Povežite se s nama

Vijesti

Vijećnici podržali mogućnost izgradnje kampa HNS-a u Gorici

Sjednica Gradskog vijeća započela je konferencijom za medije o aglomeraciji, a nastavila se izglasavanjem odluke o promjeni urbanističkog plana

Objavljeno

na

Nakon današnjeg Aktualnog sata, a prije nastavka sjednice Gradskog vijeća Grada Velike Gorice, oporba je zajednički nastupila kako bi iskazala svoje nezadovoljstvo informacijama o projektu aglomeracije koje su kao posljednja točka stavljene na dnevni red današnje sjednice. Naime, smatraju kako je ova točka najvažnija točka dnevnog reda te kako na dokumentu nema dovoljno informacija da se građane izvijesti o napretku “najvažnijeg projekta u gradu u zadnjih nekoliko desetljeća”. Kako bi se o toj temi ozbiljno porazgovaralo, oporba je predložila pet točaka.

Prvo, žele da se na iduću sjednicu Gradskog vijeća uvrsti izvješće gradonačelnika i VG Vodoopskrbe o provedbi projekta, umjesto točke pod nazivom informacija. Izvješće bi trebalo sadržavati iscrpne informacije s obrazloženjima, a ta bi točka, kažu, trebala biti na vrhu dnevnog reda.

28.02.2023. – Velika Gorica – 10. sjednica Gradskog vijeća Grada Velike Gorice – foto: Vanja Stanojević/Cityportal.hr

– Drugo, u tom izvješću tražimo da se navede što je nadzorni organ učinio dosad. On je plaćen javnim novcem i želimo vidjeti što on konstatira da je napravljeno na terenu. O tome do sada nismo dobili niti riječi – kazao je ispred ujedinjene oporbe SDP-ov Ivo Jelušić te dodao kako žele znati i koliko je ukupno prijavljeno nedostataka na svim gradilištima aglomeracije te jesu li neki od tih poslova preuzeti i, ukoliko jesu, jesu li pokrenute garancije na izvedene radove.

– Četvrto, evidentno je da se kasni. Projekt je cijeli trebao biti gotov krajem studenog prošle godine. Zanima nas postoji li zakonska mogućnost za penale da se naplatimo od izvođača za kašnjenje i je li Grad što poduzeo vezano uz to. Peto, pročistač. On još nije ni započet, on još nema ni raspisanog natječaja. Dva puta je poništen, a zadnji koji je poništen razmatran je par mjeseci da bi se na koncu konstatiralo, gle apsurda, da jedan ponuditelj nije podoban jer ima porezni dug. To konstatiraju par mjeseci nakon proučavanja dokumentacije. To se trebalo uočiti čim se uzelo papire u razmatranje. Naprosto se to previdjelo pogledati, to je traljavo odrađen posao. Mi tražimo iscrpnu informaciju kada očekuju da će biti završen natječajni postupak, kada će započeti radovi i hoće li to isfinancirati Europska unija, kao i dosadašnje radove te može li to imati ozbiljnih financijskih posljedica za Grad Veliku Goricu ukoliko dođe do problema – objasnio je Jelušić.

Bojazan kako će teret otplate projekta aglomeracije ipak pasti na teret građana Velike Gorice podijelio je i MOST-ov Ivan Bekavac.

– Iz odgovora Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja i Hrvatskih voda jasno je kako projekt mora biti gotov do konca ove godine, inače će izgubiti mogućnost sufinanciranja EU sredstvima. I drugo, osobito zabrinjavajuće, je to što iz istog odgovora Ministarstva stoji kako nisu još odlučili hoće li nakon tog perioda od konca 2023. nadalje, projekt uopće biti sufinanciran iz sredstava EU fondova ili će biti financiran iz nacionalnih i lokalnih sredstava. Dakle, javnost mora biti upoznata s tom činjenicom – zaključio je Bekavac.

Odluka o socijalnoj skrbi

Prvu točku na sjednici Gradskog vijeća pod nazivom Prijedlog Odluke o socijalnoj skrbi Grada Velike Gorice vijećnici su jednoglasno prihvatili. Radi se zapravo o  utvrđivanju novčanih i pomoći u naravi te socijalnih usluga za koje se sredstva osiguravaju iz gradskog proračuna. Kako je prošle godine donešen novi zakon o socijalnoj skrbi, sada je na red došlo da se odluka na lokalnoj razini uskladi s tim zakonom.

Novi zakon omogućuje jedinicama lokalne samouprave da umanje postotak za izračun naknade za troškove stanovanja s 50 posto na 30 posto iznosa minimalne zajamčene naknade. Imajući u vidu cijenu energenata, prijedlog Grada je da naknada ipak ostane 50 posto, odnosno na dosadašnjoj razini, a vijećnici su to i prihvatili. Osim toga, Odlukom je predviđeno i kako poklon bonove za korisnike minimalne zajamčene naknade sada dijeli Gradsko društvo Crvenog križa umjesto Centra za socijalnu skrb, kao što je bio slučaj do sada. Nadalje, novost je i iznos subvencije troškova prijevoza osoba s invaliditetom te on umjesto dosadašnjih 0,13 eura iznosi 0,27 eura.

Smanjuje se iznos mjesečne naknade za dječje vrtiće

Gradski vijećnici jednoglasno su prihvatili i prijedlog Odluke o načinu ostvarivanja prednosti pri upisu djece i mjerilima za određivanje visine roditeljskih uplata za ostvarivanje programa ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja u dječjim vrtićima kojima je osnivač Grad Velika Gorica. Odlukom je uređeno kako će umjesto dosadašnjih 78,30 eura, roditelji dječji vrtić sada plaćati 75 eura mjesečno.

Kamp HNS-a u Velikoj Gorici?

Gradski vijećnici jednoglasnom su odlukom podržali i Prijedlog izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja naselja Velika Gorica te s tim u vezi i izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja grada, kojim se omogućava prostor da HNS u Velikoj Gorici izgradi nacionalni kamp.

– Velika Gorica jedan je od najvećih favorita za nacionalni nogometni kamp. Ova parcela u Rakarju se pokazala idealnom za Hrvatski nogometni savez. Uvrstili smo ovu točku po žurnom postupku jer smo tek jučer od 27 javnih tijela dobili i zadnje mišljenje i suglasnost, a jako je bitno da ovu točku izglasamo kako bi mogli što adekvatnije konkurirati  za lokaciju za nogometni kamp – objasnio je odluku o uvrštenju ove točke na dnevni red gradonačelnik Krešimir Ačkar.

Sadržaj sportsko-rekreacijskog centra činili bi nogometni tereni s tribinama te pratećim sadržajima za funkcioniranje sportskog centra (upravna zgrada, medicinski centar s dijagnostikom i skladište).

CityLIGHTS

Telka je i dalje glavna – Hrvati tjedno pred televizorom provedu više od 9 sati, 66 posto nas posjeduje smart TV

“Ima se-može se”: Imamo gotovo najmodernije televizore u Europi, no gledamo ih puno manje od ostalih 

Objavljeno

na

Objavio/la

Ukupno 81,5 posto hrvatskog stanovništva gleda televiziju svaki tjedan, no vremenski nešto manje od svjetskog prosjeka, pokazuju rezultati nove digitalne studije, piše Canonical SEO Agency. 

Premda je televizija kao medij u padu, televizori su svejedno jedan od glavnih izvora zabave. Prema podacima platforme za usporedbu cijena Shoptok, televizori su i dalje u vrhu najtraženijih proizvoda u Hrvatskoj, a svjetske analize govore da se još uvijek najviše koriste u kućanstvima. 

Hrvati tjedno provedu više vremena koristeći televizor u odnosu na bilo koji drugi uređaj, prosječno 9 sati i 30 minuta, donosi velika studija Digital 2026. 

Taj rezultat nešto je manji od svjetskog prosjeka, koji iznosi 9 sati i 56 minuta, ali i znatno manji od velike većine zapadne Europe, koja na TV troši puno više vremena od Hrvata. Prosječni stanovnik Ujedinjenog Kraljevstva tako tjedno provede 16 sati i 30 minuta uz televizor, Danci 16 sati i 20 minuta, Francuzi 16 sati i 4 minute, a Španjolci 15 sati i 42 minute. 

Ipak, Hrvati još uvijek gledaju televizor više od istočnijih europskih zemalja. Primjerice, Srbija je u toj kategoriji na 8 sati i 30 minuta tjedno, dok su Bugari na 9 sati i 22 minute. Općenito, razlika između europskog istoka i zapada u količini vremena provedenog pred TV-om vrlo je vidljiva. 

Hrvatska ponešto kaska za svjetskim prosjekom i u gledanju streaming servisa. Te usluge koristi ukupno 85,6 posto hrvatske populacije, za 6,1 posto manje od svjetskog prosjeka. Prevedeno u dane, prosječni Hrvat na streaming tjedno potroši 2,32 dana, nešto manje od ostatka svijeta koji je na 2,67 dana. 

Ta statistika ne čudi, dodaje Canonical, budući da je penetracija lokaliziranog streaming sadržaja manja nego na velikim tržištima, a jedan dio populacije, poput one starije, još uvijek ostaje vjeran linearnim TV kanalima. 

Međutim, postoje i kategorije korištenja televizora u kojima je Hrvatska praktički u svjetskom vrhu. Ukupno 66,7 posto Hrvata posjeduje smart TV, što je drugi najviši rezultat u Europi iza Italije (68,1 posto) i Norveške (66,6 posto). Za usporedbu, svjetski rekorder je Brazil, u kojemu pametne televizore ima 74,7 posto populacije, dok je prosjek na 49,3 posto. 

Shodno toj statistici, trendovi pokazuju kako Hrvati iznadprosječno koriste televizore u manje klasičnom smislu. Hrvati se više služe televizorima u svrhu konzumacije digitalnog sadržaja (OTT aplikacije, glazba, YouTube) u odnosu na ostatak svijeta. Svjetski prosjek korištenja TV-a s tom namjerom stoji na 31,6 posto, dok je Hrvatska na 42,8. 

Hrvati, tako, tjedno provedu u prosjeku 14 minuta više koristeći TV za streaming, nego za klasično gledanje televizijskih kanala.  

Sveukupno, hrvatskim građanima televizori su još uvijek jedni od najvažnijih uređaja u domu, no ne troše toliko vremena na njih u odnosu na neke druge europske zemlje. U tehnološkom smislu imaju moderniju opremu u odnosu na ostatak svijeta, ali je i ne koriste toliko intenzivno. 

Također, vidljiva je namjera prema korištenju TV-a kao hibridnog uređaja za digitalne formate, što je svakako pospješeno širokom upotrebom pametnih televizora.  

Hrvatska, dakle, spada u skupinu zemalja s visokom opremljenošću, no s umjerenijim navikama gledanja samog sadržaja. 

Nastavite čitati

Vijesti

IN MEMORIAM Otišao Branko Petrina Mindi – nekadašnji golgeter Dinama Novo Čiče

Iz najbolje generacije kluba svih vremena napustio nas je još jedan, nezamjenjivi.

Objavljeno

na

Objavio/la

Maglovito je bilo i tmurno jutro 29. prosinca u Novom Čiču. Kod susjeda na ogradi zapaljen lampion – znak da je netko od obitelji preminuo.  

Šokantna vijest i potvrda da nas je iznenada zauvijek napustio Branko Petrina-Mindi, legendarni nogometaš i najbolji strijelac nogometnog kluba Dinamo iz Novog Čiča svih vremena!  

Pa kako, zašto prijatelju? 

Zajedno smo odrastali na takozvanom Čičkom “frtalju” nedaleko groblja uz sestru mu Miru, brata Borisa, Iceka, Franju Anića, Mirka Gajec…Gotovo svaki dan zajedno, a uz ostale dječje ludorije, nogometna lopta nam je ipak bila na prvom mjestu. Logično je onda da smo svi, osim Mire, kasnije bili nogometaši i ostali u nogometu čitav život. 

 

Evo tko je bio naš Mindi 

Branko Petrina rođen je 1952. godine. Zaigrao je vrlo mlad za Dinamo Novo Čiče uz brata Borisa i ostale uglavnom samo domaće dečke iz Čičke župe (uz Novo Čiče, župi još pripadaju mjesta Ribnica, Lazina Čička, Jagodno, Donje Podotočje, dio Čičke Poljane). Bila su to romantična nogometna vremena kad se igralo iz ljubavi prema nogometu i bila je čast braniti boje svojeg mjesta. Mindi je odmah odabrao dres s brojem devet. Onako korpulentan, visok i snažan postao je tipičan centarfor tog vremena uvijek gladan golova. Specijalitet su mu bili oni postignuti glavom a bio je i vrlo snalažljiv te lukav u gužvama pred suparničkim vratima. 

Tijekom vremena stigle su i osamdesete minulog stoljeća. Bile su to godine ponosa i slave za klub iz Novog Čiča. Uz vrlo talentirane domaće dečke, dovedena su pojačanja iz Velike Gorice kao legendarni Željko Plepelić Beli, Stjepan Mesarić Čapa, Stjepan Pribić, kasnije Kruno Zaloker, braća Čužić, Deraković…U tri godine dinamovci su napredovali tri ranga sve do ondašnje Regionalne lige. Branko Petrina Mindi bio je standardan igrač najbolje generacije Dinama Novo Čiče svih vremena, a svojim golovima i više od toga. Na utakmice u Novom Čiču znalo je doći i više stotina gledatelja 

Eee, moj susjede, a mogu kazati i prijatelju, gdje su nestala ta prekrasna vremena? Koliko si samo ljetnih malonogometnih turnira osvojio?  

Branko se kao igrač nije micao iz Dinama Novo Čiče unatoč ponudama sa strane. Nakon igračke karijere zauvijek je ostao u klubu a posljednjih desetljeća moglo ga se redovito vidjeti gotovo na svakoj domaćoj utakmici.  

I kuda si baš sada požurio? Pa nadareni 12-godišnji unuk Ivor Žužić ti zapaženo igra u mladeži HNK Gorice na što si bio ponosan i tako te to veselilo… 

  

A kako je i koliko Branko volio nogomet može posvjedočiti i ova priča…  

Imali smo valjda 14-15 godina kad je pala ideja da sami odemo na tada veliki nogometni derbi u Maksimir između Dinama i Partizana iz Beograda. Igralo se u nedjelju od 17 sati a mi smo krenuli pješke prema Velikoj Gorici na autobus rano u jutro. Na stadionu smo bili oko podneva, i kaj sad?  

Branku je sinulo da negdje na Borongaju ima rodbinu, taman da dođemo na ručak. Ispred zgrade višekatnice jedan mladi gospodin je popravljao svoj stari motor na tri kotača a iznenađeni Brankovi rođaci pitali su nas jesmo li kao dinamovci prepoznali dotičnog. Nismo, i bilo je smijeha.  

“Pa to vam je Vlatko Marković, igrat će popodne za Dinamo”. Sjurili smo se natrag pred zgradu ali Vlatka više bilo nije, otišao je valjda put stadiona. Na utakmici je Marković kao neprelazni centarhalf bio ozlijeđen i morao je igrati s povezom na glavi. Dinamo je pobijedio 1:0 a jedini gol Šoškiću je na južni gol zabio omaleni Željko Perušić. Presretni, u Novo Čiče vratili smo se oko ponoći, opet pješke iz Gorice. Nismo žalili, idućih dana bili smo “glavni” u Čiču, jer bili smo na derbiju u Maksimiru pred 50 tisuća gledatelja. I pobijedili.  

  

Mindi, koliko puta smo se toga prisjetili, kako nam je bilo dobro. Jedan tvoj bivši suigrač i imenjak, kad je saznao da si nas zauvijek napustio, rekao je da si sada tamo negdje gore, sigurno u društvu svojih suigrača Plepelića (Beloga), Mesarića (Čape), Paviše (Majeka), Vrhovca (Zokija) Paviše (Iceka), Milanščaka (Gire), Đuksija (Čukija), Đuksija (Čepeka)… 

Tvoje nogometna priča nikada ne blijedi, Mindi. 

Svi moramo doći na red, kad-tad. Zato, počivaj u miru, dragi naš golgeteru. 

Posljednji ispraćaj bit će u petak, 2. siječnja 2026. godine od 11 sati na mjesnom groblju u Novom Čiču.   

(Fotografije: Monografija Dinamo Novo Čiče, 2020.)


Nastavite čitati

Vijesti

Kraj jedne ere – kovanice kune mogu se zamijeniti još samo sutra

HNB podsjeća građane da vrijeme za zamjenu kovanica kune istječe 31. prosinca 2025.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Pixabay/kschneider2991

Ulazak Hrvatske u eurozonu mnogima je već odavno postao svakodnevica, no kune još nisu u potpunosti nestale iz kućanstava. Upravo zato Hrvatska narodna banka ponovno podsjeća građane da ne odgađaju zamjenu, osobito kada je riječ o kovanicama.

Rok za kovanice se bliži. Sve kovanice kune i lipe mogu se zamijeniti samo do 31. prosinca 2025. Nakon toga postaju bezvrijedne. S druge strane, novčanice kune mogu se zamjenjivati trajno, bez vremenskog ograničenja, piše Dnevno.hr. Od 1. siječnja 2024. zamjena gotovog novca kune za eure moguća je isključivo u Hrvatskoj narodnoj banci i to bez naknade. Preračunavanje se provodi prema fiksnom tečaju; 1 euro = 7,53450 kuna, u skladu sa zakonskim pravilima zaokruživanja.

Građani kune mogu donijeti osobno u HNB u Zagrebu, u Ulici Nikole Jurišića 17, radnim danom od 8.30 do 17 sati. Posljednjeg dana 2025. godine, koji pada u srijedu, zamjena će biti moguća do 14 sati. Druga opcija je slanje poštom, ali uz jasno propisana pravila. Putem poštanskih usluga moguće je poslati najviše 14.999,99 kuna, i to na vlastitu odgovornost. Pošiljke s iznosom od 15.000 kuna ili više HNB neće zamijeniti, već će novac zadržati dok pošiljatelj osobno ne dođe u Banku.

U pošiljci je potrebno priložiti osnovne osobne podatke te navesti želite da se isplata eura obavi u HNB-u ili dostavom na kućnu adresu. HNB posebno upozorava na slučajeve oštećenih, zaprljanih ili djelomičnih novčanica, za koje vrijede dodatna pravila i dokumentacija, a postupak može potrajati i do 60 dana. Za veće iznose vrijede stroža pravila. Ako se namjerava zamijeniti 40.000 kuna ili više, ili više od 1.000 kovanica, dolazak je potrebno unaprijed najaviti putem e-maila ili telefona. U suprotnom, HNB može odbiti zaprimanje novca.

Iz banke poručuju kako građani ne bi trebali čekati zadnji trenutak, osobito kada je riječ o kovanicama, jer nakon isteka roka više neće postojati nikakva mogućnost zamjene.

Drugim riječima, ako još imate kune kod kuće, sada je pravo vrijeme da provjerite ladice i kasice. Vrijeme za dio tog novca doslovno curi.

Nastavite čitati

Obrazovanje

FOTO Održana redovna izborna sjednica Skupštine ŠSSVG-a, treći mandat Borisu Konjeviću

Objavljeno

na

Objavio/la

Redovna izborna sjednica Skupštine Školskog sportskog saveza Grada Velike Gorice održana je danas (ponedjeljak, 29.12.2025.) u prostoru Hotela Garden Hill u Velikoj Gorici. Na sjednici je bilo 16 nastavnika Tjelesne i zdravstvene kulture osnovnih i srednjih škola te predstavnik Grada Neven Topolnjak.

Velika Gorica, 29.12.2025. Izborna sjednica Skupštine Školskog sportskog saveza Grada Velike Gorice. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 29.12.2025. Izborna sjednica Skupštine Školskog sportskog saveza Grada Velike Gorice. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Sjednicu s dnevnim redom od 12 točaka vodio je Boris Konjević, predsjednik ŠSSVG-a. Sva izvješća za 2025. godinu kao i planovi za 2026. godinu usvojeni su jednoglasno. Za predsjednika Saveza, osnovanog 2017. godine, ponovo je, treći put, na mandat od 4 godine izabran Boris Konjević, prof., a za tajnika Zlatko Palčić.

Velika Gorica, 29.12.2025. Izborna sjednica Skupštine Školskog sportskog saveza Grada Velike Gorice. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Nakon završenog službenog dijela sjednice, ugodno druženje nastavljeno je uz prigodni domjenak.

Galerija fotografija

Nastavite čitati

HOTNEWS

FOTO Strašna scena s Avenije pape Ivana Pavla II!

Vozač je prebačen u KBC Zagreb.

Objavljeno

na

Strašna scena u ranim poslijepodnevnim satima na križanju Avenije pape Ivana Pavla II i državne ceste, gdje se gradi HNS-ov kamp u Velikoj Gorici!

Oko 13 sati zbog neprilagođene brzine vozač osobnog vozila sletio je s kolnika i zabio se u semaforski stup. Očevici tvrde da je vozilo jurilo 200 km/h!

Prema dostupnim informacijama, unatoč smrskanom vozilu, vozač je preživio nesreću i prebačen je u KBC Zagreb.

Ostali vozači pozivaju se na oprez zbog krhotina i dijelova vozila koji su prosuti po kolniku.

Nastavite čitati

Reporter 456 - 18.12.2025.

Facebook

Izdvojeno