Povežite se s nama

Moja županija

Vladimir Bregović (53) gradonačelnik je Vrbovca, prvi čovjek županijskog sporta i kandidat za župana

Kao dječak bio je prvak Jugoslavije u hrvanju, završio je građevinu, u mladosti dolazio iz Vrbovca u Veliku Goricu zbog djevojaka, sudjelovao u Domovinskom ratu, dovršio privatizaciju PIK Vrbovca… Vladimir Bregović upravo dovršava treći mandat gradonačelnika u svom gradu, a uskoro bi mogao brinuti o cijeloj županiji. Novi cilj je – postati župan

Objavljeno

na

Obilaznicom prema Bjelovaru, na 35 minuta vožnje od Velike Gorice, skrene se prema Vrbovcu. Gradiću od 15-ak tisuća stanovnika, s lijepo uređenim središtem grada, na kojem je i jedna relativno skromna zgrada. Nimalo glamurozna. A na ploči piše: “Grad Vrbovec – gradonačelnik”. Preskočiš tih nekoliko stepenica, dođeš na prvi kat i tu si. Gradonačelnik – a to je u Vrbovcu već 12 godina Vladimir Bregović – dočekao nas je odlično raspoložen. Nasmijan, u odijelu, ali bez kravate, u nešto opuštenijem izdanju…

Photo: Borna Filic/PIXSELL

– Odijelo je meni uniforma. Da se mene pita, najrađe bih bio u trenirci. Ipak sam ja sportaš, čim dođem doma, odmah upadam u trenirku – kaže nam Bregović dok nudi gosta pićem i kavom.

Podsjećam ga za početak da smo se već upoznali, na jednoj od dodjela nagrada najboljima u sportu u Zagrebačkoj županiji, jer Bregović je i predsjednik Zajednice sportskih udruga i saveza Zagrebačke županije. Ta dodjela održavala se, naravno, u Velikoj Gorici. Nije mu to, naravno, bio ni prvi ni zadnji put da je dolazio u naš grad. Baš naprotiv, Gorica i Bregović znaju se već dugo, posljednjih godina viđaju se relativno često…

– Pa imao sam ja i cure u Velikoj Gorici! Ali to je bilo nekih davnih, davnih dana, još u vrijeme dok sam imao kosu – sa smiješkom kaže Bregović pa u istom tonu dodaje:

– Kad se sve zbroji, moram reći da imam lijepe uspomene na to vrijeme, o Goričankama sve najbolje.

Vladimir Bregović

Gorica – grad sporta i lijepih žena

Gradonačelnik Vrbovca je od 2005., sve ove godine razne obveze povremeno ga dovedu u Veliku Goricu, na koju danas gleda kroz naočale jednog lokalnog političara.

– Budući da sam vezan uz županiju, više sam involviran u sva događanja u gradovima, pa tako i Veliku Goricu. Zato mi je prva asocijacija na Goricu da je to najveći grad u Zagrebačkoj županiji. Svima drugima, realno, prva asocijacija je zračna luka – svjestan je Bregović, koji ima još jednu asocijaciju na VG:

– Druga asocijacija definitivno je gorički sport. Kako sam i predsjednik županijske Zajednice sportskih udruga i saveza, odmah mi padnu na pamet svi uspješni gorički sportaši. U našoj županiji imamo 25.000 aktivnih sportaša, a velik dio toga otpada upravo na goričke sportaše. I zato mislim da slobodno mogu reći kako je Velika Gorica grad sporta.

Ako je doista tako, valjda će se i predsjednik Zajednice složiti da je krajnje vrijeme da jedan takav grad sporta konačno opet dobije prvoligaša u nogometu.

– Uh, Gorica je jako blizu i stvarno se nadam da će uspjeti ove sezone. Uvjeren sam da je Gorica to zaslužila, i infrastrukturom, i radom svih koji su uključeni u klub, iako to zapravo i nije samo jedan klub. Riječ je o cijelom nogometnom bazenu, svim onim manjim klubovima s goričkog područja koji gravitiraju gradskom klubu i Gorica kao prvoligaš za sve njih bila bi vrhunac sportskog djelovanja – svjestan je Bregović.

Navijam za Goricu u prvoj ligi

Bit će u svibnju i HDZ-ov kandidat za župana Zagrebačke županije, uvjeren je da će na izborima i pobijediti, pa bi kraj sezone mogao dočekati na još važnijoj funkciji od ove dosadašnje. I, nadamo se, već nakon nekoliko dana mandata proslaviti s Goričanima ulazak drugog kluba iz županije, uz zaprešićki Inter, u najviši rang hrvatskog nogometa.

– Ako mene pitate, ‘Gorica u prvoj ligi’ nije pitanje hoće li se to dogoditi ili neće. Pitanje je samo kad će se to dogoditi. To je zacrtani smjer – vjeruje Bregović.

Gorica je jedna od perjanica našega gradskog sporta, ali zna dobro i prvi čovjek Vrbovca da nije jedina.

– Dovoljno je reći da je ovogodišnji najbolji sportaš Zagrebačke županije vaš predstavnik, sjajni paraolimpijac Velimir Šandor. Time smo, zapravo, rekli sve. Neću sad izdvajati nekoga, odličan košarkaški klub, ili odbojkaše, atletičare, boksače… Velikogorički sport je zaista na jednoj zavidnoj razini.

Bregović sam loptu nikad nije previše naganjao, od najmlađih dana njegov je izbor bio nešto neobičniji – hrvanje. Medalje osvojene i prije 40-ak godina još čuva, a od treninga nije odustao ni sad, kad je duboko zagazio u šesto desetljeće.

– Da, kad ulovim vremena, odem i odraditi trening, barem jedanput ili dvaput tjedno. To je za moj gušt, a i mislim da se svi moramo na neki način održavati. Uostalom, barem jednom godišnje vodimo automobile na servise, a sami sebe baš i ne održavamo. Netko igra tenis, netko šah, a ja se bavim hrvanjem – objašnjava Bregović i nastavlja svoju hrvačku priču:

– Kao pionir bio sam jednom prvak Jugoslavije, jednom sam bio drugi, a imao sam uspjeha i po Hrvatskoj. Ali davno je to bilo, još tamo u prvoj polovici 70-ih.

 I gradonačelnik zna dobiti po glavi…

Ljubav prema hrvanju osjeća se u svakoj njegovoj rečenici, na poseban način govori o sportu koji ga prati kroz cijeli život.

– Hrvanje je jedan od najkompleksnijih sportova. Tko prođe školu hrvanja, nakon toga će znati igrati i nogomet, i košarku, a ujedno je prošao i školu gimnastike. Garantiram da sva djeca koja se u osnovnoj školi prođu nekoliko godina škole hrvanja, ako se nakon toga više ne žele baviti hrvanjem, imaju podlogu za sve sportove. Baviti se hrvanjem znači biti fizički maksimalno spreman. Nema mišića na tijelu koji ne radi u tom sportu – objašnjava Bregović, koji se u vrbovečki hrvački klub uključio čim je osnovan.

– Naš lokalni hrvački klub djeluje od 1973. i ja sam jedan od prvih članova kluba, ali i jedan od prvih osvajača medalja. Zavolio sam taj sport odmah i sve nakon toga je bila nadgradnja. Zato sam do danas ostao u hrvanju, koristim svako slobodno vrijeme za to. A to je i ključno pitanje – čime se čovjek bavi kad ima vremena. Ja skidam odijelo, oblačim trenirku i odem odraditi trening sa svojim dečkima. U zadnje vrijeme sam malo rijeđe na strunjači s njima, više sam rekreacijski tip, ali ne bježim ni od toga.

Zanimljiv je to slučaj, puno mlađim i spremnijim hrvačima nije s druge strane bilo tko, nije lako “opaliti” gradonačelnika… Ili?

– Kako dečki reagiraju? Ma nemaju respekta, ali ja to od njih ni ne tražim. Evo, baš jučer sam bio na treningu, mogu vam reći da sam dobro dobio po glavi. I još izgubio u našoj verziji košarke. Igramo ‘ragbi košarku’, bez faula.

Odavno više nije natjecatelj, u sportu je kao rekreativac, ali i fanatik. Zato stalno i razmišlja kako pomoći sportašima, omogućiti im što više. A evo i što je smislio…

– Moj prijedlog je da obavezno izdvajanje svih općina, gradova i županije za sport bude minimalno tri posto od proračuna. Time bismo dobili puno veću masu, a lokalne samouprave ne bi trebale biti previše opterećene. Takav bi sustav donio veću sigurnost i ozbiljnost u svim sredinama, pa tako i kod vas, u Velikoj Gorici. Svi najbolji sportaši, olimpijski i svjetski prvaci, značajan dio karijere provedu baš u lokalnom sportu, tu sve počinje. Sport je najbolji marketing za našu državu i zato mora dobiti što zaslužuje – vjeruje Bregović.

Vizija ‘tri posto’ za još više medalja

Prođe li njegova ideja, ukoliko se zakonski odredi komad proračuna koji mora ići na sport, rezultati će se brzo vidjeti.

– Ako bi tih tri posto primijenili kao kriterij u Zagrebačkoj županiji, to bi značilo da bi proračun za sport sa 4,8 milijuna kuna porastao dvostruko, na između devet i deset milijuna. Za Županiju, koja ima proračun 500 milijuna kuna, to ne bi bilo nikakvo preopterećenje. A na taj bi se način direktno utjecalo na 100.000 ljudi. Kako? Sportaša imamo 25.000, a tu dolaze i treneri, roditelji, obitelj… Dakle, govorimo o utjecanju na toliki broj ljudi s nekoliko milijuna kuna. Nema projekta u kojem kvalitetnije, brže i bolje možemo doći do efekta – govori gradonačelnik Vrbovca.

Nije tipičan političar, vokabular je kudikamo opušteniji, bliži običnim ljudima, ali na “politički jezik” prebaci se iste sekunde kad se spomene, recimo, kandidatura za župana. I izbori.

– Treći mandat završavam i kad pogledam unatrag, mogu biti zadovoljan onim što je učinjeno u Vrbovcu. Nije bilo investicije koja nije osmišljena u našoj kancelariji i zatim realizirana. Međutim, najveće investicije tek slijede. Čeka nas projekt od 100 milijuna eura u vodoopskrbi, a paralelno radimo i na sustavu odvodnje i pročiščivača, na poduzetničkom centru… A sve to sufinancirat će se iz EU-a i sljedeće tri godine će biti realizirano – govori Bregović, koji po četvrti gradonačelnički mandat neće ići iz samo jednog razloga.

– Budući da, odlukom moje stranke (HDZ), idem u utrku za župana, ne mogu više biti kandidat za gradonačelnika, ali vjerujem u dobre rezultate moje stranke i u gradu i u županiji. Takvi su trendovi, imamo pravo nadati se, željeti župana. Vjerujem da možemo doći do željenog cilja. Brojke su na našoj strani, imamo vjetar u leđa od Vlade i našeg predsjednika stranke Plenkovića, kojeg bi svaka majka poželjela za zeta. To moramo iskoristiti, bez obzira na ime našeg političkog protivnika. Velika Gorica, uvjeren sam, u toj nam je priči najvažniji kotačić – svjestan je Bregović.

Nema čarobnog štapića, ajmo raditi

U vrlo je dobrim odnosima s goričkim gradonačelnikom Barišićem, kao i s ljudima koji vode gorički sport, a iz Velike Gorice bi, da može, u Vrbovec uzeo…

– Proračun! – bez previše razmišljanja, uz široki osmijeh, ispalio je Bregović pa pojasnio:

– Gorica je velik grad, 350 milijuna kuna ozbiljan je proračun, ali Grad odlično funkcionira. Kolega Barišić ulagao je izuzetan napor u posljednja dva mandata i uopće ne sumnjam da će dobiti i treći. Ustroj cjelokupnih djelatnosti napravljen je uzorno, za primjer drugim gradovima u Hrvatskoj.

Tu pohvalama nije bio kraj.

– Potencijal koji Gorica ima je ogroman, jednako kao i županija, ali i moj Vrbovec. No moramo biti svjesni da nitko neće doći čarobnim štapićem i napraviti posao umjesto nas. Međutim, mi znamo taj posao, znamo kako se osmišljaju i razrađuju projekte, znamo aplicirati za fondove EU-a i nastaviti napredovati. Cilj je ulaganjima i investicijama od jedne kune napraviti četiri ili pet kuna – jasan je Bregović.

Kad se priča okrene, kad ga upitaš što bi Goričanima preporučio da uzmu iz Vrbovca, kad bi to bilo moguće, ima spreman odgovor.

– Uh, definitivno naše vrbovečke delicije… Mi, recimo, ne znamo raditi kompjutore, ali zato znamo raditi kobasice. Dio tradicije je i da ljudi iz ovoga kraja sami rade svoje kobasice, praktički se natječu jedni s drugima čije će ispasti bolje. Ja baš i nisam u tome, više sam s druge strane, moj posao je degustacija, ha, ha. Znam prepoznati što je dobro – smije se Bregović.

Cilj je da nešto ostane iza mene

Uz sve ostalo, predsjednik je i Hrvatskog hrvačkog saveza, usko je vezan uz sport, ali politika je ipak životni poziv. Kako se to nekome dogodi, zapitat će se mnogi koji zaziru od politike…

– Meni je politika došla nekakvih automatizmom. Od sredine 90-ih bio pročelnik u gradskoj upravi, a to onda čovjeka povuče. Motivirala me želja da ostavim nešto iza sebe, to mi je bio glavni cilj. Stavljati ciglu na ciglu, graditi nešto, da jednog dana ljudi prolaze Vrbovcem i kažu: ‘Taj i taj čovjek ovo je započeo graditi’. I da se sjete mene. Mislim da bi cilj svakog čovjeka trebao biti upravo to, da ostavi nešto iza sebe – priča Bregović i dodaje:

– Kroz političko djelovanje, kroz izvršne funkcije, načelnika, gradonačelnika i župana, imamo vezu sa stvarnim životom, sa stvarnom brigom za standard građana, ali sa stvarnim projektima. Tu je i ta želja da iza sebe ostaviš konkretne projekte. Eto, sve su to motivi koji natjeraju mladog čovjeka da krene u politiku.

Prije nego što je krenuo u taj dio karijere, radio je sve i svašta.

– Prije rata sam radio u struci, u građevini. Zatim je došao Domovinski rat, bio sam dragovoljac, nakon čega sam postao pročelnik u gradskoj upravi, pa se opet vratio u gospodarstvo. Bio sam predsjednik Uprave Gradipa, a godinu dana sam bio i predsjednik Uprave PIK Vrbovca, i u tom razdoblju uspješno završio privatizaciju tvrtke. PIK je sad dio koncerna Agrokor, jedan od njegovih najuspješnijih dijelova – ponosan je Bregović, koji je potpuno uvjeren da će u svibnju postati novi župan.

– Od 2005. sam gradonačelnik, dvaput izabran i neposredno. Da ne pokvarimo taj uspješan niz, trebalo bi se slično nastaviti i ove godine. Na drugom nivou, ali opet svi zajedno, za uspješnu županiju – zaključio je Vladimir Bregović.

Vladimir Bregović

 ‘Mi u Vrbovcu imamo finu klopu, Zagorku i bana Petra Zrinskog’

 Jedan od najvažnijih autora koji su pisali o povijesti Turopolja, povjesničar Emil Laszowski, rođen je u – Vrbovcu. Međutim, autor djela koje se zove “Povijest plemenite općine Turopolja nekoć Zagrebačko polje zvane” nije najpoznatiji Vrbovčanin. Ni izbliza.

– Ponosni smo na činjenicu da su u Vrbovcu rođeni ban Petar Zrinski, ali i velika Marija Jurić Zagorka – istaknuo je Bregović.

Iz Vrbovca su i glumica Leona Paraminski, legendarni “pučki tribun” Joža Pankretić, njegov sin Božidar… No od svih njih poznatije su vrbovečke kobasice.

– Naša tradicija počiva na nekoliko temelja – na PIK Vrbovcu, proizvodnji mesa za koju bi ja rekao da je najbolja u Europi, na manifestaciji ‘Kaj su jeli naši stari’, opet vezanoj uz finu klopu, ali i na našoj povijesti, odnosno Zagorki i ostalim velikanima – kazao je vrbovečki gradonačelnik.

‘Gradonačelnik na baušteli: Gradio sam mostove i vodio šihtericu’

Diplomirao sam građevinu i skupio nešto radnog iskustva na ‘baušteli’ Radio sam godinu dana na televiziji kad se gradila, a zatim na zaobilaznici od Ivanje Reke do Popovca, na niskogradnji. Vodio sam izgradnju mostova, imao svoje tri ‘brigade’, oko 150 ljudi, i radio sam sve, od vođenja ‘šihterice’ do proizvodnje toliko i toliko kubika betona, armature…, priča Vladimir Bregović, koji nije zadovoljan aktualnim stanjem u struci:

– Žao mi je što se to zanimanje danas gotovo pa prostituira. To će tek biti problem, kad konačno završimo s ovom krizom, kad se kotač pokrene i krenu investicije, veliki projekti. Stručnih ljudi nam nedostaje. Odnosno, naši ljudi to znaju raditi, ali rade u Njemačkoj ili Irskoj… Nadam se da će se ti ljudi vratiti natrag kad krene posao.

‘Ponosan sam na ratno vrijeme, ali bilo je tu i tuge, boli…’

Poseban dio života, kao i kod svakoga tko je to prošao, za Vladimira Bregovića je ratno vrijeme.

– Dragovoljac domovinskog rata sam bio od početka, bio sam i jedan od osnivača naše 51. samostalne bojne, kasnije zamjenik zapovjednika prvog dobrovoljačkog voda, a u registru se vidi da imam oko 700 dana u te prve dvije godine rata. Mislim da sam svoj obol dao i na taj dio svog života mogu biti samo izuzetno ponosan. Bio sam oko Novske, u zapadnoj Slavoniji, tu nam je bilo žarište… Pamtim i prijatelje koji su poginuli u tim akcijama, to su bolne uspomene – kazao je Bregović na tu temu.

Deset godina bio je i predsjednik braniteljske udruge u Vrbovcu, prije nego što je postao gradonačelnik, na to je također posebno ponosan.

‘Rokerska’ bradica? To su vam ostaci ostataka od frizure…

Kad ulovi pauzu od politike, kad odradi sve potrebno u županijskoj zajednici sportova i hrvačkom savezu, kad provede nešto vremena s obitelji, unukom prije svih, Vladimir Bregović uzima vrijeme samo za sebe. I dok mnogi mir traže u tišini, on voli buku. Kvalitetnu, točno određenu…

– Ja sam vam pasionirani audiofil. Još od osnovne škole sam totalni “tehno frik”, stalno tražim pojačala i druge tehničke stvari, aktivno sudjelujem u toj ‘second-hand’ sceni, na kojoj su cijene puno prihvatljivije. Kupovati novo, ono što mene zanima, ipak je preskupo – priča Bregović, koji nas nije previše iznenadio odgovorom na pitanje što najčešće svira iz zvučnika.

– Temelj je rock’n’roll, ali tu su i razne izvedenice – kaže.

Iznenađenja nema jer i imidž je takav, rokerski, s bradicom koju ne vidimo prečesto na političkim licima.

– Je, i imidž je malo u tom rokerskom duhu, ali to je zapravo ostatak ostataka, ono što je ostalo od bujne frizure, ha, ha.

Moja županija

U izradi je Plan upravljanja destinacijom koji će poboljšati turističku ponudu županije

Temelji za strateški razvoj županije, usmjeren na zelenu i digitalnu tranziciju, jačanje konkurentnosti i promociju regije.

Objavljeno

na

Zagrebačka županija, koja se već dokazala kao lider u održivom turizmu zahvaljujući prestižnom certifikatu Green Destinations, napravila je novi iskorak u strateškom planiranju. U prostorijama županije održana je prva regionalna koordinacija, kojom je započeo proces izrade Plana upravljanja destinacijom. Paralelno je održan i multisektorski sastanak, okupivši predstavnike županijskih, jedinica lokalne samouprave, institucija, privatnog sektora, predstavnika Ministarstva turizma i sporta i ključnih dionika, s ciljem daljnjeg jačanja pozicije Zagrebačke županije kao primjera održivog turističkog razvoja.

Foto: Dražen Kopač

Na sastanku su predstavljeni metodologija i faze izrade Plana upravljanja destinacijom te utvrđene ključne potrebe i prioriteti dionika. Temeljem ovog planskog dokumenta, koji će biti usvojen na razini Županijske skupštine, osigurava se dugoročno i održivo upravljanje turističkom ponudom u kojem su glas imali svi dionici turizma ove regije, naglašavaju iz Turističke zajednice Zagrebačke županije.

– Ovaj je sastanak potvrdio našu odlučnost da se turizam u Zagrebačkoj županiji razvija planski i odgovorno. Ovaj dokument pružit će nam konkretne alate za upravljanje destinacijom te podržati snažnije povezivanje naših gradova i općina, kao i svih turističkih subjekata, u zajedničkoj viziji održivog, konkurentnog i inovativnog turističkog proizvoda. Zato nam je bilo bitno sudjelovanje svih ključnih dionika. Plan upravljanja destinacijom Zagrebačke županije nije samo tehnički dokument, već vodič za budućnost našeg turizma. Ovo je prilika da ujedinimo resurse i osiguramo održiv razvoj koji poštuje našu baštinu, prirodu i lokalnu zajednicu – poručili su iz Turističke zajednice Zagrebačke županije.

Foto: Dražen Kopač

Tijekom sastanaka raspravljalo se o važnim temama poput korištenja pokazatelja održivosti, razvoja turističke ponude na manje razvijenim područjima, unaprjeđenja infrastrukture i promocije lokalnih resursa. Jedan od ključnih ciljeva je osigurati ravnotežu između razvoja turizma i očuvanja prirodnih i kulturnih resursa.

Plan upravljanja destinacijom bit će temelj za strateški razvoj županije, usmjeren na zelenu i digitalnu tranziciju, jačanje konkurentnosti i promociju regije na domaćem i međunarodnom tržištu.

Izrada Plana osigurava dugoročnu održivost turizma, razvoj inovativnih projekata i uključivanje lokalne zajednice u oblikovanje turističke ponude.

Nastavite čitati

Moja županija

Liga protiv raka Zagrebačke županije obradovala male onkološke pacijente

Nažalost, nije praksa da se barem u ovo blagdansko vrijeme netko na taj način sjeti onih koji nisu sa svojim obiteljma, već u bolničkim krevetima.

Objavljeno

na

Objavio/la

Uz pomoć velikogoričkih gimnazijalaca, Liga protiv raka Zagrebačke županije pripremila je čak 350 paketa za odjele pedijatrije i onkologije u Zagrebu. Mali pacijenti dobili su slatkiše, kalendare i edukativnu slikovnicu o važnosti odvojenog recikliranja i sakupljanja elektroničkog otpada koji je opasan za zdravlje.

– Jako sam emotivna jer osobno sudjelujem u dostavi paketa po zagrebačkim bolnicama na čijim se onkološkim i pedijatrijskim odjelima liječe mnoga djeca. Porazgovarala sam i s malim pacijentima i njihovim roditeljima. Iznenadila sam se, jer nažalost nije praksa da se barem u ovo blagdansko vrijeme netko na taj način sjeti onih koji nisu  sa svojim obiteljma, već u bolničkim krevetima. U biti roditelji su ti kojima ovakva gesta puno znači, i ovo je pravi trenutak da smo se odlučili za ovakvu akciju  – rekla je predsjednica Lige, prof. dr. sc. Sanja Kalambura.

Foto: Liga protiv raka Zagrebačke županije

U distribuciji je sudjelovalo Veleučilište Velika Gorica čija je Kalambura prodekanica za znanost, oko tiska materijala je pomogla tvrtka Sectra media koja se bavi zbrinjavanjem elektroničkog otpada, Koestlin je donirao slatki dio poklona, a Gimnazija Velika Gorica je okupila gimnazijalce za pomoć u pakiranju.

– Dio sredstava smo izdvojili od prodaje mimoza, recimo za ukrasne vrećice, vrpce i čestitke, tako da svaki poklon nosi posebnu poruku, da netko misli na njih u tim teškim zdravstvenim trenucima. A pomoć i ideje su uvijek dobrodošle, stoga se možete uključiti i vi u naš rad – naglasila je predsjednica Lige.

Foto: Liga protiv raka Zagrebačke županije

– Možete nas uvijek pronaći u Veleučilištu Velika Gorica gdje radim, a prva aktivnost u novoj godini bit će 25. siječnja kada ćemo obilježiti Nacionalni dan borbe protiv raka vrata maternice, tradicionalnim Danom mimoza koji organizira Hrvatska liga protiv raka, Liga protiv raka Zagrebačke županije, Veleučilište Velika Gorica i Gimnazija Velika Gorica. Osim toga, pozvala bih sve koji na bilo koji način mogu pridonijeti obrazovanju mladih da nam se svakako jave – pozvala je Kalambura.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

Nastavite čitati

Moja županija

Za kraj godine – daruj krv!

Prvi korak u darivanju krvi je odluka pojedinca da nekome spasi život.

Objavljeno

na

Objavio/la

U tijeku su posljednje akcije dobrovoljnog darivanja krvi u ovoj godini u organizaciji Društva Crvenog križa Zagrebačke županije. 20. prosinca od 11 do 17:00 sati te 23. prosinca od 12 do 17:50 sati darivanju krvi možete pristupiti u sjedištu Gradskog Društva Crvenog križa Velika Gorica, u Cvjetnom naselju 16. Osim toga akcije u prosincu organizira jaskansko, ivanićgradsko, zaprešićko i dugoselsko Društvo Crvenog križa.

A prvi korak u darivanju krvi je odluka pojedinca da nekome spasi život, podsjeća pročelnica za zdravstvo, socijalnu skrb i hrvatske branitelje Zagrebačke županije Ksenija Čuljak.

– Darivatelji svojim primjerom pokazuju i podsjećaju da osnovne ljudske vrijednosti nisu zaboravljene i da žive, bilo da daruju krv jednom ili sto puta u životu, dali su nekome neprocjenjiv dar – mogućnost za život ili ozdravljenje – naglasila je Čuljak.

Napomenimo da prema objavi Hrvatskog zavoda za transfuzijsku medicinu trenutačno nedostaje zaliha krvi B- krvne grupe! Stanje sa zalihama krvi brzo se mijenja, ovisno o situaciji i potražnji bolnica za dozama krvi, što znači da transfuzijski centri koji u ovom trenutku imaju zaliha, u vrlo kratkom roku mogu se naći u situaciji da zalihe krvi dođu do niskih granica.

Foto: FB Crveni križ Velika Gorica

Hrvatski Crveni križ godinama osigurava oko 80 posto iskazane potrebe zdravstva za dozama krvi, i to zahvaljujući darivateljima krvi. Lani je u Republici Hrvatskoj prikupljeno više od 195 tisuća doza, od čega je više od 155 tisuća ili čak 79 posto, prikupljeno na akcijama darivanja krvi koja organiziraju društava Crvenog križa.

U prvih šest mjeseci ove godine zabilježen je porast broja prikupljenih doza krvi u odnosu na prethodnu godinu, s povećanjem od 2.883 doza. Također, porastao je i broj darivatelja koji su prvi put darovali krv i to za 10 posto, a taj trend bilježi i Zagrebačka županija.

Naime, planirani broj doza krvi Društava Crvenog križa na području Zagrebačke županije u ovoj godini je 11 tisuća doza, a do kraja rujna prikupljeno ih je preko 9. 500. Posebno veseli podatak da se akcijama darivanja tijekom ove godine priključilo više od 450 novih dobrovoljnih darivatelja.

–Darivatelji krvi svojom humanošću, primjer su zajednici u kojoj žive, čime promiču važnost nesebičnog davanja. Kada uzmemo u obzir da donor krvi u tom trenutku ne zna kome spašava život, pomaže tijekom teških operacija, ili drugih zdravstvenih razloga prima njegovu krv, time je taj čin plemenitiji i veći. Stoga je malo reći – hvala! – poručila je ravnateljica Društva Crvenog križa Zagrebačke županije Drinka Sopta.

Foto: Crveni križ Velika Gorica

Podsjećamo da krv može dati svaka zdrava osoba od 18 do 65 godina, s tim da muškarci mogu pristupiti darivanju četiri puta godišnje s razmakom između davanja od tri mjeseca, a žene tri puta godišnje s razmakom između davanja od četiri mjeseca. Zbog toga zdravstvenog pravila muške osobe imaju u pravilu veći broj darivanja tijekom života.

–Prosinac je mjesec darivanja, učinite dobro djelo – darujte krv! Usrećite osobe kojima je krv neophodna i oplemenite sebe darujući najvrijednije što možete – dio sebe – poručuju iz Hrvatskog Crvenog križa.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

Nastavite čitati

Moja županija

Zagrebačka županija obilježila Međunarodni dan ljudskih prava

Na području županije žive pripadnici 22 nacionalne manjine

Objavljeno

na

Objavio/la

U zajedničkoj organizaciji Koordinacije za ljudska prava, Povjerenstva za ravnopravnost spolova i Koordinacije vijeća i predstavnika nacionalnih manjina Zagrebačke županije u zaprešićkoj Vršilnici Novih dvora održano je obilježavanje Međunarodnog dana ljudskih prava.

U Zagrebačkoj županiji žive pripadnici 22 nacionalne manjine, od kojih 10, svojom brojnošću, imaju pravo na predstavnike, odnosno vijeća. U ime Zagrebačke županije uzvanike je pozdravila Brankica Benc, predsjednica Povjerenstva za ravnopravnost spolova Zagrebačke županije.

– Nacionalne manjine su bogatstvo Zagrebačke županije. Njihovi običaji i događanja koja organiziraju, upotpunjuju društveni život, dok je suživot s pripadnicima manjina dokaz da različitost nije prepreka, već prilika za zajedništvo i zajedničko stvaranje – istaknula je Benc.

Predsjednik Koordinacije za ljudska prava Zagrebačke županije Miljenko Pavlaković poručio je kako se provode razne aktivnosti kroz godinu te da je suradnja na zavidnoj razini.

Foto: Zagrebačka županija

– I na prostoru Zagrebačke županije, kao i cijele Republike Hrvatske, možemo reći da je međusobna suradnja i tolerancija na jednoj visokoj razini. Nadam se da će tako u budućnosti ostati, jer pripadnici nacionalnih manjina, bez obzira na podrijetlo, svoje običaje i kulturu, smatraju Hrvatsku svojom domovinom. Ovdje rade, zasnivaju obitelj, pridonose zajednici u kojoj žive i bez obzira na različitosti, čine ovaj prostor bogatijim mjestom – poručio je Pavlaković.

Nakon knjige o nacionalnim manjinama koja je objavljena prije dvije godine, ove je godine snimljen i dokumentarni film „Nacionalne manjine u Zagrebačkoj županiji“ autora Ediba Ahmetaševića, koji je financiran sredstvima Županije, a imao je pretpremijeru u rujnu ove godine u Velikoj Gorici na obilježavanju Dana Koordinacije vijeća i predstavnika nacionalnih manjina Zagrebačke županije, te je prikazan i ovom prigodom.

Film prikazuje aktivnosti manjina, način na koji su dolazile na ovaj prostor, njihovu kulturu i običaje, te pronalaženje „zajedničkog jezika.

– To su dva vrijedna zapisa koja trajno ostaju u nasljeđe ovim prostorima. Tribine i manifestacije, dođu i prođu, i iako su i one izuzetno važne, knjiga i film će se moći čitati ili gledati opet i opet. Sa Zagrebačkom županijom imamo jako dobru suradnju, što je vidljivo i u financijskim izdvajanjima tijekom godine, koja su u porastu, ali i za stvaranje ovog filma o nacionalnim manjinama – rekao je predsjednik Koordinacije vijeća i predstavnika nacionalnih manjina Zagrebačke županije Salih Huremović.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

Nastavite čitati

Kultura

Škola stara gotovo 150 godina postala Kulturni centar

Kulturno-turistički centar Bistra, vrijedan 1,6 milijuna eura, prostor je susreta prošlosti, sadašnjosti i budućnosti

Objavljeno

na

Objavio/la

U Poljanici Bistranskoj u obnovljenoj staroj školi, sagrađenoj 1878. godine, otvoren je Kulturno-turistički centar Bistra vrijedan 1,6 milijuna eura. Obnova i prenamjena objekta sufinancirana je kroz ITU mehanizam iz Europskog fonda za regionalni razvoj čiji je nositelj bila Općina Bistra, a partneri udruga Ekomuzej Bistra i Turistička zajednica Zagrebačke županije.

– To je zgrada koja je zaštićeno kulturno dobro Republike Hrvatske, a nakon obnove Centar ima tri velike prostorije sa slanim postavom te dodatne dvije u kojima je replika učionice iz doba kada je škola sagrađena, sa starim klupama i predmetima iz toga doba, no u kojoj smo ugradili tablete i platno za projekciju, kako bi u budućnosti mogli prezentirati multimedijske sadržaje. Dodatno, u potkrovlju zgrade smo uredili polivalentni prostor za radionice koji će služiti i organiziranju koncerata, predstava i drugih kulturnih sadržaja – najavila je ravnateljica Centra, Dolores Domitrović Miličić.

Foto: Zagrebačka županija

U izložbenom postavu, dodaje, predstavljeni su interpretativni tekstovi, preslike fotografija i dokumenata, umjetnički crteži, te predmeti pribavljeni iz zavičajne zbirke OŠ Bistra.

– To su različiti predmeti za život i običaje, rad i zemlju, vezani uz prošlost stanovnika Bistre, kao i okruženje u kojem se Bistra nalazi, poput Zagrebačke gore, te predmeti iz Zavičajne zbirke – istaknula je Domitrović Miličić.

Otvorenju Kulturno-turističkog centra Bistra u ime Zagrebačke županije prisustvovala je pročelnica za kulturu, sport, tehničku kulturu i civilno društvo Jadranka Dujić Frlan, koja je istaknula kako je ovo je prostor susreta prošlosti, sadašnjosti i budućnosti ovoga kraja.

Foto: Zagrebačka županija

– Ovdje će se moći nastaviti održavati sadržajnost kulturnog života ovoga kraja, koji ima bogatu kulturnu tradiciju. Izuzetno je važno što je ova zgrada dobila novi život, novu namjenu, uz podsjetnik na povijest i baštinu stanovnika koji su ju stvarali – naglasila je pročelnica.

Otvorenje Centra za sve posjetitelje je 15. prosinca u 14 sati.

–Do kraja godine smo odlučili da neće biti naplate ulaza u Kulturno-turistički centar, jer želimo dati priliku što većem broju posjetitelja da upozna povijest naše Bistre, a otvoren je za posjetitelje ponedjeljkom, srijedom i petkom od 9 do 15 sati, utorkom i četvrtkom od 9 do 19 sati, te subotom od 9 do 13 sati – pozvala je ravnateljica.

Foto: Zagrebačka županija

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

Nastavite čitati

Reporter 443 - 21.11.2024.

Facebook

Izdvojeno

Sva prava pridržana © 2022 e-Radio d.o.o.