Povežite se s nama

Moja županija

Vladimir Bregović (53) gradonačelnik je Vrbovca, prvi čovjek županijskog sporta i kandidat za župana

Kao dječak bio je prvak Jugoslavije u hrvanju, završio je građevinu, u mladosti dolazio iz Vrbovca u Veliku Goricu zbog djevojaka, sudjelovao u Domovinskom ratu, dovršio privatizaciju PIK Vrbovca… Vladimir Bregović upravo dovršava treći mandat gradonačelnika u svom gradu, a uskoro bi mogao brinuti o cijeloj županiji. Novi cilj je – postati župan

Objavljeno

na

Obilaznicom prema Bjelovaru, na 35 minuta vožnje od Velike Gorice, skrene se prema Vrbovcu. Gradiću od 15-ak tisuća stanovnika, s lijepo uređenim središtem grada, na kojem je i jedna relativno skromna zgrada. Nimalo glamurozna. A na ploči piše: “Grad Vrbovec – gradonačelnik”. Preskočiš tih nekoliko stepenica, dođeš na prvi kat i tu si. Gradonačelnik – a to je u Vrbovcu već 12 godina Vladimir Bregović – dočekao nas je odlično raspoložen. Nasmijan, u odijelu, ali bez kravate, u nešto opuštenijem izdanju…

Photo: Borna Filic/PIXSELL

– Odijelo je meni uniforma. Da se mene pita, najrađe bih bio u trenirci. Ipak sam ja sportaš, čim dođem doma, odmah upadam u trenirku – kaže nam Bregović dok nudi gosta pićem i kavom.

Podsjećam ga za početak da smo se već upoznali, na jednoj od dodjela nagrada najboljima u sportu u Zagrebačkoj županiji, jer Bregović je i predsjednik Zajednice sportskih udruga i saveza Zagrebačke županije. Ta dodjela održavala se, naravno, u Velikoj Gorici. Nije mu to, naravno, bio ni prvi ni zadnji put da je dolazio u naš grad. Baš naprotiv, Gorica i Bregović znaju se već dugo, posljednjih godina viđaju se relativno često…

– Pa imao sam ja i cure u Velikoj Gorici! Ali to je bilo nekih davnih, davnih dana, još u vrijeme dok sam imao kosu – sa smiješkom kaže Bregović pa u istom tonu dodaje:

– Kad se sve zbroji, moram reći da imam lijepe uspomene na to vrijeme, o Goričankama sve najbolje.

Vladimir Bregović

Gorica – grad sporta i lijepih žena

Gradonačelnik Vrbovca je od 2005., sve ove godine razne obveze povremeno ga dovedu u Veliku Goricu, na koju danas gleda kroz naočale jednog lokalnog političara.

– Budući da sam vezan uz županiju, više sam involviran u sva događanja u gradovima, pa tako i Veliku Goricu. Zato mi je prva asocijacija na Goricu da je to najveći grad u Zagrebačkoj županiji. Svima drugima, realno, prva asocijacija je zračna luka – svjestan je Bregović, koji ima još jednu asocijaciju na VG:

– Druga asocijacija definitivno je gorički sport. Kako sam i predsjednik županijske Zajednice sportskih udruga i saveza, odmah mi padnu na pamet svi uspješni gorički sportaši. U našoj županiji imamo 25.000 aktivnih sportaša, a velik dio toga otpada upravo na goričke sportaše. I zato mislim da slobodno mogu reći kako je Velika Gorica grad sporta.

Ako je doista tako, valjda će se i predsjednik Zajednice složiti da je krajnje vrijeme da jedan takav grad sporta konačno opet dobije prvoligaša u nogometu.

– Uh, Gorica je jako blizu i stvarno se nadam da će uspjeti ove sezone. Uvjeren sam da je Gorica to zaslužila, i infrastrukturom, i radom svih koji su uključeni u klub, iako to zapravo i nije samo jedan klub. Riječ je o cijelom nogometnom bazenu, svim onim manjim klubovima s goričkog područja koji gravitiraju gradskom klubu i Gorica kao prvoligaš za sve njih bila bi vrhunac sportskog djelovanja – svjestan je Bregović.

Navijam za Goricu u prvoj ligi

Bit će u svibnju i HDZ-ov kandidat za župana Zagrebačke županije, uvjeren je da će na izborima i pobijediti, pa bi kraj sezone mogao dočekati na još važnijoj funkciji od ove dosadašnje. I, nadamo se, već nakon nekoliko dana mandata proslaviti s Goričanima ulazak drugog kluba iz županije, uz zaprešićki Inter, u najviši rang hrvatskog nogometa.

– Ako mene pitate, ‘Gorica u prvoj ligi’ nije pitanje hoće li se to dogoditi ili neće. Pitanje je samo kad će se to dogoditi. To je zacrtani smjer – vjeruje Bregović.

Gorica je jedna od perjanica našega gradskog sporta, ali zna dobro i prvi čovjek Vrbovca da nije jedina.

– Dovoljno je reći da je ovogodišnji najbolji sportaš Zagrebačke županije vaš predstavnik, sjajni paraolimpijac Velimir Šandor. Time smo, zapravo, rekli sve. Neću sad izdvajati nekoga, odličan košarkaški klub, ili odbojkaše, atletičare, boksače… Velikogorički sport je zaista na jednoj zavidnoj razini.

Bregović sam loptu nikad nije previše naganjao, od najmlađih dana njegov je izbor bio nešto neobičniji – hrvanje. Medalje osvojene i prije 40-ak godina još čuva, a od treninga nije odustao ni sad, kad je duboko zagazio u šesto desetljeće.

– Da, kad ulovim vremena, odem i odraditi trening, barem jedanput ili dvaput tjedno. To je za moj gušt, a i mislim da se svi moramo na neki način održavati. Uostalom, barem jednom godišnje vodimo automobile na servise, a sami sebe baš i ne održavamo. Netko igra tenis, netko šah, a ja se bavim hrvanjem – objašnjava Bregović i nastavlja svoju hrvačku priču:

– Kao pionir bio sam jednom prvak Jugoslavije, jednom sam bio drugi, a imao sam uspjeha i po Hrvatskoj. Ali davno je to bilo, još tamo u prvoj polovici 70-ih.

 I gradonačelnik zna dobiti po glavi…

Ljubav prema hrvanju osjeća se u svakoj njegovoj rečenici, na poseban način govori o sportu koji ga prati kroz cijeli život.

– Hrvanje je jedan od najkompleksnijih sportova. Tko prođe školu hrvanja, nakon toga će znati igrati i nogomet, i košarku, a ujedno je prošao i školu gimnastike. Garantiram da sva djeca koja se u osnovnoj školi prođu nekoliko godina škole hrvanja, ako se nakon toga više ne žele baviti hrvanjem, imaju podlogu za sve sportove. Baviti se hrvanjem znači biti fizički maksimalno spreman. Nema mišića na tijelu koji ne radi u tom sportu – objašnjava Bregović, koji se u vrbovečki hrvački klub uključio čim je osnovan.

– Naš lokalni hrvački klub djeluje od 1973. i ja sam jedan od prvih članova kluba, ali i jedan od prvih osvajača medalja. Zavolio sam taj sport odmah i sve nakon toga je bila nadgradnja. Zato sam do danas ostao u hrvanju, koristim svako slobodno vrijeme za to. A to je i ključno pitanje – čime se čovjek bavi kad ima vremena. Ja skidam odijelo, oblačim trenirku i odem odraditi trening sa svojim dečkima. U zadnje vrijeme sam malo rijeđe na strunjači s njima, više sam rekreacijski tip, ali ne bježim ni od toga.

Zanimljiv je to slučaj, puno mlađim i spremnijim hrvačima nije s druge strane bilo tko, nije lako “opaliti” gradonačelnika… Ili?

– Kako dečki reagiraju? Ma nemaju respekta, ali ja to od njih ni ne tražim. Evo, baš jučer sam bio na treningu, mogu vam reći da sam dobro dobio po glavi. I još izgubio u našoj verziji košarke. Igramo ‘ragbi košarku’, bez faula.

Odavno više nije natjecatelj, u sportu je kao rekreativac, ali i fanatik. Zato stalno i razmišlja kako pomoći sportašima, omogućiti im što više. A evo i što je smislio…

– Moj prijedlog je da obavezno izdvajanje svih općina, gradova i županije za sport bude minimalno tri posto od proračuna. Time bismo dobili puno veću masu, a lokalne samouprave ne bi trebale biti previše opterećene. Takav bi sustav donio veću sigurnost i ozbiljnost u svim sredinama, pa tako i kod vas, u Velikoj Gorici. Svi najbolji sportaši, olimpijski i svjetski prvaci, značajan dio karijere provedu baš u lokalnom sportu, tu sve počinje. Sport je najbolji marketing za našu državu i zato mora dobiti što zaslužuje – vjeruje Bregović.

Vizija ‘tri posto’ za još više medalja

Prođe li njegova ideja, ukoliko se zakonski odredi komad proračuna koji mora ići na sport, rezultati će se brzo vidjeti.

– Ako bi tih tri posto primijenili kao kriterij u Zagrebačkoj županiji, to bi značilo da bi proračun za sport sa 4,8 milijuna kuna porastao dvostruko, na između devet i deset milijuna. Za Županiju, koja ima proračun 500 milijuna kuna, to ne bi bilo nikakvo preopterećenje. A na taj bi se način direktno utjecalo na 100.000 ljudi. Kako? Sportaša imamo 25.000, a tu dolaze i treneri, roditelji, obitelj… Dakle, govorimo o utjecanju na toliki broj ljudi s nekoliko milijuna kuna. Nema projekta u kojem kvalitetnije, brže i bolje možemo doći do efekta – govori gradonačelnik Vrbovca.

Nije tipičan političar, vokabular je kudikamo opušteniji, bliži običnim ljudima, ali na “politički jezik” prebaci se iste sekunde kad se spomene, recimo, kandidatura za župana. I izbori.

– Treći mandat završavam i kad pogledam unatrag, mogu biti zadovoljan onim što je učinjeno u Vrbovcu. Nije bilo investicije koja nije osmišljena u našoj kancelariji i zatim realizirana. Međutim, najveće investicije tek slijede. Čeka nas projekt od 100 milijuna eura u vodoopskrbi, a paralelno radimo i na sustavu odvodnje i pročiščivača, na poduzetničkom centru… A sve to sufinancirat će se iz EU-a i sljedeće tri godine će biti realizirano – govori Bregović, koji po četvrti gradonačelnički mandat neće ići iz samo jednog razloga.

– Budući da, odlukom moje stranke (HDZ), idem u utrku za župana, ne mogu više biti kandidat za gradonačelnika, ali vjerujem u dobre rezultate moje stranke i u gradu i u županiji. Takvi su trendovi, imamo pravo nadati se, željeti župana. Vjerujem da možemo doći do željenog cilja. Brojke su na našoj strani, imamo vjetar u leđa od Vlade i našeg predsjednika stranke Plenkovića, kojeg bi svaka majka poželjela za zeta. To moramo iskoristiti, bez obzira na ime našeg političkog protivnika. Velika Gorica, uvjeren sam, u toj nam je priči najvažniji kotačić – svjestan je Bregović.

Nema čarobnog štapića, ajmo raditi

U vrlo je dobrim odnosima s goričkim gradonačelnikom Barišićem, kao i s ljudima koji vode gorički sport, a iz Velike Gorice bi, da može, u Vrbovec uzeo…

– Proračun! – bez previše razmišljanja, uz široki osmijeh, ispalio je Bregović pa pojasnio:

– Gorica je velik grad, 350 milijuna kuna ozbiljan je proračun, ali Grad odlično funkcionira. Kolega Barišić ulagao je izuzetan napor u posljednja dva mandata i uopće ne sumnjam da će dobiti i treći. Ustroj cjelokupnih djelatnosti napravljen je uzorno, za primjer drugim gradovima u Hrvatskoj.

Tu pohvalama nije bio kraj.

– Potencijal koji Gorica ima je ogroman, jednako kao i županija, ali i moj Vrbovec. No moramo biti svjesni da nitko neće doći čarobnim štapićem i napraviti posao umjesto nas. Međutim, mi znamo taj posao, znamo kako se osmišljaju i razrađuju projekte, znamo aplicirati za fondove EU-a i nastaviti napredovati. Cilj je ulaganjima i investicijama od jedne kune napraviti četiri ili pet kuna – jasan je Bregović.

Kad se priča okrene, kad ga upitaš što bi Goričanima preporučio da uzmu iz Vrbovca, kad bi to bilo moguće, ima spreman odgovor.

– Uh, definitivno naše vrbovečke delicije… Mi, recimo, ne znamo raditi kompjutore, ali zato znamo raditi kobasice. Dio tradicije je i da ljudi iz ovoga kraja sami rade svoje kobasice, praktički se natječu jedni s drugima čije će ispasti bolje. Ja baš i nisam u tome, više sam s druge strane, moj posao je degustacija, ha, ha. Znam prepoznati što je dobro – smije se Bregović.

Cilj je da nešto ostane iza mene

Uz sve ostalo, predsjednik je i Hrvatskog hrvačkog saveza, usko je vezan uz sport, ali politika je ipak životni poziv. Kako se to nekome dogodi, zapitat će se mnogi koji zaziru od politike…

– Meni je politika došla nekakvih automatizmom. Od sredine 90-ih bio pročelnik u gradskoj upravi, a to onda čovjeka povuče. Motivirala me želja da ostavim nešto iza sebe, to mi je bio glavni cilj. Stavljati ciglu na ciglu, graditi nešto, da jednog dana ljudi prolaze Vrbovcem i kažu: ‘Taj i taj čovjek ovo je započeo graditi’. I da se sjete mene. Mislim da bi cilj svakog čovjeka trebao biti upravo to, da ostavi nešto iza sebe – priča Bregović i dodaje:

– Kroz političko djelovanje, kroz izvršne funkcije, načelnika, gradonačelnika i župana, imamo vezu sa stvarnim životom, sa stvarnom brigom za standard građana, ali sa stvarnim projektima. Tu je i ta želja da iza sebe ostaviš konkretne projekte. Eto, sve su to motivi koji natjeraju mladog čovjeka da krene u politiku.

Prije nego što je krenuo u taj dio karijere, radio je sve i svašta.

– Prije rata sam radio u struci, u građevini. Zatim je došao Domovinski rat, bio sam dragovoljac, nakon čega sam postao pročelnik u gradskoj upravi, pa se opet vratio u gospodarstvo. Bio sam predsjednik Uprave Gradipa, a godinu dana sam bio i predsjednik Uprave PIK Vrbovca, i u tom razdoblju uspješno završio privatizaciju tvrtke. PIK je sad dio koncerna Agrokor, jedan od njegovih najuspješnijih dijelova – ponosan je Bregović, koji je potpuno uvjeren da će u svibnju postati novi župan.

– Od 2005. sam gradonačelnik, dvaput izabran i neposredno. Da ne pokvarimo taj uspješan niz, trebalo bi se slično nastaviti i ove godine. Na drugom nivou, ali opet svi zajedno, za uspješnu županiju – zaključio je Vladimir Bregović.

Vladimir Bregović

 ‘Mi u Vrbovcu imamo finu klopu, Zagorku i bana Petra Zrinskog’

 Jedan od najvažnijih autora koji su pisali o povijesti Turopolja, povjesničar Emil Laszowski, rođen je u – Vrbovcu. Međutim, autor djela koje se zove “Povijest plemenite općine Turopolja nekoć Zagrebačko polje zvane” nije najpoznatiji Vrbovčanin. Ni izbliza.

– Ponosni smo na činjenicu da su u Vrbovcu rođeni ban Petar Zrinski, ali i velika Marija Jurić Zagorka – istaknuo je Bregović.

Iz Vrbovca su i glumica Leona Paraminski, legendarni “pučki tribun” Joža Pankretić, njegov sin Božidar… No od svih njih poznatije su vrbovečke kobasice.

– Naša tradicija počiva na nekoliko temelja – na PIK Vrbovcu, proizvodnji mesa za koju bi ja rekao da je najbolja u Europi, na manifestaciji ‘Kaj su jeli naši stari’, opet vezanoj uz finu klopu, ali i na našoj povijesti, odnosno Zagorki i ostalim velikanima – kazao je vrbovečki gradonačelnik.

‘Gradonačelnik na baušteli: Gradio sam mostove i vodio šihtericu’

Diplomirao sam građevinu i skupio nešto radnog iskustva na ‘baušteli’ Radio sam godinu dana na televiziji kad se gradila, a zatim na zaobilaznici od Ivanje Reke do Popovca, na niskogradnji. Vodio sam izgradnju mostova, imao svoje tri ‘brigade’, oko 150 ljudi, i radio sam sve, od vođenja ‘šihterice’ do proizvodnje toliko i toliko kubika betona, armature…, priča Vladimir Bregović, koji nije zadovoljan aktualnim stanjem u struci:

– Žao mi je što se to zanimanje danas gotovo pa prostituira. To će tek biti problem, kad konačno završimo s ovom krizom, kad se kotač pokrene i krenu investicije, veliki projekti. Stručnih ljudi nam nedostaje. Odnosno, naši ljudi to znaju raditi, ali rade u Njemačkoj ili Irskoj… Nadam se da će se ti ljudi vratiti natrag kad krene posao.

‘Ponosan sam na ratno vrijeme, ali bilo je tu i tuge, boli…’

Poseban dio života, kao i kod svakoga tko je to prošao, za Vladimira Bregovića je ratno vrijeme.

– Dragovoljac domovinskog rata sam bio od početka, bio sam i jedan od osnivača naše 51. samostalne bojne, kasnije zamjenik zapovjednika prvog dobrovoljačkog voda, a u registru se vidi da imam oko 700 dana u te prve dvije godine rata. Mislim da sam svoj obol dao i na taj dio svog života mogu biti samo izuzetno ponosan. Bio sam oko Novske, u zapadnoj Slavoniji, tu nam je bilo žarište… Pamtim i prijatelje koji su poginuli u tim akcijama, to su bolne uspomene – kazao je Bregović na tu temu.

Deset godina bio je i predsjednik braniteljske udruge u Vrbovcu, prije nego što je postao gradonačelnik, na to je također posebno ponosan.

‘Rokerska’ bradica? To su vam ostaci ostataka od frizure…

Kad ulovi pauzu od politike, kad odradi sve potrebno u županijskoj zajednici sportova i hrvačkom savezu, kad provede nešto vremena s obitelji, unukom prije svih, Vladimir Bregović uzima vrijeme samo za sebe. I dok mnogi mir traže u tišini, on voli buku. Kvalitetnu, točno određenu…

– Ja sam vam pasionirani audiofil. Još od osnovne škole sam totalni “tehno frik”, stalno tražim pojačala i druge tehničke stvari, aktivno sudjelujem u toj ‘second-hand’ sceni, na kojoj su cijene puno prihvatljivije. Kupovati novo, ono što mene zanima, ipak je preskupo – priča Bregović, koji nas nije previše iznenadio odgovorom na pitanje što najčešće svira iz zvučnika.

– Temelj je rock’n’roll, ali tu su i razne izvedenice – kaže.

Iznenađenja nema jer i imidž je takav, rokerski, s bradicom koju ne vidimo prečesto na političkim licima.

– Je, i imidž je malo u tom rokerskom duhu, ali to je zapravo ostatak ostataka, ono što je ostalo od bujne frizure, ha, ha.

HOTNEWS

U Velikoj Gorici održana primopredaja novih vozila za hitnu medicinsku pomoć

Po jedno vozilo ide u ispostave Zavoda u Ivanić-Gradu, Velikoj Gorici, Samoboru i Zaprešiću.

Objavljeno

na

Objavio/la

Nakon što je prije dva tjedna u Samoboru održana primopredaja 5 vozila za potrebe njege u kući i patronažne službe Doma zdravlja, danas je u velikogoričkoj Ispostavi županijskog Doma zdravlja zamjenik župana Ervin Kolarec uručio ključeve 4 vozila hitne medicinske pomoći Zavodu za hitnu medicinu Zagrebačke županije, čime će se dodatno unaprijediti kvaliteta rada i udobnost pacijenata.

Foto: Marija Vrbanus

– Vjerujem da će naši djelatnici zahvaljujući novim vozilima biti još efikasniji na intervencijama, a naši pacijenti imati veću ugodnost prilikom prijevoza do bolnice. Također, kroz nekoliko dana imat ćemo primopredaju još četiri vozila čime želimo osigurati najbolji mogući standard našeg Zavoda za hitnu medicinu – poručio je Kolarec.

Ukupna vrijednost vozila je 360 tisuća eura, a po jedno vozilo ide u ispostave Zavoda u Ivanić-Gradu, Velikoj Gorici, Samoboru i Zaprešiću, najavio je ravnatelj Zavoda za Hitnu medicinu Zagrebačke županije Davorin Gajnik.

Foto: Marija Vrbanus

– U ovom trenutku naš vozni park čini stotinjak vozila čija je prosječna starost do 5 godina, što je optimalno za obavljanje medicinske usluge hitne pomoći na terenu. Godišnje naša vozila hitne pomoći i sanitetskog prijevoza prelaze ukupno 5,5 milijuna kilometara, stoga je zanavljanje nužno kako nam se ne bi događali kvarovi zbog kojih bi intervencije dovodili u pitanje, a tada i ljudske živote – rekao je Gajnik.

Foto: Marija Vrbanus

Gradonačelnik Velike Gorice Krešimir Ačkar pozdravio je napore Županije da vozni park Hitne pomoći uvijek bude pouzdan.

Nije ovdje riječ samo o novom ruhu vozila, već se radi o sigurnosti naših sugrađana koji, kada im je najpotrebnije, mogu računati na kvalitetu hitne pomoći – izjavio je Ačkar.

Tako će prijevoz pacijenata od sada biti ugodniji zahvaljujući vozilima u koja je ugrađena suvremena oprema.

Foto: Marija Vrbanus

–Pacijenti se u trenutku kada ih preuzme hitna pomoć žele osjećati sigurno i na to se mogu osloniti. Najvažniji u ovoj priči su naši pacijenti, tako da su nova vozila opremljena modernijim ležajem za što veću ugodnost prilikom tranzicije do bolnice – naglasio je voditelj velikogoričke Hitne medicinske pomoći Siniša Golub.

Osim toga svako vozilo se naknadno oprema dodatnim pomagalima i nosačima kako bi tijekom vožnje medicinsko osoblje nesmetano moglo stabilizirati pacijenta, objasnio je Ivan Tiban, voditelj voznog parka.

Foto: Marija Vrbanus

– Ugrađuju se dodatni nosači prilagođeni opremi i to uvijek rješavamo u hodu. No, unutrašnjost vozila je zaista moderna i to će najviše osjetiti naši pacijenti, ali i medicinsko osoblje koje pomoć pruža i tijekom vožnje do bolnice, tako da je sve prilagođeno maksimalnoj sigurnosti svih u vozili – rekao je Tiban.

Dodajmo da je Županija iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti dobila sredstva za energetsku obnovu Domova zdravlja, među ostalim i za zgradu velikogoričke Ispostave.

Foto: Marija Vrbanus

– Projekt je vrijedan 2.9 milijuna eura, od čega su bespovratna sredstva 2,2 milijuna, a ostatak sredstava će se isplatiti iz županijskog proračuna. Tako smo nakon zgrada Domova zdravlja u Jastrebarskom, Vrbovcu i Zaprešiću pridružili i Veliku Goricu za koju postupak javne nabave kreće na jesen, a energetske obnove već su u tijeku u Samoboru i Ivanić Gradu – podsjetila je pročelnica za zdravstvo Ksenija Čuljak.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

FOTO galerija:

 

Nastavite čitati

HOTNEWS

SLUČAJ THOMPSON Etno farma Mirnovec iz Samobora osigurala smještaj za konje s hipodroma

Franjo Koletić na raspolaganje će vlasnicima konja smještenih na zagrebačkom Hipodromu staviti čak 100 bokseva i odgovarajući prostor na svojoj farmi, uz svu potrebnu infrastrukturu za smještaj konja i to potpuno besplatno!

Objavljeno

na

Objavio/la

Zahvaljujući iznimnoj gesti Franje Koletića, vlasnika Etno farme Mirnovec iz Samobora, konji smješteni na zagrebačkom Hipodromu bit će pošteđeni eventualnog stresa zbog buke tijekom velikog koncerta Marka Perkovića Thompsona koji će se 5. srpnja održati na toj lokaciji, a na kojem se očekuje i više od pola milijuna posjetitelja.

Organizatori su svjesni činjenice da bi iznimno velika buka i gužva mogli uznemiriti konje, na što su upozorili i pojedini vlasnici konja. Franjo Koletić stoga je ponudio konkretno rješenje – na raspolaganje će staviti čak stotinu bokseva i odgovarajući prostor na svojoj Etno farmi Mirnovec uz svu potrebnu infrastrukturu za smještaj konja s Hipodroma i to – besplatno.

Ovu iznimnu gestu odmah su prihvatili organizatori, ali i vlasnici konja, koji su izrazili zahvalnost što će njihove životinje za vrijeme koncerta biti zbrinute u mirnom i sigurnom okruženju, daleko od koncertne vreve i buke.

Kao ljubitelj životinja i uzgajivač konja, osjećao sam osobnu odgovornost pomoći u situaciji koja bi potencijalno mogla uzrokovati veliki stres tim plemenitim životinjama. Imamo sve uvjete za njihov siguran i miran boravak, te sam s veseljem stavio kapacitete na raspolaganje – bez ikakve naknade. Moja obitelj i ja, osobito moja kćer koja je uz mene i najviše posvećena konjima te se i profesionalno bavi jahanjem učinit ćemo sve da bismo vlasnicima i konjima bili izvrsni domaćini. Smatram da je briga za životinje obaveza svih nas koji s njima radimo – poručio je Koletić.

Dodajmo kako je Etno farma Mirnovec, smještena nedaleko Samobora, prepoznata po stručnosti u uzgoju konja, poticanju sportskih aktivnosti i dugogodišnjoj predanosti konjarstvu. Obitelj Koletić generacijama njeguje ljubav prema konjima, s posebnim naglaskom na preponsko jahanje i uzgoj kvalitetnih sportskih konja. Na farmi se trenutačno nalazi šezdesetak konja, a uvjeti smještaja i skrbi prilagođeni su najvišim standardima.

Svi zainteresirani vlasnici konja koji žele koristiti uslugu besplatnog smještaja za vrijeme održavanja Thompsonovog koncerta mogu se javiti na email: [email protected].

Nastavite čitati

HOTNEWS

25 LAUREATA Županijska ruža u rukama najboljih u turizmu!

To su ljudi, koji ne samo da stvaraju turizam Zagrebačke županije, već izgrađuju njenu autentičnost, njeguju tradiciju i stvaraju bolju budućnost.

Objavljeno

na

Objavio/la

U velikogoričkom Poduzetničkom inkubatoru održana je svečanost dodjele nagrade “Ruža Zagrebačke županije” kojom županijska Turistička zajednica nagrađuje najbolje u turizmu u devet kategorija. 

Ove godine u konkurenciji 90 prijavljenih za nagradu, osvojilo ju je 25 laureata. 

Foto: Marija Vrbanus/Cityportal

–To su ljudi, koji ne samo da stvaraju turizam Zagrebačke županije, već izgrađuju njenu autentičnost, njeguju tradiciju i stvaraju bolju budućnost. Ova nagrada je priznanje svima koji cijele godine rade na turističkoj ponudi i promociji turizma, kako bi danas mogli biti najboljom kontinentalnom destinacijom. Naš zajednički rad je visokokvalitetan, to je lanac vrijednosti ne samo na papiru, već i na djelu – poručila je direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije Ivana Alilović. 

Foto: Marija Vrbanus/Cityportal

Županija iz godine u godinu gradi svoj imidž poželjne turističke regije koja njeguje bogatu tradiciju u korak sa suvremenom ponudom, a to rezultira sve većim brojem posjetitelja. 

–Ponosni smo na našu povijesnu baštinu i prirodu koja nas okružuje i to smo, uz pomoć Turističke zajednice i naših stanovnika, iskoristili i nadograđujemo novim projektima. Djelatnici u turizmu, turistička ponuda te prirodno i kulturno blago, temelj su mnogih manifestacija, programa koji su zanimljivi turistima, ali i sportska događanja koja se odvijaju na našem prostoru, a koja privuku velik broj ljudi. Stoga treba pohvaliti sve koji se trude istaknuti naš potencijal – rekao je zamjenik župana Ervin Kolarec i uputio čestitke svim ovogodišnjim dobitnicima nagrade. 

Foto: Marija Vrbanus/Cityportal

Među dobitnicima nagrade su Vina Kos, Putni kofer, direktorica TZ Grada Ivanić Grada Ana Gašparović, Radio Samobor, manifestacije “Pardajz from paradise” u Svetoj Nedelji i “Štruklijada, štrudlijada i kestenijada” u Mariji Gorici, “Gaby’s Garden, Casa Cielo… 

Gorički laureati ove godine su Vladimir Štarkelj koji je dobio nagradu u kategoriji Djelatnika iz uslužnih djelatnosti, portal V’Gradu u kategoriji doprinosa turizmu, Turopolje.com u kategoriji Digitalna inovacija u turizmu, Grad Velika Gorica u kategoriji Vizualni identitet, Ethnotina u kategoriji Društveno odgovorno poduzetništvo, Međunarodna zračna luka Franjo Tuđman kao promotor destinacije i Lidija Rožić, predsjednica Društva žena Buševec u kategoriji Eno-gastro turizam. 

Foto: Marija Vrbanus/Cityportal

–Ova nagrada nam puno znači. To nam je priznanje za sav naš trud koji ulažemo u manifestacije koje čuvaju našu tradiciju, posebno nadolazeća Buševska štruklijada koju stvarno nije lako organizirati. Znate, sve se radi na licu mjesta, razvlači se tijesto, kuha, imamo popratne sadržaje, glazbeni dio – ispričala nam je Lidija Rožić nakon preuzimanja nagrade i dodala kako je prije 11 godina, kada je preuzela funkciju, uvela na ovoj manifestaciji i ocjenjivanje Turopoljskih gibanica, koje natjecateljice donose već pečene na ocjenjivanje.  

–Znate, mi Buševčice smo od navek poznate po pripremi gibanica, pa sam mislila da bi bila šteta da se ta tradicija zaboravi. I čini se da je to bila dobra ideja jer smo lani na ocjenjivanju imali čak 20 gibanica. Za ovogodišnju manifestaciju su prijave još u tijeku, a održat će se 19. lipnja i to ne smete izostaviti, morate dojti k nama u Buševec – pozvala je Lidija. 

Foto: Marija Vrbanus/Cityportal

Program svečanosti protekao je u tradicionalnom turopoljskom “štihu”, uz Turopoljski banderij koji je zajedno s Anom Katulić izveo igrokaz vezanja podgutnice, pjesme kojima su nas počastile “turopoljski slavujke” iz ansambla Jane, te tradicionalnim podgutnicama, pretečama današnje kravate, koje su svi ponijeli kući kao podsjetnik na bogatu kulturnu baštinu Velike Gorice. 

Svečanost je zaokružena predstavljanjem projekta Secret Delight by Zagreb County, lokalnog pića dobrodošlice,  kojim se dodatno naglasila poruka, da gost nije broj, nego čovjek. A da dobar doček nije usluga, već karakter destinacije.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

FOTO galerija:

Nastavite čitati

Moja županija

Županija u potrazi za 230 pomoćnika u nastavi za 2 školske godine

Prijave se podnose do četvrtka, 10. srpnja.

Objavljeno

na

Kreće novi ciklus projekta “Prsten potpore” kojim Zagrebačka županija osigurava pomoćnike u nastavi učenicima koji teže savladavaju nastavni program 

Novi Javni poziv za dvogodišnje razdoblje za prijavu kandidata za izvršavanje poslova pomoćnika u nastavi, odnosno stručnog komunikacijskog posrednika u osnovnim i srednjim školama kojima je Županija osnivač, vrijedi za 2 školske godine 2025./2026. i 2026./2027.  

Javnim pozivom traži se 230 pomoćnika u nastavi i 1 stručni komunikacijski posrednik koji će biti zaposleni u 40 osnovnih i srednjih škola, partnera na projektu Prsten potpore VII. 

– Pomoćnici su postali jedan standard u našim školama na čiju se pomoć oslanja cijeli obrazovni sustav. Projekt se u visini 85 posto financira iz Europskog socijalnog fonda, dok je s 15 posto financiran iz proračuna Zagrebačke županije. Korištenjem europskih sredstava kroz razvoj obrazovanja možemo stvarati inkluzivno društvo u kojem se svaki član na principima ravnopravnosti razvija u skladu sa svojim mogućnostima – ističe voditeljica projekta Ivančica Prugovečki. 

Definirani uvjeti 

Zainteresirani kandidati moraju zadovoljiti propisane uvjete, poput osnovnih koji se odnose na punoljetnost, zatim završenu najmanje četverogodišnju srednju školu, kao i dodatne uvjete kao što je završen program obrazovanja odraslih za pomoćnika u nastavi ili stručnog komunikacijskog posrednika, te potvrde da se protiv njih ne vodi kazneni postupak. 

Krajnji rok za prijavu i procedura 

Prijavu s priloženom potrebnom dokumentacijom kandidati dostavljaju do četvrtka, 10. srpnja na adresu: Zagrebačka županija, Upravni odjel za odgoj i obrazovanje, Ulica grada Vukovara 72/V, 10000 Zagreb ili predaju osobno u pisarnicu Zagrebačke županije, u prizemlju na istoj adresi. 

Izabrani kandidati sklopit će Ugovor o radu na određeno vrijeme za dvije školske godine sa školom u kojoj će zasnovati radni odnos.  

Cilj projekta 

Neposrednim radom pomoćnika i stručnih komunikacijskih posrednika s učenicima s teškoćama, osiguravaju se uvjeti za poboljšanje obrazovnih postignuća učenika, uspješnija socijalizacija i bolje emocionalno funkcioniranje, ravnopravno sudjelovanje učenika s teškoćama u odgojno-obrazovnom procesu te dugoročno osnaživanje njihovog punog potencijala i neovisnosti u odrasloj dobi. No, s druge strane, projekt osigurava posao pomoćnicima, čime su njegove prednosti višestruke. 

Inače, projekt „Prsten potpore“ u Zagrebačkoj županiji provodi se deset godina zaredom i omogućava učenicima s teškoćama u razvoju da uz potporu pomoćnika u nastavi sudjeluju u svim odgojno-obrazovnim aktivnostima, kako u redovnoj nastavi tako i u izvannastavnim aktivnostima.  

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

Nastavite čitati

Moja županija

Bebe rode trebaju imena! “Kumovi” rodića dobivaju poklone

Do 7. srpnja napišite svoje prijedloge u komentarima ispod objave na Facebook stranici Javne ustanove Zeleni prsten Zagrebačke županije.

Objavljeno

na

Četvrtu godinu zaredom Javna ustanova Zeleni prsten Zagrebačke županije poziva zaljubljenike u prirodu i životinjski svijet da pomognu u odabiru imena za male pernate junake koji se izlegnu u gnijezdu bijele rode na području Zagrebačke županije.  

Ove godine mama roda u gnijezdu u Donjoj Zdenčini, koje možete pratiti uživo putem  kamere 24 sata na dan https://zeleni-prsten.hr/portal/tajanstveni-zivot-roda, na svijet je donijela tri mala rodića koji su sada već živahni mali ptići i trebaju – imena! 

Napišite svoje prijedloge u komentarima ispod objave na Facebook stranici Javne ustanove Zeleni prsten Zagrebačke županije do 7. srpnja, uz kratko objašnjenje zašto baš to ime.  

Najbolji prijedlozi ulaze u finale, a konačnu odluku donose pratitelji stranice. Pobjednici će biti nagrađeni praktičnim i originalnim nagradama – od eko vrećica i majica do iznenađenja koja slave prirodu i život roda. 

Inače, selo Donja Zdenčina u općini Pisarovina ima najveći broj bijelih roda u Zagrebačkoj županiji,  

–Ne propustite priliku da ostavite svoj trag u ovoj predivnoj prirodnoj priči. Ime koje odaberete moglo bi zauvijek ostati upisano u život jedne rode! – pozivaju iz JU Zeleni prsten Zagrebačke županije. 

Nastavite čitati

Reporter 448 - 14.05.2025.

Facebook

Izdvojeno