Vijesti
Virtualna kolonoskopija – bezbolan pregled debelog crijeva
Idealna i praktički bezbolna alternativa za prevenciju od raka debelog crijeva.
Preventivni pregledi spašavaju živote, i to je činjenica od koje ne možemo pobjeći. S druge strane, odlučiti se „samo tako“ za kolonoskopiju i nije lagano, no medicinski napredak nam nudi odlično rješenje: virtualnu kolonoskopiju.
Podatak Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo RH zabrinjava: rak debelog i završnog crijeva najučestalija je zloćudna bolest u Hrvatskoj. Godišnje prosječno oboli oko 3 600 osoba, od čega oko 60 posto muškaraca. Češći je kod osoba starije životne dobi, međutim skoro petina oboljelih je mlađa od 60 godina.
Dijagnosticira li se rak na vrijeme, u svojoj ranoj fazi, pacijenti imaju šansu za preživljavanje od 85 do 100 posto. Vodeća svjetska medicinska udruženja preporučuju probir ili “screening” za karcinom debelog crijeva za sve osobe starije od 50 godina te napominju kako pretragu treba učiniti svakih pet godina, osobito za osobe s pozitivnom obiteljskom anamnezom.
Što je to virtualna kolonoskopija?
MSCT virtualna kolonoskopija ili MSCT ili CT kolonografija dijagnostička je metoda kojom se pomoću 2D i 3D slika debelog crijeva analizira cijelo debelo crijevo te organi abdomena i zdjelice. Smatra se neinvazivnom alternativom klasičnoj kolonoskopiji i jedna je niza korisnih usluga Medicinskog centra Gorica od kojih smo doznali više o ovoj temi.
Pomoću rendgenskih zraka i računalnog softvera MSCT virtualna kolonoskopija koristi se za dijagnosticiranje bolesti crijeva, uključujući polipe, divertikulozu crijeva i rak debelog crijeva, a radi se uređajem za kompjutoriziranu tomografiju.
Istina, ne čudi da se rijetko odlučujemo za klasičnu kolonoskopiju kao preventivni pregled. Ipak je kolonoskopija dugotrajna i neugodna za pacijenta, a i nosi sa sobom rizik povrijede crijeva. Upravo zato je, ističe specijalist radiologije, Nikole Ivana Leder, dr. med., virtualna kolonoskopija idealna i praktički bezbolna alternativa za prevenciju od raka debelog crijeva.
– Imate li više od 50 godina života, naš savjet je da svakako trebate učiniti virtualnu kolonoskopiju. Važno je otkloniti sumnje i imati mogućnost pravodobnog djelovanja u slučaju otkrivenog polipa i ostalih anomalija. Napominjemo, istraživanja pokazuju da rano otkrivanje polipa debelog crijeva može značajno smanjiti stopu smrtnosti od raka debelog crijeva – napominje dr. Leder.
Kako izgleda i koliko traje pregled?
– Postoje manje razlike u tehnici pregleda, ovisno o ustanovi, ali konkretno u našem Medicinskom centru Gorica pregled virtualnom kolonoskopijom radimo u posebnoj prostoriji gdje se nalazi i sam uređaj. Dok osoba leži na boku, kroz tanki kateter od svega nekoliko centimetara, usmjeren u rektum, upuhuje se plin kako bi se debelo crijevo proširilo i bilo dostupno analizi. Zvuči nelagodno, ali nije ništa strašno, i svakako je bitno manje nelagodno od klasične kolonoskopije – ističe dr. Leder te dodaje kako upotrebljavaju plin CO2 za širenje crijeva koji se za razliku od sobnog zraka u cijelosti resorbira u crijevima te neće biti naknadnih pojava grčeva i pražnjenja zraka.
Nakon toga, stol se kreće kroz skener i proizvode snimke duž duljine debelog crijeva. Radi se jedno snimanje u položaju na leđima i jedno snimanje potrbuške. Pregled sveukupno traje 15-ak minuta i nakon postupka, pacijent može nastaviti sa svojim aktivnostima.
Nakon snimanja, računalni program sastavlja dobivene slike u 3D sliku koja omogućuje liječniku da pregleda crijevo kao na klasičnoj kolonoskopiji. Vide se i okolni organi i promjene na njima. Radiolog ocjenjuje rezultate kako bi utvrdio bilo kakve abnormalnosti. Nalaz je spreman unutar tri dana, uz mogućnost zahtjeva za hitnim očitanjem unutar 24 sata.
Virtualna kolonoskopija vs klasična kolonoskopija
Manje invazivna: virtualna CT kolonoskopija koristi CT skeniranje za stvaranje slika debelog crijeva, što znači da se ne koristi endoskop tj. kamera koji se uvodi kroz rektum. To smanjuje nelagodu i ne postoji rizik od komplikacija povezanih s invazivnim postupcima (ozljeda crijeva).
Detaljnost: obzirom da se radi o 3D rekonstrukciji crijeva, moguće je okretati virtualnu kameru prilikom pregleda u svim dimenzijama, a i „zaviriti“ izvan same strukture crijeva na ostale organe, što je nemoguće kod ograničenja fizičkim endoskopom.
Nekoliko studija pokazuje da virtualna kolonoskopija ima veću senzitivnost od klasične. To znači da je veća vjerojatnost da se promjena uoči kod pregleda virtualnom kolonoskopijom.
Brže se obavi: postupak virtualne kolonoskopije obično traje kraće vrijeme u usporedbi s klasičnom kolonoskopijom. Snimanje je obično gotovo za samo 10-15 minuta.
Bez anestezije: virtualna kolonoskopija ne zahtijeva upotrebu sedativa ili anestezije. Pacijenti mogu odmah nakon postupka nastaviti sa svojim svakodnevnim aktivnostima bez potrebe za oporavkom.
Manje nelagode: s obzirom da nema invazivnog pregleda s endoskopom, pacijenti doživljavaju manje fizičke nelagode tijekom i nakon postupka.
Pregled cijelog trbušnog područja: CT skeniranje može pružiti dodatne informacije o ostalim organima u trbušnoj šupljini što može biti korisno za otkrivanje drugih potencijalnih problema.
Manji rizik od perforacije crijeva: s obzirom da se ne koristi endoskop, smanjuje se rizik od perforacije crijeva. To je rijetka, ali ozbiljna komplikacija klasične kolonoskopije.
Prikladnost za rizične pacijente: pacijenti koji imaju povećan rizik od komplikacija kod invazivnih postupaka, poput onih sa srčanim problemima ili koagulopatijama, mogu imati koristi od manje invazivne prirode virtualne kolonoskopije.
– Iako virtualna kolonoskopija ima ove prednosti, važno je napomenuti da može imati i ograničenja, a to je nemogućnost uklanjanja polipa ili uzimanja biopsija tijekom pregleda. U slučaju da liječnik pronađe promjene, pacijent se upućuje gastroenterologu na klasičnu kolonoskopiju – zaključuje dr. Leder.
Dr. Leder ima iskustvo u provođenju ove metode pregleda više od desetljeća u sklopu bolnice KB Merkur gdje je obavio nebrojene preglede. To je ujedno bila i prva redovna ambulanta za virtualnu kolonoskopiju u Republici Hrvatskoj. Osim toga, Dr. Leder je držao edukacije o provođenju ove metode diljem zemlje, čime je pridonio širenju znanja i dostupnosti virtualne kolonoskopije u Hrvatskoj.
Medicinski centar Gorica posjeduje najmoderniji MSCT i MR uređaj čije su prednosti posebno opisali. Virtualna kolonoskopija je samo jedna od niza detaljnih i neinvazivnih pretraga pod vodstvom specijaliste radiologije Nikole Ivana Ledera, dr. med.
Naručite se za pregled, ne prepuštajte svoj život i svoju budućnost slučajnosti.
15. prosinca 2025. godine Muzej Turopolja na adresi Trg kralja Tomislava 1 u Velikoj Gorici do daljnjega zatvara svoja vrata za posjetitelje – stoji u obavijesti na službenoj stranici našega gradskog muzeja.
Naime, natječaj za obnovu zgrade nakon potresa bliži se kraju i uskoro počinje cjelokupna revitalizacija zgrade Muzeja. Osim građevinskih radova predviđen je i novi stalni postav nakon čega će Muzej zasjati novim sjajem.
Foto: Marija Vrbanus
Ostale lokacije – Kurija Modić Bedeković, Zavičajna zbirka Vukomeričkih Gorica i Etno kuća Šćitarjevo – otvorene su za posjete po dogovoru.
Muzejska suvenirnica bit će preseljena u prostor Interpretacijskog centra Muzeja Turopolja na adresi Šetalište Franje Lučića 15, gdje će se privremeno održavati i ostali programi Muzeja Turopolja.
Foto: Marija Vrbanus
HOTNEWS
NOVI KORAK Velika Gorica potpisala kandidaturu za dobivanje Zero Waste certifikata
U prvih 7 mjeseci Reciklažnog dvorišta evidentirano je 45.000 ulaza i više od 7.500 korisnika.
U prostorijama Turističke zajednice grada Velike Gorice danas se održava Konferencija o gospodarenju otpadom gdje su predstavljeni ključni koraci te budući planovi za unapređenje sustava zaštite okoliša, a koji doprinose izgradnji čišćeg, sigurnijeg i održivijeg grada.
Ujedno, potpisan je i ugovor o kandidaturi za dobivanje Zero Waste certifikata.
Foto: Sanjin Vrbanus
-Ovime je Velika Gorica postala kandidat za taj certifikat izvrsnosti a u narednim godinama obvezuje se ispuniti uvjete Zero Europe mreže. Jedan od glavnih uvjeta je postizanje ambicioznih ciljeva u gospodarenju otpadom, odnosno još boljih u odnosu od one propisane na nacionalnoj razini, a riječ je o čak 40 kriterija. Također je naglasak na prevenciji nastanka otpada, te dati maksimum da se već nastali otpad reciklira – objasnio je Marko Košak, koordinator Zero Waste Europe mreže u Hrvatskoj i dao primjer grada Preloga koji je od 2015. godine s tek 18 posto recikliranog otpada došao danas na razinu od više od 70 posto, po čemu je najbolji primjer dobre prakse u Hrvatskoj.
Velika Gorica je trenutačno na 40 posto odvajanja otpada – rekao je direktor VG Čistoće Jurica Jurjević.
Foto: Sanjin Vrbanus
-Dug je put još ispred nas da bi ostvarili ciljeve koji nisu samo da bi se mi mogli hvaliti brojkama, već unaprijedili kvalitetu života u gradu u kojem živimo. U ovom trenutku smo u fazi završetka analize i kontrole odvajanja otpada na području Velike Gorice i svih općina s kojima radimo. Standardna problematika je što nam bio-otpad zauzima 50% od ukupnog miješanog komunalnog otpada. Dodatnih 20% je plastika i to je neki prostor gdje vidimo najveći prostor za napredak. Zato smo odlučili od 2026. godine uvesti dva puta mjesečno odvoz žutih kanti. Nakon plastike ćemo ići prema drugim frakcijama, prvenstveno prema bio-otpadu, a ima tu i prostora i za papir – istaknuo je Jurjević.
Veliki problem grada su i divlja odlagališta, no prema ona su u velikoj mjeri izvan jurisdikcije Velike Gorice.
Foto: Sanjin Vrbanus
-Velika Gorica je tu kao grad napravila sve što je u njenoj moći, u konačnici i podnijela kaznenu prijavu protiv počinitelja. To je sada predmet ili istraživanja ili provođenja izvida od strane državnog odvjetništva. Najproblematičniji su divlji deponiji na području Kosnice, u blizini vodozaštitnog područja prve i druge kategorije. S javnih površina je unazad oko dvije godine zbrinuti gotovo 3.000 tona glomaznog otpada – dodao je direktor VG Čistoće.
Podaci za prvih 7 mjeseci Reciklažnog dvorišta koje je otvoreno ove godine u trećem mjesecu zapravo govore o velikoj svijesti građana. U spomenutom razdoblju evidentirano je 45.000 ulaza i više od 7.500 korisnika, što je u prosjeku 200 do 300 ljudi dnevno.
Foto: Sanjin Vrbanus
-Grad Velika Gorica odlučan je u provedbi prakse da sada zajedno sa svojim partnerima postiže cilj održivijeg gospodarenja otpadom – poručila je Gordana Mikulčić-Krnjaja, viša savjetnica u odjelu za prostorno planiranje, graditeljstvo i zaštitu u okoliša Grada Velike Gorice.
Vijesti
Vozač s 1,90 promila izazvao sudar u Drnku – policija zabilježila 41 prekršaj i najavljuje novu akciju
Tijekom pojačanog nadzora policija je uhitila dvojicu vozača, zabilježila pet prometnih nesreća i najavila novu akciju.
