VIDEO Sudbina je htjela da upravo Stjepan iz Kurilovca od zaborava sačuva tradicionalnu drvenu arhitekturu
Za izradu jedne makete, potrebno je i do nekoliko mjeseci. Stjepan se često vraćao na lokacije građevina koje je pritom izrađivao kako bi bio siguran da je napravio sve kako treba…
Već više od 20 godina, Kurilovčanin Stjepan Mihanović, u podrumu svoje obiteljske kuće, gdje živi sa suprugom Biserkom, marljivo izrađuje drvene makete turopoljskih crkvi, kapelica, čardaka i kurija. No, nije sve krenulo iz hobija i čiste ljubavi već ih je natjerala tužna sudbina. Naime, ovaj nadasve simpatičan bračni par, ostao je bez sina koji je bio teško bolestan. Brinući se o njemu i provodeći dane kod kuće, Stjepan je krenuo tesati. Iako sina nema već 13 godina, sve je ostalo isto.
21.05.2021. – Kurilovec – Kurilovčanin Stjepan izrađuje drvene makete tradicionalnih građevina foto:Petra Škrinjarić/Cityportal.hr
Ljubav ili hobi? Upitali smo. – Ne znam, to moraš biti „munjen“, odgovara Stjepan. Spustim se u podrum i zaboravim na sve. Opušta me – dodaje.
Kapelu sv. Ivana Krstitelja u Buševcu, sv. Barbare u Velikoj Mlaki, kuriju Modić-Bedeković, čardak iz Mraclina, te ali i druge Stjepanove makete, mnogi su imali prilike vidjeti na nekim izložbama. Velik je to posao. Stare, ali još uvijek vješte ruke, uz mnogo truda, strpljenja i preciznosti, drvene ljepotice pretvaraju u prava umjetnička djela. Za izradu jedne makete, potrebno je i do nekoliko mjeseci.
– Jedna kuća se radi otprilike osam mjeseci. Nije to samo tako, priča Stjepan. Problem mu predstavlja drvo s kojim radi. Hrast mora biti zdrav i „živ“, ako nije dobro sve moram trgati i rušiti i slagati ispočetka – priča nam Stjepan.
21.05.2021. – Kurilovec – Kurilovčanin Stjepan izrađuje drvene makete tradicionalnih građevina foto:Petra Škrinjarić/Cityportal.hr
No, kako bi što bolje i vjernije prikazao svoja mala umjetnička djela te kako bi bio siguran da je napravio dobar posao, Stjepan se često vraćao na lokacije i adrese objekata koje je pritom izrađivao. Tako je bilo i sa Alapićevom kurijom.
– Puno puta sam išao u Vukovinu gledati jesam li dobro vidio i napravio te je li moja maketa ima dosta sličnosti sa građevinom u stvarnosti.
Sve je toliko napravljeno u najsitnije detalje, i to tako da se može rastaviti kako bi i slabovidna djeca mogla opipati svaki dio napravljene makete, kaže Stjepan. Njihova vrijednost prepoznata je i od strane zagrebačkog Konzervatorskog odjela.
Ne postoji način po kojem izabire što će raditi, već radi ono što mu se osobno sviđa, a trenutno radi na replici rodne kuće Slave Šenoe plemenite Ištvanić.
– Evo, već tri dana razmišljam o rasporedu u kući, gdje će biti wc, kuhinja..da li mi je to sila? Nije, ali volim to. Nemam kaj biti zadovoljan. Ja sam to napravio, a drugi će reći da li je lijepo i dobro ili nije. Ja samo znam da sam napravio najtočnije što sam mogao. – priča nam Stjepan te dodaje kako su mu traženje materijala, rezbarenje, rezanje i slaganje najmanji problem. Najteže mu je doći do nacrta i planova. A kaže i sve je manje drvenih kuća.
21.05.2021. – Kurilovec – Kurilovčanin Stjepan izrađuje drvene makete tradicionalnih građevina foto:Petra Škrinjarić/Cityportal.hr
Iz dana u dan i tako već dvadeset godina, Stjepan, većinu svoga vremena provodi uglavnom u podrumu.
– Nikad nisam gore. Nemam televizor, ne svađam se s obitelji, imam samo nekoliko zečeva koje moram nahraniti i to je sav moj posao – kaže Stjepan. Na to, previše se ne žali supruga Biserka.
– S jedne strane sam zadovoljna, jer mi se makne. Inače bi mi stalno prigovarao u kuhinji da nisam nešto dobro napravila. Kada je dolje onda je mir u kući. On radi svoje, a ja svoje – priča nam kroz smijeh Biserka koja ponekad, kada zašteka, mu uskoči u pomoć.
Za sada svoj stalni dom, pronašla je jedna drvena ljepotica u goričkom Centru za posjetitelje, dvije su privremeno smještene u Domu za starije u Brezovici, a ostale čekaju neka bolja vremena i ljude koji bi ih trajno zbrinuli.
– Nadam se da će netko biti pametan i tko će reći nemojte to baciti barem još neko vrijeme, tako da i mlađe generacije upoznaju baštinu turopoljskog kraja – ističe Stjepan.
Nadamo se da će netko prepoznati trud ovog skromnog umjetnika te da ovo kulturno blago ne ostane zaboravljeno i duboko zakopano u podrumu obiteljske kuće Mihanović.
Grad će isplatiti 1.200 eura mjesečno neto za pedijatre koji rade puno radno vrijeme, dok će pedijatri zaposleni na nepuno radno vrijeme moći ostvariti potporu od 600 eura mjesečno.
Grad Velika Gorica odlučno je krenuo u rješavanje jednog od ključnih problema koji već neko vrijeme zabrinjava roditelje, a to je nedostatak pedijatara. Svojom proaktivnom politikom donio je novu mjeru financijske potpore namijenjenu upravo liječnicima i liječnicama pedijatrijske medicine
Kako je i ranije najavljeno, raspisan je Javni poziv za ostvarivanje prava na namjensku potporu za 2025. godinu, koji je namijenjen pedijatrima koji već rade u goričkom Domu zdravlja, ali i budućima.
Grad će isplatiti 1.200 eura mjesečno neto za pedijatre koji rade puno radno vrijeme, dok će pedijatri zaposleni na nepuno radno vrijeme moći ostvariti potporu od 600 eura mjesečno.
–Zdravlje djece prioritet je svakog odgovornog društva, a naš zadatak kao lokalne vlasti, jest stvoriti uvjete u kojima će pedijatri poželjeti raditi i ostati ovdje. Ovim javnim pozivom želimo jasno poručiti da je Velika Gorica grad koji brine o svojim najmlađima i koji aktivno ulaže u zdravstveni sustav – poručio je gradonačelnik Krešimir Ačkar.
Javni poziv otvoren je za sve zainteresirane doktore medicine specijaliste pedijatrije koji rade u pedijatrijskim ordinacijama Doma zdravlja Zagrebačke županije, Ispostavi Velika Gorica, kao i za one koji obavljaju privatnu praksu u ordinacijama u zakupu Doma zdravlja.
Trenutačno, Velika Gorica ima potrebu za šest pedijatara, što je optimalan broj gledajući broj malih pacijenata, a mjera bi trebala rasteretiti postojeće pedijatare, smanjiti vrijeme čekanja u čekaonicama, ali i stres koji roditelji i djeca doživljavaju tijekom posjeta pedijatru. Dodajmo kako će situaciju u zdravstvenim ambulantama uskoro olakšati i dolazak nove pedijatrice.
–Zahvalan sam našim pedijatricama na njihovom nesebičnom trudu, predanosti i brizi koju svakodnevno pružaju našim najmlađima. Svjesni smo koliko su preopterećene i koliko izazova nosi njihovo zanimanje, a naš doprinos je upravo ova mjera kojoj je cilj olakšati im posao – dodao je Ačkar.
Vozači diljem Hrvatske ovih dana mogu natočiti gorivo po cijenama koje nisu vidjeli godinama. Litra benzina trenutačno stoji 1,38 eura (nekadašnjih 10,40 kuna), dok je dizel još jeftiniji — 1,28 eura (bivših 9,64 kune), prenosi Večernji.hr. Posljednji put takve su cijene zabilježene u lipnju 2021. godine.
Glavni razlog povoljnijeg točenja leži u odluci Vlade da ponovno ograniči cijene goriva, a mjere će vrijediti najmanje do 6. svibnja. Ovakvo fiksiranje cijena prvi put je uvedeno početkom 2022. godine, kao reakcija na nagli rast cijena energenata prouzročen globalnim poremećajima, prije svega ratom u Ukrajini i posljedičnom energetskom krizom.
U obrazloženju Vlade navodi se kako se mjere uvode radi zaštite građana i gospodarstva, ali i kako bi se suzbio rast inflacije. Gorivo, naime, ima značajan utjecaj na opći indeks cijena jer se njegovo poskupljenje brzo prelijeva na ostale proizvode i usluge.
Trenutačni model regulacije temelji se na ograničavanju marži i redovitom ažuriranju cijena svakih 2 tjedna. Prilikom izračuna u obzir se uzima kretanje cijena na Mediteranskom tržištu te tečaj američkog dolara. Ipak, regulacija se odnosi isključivo na osnovna goriva, dok se cijene premium goriva formiraju slobodno.
Osim Hrvatske, i druge europske zemlje su pokušavale intervenirati. Mađarska je neko vrijeme imala fiksne cijene, ali je od toga odustala zbog nestašica. Slovenija i Francuska koristile su subvencije i porezne olakšice, dok je Njemačka privremeno snizila poreze na gorivo tijekom 2022. godine.
Na pad cijena utjecala su i tržišna kretanja. Cijena barela nafte posljednjih mjeseci pala je ispod 70 dolara, u odnosu na 133 dolara u ožujku 2022. Uz to, stabilizirani globalni transportni lanci, povoljan tečaj eura i uvoz dizela iz SAD-a, Bliskog istoka i Indije dodatno su snizili cijene.
Zanimljiv je i trenutačni omjer cijena. Dizel je, što je rijetkost, jeftiniji od benzina. To se objašnjava smanjenom potražnjom za loživim uljem nakon zime, kao i povećanom dostupnošću dizela na europskom tržištu. S druge strane, cijena aditiva za benzin porasla je, što dodatno povećava njegovu cijenu.
Bez vladine intervencije, benzin bi danas bio skuplji za tri centa, a dizel čak za 11 centi po litri.
Danas oko 9 sati na autocesti A3, smjer istok, kod račvanja s autocestom A4 (odvajanje za Varaždin), dogodila se prometna nesreća u kojoj su sudjelovala tri vozila.
U prometnoj nesreći dvije osobe su smrtno stradale dok je trećoj osobi pružena liječnička pomoć.
Policijski očevid je u tijeku, a na mjestu događaja promet je obustavljen te se odvija obilazno uz regulaciju policijskih službenika.
Kako doznajemo kolona automobila duga je 10-tak kilometara.
Predstavnici gradova i općina danas su u prostorijama Zagrebačke županije preuzeli ugovore ukupne vrijednosti 3,8 milijuna eura, čime će biti omogućena realizacija čak 108 projekata na području županije.
Na taj način Županija potvrđuje svoju dugogodišnju viziju ravnomjernog razvoja svih svojih dijelova – istaknuo je prilikom uručivanja ugovora župan Stjepan Kožić.
Foto: Zagrebačka županija
– Riječ je o projektima iz domene prometa i komunalne infrastrukture, opremanja poduzetničkih zona, financiranja EU projekata te razvoja infrastrukture u našim ruralnim područjima. Time nastavljamo kvalitetnu suradnju općina, gradova i Županije na kojoj leži realizacija čak 462 projekta u protekle četiri godine, a za koje je Županija dodijelila 12,7 milijuna eura. Uz pomoć ovogodišnjih 3,8 milijuna eura ostvarit ćemo zajednički cilj – povećanje kvalitete života svih stanovnika na području županije – rekao je Kožić.
Foto: Zagrebačka županija
Bespovratne potpore osiguravaju snažan gospodarski zamah na području cijele županije.
– Kontinuitet ulaganja u poduzetničke zone, stvorili smo poželjna mjesta za investiranje u kojima posluju brojne strane i domaće tvrtke, a čiji uspješni rezultati poslovanja doprinose činjenici da je Zagrebačka županija danas najrazvijenija županija u Hrvatskoj – dodao je župan.
Foto: Zagrebačka županija
Dodajmo kako je najviše sredstava, odnosno 1,5 milijuna eura, dodijeljeno kroz Upravni odjel za promet i komunalnu infrastrukturu, a radi se o 29 projekata kojima se sufinancira izgradnja i održavanje objekata i uređaja komunalne infrastrukture.
Nadalje, za 36 projekta u gospodarstvu dodijeljeno je 1,2 milijuna eura, od čega je 510 tisuća eura za opremanje poduzetničkih zona te nešto više od 715 tisuća eura za izradu projektne dokumentacije i sufinanciranje EU projekata. Za 43 projekta gradnje i uređenja infrastrukture na ruralnom području izdvojeno je nešto više od milijun eura.
Foto: Zagrebačka županija
U ime svih općina i gradova riječima hvale obratio se načelnik Općine Pisarovina Tomo Kovačić. Podsjetio je na važnost postizanja jednake kvalitete života na ruralnom području, u odnosu na urbani dio županije.
Foto: Zagrebačka županija
–Sa svojim dugogodišnjim načelničkim stažem od 30 godina mogu svjedočiti velikim ulaganjima Zagrebačke županije na svim poljima, a posebno ističem na financijsku podršku u opremanju naših poduzetničkih zona koje privlače investitore i time osiguravaju prosperitet. Apostrofiram ravnomjeran razvoj naše županije upravo zbog sredstava koje se usmjeravaju u pravom smjeru, jer na taj način je općinama puno lakše ostvariti ciljeve i projekte na ruralnom području – naglasio je Kovačić.
Foto: Zagrebačka županija
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom
Portal Načelnik.hr objavio je listu općina koje su tijekom protekle četiri godine povukle najviše EU sredstava za svoje projekte. Sukladno podacima Ministarstva financija, hrvatske općine u četiri protekle godine iz EU fondova povukle su preko 370 milijuna eura, dvostruko više nego u prethodnom mandatu!
– Za razliku od uobičajenih godišnjih analiza kad izlazimo s Top 10 listama najučinkovitijih po ostvarenom udjelu EU sredstava i po povučenim sredstvima ‘per capita’, mandatne analize odlučili smo temeljiti na kompozitnom indeksu u kojem smo u ovom izračunu objedinili navedena dva pokazatelja, i dobili deset na tom polju najuspješnijih općina u razdoblju 2021. – 2024. godine, bazirajući poredak na podacima Ministarstva financija – navodi portal.
Na listi 10 najboljih općina nalaze se i općine u velikogoričkoj okolici, a to su Općina Pokupsko, koja je zauzela visoko 2. mjesto, te Općina Kravarsko koja je po povučenim EU sredstvima 6. općina u Republici Hrvatskoj.