Povežite se s nama

Moja županija

Vladimir Bregović (53) gradonačelnik je Vrbovca, prvi čovjek županijskog sporta i kandidat za župana

Kao dječak bio je prvak Jugoslavije u hrvanju, završio je građevinu, u mladosti dolazio iz Vrbovca u Veliku Goricu zbog djevojaka, sudjelovao u Domovinskom ratu, dovršio privatizaciju PIK Vrbovca… Vladimir Bregović upravo dovršava treći mandat gradonačelnika u svom gradu, a uskoro bi mogao brinuti o cijeloj županiji. Novi cilj je – postati župan

Objavljeno

na

Obilaznicom prema Bjelovaru, na 35 minuta vožnje od Velike Gorice, skrene se prema Vrbovcu. Gradiću od 15-ak tisuća stanovnika, s lijepo uređenim središtem grada, na kojem je i jedna relativno skromna zgrada. Nimalo glamurozna. A na ploči piše: “Grad Vrbovec – gradonačelnik”. Preskočiš tih nekoliko stepenica, dođeš na prvi kat i tu si. Gradonačelnik – a to je u Vrbovcu već 12 godina Vladimir Bregović – dočekao nas je odlično raspoložen. Nasmijan, u odijelu, ali bez kravate, u nešto opuštenijem izdanju…

Photo: Borna Filic/PIXSELL

– Odijelo je meni uniforma. Da se mene pita, najrađe bih bio u trenirci. Ipak sam ja sportaš, čim dođem doma, odmah upadam u trenirku – kaže nam Bregović dok nudi gosta pićem i kavom.

Podsjećam ga za početak da smo se već upoznali, na jednoj od dodjela nagrada najboljima u sportu u Zagrebačkoj županiji, jer Bregović je i predsjednik Zajednice sportskih udruga i saveza Zagrebačke županije. Ta dodjela održavala se, naravno, u Velikoj Gorici. Nije mu to, naravno, bio ni prvi ni zadnji put da je dolazio u naš grad. Baš naprotiv, Gorica i Bregović znaju se već dugo, posljednjih godina viđaju se relativno često…

– Pa imao sam ja i cure u Velikoj Gorici! Ali to je bilo nekih davnih, davnih dana, još u vrijeme dok sam imao kosu – sa smiješkom kaže Bregović pa u istom tonu dodaje:

– Kad se sve zbroji, moram reći da imam lijepe uspomene na to vrijeme, o Goričankama sve najbolje.

Vladimir Bregović

Gorica – grad sporta i lijepih žena

Gradonačelnik Vrbovca je od 2005., sve ove godine razne obveze povremeno ga dovedu u Veliku Goricu, na koju danas gleda kroz naočale jednog lokalnog političara.

– Budući da sam vezan uz županiju, više sam involviran u sva događanja u gradovima, pa tako i Veliku Goricu. Zato mi je prva asocijacija na Goricu da je to najveći grad u Zagrebačkoj županiji. Svima drugima, realno, prva asocijacija je zračna luka – svjestan je Bregović, koji ima još jednu asocijaciju na VG:

– Druga asocijacija definitivno je gorički sport. Kako sam i predsjednik županijske Zajednice sportskih udruga i saveza, odmah mi padnu na pamet svi uspješni gorički sportaši. U našoj županiji imamo 25.000 aktivnih sportaša, a velik dio toga otpada upravo na goričke sportaše. I zato mislim da slobodno mogu reći kako je Velika Gorica grad sporta.

Ako je doista tako, valjda će se i predsjednik Zajednice složiti da je krajnje vrijeme da jedan takav grad sporta konačno opet dobije prvoligaša u nogometu.

– Uh, Gorica je jako blizu i stvarno se nadam da će uspjeti ove sezone. Uvjeren sam da je Gorica to zaslužila, i infrastrukturom, i radom svih koji su uključeni u klub, iako to zapravo i nije samo jedan klub. Riječ je o cijelom nogometnom bazenu, svim onim manjim klubovima s goričkog područja koji gravitiraju gradskom klubu i Gorica kao prvoligaš za sve njih bila bi vrhunac sportskog djelovanja – svjestan je Bregović.

Navijam za Goricu u prvoj ligi

Bit će u svibnju i HDZ-ov kandidat za župana Zagrebačke županije, uvjeren je da će na izborima i pobijediti, pa bi kraj sezone mogao dočekati na još važnijoj funkciji od ove dosadašnje. I, nadamo se, već nakon nekoliko dana mandata proslaviti s Goričanima ulazak drugog kluba iz županije, uz zaprešićki Inter, u najviši rang hrvatskog nogometa.

– Ako mene pitate, ‘Gorica u prvoj ligi’ nije pitanje hoće li se to dogoditi ili neće. Pitanje je samo kad će se to dogoditi. To je zacrtani smjer – vjeruje Bregović.

Gorica je jedna od perjanica našega gradskog sporta, ali zna dobro i prvi čovjek Vrbovca da nije jedina.

– Dovoljno je reći da je ovogodišnji najbolji sportaš Zagrebačke županije vaš predstavnik, sjajni paraolimpijac Velimir Šandor. Time smo, zapravo, rekli sve. Neću sad izdvajati nekoga, odličan košarkaški klub, ili odbojkaše, atletičare, boksače… Velikogorički sport je zaista na jednoj zavidnoj razini.

Bregović sam loptu nikad nije previše naganjao, od najmlađih dana njegov je izbor bio nešto neobičniji – hrvanje. Medalje osvojene i prije 40-ak godina još čuva, a od treninga nije odustao ni sad, kad je duboko zagazio u šesto desetljeće.

– Da, kad ulovim vremena, odem i odraditi trening, barem jedanput ili dvaput tjedno. To je za moj gušt, a i mislim da se svi moramo na neki način održavati. Uostalom, barem jednom godišnje vodimo automobile na servise, a sami sebe baš i ne održavamo. Netko igra tenis, netko šah, a ja se bavim hrvanjem – objašnjava Bregović i nastavlja svoju hrvačku priču:

– Kao pionir bio sam jednom prvak Jugoslavije, jednom sam bio drugi, a imao sam uspjeha i po Hrvatskoj. Ali davno je to bilo, još tamo u prvoj polovici 70-ih.

 I gradonačelnik zna dobiti po glavi…

Ljubav prema hrvanju osjeća se u svakoj njegovoj rečenici, na poseban način govori o sportu koji ga prati kroz cijeli život.

– Hrvanje je jedan od najkompleksnijih sportova. Tko prođe školu hrvanja, nakon toga će znati igrati i nogomet, i košarku, a ujedno je prošao i školu gimnastike. Garantiram da sva djeca koja se u osnovnoj školi prođu nekoliko godina škole hrvanja, ako se nakon toga više ne žele baviti hrvanjem, imaju podlogu za sve sportove. Baviti se hrvanjem znači biti fizički maksimalno spreman. Nema mišića na tijelu koji ne radi u tom sportu – objašnjava Bregović, koji se u vrbovečki hrvački klub uključio čim je osnovan.

– Naš lokalni hrvački klub djeluje od 1973. i ja sam jedan od prvih članova kluba, ali i jedan od prvih osvajača medalja. Zavolio sam taj sport odmah i sve nakon toga je bila nadgradnja. Zato sam do danas ostao u hrvanju, koristim svako slobodno vrijeme za to. A to je i ključno pitanje – čime se čovjek bavi kad ima vremena. Ja skidam odijelo, oblačim trenirku i odem odraditi trening sa svojim dečkima. U zadnje vrijeme sam malo rijeđe na strunjači s njima, više sam rekreacijski tip, ali ne bježim ni od toga.

Zanimljiv je to slučaj, puno mlađim i spremnijim hrvačima nije s druge strane bilo tko, nije lako “opaliti” gradonačelnika… Ili?

– Kako dečki reagiraju? Ma nemaju respekta, ali ja to od njih ni ne tražim. Evo, baš jučer sam bio na treningu, mogu vam reći da sam dobro dobio po glavi. I još izgubio u našoj verziji košarke. Igramo ‘ragbi košarku’, bez faula.

Odavno više nije natjecatelj, u sportu je kao rekreativac, ali i fanatik. Zato stalno i razmišlja kako pomoći sportašima, omogućiti im što više. A evo i što je smislio…

– Moj prijedlog je da obavezno izdvajanje svih općina, gradova i županije za sport bude minimalno tri posto od proračuna. Time bismo dobili puno veću masu, a lokalne samouprave ne bi trebale biti previše opterećene. Takav bi sustav donio veću sigurnost i ozbiljnost u svim sredinama, pa tako i kod vas, u Velikoj Gorici. Svi najbolji sportaši, olimpijski i svjetski prvaci, značajan dio karijere provedu baš u lokalnom sportu, tu sve počinje. Sport je najbolji marketing za našu državu i zato mora dobiti što zaslužuje – vjeruje Bregović.

Vizija ‘tri posto’ za još više medalja

Prođe li njegova ideja, ukoliko se zakonski odredi komad proračuna koji mora ići na sport, rezultati će se brzo vidjeti.

– Ako bi tih tri posto primijenili kao kriterij u Zagrebačkoj županiji, to bi značilo da bi proračun za sport sa 4,8 milijuna kuna porastao dvostruko, na između devet i deset milijuna. Za Županiju, koja ima proračun 500 milijuna kuna, to ne bi bilo nikakvo preopterećenje. A na taj bi se način direktno utjecalo na 100.000 ljudi. Kako? Sportaša imamo 25.000, a tu dolaze i treneri, roditelji, obitelj… Dakle, govorimo o utjecanju na toliki broj ljudi s nekoliko milijuna kuna. Nema projekta u kojem kvalitetnije, brže i bolje možemo doći do efekta – govori gradonačelnik Vrbovca.

Nije tipičan političar, vokabular je kudikamo opušteniji, bliži običnim ljudima, ali na “politički jezik” prebaci se iste sekunde kad se spomene, recimo, kandidatura za župana. I izbori.

– Treći mandat završavam i kad pogledam unatrag, mogu biti zadovoljan onim što je učinjeno u Vrbovcu. Nije bilo investicije koja nije osmišljena u našoj kancelariji i zatim realizirana. Međutim, najveće investicije tek slijede. Čeka nas projekt od 100 milijuna eura u vodoopskrbi, a paralelno radimo i na sustavu odvodnje i pročiščivača, na poduzetničkom centru… A sve to sufinancirat će se iz EU-a i sljedeće tri godine će biti realizirano – govori Bregović, koji po četvrti gradonačelnički mandat neće ići iz samo jednog razloga.

– Budući da, odlukom moje stranke (HDZ), idem u utrku za župana, ne mogu više biti kandidat za gradonačelnika, ali vjerujem u dobre rezultate moje stranke i u gradu i u županiji. Takvi su trendovi, imamo pravo nadati se, željeti župana. Vjerujem da možemo doći do željenog cilja. Brojke su na našoj strani, imamo vjetar u leđa od Vlade i našeg predsjednika stranke Plenkovića, kojeg bi svaka majka poželjela za zeta. To moramo iskoristiti, bez obzira na ime našeg političkog protivnika. Velika Gorica, uvjeren sam, u toj nam je priči najvažniji kotačić – svjestan je Bregović.

Nema čarobnog štapića, ajmo raditi

U vrlo je dobrim odnosima s goričkim gradonačelnikom Barišićem, kao i s ljudima koji vode gorički sport, a iz Velike Gorice bi, da može, u Vrbovec uzeo…

– Proračun! – bez previše razmišljanja, uz široki osmijeh, ispalio je Bregović pa pojasnio:

– Gorica je velik grad, 350 milijuna kuna ozbiljan je proračun, ali Grad odlično funkcionira. Kolega Barišić ulagao je izuzetan napor u posljednja dva mandata i uopće ne sumnjam da će dobiti i treći. Ustroj cjelokupnih djelatnosti napravljen je uzorno, za primjer drugim gradovima u Hrvatskoj.

Tu pohvalama nije bio kraj.

– Potencijal koji Gorica ima je ogroman, jednako kao i županija, ali i moj Vrbovec. No moramo biti svjesni da nitko neće doći čarobnim štapićem i napraviti posao umjesto nas. Međutim, mi znamo taj posao, znamo kako se osmišljaju i razrađuju projekte, znamo aplicirati za fondove EU-a i nastaviti napredovati. Cilj je ulaganjima i investicijama od jedne kune napraviti četiri ili pet kuna – jasan je Bregović.

Kad se priča okrene, kad ga upitaš što bi Goričanima preporučio da uzmu iz Vrbovca, kad bi to bilo moguće, ima spreman odgovor.

– Uh, definitivno naše vrbovečke delicije… Mi, recimo, ne znamo raditi kompjutore, ali zato znamo raditi kobasice. Dio tradicije je i da ljudi iz ovoga kraja sami rade svoje kobasice, praktički se natječu jedni s drugima čije će ispasti bolje. Ja baš i nisam u tome, više sam s druge strane, moj posao je degustacija, ha, ha. Znam prepoznati što je dobro – smije se Bregović.

Cilj je da nešto ostane iza mene

Uz sve ostalo, predsjednik je i Hrvatskog hrvačkog saveza, usko je vezan uz sport, ali politika je ipak životni poziv. Kako se to nekome dogodi, zapitat će se mnogi koji zaziru od politike…

– Meni je politika došla nekakvih automatizmom. Od sredine 90-ih bio pročelnik u gradskoj upravi, a to onda čovjeka povuče. Motivirala me želja da ostavim nešto iza sebe, to mi je bio glavni cilj. Stavljati ciglu na ciglu, graditi nešto, da jednog dana ljudi prolaze Vrbovcem i kažu: ‘Taj i taj čovjek ovo je započeo graditi’. I da se sjete mene. Mislim da bi cilj svakog čovjeka trebao biti upravo to, da ostavi nešto iza sebe – priča Bregović i dodaje:

– Kroz političko djelovanje, kroz izvršne funkcije, načelnika, gradonačelnika i župana, imamo vezu sa stvarnim životom, sa stvarnom brigom za standard građana, ali sa stvarnim projektima. Tu je i ta želja da iza sebe ostaviš konkretne projekte. Eto, sve su to motivi koji natjeraju mladog čovjeka da krene u politiku.

Prije nego što je krenuo u taj dio karijere, radio je sve i svašta.

– Prije rata sam radio u struci, u građevini. Zatim je došao Domovinski rat, bio sam dragovoljac, nakon čega sam postao pročelnik u gradskoj upravi, pa se opet vratio u gospodarstvo. Bio sam predsjednik Uprave Gradipa, a godinu dana sam bio i predsjednik Uprave PIK Vrbovca, i u tom razdoblju uspješno završio privatizaciju tvrtke. PIK je sad dio koncerna Agrokor, jedan od njegovih najuspješnijih dijelova – ponosan je Bregović, koji je potpuno uvjeren da će u svibnju postati novi župan.

– Od 2005. sam gradonačelnik, dvaput izabran i neposredno. Da ne pokvarimo taj uspješan niz, trebalo bi se slično nastaviti i ove godine. Na drugom nivou, ali opet svi zajedno, za uspješnu županiju – zaključio je Vladimir Bregović.

Vladimir Bregović

 ‘Mi u Vrbovcu imamo finu klopu, Zagorku i bana Petra Zrinskog’

 Jedan od najvažnijih autora koji su pisali o povijesti Turopolja, povjesničar Emil Laszowski, rođen je u – Vrbovcu. Međutim, autor djela koje se zove “Povijest plemenite općine Turopolja nekoć Zagrebačko polje zvane” nije najpoznatiji Vrbovčanin. Ni izbliza.

– Ponosni smo na činjenicu da su u Vrbovcu rođeni ban Petar Zrinski, ali i velika Marija Jurić Zagorka – istaknuo je Bregović.

Iz Vrbovca su i glumica Leona Paraminski, legendarni “pučki tribun” Joža Pankretić, njegov sin Božidar… No od svih njih poznatije su vrbovečke kobasice.

– Naša tradicija počiva na nekoliko temelja – na PIK Vrbovcu, proizvodnji mesa za koju bi ja rekao da je najbolja u Europi, na manifestaciji ‘Kaj su jeli naši stari’, opet vezanoj uz finu klopu, ali i na našoj povijesti, odnosno Zagorki i ostalim velikanima – kazao je vrbovečki gradonačelnik.

‘Gradonačelnik na baušteli: Gradio sam mostove i vodio šihtericu’

Diplomirao sam građevinu i skupio nešto radnog iskustva na ‘baušteli’ Radio sam godinu dana na televiziji kad se gradila, a zatim na zaobilaznici od Ivanje Reke do Popovca, na niskogradnji. Vodio sam izgradnju mostova, imao svoje tri ‘brigade’, oko 150 ljudi, i radio sam sve, od vođenja ‘šihterice’ do proizvodnje toliko i toliko kubika betona, armature…, priča Vladimir Bregović, koji nije zadovoljan aktualnim stanjem u struci:

– Žao mi je što se to zanimanje danas gotovo pa prostituira. To će tek biti problem, kad konačno završimo s ovom krizom, kad se kotač pokrene i krenu investicije, veliki projekti. Stručnih ljudi nam nedostaje. Odnosno, naši ljudi to znaju raditi, ali rade u Njemačkoj ili Irskoj… Nadam se da će se ti ljudi vratiti natrag kad krene posao.

‘Ponosan sam na ratno vrijeme, ali bilo je tu i tuge, boli…’

Poseban dio života, kao i kod svakoga tko je to prošao, za Vladimira Bregovića je ratno vrijeme.

– Dragovoljac domovinskog rata sam bio od početka, bio sam i jedan od osnivača naše 51. samostalne bojne, kasnije zamjenik zapovjednika prvog dobrovoljačkog voda, a u registru se vidi da imam oko 700 dana u te prve dvije godine rata. Mislim da sam svoj obol dao i na taj dio svog života mogu biti samo izuzetno ponosan. Bio sam oko Novske, u zapadnoj Slavoniji, tu nam je bilo žarište… Pamtim i prijatelje koji su poginuli u tim akcijama, to su bolne uspomene – kazao je Bregović na tu temu.

Deset godina bio je i predsjednik braniteljske udruge u Vrbovcu, prije nego što je postao gradonačelnik, na to je također posebno ponosan.

‘Rokerska’ bradica? To su vam ostaci ostataka od frizure…

Kad ulovi pauzu od politike, kad odradi sve potrebno u županijskoj zajednici sportova i hrvačkom savezu, kad provede nešto vremena s obitelji, unukom prije svih, Vladimir Bregović uzima vrijeme samo za sebe. I dok mnogi mir traže u tišini, on voli buku. Kvalitetnu, točno određenu…

– Ja sam vam pasionirani audiofil. Još od osnovne škole sam totalni “tehno frik”, stalno tražim pojačala i druge tehničke stvari, aktivno sudjelujem u toj ‘second-hand’ sceni, na kojoj su cijene puno prihvatljivije. Kupovati novo, ono što mene zanima, ipak je preskupo – priča Bregović, koji nas nije previše iznenadio odgovorom na pitanje što najčešće svira iz zvučnika.

– Temelj je rock’n’roll, ali tu su i razne izvedenice – kaže.

Iznenađenja nema jer i imidž je takav, rokerski, s bradicom koju ne vidimo prečesto na političkim licima.

– Je, i imidž je malo u tom rokerskom duhu, ali to je zapravo ostatak ostataka, ono što je ostalo od bujne frizure, ha, ha.

Moja županija

Čuljak najavila nove projekte socijalne skrbi

Riječ je o radionicama o zdravlju, zdravstvenoj pismenosti i pravima iz socijalne skrbi, te podršci socijalno ugroženim obiteljima s četvero i više djece.

Objavljeno

na

Objavio/la

Socijalna osjetljivost odlika je razvijene društvene zajednice, u kojoj postoji razrađen plan i program pomoći stanovnicima koji su u određenom trenutku života ostali bez dostatne materijalne sigurnosti ili podrške obitelji, a Zagrebačka županija putem Upravnog odjela za zdravstvo, socijalnu skrb i hrvatske branitelje, značajna sredstva usmjerava u projekte pomoći socijalno ugroženim stanovnicima.

Pročelnica Ksenija Čuljak najavila je da će uz gotovo 340 tisuća eura temeljem Zakona, Zagrebačka županija u ovoj godini županijskom Društvu Crvenog križa dodijeliti i dodatna sredstva.

–Novac je namijenjen za opremanje interventnih timova, te provedbu niza projekta sa županijskim i gradskim društvima. Podsjećam da su u proračunu Zagrebačke županije ove godine osigurana sredstva u iznosu od 68.600 eura za isplatu regresa i božićnica gerontodomaćicama zaposlenima u sklopu projekta „Zaželi“, kojeg provode gradska društva Crvenog križa. Važnost ovog projekta je neprocjenjiva za naše stanovnike kojima je neophodna svakodnevna pomoć u kući – istaknula je Čuljak.

Foto: GDCKVG

A da je to zaista tako, pokazuje i slučaj iz prosinca, gdje je gerontodomaćica doslovno spasila život jednoj korisnici koja je u nesvijesti ležala zaključana u svojoj kući. Nakon što je nije mogla dozvati, pozvala je vatrogasce i druge nadležne službe, koji su provalili vrata i pozvali liječničku pomoć. No, osim svakodnevnih poslova u kući i dostave lijekova, korisnicima nerijetko veću sreću donosi druženje i socijalni kontakt koji imaju putem projekta.

Spomenuta dodatna sredstva od 16.400 eura namijenjena su za provedbu dva nova projekta koja će unaprijediti socijalnu skrb na području županije.

Prvi projekt naziva „Radionice o zdravlju, zdravstvenoj pismenosti i pravima iz socijalne skrbi“ usmjeren je na unaprjeđenje znanja i svijesti osoba u socijalnom riziku o temama vezanim uz zdravlje, prava iz područja socijalne skrbi i važnost zdravstvene pismenosti. Provest će se nizom radionica i edukativnih aktivnosti, gdje će osobe u socijalnom riziku dobiti informacije o zdravim životnim navikama, prevenciji bolesti te dostupnim pravima i uslugama u sustavu socijalne skrbi.

–Na taj način dižemo socijalnu skrb na novu razinu, jer će nove aktivnosti provoditi stručnjaci iz različitih područja, poput zdravstvenih i socijalnih radnika te pravnih savjetnika, kako bi naši socijalno ugroženi građani dobili sveobuhvatne informacije koje će im poboljšati kvalitetu života – objasnila je pročelnica.

Foto: Zagrebačka županija/kreiranje Socijalnog plana

Drugi projekt, „Četiri plus“ provodit će gradska društava Crvenog križa, uz koordinaciju županijskog Društva, a podršku će dobiti socijalno ugrožene obitelji s četvero i više djece s područja Zagrebačke županije.

–To je naša podrška u vrijeme kada troškovi života svakoga dana rastu, a uz poskupljenja namirnica, teško je obiteljima s više djece iznaći novac za dodatne izdatke ili opremanje stambenog prostora osnovnim stvarima. Tako da će putem projekta moći ostvariti pravo na donaciju kućanskih i drugih potrepština – dodala je Čuljak.

Ove aktivnosti obuhvaćene su Socijalnim planom Zagrebačke županije za razdoblje od 2025. do 2027. godine koji je krajem prošle godine prihvatila Skupština Zagrebačke županije, a u kojem su jasno definirane strateške smjernice i plan realizacije socijalnih usluga.

Nastavite čitati

Moja županija

Otvorena sportska dvorana vrijedna više od 2 milijuna eura

Izvođenje nastave tjelesne i zdravstvene kulture u hodnicima i premalim učionicama napokon odlazi u povijest.

Objavljeno

na

Objavio/la

Župan Stjepan Kožić i gradonačelnik Ivanić Grada Javor Bojan Leš danas su svečano otvorili novu sportsku dvoranu uz OŠ Josipa Badalića u Graberju Ivanićkom, čiju su izgradnju zajednički, u omjeru 50:50, financirali Zagrebačka županija i Grad Ivanić-Grad. Ukupna vrijednost radova je 2,2 milijuna eura.

– Ovo su temelji za nove sportske uspjehe. Moderna sportska dvorana djeci će omogućiti provođenje nastave tjelesne i zdravstvene kulture te drugih aktivnosti, u uvjetima kakve zaslužuju. Ono na čemu ćemo dalje raditi jest dogradnja škole za jednosmjensku nastavu sredstvima iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. U tijeku je izrada projektne dokumentacije, a prema preliminarnim procjenama ulaganje će iznositi 2 milijuna eura. Osim toga, iz NPOO-a su Zagrebačkoj županiji dodijeljena prva bespovratna sredstva u iznosu od 1,8 milijuna eura namijenjena rekonstrukciji Srednje škole Ivana Šveara u Ivanić-Gradu. Važnost toga leži i u inicijativi za uvođenjem programa školovanja budućih medicinskih sestara. – istaknuo je župan.

Foto: Zagrebačka županija

Dodajmo kako se nova, u potpunosti opremljena sportska dvorana prostire na preko tisuću kvadratnih metara, a čine ju velika jednodijelna i dodatna mala dvorana.

Izgradnju sportske dvorane stanovnici Graberja Ivanićkog čekali su dugi niz godina – podsjetio je gradonačelnik Javor Bojan Leš, dodavši da je san mnogih generacija sada i ostvaren. Ivanić-Grad je u ovoj godini osigurao i sredstva za produženi boravak u sve tri osnovne škole.

Foto: Zagrebačka županija

Ravnatelj škole, Damir Adamović, i sam je pohađao nastavu u ovoj školi.

– Napokon možemo zaboraviti na izvođenje nastave tjelesne i zdravstvene kulture u hodnicima i premalim učionicama. Kvalitetno mjesto za tu namjenu, ova moderna dvorana važna je ne samo za učenike već i lokalnu zajednicu jer će se u njoj odvijati brojne sportske aktivnosti – dodao je Adamović.

Na području Ivanić-Grada u tijeku su i radovi na energetskoj obnovi Upravne zgrade Zagrebačke županije, a nakon postupka javne nabave kreće i energetska obnova OŠ Đure Deželića te tamošnje ispostave Doma zdravlja. Ukupna vrijednost ovih projekata je gotovo 5,5 milijuna eura, od čega polovicu pokrivaju sredstva iz NPPO-a.

Nastavite čitati

Moja županija

U subotu otvorenje izložbe Čarobni svijet leptira

Zagrebačka županija dom je za čak 1.010 vrsta leptira.

Objavljeno

na

Javna ustanova Zeleni prsten Zagrebačke županije poziva na izložbu  „U čarobnom svijetu leptira” čije će otvorenje biti 18. siječnja na Autobusnom kolodvoru Samobor.

Postav izložbe čini 36 slika nastalih na likovnim kolonijama u kojima je sudjelovalo 25 akademskih i amaterskih umjetnika, a različitim tehnikama zabilježili su svijet i posebnost ovih kukaca koji imaju stanište na području Zagrebačke županije. Višegodišnja istraživanja leptira na području županije pokazala su raznolikost i veliki broj vrsta, koje treba očuvati, čemu u prilog ide i ova izložba slika.

Foto: JU Zeleni prsten Zagrebačke županije

Inače, likovna djela s motivima leptira nastala su tijekom dviju likovnih kolonija u šumi Žutici i na jezeru Bobovica u Samoboru, s time da su organizirana promatranja  dokazala da 75% svih vrsta leptira pronađenih u Zagrebačkoj županiji obitava na području šume Žutice koja je jedna od najvećih nizinskih poplavnih šuma u Hrvatskoj i prva prirodna retencija rijeke Save nizvodno od Zagreba na području Lonjskog polja, a administrativno pripada Ivanić-Gradu i općini Križ.

Foto: JU Zeleni prsten Zagrebačke županije

Podsjećamo da je Zagrebačka županija dom je za čak 1.010 vrsta leptira. Njihov prosječan životni vijek je samo pet dana, dok neke vrste žive tek nekoliko sati, stoga Javna ustanova Zeleni prsten Zagrebačke županije organizira i Noć noćnih leptira, gdje uz stručno vodstvo i posebne tehnike, posjetitelji tijekom noćnih sati mogu upoznati ove tajnovite stanovnike naše županije.

Otvorenje izložbe „U čarobnom svijetu leptira” je u 18 sati.

Nastavite čitati

Moja županija

Zimska čarolija čeka vas na Kladeščici

Utočište za sve željne mira, čiste prirode i očaravajućih zimskih prozora.

Objavljeno

na

Objavio/la

Istočni obronci Medvednice, u administrativnom sastavu grada Svetog Ivana Zeline, kriju prirodni dragulj – lokaciju Kladeščica, na kojoj se smjestio i istoimeni planinarski dom.

Nizinski gradovi Zagrebačke županije kao i ostatak kontinenta na nižim nadmorskim visinama, ne mogu se pohvaliti zimskim snježnim padalinama koje bi omogućile kvalitetno sanjkanje, grudanje ili snježne skulpture.

Foto: TZZŽ_Josip Škof

Zato treba krenuti uzbrdo, na obronke naših obližnjih planina poput Samoborskog i Žumberačkog gorja, možda i Vukomeričkih gorica, ali i zelinskog kraja, koji se „penje“ na dio Medvednice. Kladeščica iz prve rečenice, raj je za planinare, rekreativce, ovisnike o čistom zraku i tišini ali i podsjetniku na vrijeme kada je zima mogla pružiti zvuk škripe snijega pod čizmama!

Poznati velikogorički fotograf Josip Škof, svojim je objektivom zabilježio mnoga mjesta Zagrebačke županije i navukao nas na detaljnije istraživanje, baš kao i na manje razvikani lokalitet – Kladeščicu.

Foto: TZZŽ_Josip Škof

Do planinarskog doma možete „na noge“ planinarskom stazom broj 47 iz Svetog Ivana Zeline, kroz Biškupec Zelinski, a za vas, koji ćete štedjeti korake i potrošiti na gorivo, odabrat ćete vožnju automobilom po makadamu, koji je, kažu lokalci, dobro održavani cestovni pravac do vašeg odredišta. Na cilju će vas dočekati pogled za pamćenje na 460 metara nadmorske visine te utočište – planinarski dom Kladeščica, koji pruža i okrepu s bogatim domaćim jelovnikom i srdačnim domaćinima.

S Kladeščice pogled puca na Zagorje i Ivanščicu, dok za vedrih dana vaše oko može baciti pogled čak i na Kamniško-Savinjske Alpe u Sloveniji, tako da je to odlična pozivnica na uživanje u bajkovitoj atmosferi, koja će vikendom napuniti vaše baterije.

Planinarski dom je otvoren vikendom od 10 do 17 sati.

Nastavite čitati

Moja županija

Stižu nove kamere za brzinu na području Zagrebačke županije

Dvije su na području Velike Gorice. Na ulazu u grad iz smjera Zagreba te u Buševcu.

Objavljeno

na

Nakon što je u 2024. broj kamera na hrvatskim prometnicama drastično porastao, trend se nastavlja i u novoj godini. Trenutačno u Hrvatskoj postoji više od 500 kamera i kućišta za nadzor brzine. Prema najnovijim informacijama na prometnice stiže još 18 novih.

Samobor je jedan od rijetkih gradova Zagrebačke županije koji je bio pošteđen kamera za nadzor brzine. Ove godine stvari se mijenjaju jer se na područje grada i okolice uvodi čak 18 novih lokacija kamera.

Evo i popisa novih lokacija:

1. Ulica Bistrec (kod raskrižja s Vrnjačkom ulicom)

2. Državna cesta DC231 (kod raskrižja s Ulicom Miroslava Krleže)

3. Bobovica (u blizini k.br. 8 – Ulica Matice iseljenika)

4. Ulica Grada Wirgesa (kod raskrižja sa Štosovom ulicom)

5. Ulica Josipa Jelačića (kod k.br. 155)

6. Ulica Josipa Jelačića (kod k.br. 83)

7. Vrbovec Samoborski (kod nekadašnjeg caffe bara Lastavica)

8. Domaslovec (kod raskrižja s Ulicom Poljski put)

9. Hrastinska cesta (u blizini k.br. 49)

10. Hrastinska cesta (kod raskrižja s Ulicom kneza Borne)

11. Ulica Ivana Gundulića (kod raskrižja s Ulicom Matije Petra Katančića)

12. Rakovica, Mirnovečka cesta (u blizini k.br. 29)

13. Mirnovečka cesta (u blizini k.br. 1)

14. Sveti Martin pod Okićem (u blizini k.br. 8)

15. Falašćak, Samoborska cesta (u blizini k.br. 20)

16. Galgovo, Ulica Mirka Bogovića Okićem (u blizini k.br. 94)

17. Drežnik, Drežnička cesta (u blizini k.br. 73)

18. Gornji Kraj (u blizini k.br. 34)

Zagrebačka županija tako će imati ukupno 53 lokacije s kamerama, a provjeriti ih možete ovdje.

Naslovna fotografija: Hrvoje Jelavic/PIXSELL

Nastavite čitati

Reporter 444 - 19.12.2024.

Facebook

Izdvojeno

Sva prava pridržana © 2022 e-Radio d.o.o.