Povežite se s nama

Vijesti

Virtualna kolonoskopija – bezbolan pregled debelog crijeva

Idealna i praktički bezbolna alternativa za prevenciju od raka debelog crijeva.

Objavljeno

na

Preventivni pregledi spašavaju živote, i to je činjenica od koje ne možemo pobjeći. S druge strane, odlučiti se „samo tako“ za kolonoskopiju i nije lagano, no medicinski napredak nam nudi odlično rješenje: virtualnu kolonoskopiju.

Podatak Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo RH zabrinjava: rak debelog i završnog crijeva najučestalija je zloćudna bolest u Hrvatskoj. Godišnje prosječno oboli oko 3 600 osoba, od čega oko 60 posto muškaraca. Češći je kod osoba starije životne dobi, međutim skoro petina oboljelih je mlađa od 60 godina.

Dijagnosticira li se rak na vrijeme, u svojoj ranoj fazi, pacijenti imaju šansu za preživljavanje od 85 do 100 posto. Vodeća svjetska medicinska udruženja preporučuju probir ili “screening” za karcinom debelog crijeva za sve osobe starije od 50 godina te napominju kako pretragu treba učiniti svakih pet godina, osobito za osobe s pozitivnom obiteljskom anamnezom.

Što je to virtualna kolonoskopija?

MSCT virtualna kolonoskopija ili MSCT ili CT kolonografija dijagnostička je metoda kojom se pomoću 2D i 3D slika debelog crijeva analizira cijelo debelo crijevo te organi abdomena i zdjelice. Smatra se neinvazivnom alternativom klasičnoj kolonoskopiji i jedna je niza korisnih usluga Medicinskog centra Gorica od kojih smo doznali više o ovoj temi.

Pomoću rendgenskih zraka i računalnog softvera MSCT virtualna kolonoskopija koristi se za dijagnosticiranje bolesti crijeva, uključujući polipe, divertikulozu crijeva i rak debelog crijeva, a radi se uređajem za kompjutoriziranu tomografiju.

Istina, ne čudi da se rijetko odlučujemo za klasičnu kolonoskopiju kao preventivni pregled. Ipak je kolonoskopija dugotrajna i neugodna za pacijenta, a i nosi sa sobom rizik povrijede crijeva. Upravo zato je, ističe specijalist radiologije, Nikole Ivana Leder, dr. med., virtualna kolonoskopija idealna i praktički bezbolna alternativa za prevenciju od raka debelog crijeva.

– Imate li više od 50 godina života, naš savjet je da svakako trebate učiniti virtualnu kolonoskopiju. Važno je otkloniti sumnje i imati mogućnost pravodobnog djelovanja u slučaju otkrivenog polipa i ostalih anomalija. Napominjemo, istraživanja pokazuju da rano otkrivanje polipa debelog crijeva može značajno smanjiti stopu smrtnosti od raka debelog crijeva – napominje dr. Leder.

Kako izgleda i koliko traje pregled?

– Postoje manje razlike u tehnici pregleda, ovisno o ustanovi, ali konkretno u našem Medicinskom centru Gorica pregled virtualnom kolonoskopijom radimo u posebnoj prostoriji gdje se nalazi i sam uređaj. Dok osoba leži na boku, kroz tanki kateter od svega nekoliko centimetara, usmjeren u rektum, upuhuje se plin kako bi se debelo crijevo proširilo i bilo dostupno analizi. Zvuči nelagodno, ali nije ništa strašno, i svakako je bitno manje nelagodno od klasične kolonoskopije – ističe dr. Leder te dodaje kako upotrebljavaju plin CO2 za širenje crijeva koji se za razliku od sobnog zraka u cijelosti resorbira u crijevima te neće biti naknadnih pojava grčeva i pražnjenja zraka.

Nakon toga, stol se kreće kroz skener i proizvode snimke duž duljine debelog crijeva. Radi se jedno snimanje u položaju na leđima i jedno snimanje potrbuške. Pregled sveukupno traje 15-ak minuta i nakon postupka, pacijent može nastaviti sa svojim aktivnostima.

Nakon snimanja, računalni program sastavlja dobivene slike u 3D sliku koja omogućuje liječniku da pregleda crijevo kao na klasičnoj kolonoskopiji. Vide se i okolni organi i promjene na njima. Radiolog ocjenjuje rezultate kako bi utvrdio bilo kakve abnormalnosti. Nalaz je spreman unutar tri dana, uz mogućnost zahtjeva za hitnim očitanjem unutar 24 sata.

Virtualna kolonoskopija vs klasična kolonoskopija

Manje invazivna: virtualna CT kolonoskopija koristi CT skeniranje za stvaranje slika debelog crijeva, što znači da se ne koristi endoskop tj. kamera koji se uvodi kroz rektum. To smanjuje nelagodu i ne postoji rizik od komplikacija povezanih s invazivnim postupcima (ozljeda crijeva).

Detaljnost: obzirom da se radi o 3D rekonstrukciji crijeva, moguće je okretati virtualnu kameru prilikom pregleda u svim dimenzijama, a i „zaviriti“ izvan same strukture crijeva na ostale organe, što je nemoguće kod ograničenja fizičkim endoskopom.

Nekoliko studija pokazuje da virtualna kolonoskopija ima veću senzitivnost od klasične. To znači da je veća vjerojatnost da se promjena uoči kod pregleda virtualnom kolonoskopijom.

Brže se obavi: postupak virtualne kolonoskopije obično traje kraće vrijeme u usporedbi s klasičnom kolonoskopijom. Snimanje je obično gotovo za samo 10-15 minuta.

Bez anestezije: virtualna kolonoskopija ne zahtijeva upotrebu sedativa ili anestezije. Pacijenti mogu odmah nakon postupka nastaviti sa svojim svakodnevnim aktivnostima bez potrebe za oporavkom.

Manje nelagode: s obzirom da nema invazivnog pregleda s endoskopom, pacijenti doživljavaju manje fizičke nelagode tijekom i nakon postupka.

Pregled cijelog trbušnog područja: CT skeniranje može pružiti dodatne informacije o ostalim organima u trbušnoj šupljini što može biti korisno za otkrivanje drugih potencijalnih problema.

Manji rizik od perforacije crijeva: s obzirom da se ne koristi endoskop, smanjuje se rizik od perforacije crijeva. To je rijetka, ali ozbiljna komplikacija klasične kolonoskopije.

Prikladnost za rizične pacijente: pacijenti koji imaju povećan rizik od komplikacija kod invazivnih postupaka, poput onih sa srčanim problemima ili koagulopatijama, mogu imati koristi od manje invazivne prirode virtualne kolonoskopije.

– Iako virtualna kolonoskopija ima ove prednosti, važno je napomenuti da može imati i ograničenja, a to je nemogućnost uklanjanja polipa ili uzimanja biopsija tijekom pregleda. U slučaju da liječnik pronađe promjene, pacijent se upućuje gastroenterologu na klasičnu kolonoskopiju – zaključuje dr. Leder.

Dr. Leder ima iskustvo u provođenju ove metode pregleda više od desetljeća u sklopu bolnice KB Merkur gdje je obavio nebrojene preglede. To je ujedno bila i prva redovna ambulanta za virtualnu kolonoskopiju u Republici Hrvatskoj. Osim toga, Dr. Leder je držao edukacije o provođenju ove metode diljem zemlje, čime je pridonio širenju znanja i dostupnosti virtualne kolonoskopije u Hrvatskoj.

Medicinski centar Gorica posjeduje najmoderniji MSCT i MR uređaj čije su prednosti posebno opisali. Virtualna kolonoskopija je samo jedna od niza detaljnih i neinvazivnih pretraga pod vodstvom specijaliste radiologije Nikole Ivana Ledera, dr. med.

Naručite se za pregled, ne prepuštajte svoj život i svoju budućnost slučajnosti.

Vijesti

Područna knjižnica Galženica slavi 45 godina! Pripremili su posebnu pogodnost za osobe rođene na ovaj datum…

Područna knjižnica Galženica obilježava značajnu obljetnicu, a tim povodom nudi besplatan upis građanima rođenima na dan svojeg otvaranja.

Objavljeno

na

Objavio/la

Područna knjižnica Galženica 26. studenoga 2025. obilježit će 45 godina rada, a tim povodom svim građanima rođenima upravo na taj datum omogućit će besplatan upis u Gradsku knjižnicu Velika Gorica.

Knjižnica je otvorena 26. studenoga 1980. u prostoru Doma kulture, gdje djeluje i danas. Prvotno je bila dio tadašnjeg Bibliotečno-informacijskog centra, ustrojbenog dijela Narodnog sveučilišta Juraj Kokot, a nalazila se u prizemlju Doma kulture na oko 200 četvornih metara. Zajedno sa središnjim odjelom u Zagrebačkoj ulici i knjižnom stanicom u Podbrežnici činila je mrežu narodne knjižnice u Velikoj Gorici.

Godine 1999. postaje jedan od odjela samostalne Gradske knjižnice Velika Gorica, nakon što se ta ustanova izdvojila iz sastava Narodnog sveučilišta sukladno Zakonu o knjižnicama. Tijekom desetljeća malen početni fond postupno je rastao te danas broji oko 60.000 svezaka.

Obljetnički datum tako će biti obilježen gestom za građane. Tako, svi rođeni 26. studenoga, nakon što proslave svoj rođendan, mogu produžiti do knjižnice i ostvariti besplatan upis.

Nastavite čitati

Vijesti

Objavljeni novi podaci: Sve manje Hrvata se smatra siromašnima

Iako je Hrvatska i dalje iznad prosjeka Europske unije, udio građana koji se subjektivno smatraju siromašnima pao je na najnižu razinu dosad.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: pexels.com

Prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku, u Hrvatskoj se 19,8 % građana u 2024. godini subjektivno smatra siromašnima, što je manje nego prethodnih godina, ali i dalje iznad prosjeka Europske unije. Objavljeni podaci pokazuju kako se situacija mijenja sporije nego u nekim drugim članicama, no trend je posljednjih deset godina jasan.

Usporedba s 2015. godinom otkriva drastičan pomak, piše N1. Naime, tada je više od polovice stanovnika, čak 54,4 %, izjavilo da se osjeća siromašno. Od tada taj udio kontinuirano pada, a 2024. je zabilježena najniža razina dosad.

Među državama Europske unije najveći udio građana koji se osjećaju siromašnima bilježi Grčka, čak 66,8 %. Slijede Bugarska s 37,4 % te Slovačka s 28,7 %. Na suprotnom kraju ljestvice nalaze se Nizozemska i Njemačka, u kojima tek 7,3 % stanovnika sebe smatra siromašnima.

Uz subjektivnu percepciju, objavljeni su i pragovi rizika od siromaštva za 2024. godinu. Za jednočlano kućanstvo iznosili su 7.407 eura godišnje, dok je prag za kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece mlađe od 14 godina postavljen na 15.554 eura.

Nastavite čitati

Moja županija

Zagrebačka županija rekorder u ulaganjima u javni prijevoz, evo o kojim se brojkama radi

Županija već godinama sudjeluje u modelima subvencija koji se provode zajedno s gradovima i općinama na njezinom području.

Objavljeno

na

Objavio/la

Zagrebačka županija izdvojila je najviše sredstava u Hrvatskoj za sufinanciranje javnog prijevoza u 2024. godini, a uz to bilježi i jedan od najvećih godišnjih porasta ulaganja. Prema analizi konsolidiranih proračunskih izvješća, Županija je za prijevoz izdvojila nešto više od 5 % proračuna te gotovo 38,5 eura po stanovniku, što je svrstava u sam vrh po ulaganjima.

Prema izvještaju portala Župan.hr, ulaganja se ponajprije odnose na mjere koje olakšavaju prijevoz učenika, studenata, umirovljenika i ostalih putnika. Sufinanciranje prijevoza srednjoškolaca provodi se u suradnji s državom, koja i dalje pokriva 75 % cijene međumjesnih karata za učenike koji putuju više od pet kilometara. Osim toga, Županija već godinama sudjeluje u modelima subvencija koji se provode zajedno s gradovima i općinama na njezinom području.

Zagrebačka županija dio je i razgovora o uvođenju integriranog prijevoza na širem zagrebačkom području, u suradnji s Gradom Zagrebom i Krapinsko-zagorskom županijom. Plan predviđa jedinstvenu tarifnu uniju te usklađivanje voznih redova ZET-a, HŽ-a i privatnih prijevoznika, što bi građanima omogućilo jednostavnije i brže kombiniranje različitih vrsta prijevoza.

Ulaganja koja su vidljiva u ovogodišnjem proračunu prate i nacionalni trend jačanja javnog prijevoza. Čak 16 županija povećalo je sredstva za ovu namjenu, a devet ih izdvaja više od 2 % proračuna.

Ovakav porast izdvajanja prati i niz državnih i lokalnih inicijativa, uključujući i pilot-projekte poput besplatnog prijevoza vlakom za učenike, studente i umirovljenike, koji se nastavlja do kraja 2025. godine. Županija sudjeluje i u širenju mreže javnog prijevoza koja uključuje suradnju s privatnim i državnim prijevoznicima te sve veću usmjerenost na usklađivanje linija između županija.

Nastavite čitati

Vijesti

FOTO Predavanjem u Velikoj Mlaki obilježen Svjetski dan šećerne bolesti 2025.

Objavljeno

na

Objavio/la

Svjetski dan šećerne bolesti 2025. obilježen je u Velikoj Mlaki edukativnim i zanimljivim predavanjem koje je organiziralo Društvo žena Velika Mlaka (predsjednica Ivana Andrić Penava) u suorganizaciji s Udrugom VG Dijabetičar Velika Gorica.

Velika Mlaka, 14.11.2025. Svjetski dan šećerne bolesti – predavanje dr. Zrinke Mach. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Mlaka, 14.11.2025. Svjetski dan šećerne bolesti – predavanje dr. Zrinke Mach. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Predavanje je održala dr. Zrinka Mach, doktorica znanosti, predsjednica Hrvatskog društva za kronične bolesti (HDKB). Doktorica Mach je naglasila, između ostalog, da simptomi šećerne bolesti nisu vidljivi dok indeks šećera ne bude viši od deset. Zato diabetes i zovu ”tihim ubojicom”, a u suvremenom dobu ljudi se ponašaju upravo onako kako je tu bolest teško izbjeći. Ne poklanja se dovoljno pozornosti prevenciji, zdravim životnim navikama, tjelesnoj aktivnosti. Zato i ne čudi podatak da je 65% populacije u Hrvatskoj pretilo, a da se samo 20% posvećuje tjelesnoj aktivnosti.

Velika Mlaka, 14.11.2025. Svjetski dan šećerne bolesti – predavanje dr. Zrinke Mach. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Mlaka, 14.11.2025. Svjetski dan šećerne bolesti – predavanje dr. Zrinke Mach. Foto: David Jolić/cityportal.hr

VG Dijabetičar predstavljali su predsjednica Marica Varjačić, Mira Rakarić i Darko Salopek.

Velika Mlaka, 14.11.2025. Svjetski dan šećerne bolesti – predavanje dr. Zrinke Mach. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Svjetski dan šećerne bolesti (engl. World Diabetes Day) obilježava se svake godine 14. studenoga , na dan rođenja Sir Fredericka Bantinga, jednog od otkrivača inzulina 1921. godine. Tema razdoblja 2024.-2025. je ”Šećerna bolest i dobrobit”, a ovogodišnji naglasak stavljen je na šećernu bolest na radnom mjestu.

Diljem svijeta sedam od deset odraslih osoba koje žive sa šećernom bolesti, odnosno oko 412 milijuna ljudi , nalazi se u radnoj dobi. Za mnoge zaposlenike dijabetes predstavlja svakodnevnu stvarnost, no na radnom mjestu on često postaje izvor stresa, stigme i nesigurnosti. (Hrvatski zavod za javno zdravstvo).

Galerija fotografija

Nastavite čitati

Vijesti

Dio Velike Gorice sutra bez vode, saznajte gdje

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Pexels.com

Zbog radova na vodoopskrbnom sustavu, u sklopu zamjene cjevovoda, sutra u subotu 15. studenoga, dio Velike Gorice ostat će bez vode. Obustava je najavljena od 8 do 12 sati.

Vode neće biti u Ulici Matice Hrvatske, na dionici od rotora na raskrižju sa Slavka Kolara do raskrižja s Kurilovečkom ulicom.

Iz VG Vodoopskrbe poručuju da će se, u slučaju lošeg vremena, radovi i obustava vode prebaciti na sljedeći dan.

Nastavite čitati

Reporter 454 - 23.10.2025.

Facebook

Izdvojeno