ivana Zeline (Izletište Vina Kos Jurišić) i Svete Nedelje, Bestovja (Izletište Suhina).

Nastavite čitati

Reporter 442 - 24.10.2024.

Facebook

Izdvojeno

Sva prava pridržana © 2022 e-Radio d.o.o.