Biciklisti međunarodna biciklistička utrka Cro Race i ove će godine u svojoj posljednjoj 6. etapi proći Velikom Goricom. Start je u nedjelju u Ulici Marijana Stilinovića u Svetoj Nedelji u 11:20 sati, a završava oko 15 sati u Zagrebu kod Nacionalne i sveučilišne knjižnice. Okupljanje na startu utrke je od 9 sati.

Iz Policijske uprave zagrebačke izvijestili su kako će u nedjelju na području Zagrebačke županije i grada Zagreba biti posebna regulacija prometa od 11:20 do 15:05 sati.

Biciklisti će se kretati trasom od Svete Nedelje (start) preko Samobora i dalje u smjeru Kerestinca i Lučkog, zatim prometnicama grada Zagreba (Avenija Dubrovnik, Savezne Republike Njemačke i Avenije Većeslava Holjevca) prema Velikoj Gorici i dalje Dugo Selo, Vrbovec, Sveti Ivan Zelina, Soblinec, autocesta A4, grad Zagreb – Slavonska avenija – Hrvatske bratske zajednice do ulaska u dva završna kruga (Hrvatske bratske zajednice i Avenija Većeslava Holjevca od Ulice grada Vukovara do Avenije Dubrovnik s ciljem ispred Nacionalne i sveučilišne knjižnice).

Prije i za vrijeme prolaska biciklista, promet će na navedenim ulicama biti zatvoren ili otežan, dok će na području ispred Nacionalne i sveučilišne knjižnice na Ulici Hrvatske bratske zajednice promet biti zatvoren na zapadnom kolniku od 8 do 17 sati dok će istočni kolnik Hrvatske bratske zajednice te istočni i zapadni kolnik Avenije Većeslava Holjevca do Avenije Dubrovnik biti zatvoren za promet od 13 do 17 sati, jer se voze dodatna dva kruga utrke na HBZ i AVH od Ulice grada Vukovara do Avenije Dubrovnik.

– Preporučujemo vozačima da u vrijeme održavanja utrke izbjegavaju odlazak prema užem centru Svete Nedelje i Samobora te da izbjegavaju prometnice kojima će se utrka kretati – ističu iz policije.

Kroz Veliku Goricu biciklisti bi trebali proći oko 12 sati.

Na sjednici Županijske skupštine Zagrebačke županije prihvaćen je Polugodišnji izvještaj o izvršenju Proračuna za prvih šest mjeseci 2024. godine prema kojem su ukupni prihodi konsolidiranog* Proračuna ostvareni u iznosu od 136.853.792,91 eura i ispunjeni su na razini 53,45 posto plana. U istom razdoblju ostvareni rashodi konsolidiranog Proračuna iznose 102.181.881,95 eura što predstavlja 39,91 posto plana. Ukupni prihodi koji se odnose na Županijski dio Proračuna ostvareni su u iznosu od 66.887.995,42 eura i ispunjeni su na razini 50,61 posto plana, dok su ostvareni rashodi u iznosu 32.156.697,04 tj. 24,33 posto plana.

Članovi Skupštine primili su na znanje izvješća o radu, poslovanju i stanju za prošlu godinu za Županijske ceste ZŽ d.o.o., Distributivni centar za voće i povrće d.o.o., Gospodarenje otpadom d.o.o. te Poduzetnički centar d.o.o.

Županijskoj upravi za ceste Zagrebačke županije dana je suglasnost za zaduženje dugoročnim kreditom u iznosu 15 milijuna eura, na rok otplate sedam godina za izvođenje investicijskih radova sanacije i obnove županijskih i lokalnih cesta na području Zagrebačke županije.

Na sjednici je prihvaćeno polugodišnje Izvješće o radu župana, Izvješće o polugodišnjem izvršenju Akcijskog plana javnih potreba u zdravstvu te Izvješće o polugodišnjem izvršenju Akcijskog plana javnih potreba u socijalnoj skrbi. Donesen je Socijalni plan Zagrebačke županije za razdoblje od 2025. do 2027. godine koji daje strateške smjernice i plan djelovanja u cilju stvaranja uvjeta za efikasnu provedbu svih programa i aktivnosti s ciljem razvoja socijalnih usluga na području Zagrebačke županije. Također, donesen je i Program ublažavanja klimatskih promjena, prilagodbe klimatskim promjenama i zaštite ozonskog sloja za Zagrebačku županiju.

Na aktualnom satu vijećnike je zanimalo kada se može očekivati početak radova na dogradnji Glazbene škole Ferdo Livadić u Samoboru, koja će se škola prva moći realizirati sredstvima NPOO-a kao i dosadašnja realizacija projekata putem javnog poziva za obnovu zgrada javne namjene oštećenih potresom. Zanimalo ih je ostvaruje li Županija suradnju s nekom od europskih regija u području poljoprivrede kao i status županijskog projekta robnih marki. Ostala vijećnička pitanja odnosila su se na studiju izvedivosti gospodarenja otpadom, pristupni put zgradi ispostave Doma zdravlja u Vrbovcu i javnu uslugu prijevoza putnika na području Zagrebačke županije.

Na početku sjednice prisegu je položio član Županijske skupštine Zagrebačke županije Dario Zurovec (Nezavisni).

Ukukele, gardon, citre, fujara, kena…samo su neki od instrumenata koje su imali prilike vidjeti, upoznati i čuti publika u Buševcu na gala koncertu u sklopu 22. Međunarodnog festivala tradicijskih glazbala. Predstavili su se glazbenici iz Slovačke, Slovenije, Mađarske, Havaja i naravno Hrvatske.

–  Uspjeli smo ponovno organizirati nešto drugačije i zanimljivo. Ponovno smo čuli i upoznali neke od tradicijskih instrumenata svijeta. Imali smo i trodnevni seminar sviranja tradicijskih glazbala koja je održao Andor Vegh čime potičemo mlade ljude da se počnu bavit sviranjem naših hrvatskih tradicijskih instrumenata. Nadam se da smo u tome i uspjeli jer svake je godine sve veći interes za to – kazao je predsjednik Ogranka.

Zamjenik župana Ervin Kolarec naglasio je kako će i nadalje ova manifestacija, kao i brojne druge koje organiziraju Ogrankaši imati podršku Zagrebačke županije.

– Ogranak se već godinama dokazuje na djelu. Mi u županiji ponosni smo na njihovu tradiciju i njihov rad, na svemu što čine za našu društvenu zajednicu i što prezentiraju naš kraj, običaje, turopoljsku baštinu širom svijeta. Ovo je samo od jedne Ogrankove aktivnosti koje Zagrebačka županija podržava, a bit će tako i u budućnosti. Siguran sam da će vaši gosti s ovog putovanja ponijeti lijepa sjećanja i uspomene – istaknuo je dožupan Kolarec.

Predsjednik Gradskog vijeća Grada Velike Gorice, Darko Bekić istaknuo je kako nije nimalo lako i jednostavno organizirati ovakav festival, ali da ima veliki značaj.

– U ovo današnje ‘instant’ vrijeme kada glazbu možete dobiti i stvoriti jednim klikom na računalu, ovakvi festivali dobivaju na značenju i poštovanje jer upravo na njima možemo doživjeti izvornu glazbu onakva kakva je nekad bila. Svjedoci smo da moderna glazba danas često koristi tonove tradicijskih instrumenata pa i same ritmove i napjeve kao inspiraciju. Ovakvi festivali su rijetki u Europi i svijetu zato daju veliki značaj ovom festivalu – istaknuo je Bekić.

Inače, gosti iz Havaja nakon nastupa u Buševcu i na Smotri tamburaških sastava i orkestara u Dugom Selu, do srijede će u Osnovnoj školi u Vukovini djecu učiti svirati ukulele.

– Vjerujem da će biti djeci zanimljivo, a i tako možda ih zainteresiramo za neki instrument – dodao je Rožić i istaknuo kako oni u Buševcu već nekoliko generacija imaju dobre svirače tradicijskih instrumenata.

– Imamo i mlade snage, Borna i Nikola, a na seminaru su nam se priključili susjedi iz Mraclina, svirači iz Stupnika i okolice. Sigurno je poticajno, a pomoć je to i folklornim društvima koja dobiju svirače koje mogu koristiti u svojim koreografijama. Glazba spaja ljude pa se nadam da smo uspjeli našim festivalom spojiti cijeli svijet u malome – istaknuo je Rožić.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

Kad je sport u pitanju, svaka sredina u Zagrebačkoj županiji ima nešto svoje, specifično, prepoznatljivo. U slučaju Sv. Ivana Zeline to je – hokej na travi! Zelinjani već gotovo sedam desetljeća čuvaju tradiciju sporta koji u ostatku Hrvatske praktički uopće nije raširen.

– Uz naš, Hokejski klub Zelina, svi ostali klubovi su iz Zagreba. Postoje pokušaji da se nešto pokrene u Splitu i Kninu, nešto se pokušava i u Varaždinu, a ranije su klubove imali Samobor i Petrinja. Nažalost, više nemaju, tako da je naš sport zasad vezan isključivo uz Zagreb i Zelinu – kaže Marko Šoić, dokapetan seniorske momčadi gostujući u serijalu “Sport Zagrebačke županije”.

Uz njega, svoj sport i svoj klub došla je prezentirati i kapetanica seniorske ekipe Petra Hrupec, koja željno iščekuje vikend.

– Odigrale smo dosad dva kola, upisale dvije pobjede, a sad nas čeka utakmica protiv Mladosti, naših najvećih rivala. Dečki su već igrali s Mladosti, oni su pobijedili, sad je red na nama – govori Petra.

– To vam je nešto kao Dinamo i Hajduk u nogometu. Mi smo tu, naravno, Dinamo – sa smiješkom dodaje Marko.

Ima u svemu ovome još nekoliko dodirnih točaka s nogometom.

– Hokej na travi igra se 11 na 11, iste su i pozicije kao u nogometu, desni bek je i kod nas desni bek, i mi imamo braniče, vezne igrače, krila… Puno sličnosti ima i kad je riječ o taktici, na sličan način se napada, brani, ide u presing. Uostalom, i formacije na terenu su identične, i mi igramo 4-4-2, 4-3-3… – objašnjava Šoić, reprezentativac i s 25 godina jedan od najstarijih igrača seniorske momčadi.

Pripreme za novu sezonu, pričaju Petra i Marko, počele su čim je završila prošla. Vremena za predah nema previše, budući da je specifičnost svijeta hokeja na travi i u tome da se u jednoj sezoni igraju dva, prilično različita prvenstva.

– Od rujna do studenog igramo prvu polusezonu vani, pa selimo u dvoranu i igramo dvoransko prvenstvo, što gotovo da nije isti sport. Na proljeće se igra drugi krug vani, a četiri najbolje momčadi idu u play-off – ističe Marko, a nadovezuje se Petra:

– Razlika između vanjskog i dvoranskog hokeja može se usporediti s nogometom i futsalom. Drukčije su palice i loptice, u dvorani igramo 5+1, s mantinelama… Puno hokejaša ni ne igra u dvorani, ali mi u Hrvatskoj smo tu na vrhunskom nivou. Na to bi se vjerojatno trebalo i usmjeriti, jer tu možemo napraviti jako dobre rezultate. Potrebno je manje igrača, poveća se kvaliteta… Dečki su već napravili jedan vrhunski rezultat, reprezentacija je bila druga na Svjetskom kupu, i mi cure sanjamo da jednog dana uspijemo napraviti takvo nešto.

A sve to počinje i završava u Zelini. Tu se igra najveći dio dvoranskog prvenstva, bude tu i ljudi, jer u ovom gradu vole i prate hokej već generacijama.

– Klub je osnovan 1955. godine, a jedan od osnivača Ivan Kralj, koji je do kraja života bio počasni predsjednik kluba, u to je vrijeme bio jako aktivan u popularizaciji i promociji hokeja na travi, život je posvetio tome, što se i danas vidi. Svake godine idemo po školama u našem kraju, prezentiramo sport, pa se dosta djece i priključi. Imamo oko 200 članova kluba u svim uzrastima – kaže Marko.

Sezona koja se posebno pamti u povijesti zelinskoga hokeja vraća nas u u 1973. godinu, kad su Zelinjani osvojili dvostruku krunu, i prvenstvo i kup Jugoslavije. Nedavno se ta generacija, oni koji su i dalje među nama, okupila na proslavi 50 godina tog uspjeha.

– I moj djed je bio jedan od igrača, pa je za mene to bilo dosta emotivno. Djed redovito dolazi gledati nas na utakmice, a sad smo i mi mogli vidjeti kako je to izgledalo u njihovo vrijeme. Kad se pogleda te slike, vidiš puno sličnosti s našim vremenom. I oni su igrali iz velike ljubavi, kao i mi danas. Osobno, ne mogu zamisliti život bez hokeja! Često zapostavim sve drugo zbog hokeja, nažalost ponekad i faks, a na tim djedovima slikama vidi se koliko je to bilo veliko i u njihovo vrijeme. Valjda cijeli grad došao na to finale, a puno detalja znam i iz djedovih priča, koje slušam cijeli život. Kod nas je hokej obiteljska stvar, od djeda, preko tate, pa sve do mene – priča Petra.

Tradicija će se, prema svemu sudeći, nastaviti i dalje. Zelina i hokej na travi su jedno tijelo i jedna duša, a nedostaje jedino malo pozornosti.

– Naš sport se u Hrvatskoj ne doživljava posebno ozbiljno, nije baš da imamo i osobitu podršku, ali mi se ionako ovime bavimo iz ljubavi. I uživamo. Puno smo proputovali kroz sport, upoznali puno ljudi… – poručuje dvojac iz Zeline.

Zagrebačka županija objavila je Javni poziv za predlaganje programa javnih potreba u kulturi za 2025. godinu dok je u ovoj godini  podržala je 233 različita programa u kulturi u ukupnom iznosu od 478.540 eura.

Sredstva će se dodjeljivati za knjižničnu, nakladničku, audiovizualnu i muzejsku djelatnost, kulturno-umjetničko stvaralaštvo i kulturno-umjetnički amaterizam, zaštitu, očuvanje i održivo upravljanje kulturnom baštinom te transverzalna područja.

– Pravo podnošenja programa imaju samostalni umjetnici, udruge, umjetničke organizacije, ustanove u kulturi, pravne i fizičke osobe koje obavljaju djelatnost u kulturi i medijima, kao i pravne i fizičke osobe za potrebe zaštite i očuvanja kulturnih dobara i arheološke baštine. Ovisno o prijaviteljima, broj mogućih prijava se razlikuje pa tako pučka otvorena učilišta i centri za kulturu mogu podnijeti do pet prijava, knjižnice, muzeji i galerije do četiri prijave, udruge do dvije prijave, a ostali prijavitelji jednu prijavu – ističu iz Županije.

Prijedlozi programa zaprimaju se do 24. listopada 2024. godine.