Lov s orlovima, sokolovi koji glume u filmovima, konj pod sedlom i život u ritmu ptica grabljivica — zvuči kao scena iz filma, ali za jednog čovjeka to je svakodnevica.

Upravo takvu priču donosimo iz prve ruke: o Marijanu Žižanoviću, sokolaru koji je svoju strast pretvorio u način života.

Kako je sve počelo: od školskih klupa do sokolarstva

Ljubav prema pticama grabljivicama kod Marijana Žižanovića traje cijeli život  i počela je još u gimnazijskim danima. “Tada sam s latinskog na hrvatski prevodio knjigu Fridrika II. o umjetnosti lova s pticama. Tako je sve krenulo, iako su to bile stare, srednjovjekovne metode”, prisjeća se. Pravi zaokret dogodio se kada je upoznao sokolara iz Češke koji je uzgojio stepskog sokola. To poznanstvo dodatno ga je povuklo u svijet sokolarstva.

Intenzivnija ljubav prema sokolarstvu razvila se za vrijeme studija. “Tada sam pripitomio prve ptice, prvo jastreba, pa orla i sokola. Jednu po jednu.”  U to vrijeme živio je u Zagrebu, no uvjeti za ozbiljnije bavljenje sokolarstvom nisu bili idealni. “Nisam imao uvjete na Pantovčaku, u vrtu, za nešto ozbiljnije.” Tada započinje potraga za mjestom koje će odgovarati njegovom načinu života i njegovim pticama. Tražio je ravan teren, s dovoljno prostora, mogućnošću držanja konja i izvorom vode u blizini. “I našao sam baš takvo mjesto.” Danas Marijan većinu svojih dana provodi u Čičkoj Poljani!

Foto: Vanesa Miković/Cityportal

Na vrhu prirode i njegovog interesa

Ljubav prema prirodi i životinjama kod Marijana je jasna, poštuje ih sve, kaže, no ptice grabljivice za njega imaju posebno mjesto. “To su vrhunski predatori. Oni su na vrhu prirode.” Sokolovi i orlovi kroz povijest nisu bili samo lovci, već i simboli moći. U srednjem vijeku sokol se smatrao kraljevskom životinjom, a pravo na lov s određenim vrstama bilo je strogo određeno društvenim statusom. Osim simbolike, riječ je i o jednoj od najsposobnijih životinja u prirodi. Sokol je ujedno i najbrže živo biće na svijetu, u obrušavanju može doseći brzinu i do 390 kilometara na sat! Lovi jednako učinkovito i u zraku i na tlu, a plijen mu varira od ptica do manjih sisavaca. No rad s tim pticama danas zahtijeva i prilagodbu uvjetima u kojima žive.

“Sjeverni sokolovi dolaze iz arktičke klime i kod nas često obolijevaju jer nisu navikli na ove uvjete.” Zbog toga se u uzgoju koriste križanja. “Miješa se sjeverni i stepski sokol. Tako dobiješ pticu koja može živjeti ovdje, ali zadržava osobine vrhunskog predatora.” I dok sokole opisuje kao fascinantne i izuzetne, kada je riječ o lovu — izbor je jasan. “Sokolove imam za uživanje, ali lovim s orlovima. Oni su pojam snage.” Trenutno brine o čak 35 ptica, koje sve uzgaja sam, od sokolova do orlova i jastrebova.

Lov kao precizno uigrana igra povjerenja

Lov s pticama grabljivicama nije improvizacija nego precizno uigran odnos između čovjeka i životinje. Marijan u lov ne ide bez osnovne opreme: na ruci nosi zaštitnu rukavicu, a koristi i poseban nosač za ruku koji se postavlja na sedlo konja. Ovo rješenje, kako objašnjava, potječe još od mongolskih i kazahstanskih sokolara. Dok jaše, orao ga prati iz zraka, prateći svaki njegov pokret. No ključ uspješnog lova ne leži samo u tehnici, već u pripremi. Sve se, kaže, svodi na ono što sokolari nazivaju kondicija.

“Kondicija u sokolarstvu znači točno upravljanje težinom ptice.” Nije riječ samo o fizičkoj spremi, već o pažljivo balansiranom odnosu između težine, gladi i energije. Upravo taj balans određuje hoće li ptica biti motivirana za lov i hoće li surađivati. Svakodnevno se mjeri gramaža i precizno određuje količina hrane. Kondicija znači da je ptica dovoljno gladna da lovi ali ne i izgladnjela. Upravo zahvaljujući toj preciznosti, moguće je kontrolirati ponašanje ptice u lovu. “Ovisno o težini, znam što će napadati. Hoće li ići na zeca, lisicu ili nešto veće.”

Jedan trenutak posebno mu je ostao u sjećanju. Dok je jahao, a njegov orao ga pratio iz zraka, iznenada se pojavio divlji mužjak bjelorepana i počeo kružiti oko njih. “Zanimalo me kako će moj reagirati.” Reakcija je bila trenutna: Marijan je podigao ruku, a njegov orao bez oklijevanja sletio na nju. Divlji bjelorepan ostao je zbunjen. “Digao se okomito u zrak i odletio. Nije mu bilo jasno što se dogodilo i zašto je ovaj došao meni.”

Sokolari na pisti: nevidljivi čuvari sigurnosti

Sokolarenje nije samo hobi ni tradicija nego ima i vrlo konkretnu, sigurnosnu ulogu. Marijan je sudjelovao u postavljanju temelja sokolarstva na Zračnoj luci Franjo Tuđman, gdje su ptice grabljivice postale dio sustava zaštite zračnog prometa. “Bili smo među prvima koji su tamo uveli biološku zaštitu s pticama grabljivicama.” Uloga sokolara u zračnoj luci iznimno je važna. Ptice grabljivice koriste se kako bi se spriječilo okupljanje drugih ptica, poput vrana, koje mogu predstavljati ozbiljnu opasnost za avione. “Taj posao može se raditi samo sa sokolovima. Nijedna druga ptica ne može to odraditi na isti način.” Sokol leti visoko, presreće druge ptice i svojim prisustvom održava zračni prostor sigurnim za uzlijetanje i slijetanje. No, iza toga stoji zahtjevan i dugotrajan proces treninga. “Trenirati sokola nije jednostavno. Kod nas ima možda tri ili četiri osobe koje to stvarno znaju raditi.”

Koliko su sokoli precizni i učinkoviti u lovu, pokazuje i jedna situacija koja mu je ostala u sjećanju. Tijekom lova u okolici Mičevca, njegov sokol krenuo je za vranom i nestao iz vidokruga. Ipak, zahvaljujući odašiljaču, mogao je pratiti gdje se nalazi. “Pokazivalo mi je da je u nečijoj kući.” Kada je stigao na adresu i pokucao, vlasnik kuće nije mogao vjerovati. “Rekao sam mu: ‘Znam da zvuči čudno, ali moj sokol je u vašoj kući’” Na kraju su ga pronašli u sobi, kako mirno jede svoj plijen. Vrana je, pokušavajući pobjeći, uletjela kroz prozor, ali sokol ju je uspio uloviti.

„Sokol ga je volio“

No, priča o Marijanu i njegovim pticama tu ne staje. Osim što love i treniraju, njegove ptice i glume. Pojavljivale su se u filmu Banović Strahinja, gdje su sudjelovale u scenama koje su mnogima ostale u sjećanju, a njihov let i danas izgleda jednako impresivno kao i na velikom platnu.

Prisjetio se i jedne zgode sa snimanja, kada je, umjesto iza kamere, završio u ulozi kaskadera. Naime, tijekom snimanja scene u kojoj orao napada tijelo Prometeja, na set je donio dva orla: ženku, za koju kaže da je izuzetno živahna i “jede sve”, i mužjaka, koji je mirniji i pogodniji za rad.

Plan je bio da u sceni sudjeluje upravo mužjak, no u brzini i organizacijskom kaosu na snimanju, pred kamerama se našla ženka. “Nije baš bilo svejedno”, priznaje kroz smijeh. Svojom energijom i nepredvidivošću poprilično je iznenadila kaskadera, pa je u jednom trenutku Marijan ipak morao uskočiti i preuzeti situaciju. Ovaj put nije ništa prepuštao slučaju. Ženku je maknuo sa strane, a u scenu uveo mirnijeg mužjaka. Kako kaže: „Jednom je bilo dovoljno.“, našalio se Marijan.

No, nisu se zadržale samo na filmu. Njegovi sokolovi i orlovi pojavili su se i u spotovima domaćih izvođača poput Dražena Žanka, Marka Perkovića Thompsona i Franke Batelić.

Od tišine prirode i lova, do reflektora i kamera. Ipak, za Marijana, sve se svodi na isto. Na odnos s pticama. Na povjerenje koje se gradi godinama. I na način života koji se ne može odglumiti.

Foto: Marijan Žižanović

U Hrvatskoj se ponovno više čita. Prema istraživanju predstavljenom na otvorenju manifestacije Noć knjige u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, barem jednu knjigu u proteklih godinu dana pročitalo je 44 % građana, što je značajan rast u odnosu na prošlu godinu, kada je čitanost iznosila 37 %.

Kako piše N1, najviše čitaju žene, visokoobrazovani građani (66 %) te stanovnici Zagreba i okolice (51 %). Iznad prosjeka su i građani Istre, Primorja i Gorskog kotara, gdje knjigu čita 59 % ispitanih.

Istraživanje pokazuje i da građani do knjiga najčešće dolaze kupnjom (46 %), dok ih 40 % posuđuje u knjižnicama. Svaki četvrti građanin kupio je barem jednu knjigu u posljednja tri mjeseca, no kupnja knjiga posljednjih godina stagnira.

Kupovina u knjižarama pala je u odnosu na prošlu godinu, dok je internetska kupnja porasla s 20 na 26 %, osobito među mlađima od 45 godina.

Čitanje sadržaja na internetu nastavlja rasti i sada iznosi 77 %. E-knjige čita devet posto građana, dok ih kupuje tek jedan posto populacije. Najčitaniji žanr i dalje je beletristika, a slijede dječje i stručne knjige te publicistika.

Velika Gorica je među gradovima u kojima se u Hrvatskoj najviše gradi. Prema analizi podataka Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, u 2025. godini u Velikoj Gorici izdano je 309 građevinskih dozvola, čime je grad zauzeo treće mjesto među 34 grada u sustavu eDozvola.

Kako piše Gradonačelnik.hr, ispred Velike Gorice bili su samo Osijek (388 dozvola) i Pula (316), dok su iza ostali Zadar (268) i Šibenik (257).

Još značajniji je podatak da je Velika Gorica u usporedbi s 2021. godinom ostvarila najveći rast u Hrvatskoj, izdana je 71 dozvola više nego prije četiri godine, što pokazuje da građevinska aktivnost u gradu kontinuirano raste.

Na nacionalnoj razini prosječno vrijeme čekanja na građevinsku dozvolu u 2025. iznosilo je 65,6 dana, što je manje nego godinu ranije, ali razlike među gradovima i dalje su velike.

Ako ste među onima koji u petak popodne krenu razmišljati gdje pobjeći iz rutine, ovaj vikend nudi više opcija nego što ćete ih stići obići. Od filmskih projekcija na otvorenom u Zagrebu, preko velikog craft festivala u Samoboru, do proslave Jurjeva u Lekeniku i organizirane šetnje posavskim krajem kod Ivanić-Grada, događanja ima za sve generacije i ukuse.

Drive In kino u Zagrebu

Drive In kino Zagreb ovog vikenda ponovno otvara svoje „platno pod zvijezdama“ na parkiralištu Tržnice Borongaj, uz program koji nije rezerviran samo za filmofile. U petak, 25. travnja, parking se otvara u 18 sati, a večer nastavlja plesna radionica bachate u 19:30, organizirana u suradnji s plesnom školom MEGA.dance. Projekcija filma “Prljavi ples” počinje u 21 sat, što će mnogima biti dobar razlog za nostalgičan izlazak.

Subota, 26. travnja, donosi nešto više sadržaja za obitelji. Program kreće također u 18 sati, u 19 sati predviđena je dječja radionica, dok u 20 sati slijedi Drive In BINGO s mogućnošću osvajanja nagrada. Film večeri je animirani hit “Auti”, a projekcija počinje u 21 sat.

Lekenik slavi Jurjevo

U Lekeniku se već odvijaju događanja povodom Dana Općine, a glavna proslava održava se u subotu, 25. travnja, na polivalentnom igralištu u Lekeniku. Dan počinje u 9 sati sajmom cvijeća u parku pokraj Osnovne škole Mladost. Središnji dio programa kreće u poslijepodnevnim satima, u 17 sati najavljen je kulturno-umjetnički program, a u 18 sati slijedi podjela graha, nezaobilazna stavka ovakvih manifestacija.

U 19 sati nastupa Grupa Meteori-Sisak, dok je za 21 sat predviđeno tradicionalno paljenje jurjevskog krijesa. Večer završava koncertom popularne grupe Gazde, koji nastupaju u 21:15.

Samobor Craft Festival

Samobor od 24. do 26. travnja postaje pozornica za najveći festival malih zanata u Hrvatskoj, Samobor Craft Festival, koji se ove godine održava peti put i okuplja oko 50 izlagača, najviše do sada. Štandovi će biti raspoređeni na Trgu Matice hrvatske, u Kleščićevoj ulici i na Trgu kralja Tomislava, a posjetitelji će moći razgledati i kupiti razne ručno rađene proizvode, od keramike i nakita do tekstila i drugih kreativnih radova.

Festival se otvara u petak u 17 sati, dok su subota i nedjelja rezervirane za cjelodnevno druženje, izlagači će biti prisutni od 10 do 20 sati.

Za najmlađe je pripremljena i PagoLand igraonica na Trgu Matice hrvatske, iza zgrade samoborskog kina, i to u subotu i nedjelju od 10 do 18 sati.

Glazbeni dio programa također ima svoje mjesto, u petak u 20 sati nastupa samoborski rock bend Adrenalica, u subotu publiku zabavlja Roko Vušković, a u nedjelju nastupa mladi glazbenik Matej Mudrovčić.

Mnoge bi mogao zainteresirati i Gastro Samobor, koji se održava u subotu od 12 do 18 sati na Trgu Matice hrvatske. Oko 30 udruženja obrtnika iz raznih krajeva Hrvatske predstavit će svoje tradicionalne specijalitete, od kotlovine i čobanca do lovačkog paprikaša, roštilja i nezaobilaznih samoborskih kremšnita.

Foto: Alexis B/pexels.com

Posavske šetnje u Ivanić-Gradu

Za one koji vikend radije provode u prirodi nego u gužvi, Ivanić-Grad ove nedjelje nudi novu aktivnost, 1. Posavske šetnje, koje organiziraju Planinarsko društvo „Društvo prijatelja prirode“ i Turistička zajednica grada Ivanić-Grada.

Šetnja se održava u nedjelju, 26. travnja, a okupljanje i potvrda dolaska planirani su od 9 do 10 sati ispred Muzejske čuvaonice u Dubrovčaku Lijevom. Ruta je duga oko 8 kilometara i zamišljena je kao lagano rekreativno hodanje pogodno za sve uzraste. Organizatori ističu da šetnja prolazi kroz ravničarski posavski kraj, uz mogućnost upoznavanja lokalne flore i faune, a uključuje i posjet Muzejskoj čuvaonici.

Po povratku je organiziran obrok na igralištu u Dubrovčaku Lijevom, uz kotizaciju od 7 eura. Prijave su otvorene do petka, 24. travnja u 20 sati, putem e-maila ili telefona navedenog u pozivu. U slučaju ozbiljnog nevremena izlet se odgađa.

Pizza Fest Zagreb – posljednji vikend

Ako ste planirali otići na Pizza Fest, sada je trenutak jer festival traje još samo do nedjelje, 26. travnja, što znači da je ovo posljednji vikend za posjet Trgu dr. Franje Tuđmana u ovom gastro izdanju.

Na festivalu se nalazi 12 kućica s pizzama i ostalim jelima, a osim hrane, program uključuje i dodatne sadržaje poput radionica, food kviza i party koncepata kao što su Après Run, RNB Confusion i Revision, pa se Tuđmanac ovih dana pretvara u mjesto gdje se može doći i na ručak i na večernje druženje.

Bilo da želite glazbu, prirodu, dobru hranu ili događanje za cijelu obitelj, izbor je ovaj put zaista širok.

Pučko otvoreno učilište Velika Gorica raspisalo je natječaj za dodjelu književne nagrade “Albatros 2026.”, koja se dodjeljuje s ciljem poticanja novih književnih autora i objave neobjavljenih rukopisa.

Za nagradu se mogu prijaviti neobjavljena djela iz više književnih područja:

• roman, poezija ili zbirka kratkih priča
• dramski tekstovi
• dječja književnost (zbirka priča, zbirka pjesama ili slikovnica)
• djela zavičajne tematike vezana uz područje Grada Velike Gorice ili Zagrebačke županije (roman, priče ili poezija)

Rukopisi moraju biti neobjavljeni te imati opseg od najmanje 50 do najviše 150 kartica za prozna djela.

Način prijave

Svaki autor dužan je dostaviti:

• rukopis u tri tiskana primjerka
• digitalnu verziju teksta na Wordu (CD ili USB memorija)
• kratki životopis s osobnim podacima (adresa, broj telefona ili mobitela te e-mail)

Odabir i objava rezultata

O dobitniku nagrade odlučuje prosudbeni odbor koji imenuje organizator natječaja. Rezultati će biti objavljeni najkasnije do 1. listopada 2026. godine na službenoj stranici Pučkog otvorenog učilišta Velika Gorica.

Nagrađeno djelo bit će objavljeno u tiskanom izdanju u prosincu 2026. godine, a nagrada uključuje novčani iznos od 1.200 eura, diplomu te izdavanje nagrađenog djela.

Rok za slanje ili osobnu predaju rukopisa je 19. lipnja 2026. godine

Više detalja pročitajte ovdje.