Papa Franjo pokopan je danas popodne u bazilici svete Marije Velike u Rimu, prenosi Jutarnji.hr. Na Trgu svetog Petra u Vatikanu, pred oko 250 tisuća okupljenih vjernika, svećenika i svjetskih državnika, održana je sprovodna misa za 88-godišnjeg papu, rođenog kao Jorge Mario Bergoglio, koji je preminuo na Uskrsni ponedjeljak.

Ceremonija polaganja lijesa trajala je oko pola sata, priopćeno je iz Vatikana. Obred je vodio kardinal komornik, u nazočnosti članova obitelji i visokih dužnosnika Crkve, prema propisima Ordo Exsequiarum Romani Pontificis. Sprovodna misa završila je u 13:30 sati po srednjoeuropskom vremenu.

Uz Franjin lijes s desne strane sjedili su predstavnici oko 130 svjetskih delegacija, među kojima su bili američki predsjednik Donald Trump, glavni tajnik UN-a Antonio Guterres, francuski predsjednik Emmanuel Macron, španjolski kralj Filip VI., ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, argentinski predsjednik Javier Milei, brazilski predsjednik Luiz Inacio Lula da Silva te predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen. Hrvatsku su predstavljali predsjednik Zoran Milanović i premijer Andrej Plenković.

S lijeve strane lijesa sjedili su kardinali koji će idućeg mjeseca na konklavi birati Franjinog nasljednika, što će uvelike utjecati na budući smjer Katoličke crkve.

Sprovodnu misu predvodio je 91-godišnji Giovanni Battista Re, dekan Kardinalskog zbora, koji je u svom govoru istaknuo Franju kao papu bliskog narodu, posvećenog izgradnji Crkve otvorene svima, neovisno o vjeri i životnim okolnostima. Re je podsjetio na Franjinu neumornu borbu protiv rata i zalaganje za najugroženije skupine.

„Pun ljudske topline i duboko osjetljiv na rane današnjice, papa Franjo je istinski dijelio tjeskobe, patnje i nade našeg doba“, rekao je Re, uz poseban naglasak na Franjin poziv da se grade mostovi, a ne zidovi.

Tijekom ceremonije, zborovi su pjevali na latinskom jeziku, a molitve su izgovarane na talijanskom, kineskom, španjolskom, portugalskom i arapskom jeziku, simbolizirajući univerzalnost Katoličke crkve.

Nakon mise, tijelo pape Franje posljednji je put nakratko uneseno u baziliku svetog Petra, a potom zvonjavom ispraćeno na posljednje putovanje prema bazilici svete Marije Velike. Pogrebna povorka u preuređenom papamobilu prolazila je rimskim ulicama pred 150 tisuća okupljenih građana, krećući se pored znamenitih lokacija poput Koloseuma.

Pred bazilikom svete Marije Velike Franju je dočekalo četrdeset pripadnika marginaliziranih skupina — migranata, beskućnika, zatvorenika i transrodnih osoba — koji su mu odali posljednju počast. Papa je pokopan bez očiju javnosti u jednostavan grob od ligurskog mramora, na kojem je uklesano samo ime Franciscus.

Sada u Vatikanu slijedi devetodnevno razdoblje žalosti, poznato kao novendiali, tijekom kojeg će kardinali razmišljati o izboru novog poglavara Crkve. Konklava, u kojoj će sudjelovati 135 kardinala izbornika, među kojima i hrvatski kardinal Josip Bozanić te bosanskohercegovački kardinal Vinko Puljić, ne može započeti prije 6. svibnja.

Podsjećamo da se danas u Hrvatskoj, povodom papine nedavno smrti te današnjeg sprovoda, obilježava dan žalosti koji je na snazi od 7 do 19 sati.

U sportskoj dvorani Osnovne škole Pokupsko održana je Županijska smotra učeničkih zadruga, na kojoj je svoje rukotvorine izložila 31 zadruga, od njih ukupno 43 koliko ih je registrirano na području Zagrebačke županije.  

Tri najbolje ocijenjene zadruge na smotri plasirale su se na državnu smotru koja će se održati u Poreču, a prvo mjesto osvojila je Učenička zadruga Vida koja djeluje u Srednjoj školi Vrbovec.  

Naime, učenici 3.a razreda Maja i Marin izradili su video uradak praktičnog rada “Kula Petra Zrinskog u mirisnoj formi”, čime su vjerno pokazali i predstavili tradiciju vrbovečkog kraja i povezali ju sa suvremenim proizvodom koji čovjek svakodnevno koristi, a to je sapun s piling efektom. Sapune su lijevali u kalup s pročeljem kule Petra Zrinskog.  

Zadrugarima je čestitao zamjenik župana Zagrebačke županije Ervin Kolarec, pohvalivši njihov talent i poduzetnički duh. 

–Zagrebačka županija kontinuirano povećava sredstva za svoje zadrugare, a zahvaljujući tome zadrugari će moći odraditi sve svoje projekte od kojih posebno treba istaknuti međužupanijsku i međunarodnu suradnju po kojoj su poznati. Imamo oko 5.200 aktivnih zadrugara koji njeguju duh poduzetništva i zajedništva, rade na tradiciji očuvanja običaja našeg kraja, a u tome imaju punu podršku Županije – poručio je Kolarec.  

Dodajmo kako učeničke zadruge djeluju u osnovnim i srednjim školama i Centrima za odgoj i obrazovanje i temeljem zakona one proizvode razne proizvode te ih na kraju i prodaju. U cijelom tom procesu stječu razna iskustva pa time vježbaju poduzetničke vještine koje će im dobro doći u budućnosti.  

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom 

FOTO GALERIJA:

Sredstva za energetsku obnovu zgrade ispostave Doma zdravlja Zagrebačke županije u Samoboru u iznosu od 3,7 milijuna eura osigurala je Zagrebačka županija, dok se preostalih 1,7 milijuna eura financira iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Radovi ukupne vrijednosti 5,4 milijuna eura, bit će završeni u listopadu – najavio je prilikom obilaska radova župan Stjepan Kožić.

–  Obnova će donijeti bolje uvjete za pacijente i osoblje te uštedu energije za 60 posto. Kvalitetna zdravstvena zaštita počinje upravo ovdje – u prostorima koji su ugodni, sigurni i energetski učinkoviti. Također, troškovi održavanja će biti smanjeni te će se ušteda moći reinvestirati u još bolju zdravstvenu skrb, a u konačnici energetska učinkovitost smanjuje štetne emisije i štiti okoliš – rekao je župan te podsjetio na 21,5 milijuna eura vrijedan novi ciklus energetskih obnova koji je u tijeku na području Zagrebačke županije.

Foto: Zagrebačka županija

Podsjetimo, u tijeku su ili pred samim početkom obnove 8 objekata javne namjene – 4 škole (OŠ Dragutina Domjanića s dvoranom i SŠ Dragutina Stražimira u Svetom Ivanu Zelini, OŠ Đure Deželića u Ivanić-Gradu i OŠ Jakovlje), 3 ispostave Doma zdravlja (u Samoboru, Ivanić-Gradu i Velikoj Gorici) i 1 upravna zgrada Zagrebačke županije u Ivanić-Gradu. Za ovaj ciklus energetske obnove, vrijedan 21,5 milijuna eura, osigurano je 10,6 milijuna eura iz NPOO-a, dok je preostalih 10,7 milijuna eura pokriveno iz županijskog proračuna.

Foto: Zagrebačka županija

Župan Kožić istaknuo je kako Zagrebačka županija znatna sredstva ulaže u obnovu i opremanje zdravstvenih ustanova, gradnju novih ambulanti, modernizaciju voznog parka te digitalizaciju zdravstvenih usluga.

– Osim u infrastrukturu, najviše od svih županija ulažemo u zdravstveni kadar. Trenutačno imamo više od 100 liječnika na specijalizaciji u ključnim područjima poput obiteljske medicine, pedijatrije, ginekologije i interne medicine – podsjetio je ravnatelj Doma zdravlja Zagrebačke županije Većeslav Bergman.

Foto: Zagrebačka županija

– Liječnik nije „roba“ koja se može kupiti već da specijalizacija traje minimalno 6 godina. Kada svi ti mladi liječnici završe specijalizaciju stanovnici Zagrebačke županije imat će jednu od najkvalitetnijih zdravstvenih  zaštita u Hrvatskoj. Isto tako, slijede nam i nova ulaganja u ispostavu Doma zdravlja u Samoboru kao i nove energetske obnove ispostava u Velikoj Gorici i Ivanić-Gradu.

Foto: Zagrebačka županija

– Kako bismo privukli liječnike deficitarnih specijalizacija i medicinsko osoblje, još 2020. godine osigurali smo paket od četiri mjere za kojeg je do sada izdvojeno 1,5 milijuna eura. Te mjere uključuju subvencioniranje kamata za stambene kredite i stručnog usavršavanja, financiranje specijalizacija te dodatne potpore za specijaliste, kao što je službeni automobil i plaćanje boravka za njihovu djecu u vrtićima – objasnila je pročelnica za zdravstvo, socijalnu skrb i hrvatske branitelje Ksenija Čuljak, te najavila nove mjere za sljedeće petogodišnje razdoblje koje su u pripremi.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

Grad Velika Gorica odlučno je krenuo u rješavanje jednog od ključnih problema koji već neko vrijeme zabrinjava roditelje, a to je nedostatak pedijatara. Svojom proaktivnom politikom donio je novu mjeru financijske potpore namijenjenu upravo liječnicima i liječnicama pedijatrijske medicine

Kako je i ranije najavljeno, raspisan je Javni poziv za ostvarivanje prava na namjensku potporu za 2025. godinu, koji je namijenjen pedijatrima koji već rade u goričkom Domu zdravlja, ali i budućima.

Grad će isplatiti 1.200 eura mjesečno neto za pedijatre koji rade puno radno vrijeme, dok će pedijatri zaposleni na nepuno radno vrijeme moći ostvariti potporu od 600 eura mjesečno.

–Zdravlje djece prioritet je svakog odgovornog društva, a naš zadatak kao lokalne vlasti, jest stvoriti uvjete u kojima će pedijatri poželjeti raditi i ostati ovdje. Ovim javnim pozivom želimo jasno poručiti da je Velika Gorica grad koji brine o svojim najmlađima i koji aktivno ulaže u zdravstveni sustav – poručio je gradonačelnik Krešimir Ačkar.

Javni poziv otvoren je za sve zainteresirane doktore medicine specijaliste pedijatrije koji rade u pedijatrijskim ordinacijama Doma zdravlja Zagrebačke županije, Ispostavi Velika Gorica, kao i za one koji obavljaju privatnu praksu u ordinacijama u zakupu Doma zdravlja.

Trenutačno, Velika Gorica ima potrebu za šest pedijatara, što je optimalan broj  gledajući broj malih pacijenata, a mjera bi trebala rasteretiti postojeće pedijatare, smanjiti vrijeme čekanja u čekaonicama, ali i stres koji roditelji i djeca doživljavaju tijekom posjeta pedijatru. Dodajmo kako će situaciju u zdravstvenim ambulantama uskoro olakšati i dolazak nove pedijatrice.

–Zahvalan sam našim pedijatricama na njihovom nesebičnom trudu, predanosti i brizi koju svakodnevno pružaju našim najmlađima. Svjesni smo koliko su preopterećene i koliko izazova nosi njihovo zanimanje, a naš doprinos je upravo ova mjera kojoj je cilj olakšati im posao – dodao je Ačkar.

U dvorani Gorica Pučkog otvorenog učilišta sinoć je Ljiljane Haidar Diab predstavila svoju inspirativnu biografsku knjigu “Ljubav u sjeni ratova – Kako je biti supruga  ratnoga izvjestitelja Hassana”.

Njezin suprug je poznati hrvatski novinar i ratni izvjestitelj Večernjeg lista Hassan Haidar Diab, koji je rođen u Bejrutu, a u Hrvatskoj živi od 1981. godine.

Foto: Renato Glogovčan

U knjizi je Ljiljana progovorila o iskustvima života sa suprugom ratnim izvjestiteljem, njezin doživljaj i teret profesije, no i o intimi dvoje supružnika koji su morali odolijevati izazovima života i neizvjesnosti, te bremenu koji ih je spajao i za nju bio životna lekcija.

Foto: Renato Glogovčan

Nakon predstavljanja autorica je brojnim posjetiteljima, uz posvetu, potpisala primjerke knjiga u izdanju nakladničke kuće Despot Infinitus.

Foto: Renato Glogovčan

Predstavljanje knjige pratio je glazbeni nastup KUD-a „Stari grad Lukavec”, i orijentalna plesna točka Plesne skupine „Shireen”.

Foto: Renato Glogovčan