VIDEO ‘Sportašima nikad nije dovoljno i tako mora biti, samo tako se raste!’
Vladimir Bregović predsjednik Zajednice sportskih udruga i saveza Zagrebačke županije posljednjih je 14 godina. U novom izdanju serijala “Sport Zagrebačke županije” pogledali smo zajedno unatrag, ali i prema budućnosti…
Koliko ste zadovoljni stanjem u županijskom sportu na izmaku 2023. godine? Koliko je tu još prostora za napredak?
Prostora uvijek ima. Dapače, moja je deviza da sportaši moraju dobiti ono što im je potrebno, ali ne i više od toga. Nije dobro kad nešto nedostaje, ali nije dobro ni kad imaju više od potrebnog, jer s time nestaje i onaj žar kod svakog sportaša. Dobro, malo i karikiram kad to kažem, budući da je situacija u kojoj imamo i više od potrebnog nedostižna utopija. U sportu uvijek nešto fali, no ja sam zadovoljan što sport u našoj županiji možemo najbolje opisati jednom rječju, a to je stabilnost. Stabilnost prihoda, stabilnost ulaganja u gradske zajednice i saveze. Županija je glavni izvor financiranja, imamo na raspolaganju 935.000 eura, očekujemo i određeno povećanje u idućoj godini, pa da prebacimo tu psihološku granicu od milijun eura.
Na što se točno troši taj novac?
Naš zadatak je preusmjeriti sredstva u nadogradnju kad je riječ o vrhunskom sportu. Ta sredstava nisu namijenjena za one osnovne potrebe u klubovima, kao što su struja ili voda, nego za vrh kvalitete. Mislim da to i postižemo. Nema tu kraja s potrebama, jer svaka kuna uložena u sport vraća se desetorostruko, tu se uloženo najbrže oplođuje i u tom smislu se mogu opet vratiti na onu stabilnost.
Imamo stabilan ustroj, stabilan sport i sportaše, stabilno financiranje programa i, što je najvažnije, realizaciju tih programa. Uspoređujući se s drugim županijskim zajednicama sportova, definitivno smo u samom vrhu, među tri-četiri najuspješnije županijske zajednice. Po učinku, po organizaciji, po rezultatima svih revizija… Svakim danom, svakim novim raspisanim natječajem, potvrđujemo da se sredstva koriste za predviđene namjene. Na taj način postižemo tu stabilnost, iz koje proizlaze i rezultati na igralištima i borilištima.
Na što ste kao prvi čovjek županijskog sporta posebno ponosni?
Odgovor na to pitanje je lagan: ponosan sam na rezultate. Imamo jako dobru godinu iza nas, imamo svjetsku medalju Sadee Bećirović, karatistice iz Samobora, a to je nešto na što svi imamo razloga biti ponosni. Pa onda kuglači iz Zaprešića, drugoplasirani na Svjetskom kupu, za koje isto to vrijedi, jednako kao i olimpijske medalje iz velikogoričkog sporta, od Giovannija Cernogorza do Velimira Šandora… Na sve to možemo biti ponosni, baš kao i na naše mlade, na rad naših baznih klubova, koji proizvode sve te sportaše.
Što učiniti da ti sportaši ostanu u svojim klubovima, da ne odlaze drugdje?
Moja želja je da svi sportaši koji dođu do vrhunskog sporta i ostanu u Zagrebačkoj županiji, da tu postižu svoje najbolje rezultate, da ne odlaze u druge sredine. Bude li tako, imat ćemo još više razloga za ponos. To će značiti da je naš sport došao na svjetsku razinu. Stvari se pomiču u tom smislu, sportaši sve manje odlaze iz svojih sredina, a to znači da su klubovi u našoj županiji napravili iskorak u više rangove, ali i u organizacijskom smislu, pa mogu pratiti potrebe vrhunskih sportaša. Upravo to nam posebno puni srce i dušu, na tome moramo neprestano raditi.
Pomoći će i izmjena Zakona o sportu, koji je predvidio nacionalne stipendije za vrhunske sportaše, kategorizirane od HOO-a. To je intencija s vrha piramide, da se najbolji rezultati ostvaruju upravo u klubovima gdje su sportaši i ponikli.
Krenimo redom po sportovima. Kakvo je stanje u županijskom nogometu?
Više nemamo dva prvoligaša, nego samo jednog, ali imamo i jedan izuzetan nogometni savez. Jedan od najboljih u cijeloj Hrvatskoj, ne samo po masovnosti, jer tu je 12-13 tisuća registriranih sportaša, što je polovica od ukupnog broja sportaša u županiji, već i po utjecaju, jer znamo da je predsjednik županijskog saveza Nenad Črnko i predsjednik HNK Gorice, ali i dopredsjednik HNS-a. To je zalog za budućnost, to što je sustav nogometa u Zagrebačkoj županiji pokazni primjer kako se to radi za mnoge druge. Cijela ta priča na dosad je neviđenim razinama, a to se vidi na svakom koraku.
U Veliku Goricu stiže i kamp HNS-a, koliko će od toga profitirati kompletan županijski sport?
To je velika stvar za Veliku Goricu, za županiju, ali i za državu. To je rezultat sinergije sustava, odrađen je posao u suradnji nogometaša i lokalne samouprave, svi pušu u isti rog i zato se takve stvari događaju. Nogometu u Zagrebačkoj županiji predviđam jako lijepu budućnost, to je jedna od perjanica nogometa u Hrvata.
Kako nam stoje dvoranski sportovi?
U dvoranskom momčadskom sportu je uvijek teško, pogotovo u ovom trenutku, kad je pad vidljiv i na nacionalnoj razini. E sad, radi li se tu o zamoru generacija, o sustavu upravljanja, teško je reći, ali u padu smo. To se prenosi i na našu županiju, no naš forte je proizvodnja novih sportašica i sportaša. Ako se bavimo tom bazom, uz sustav koji to prati, na dobrom smo putu.
U svijetu borilačkog sporta dominira Samobor, kako se drže ostali?
Ne treba isticati samo Samobor, tu je i Velika Gorica, i druge sredine, ali činjenica je da najsjajnije medalje osvaja ekipa iz Samobora. I tu se najbolje vidi da se vrhunski rezultati mogu postizati i bez potrebe za prelaženje u druge sredine. Svjetska medalja iz ove godine samo je dokaz toj tvrdnji, a vjerujem da ni ostatak društva iz županije nisu daleko od toga. Vrhunskim rezultata ima i u džudu, puno je mladih koji dolaze, a to sve ide jedno s drugim.
Što su Vaše želje za 2024. godinu?
Kažem opet, sportašima nikad nije dosta i drago mi je što je tako. I mora biti tako, jer tako je zbog želje za napretkom, ali nama mora biti najvažnije ispunjavati sve što možemo. Nema kraja u potrebama za sport, ali nema kraja ni u programima i inzistiranjima na provođenju programa. Naravno da bih želio da odradimo što više posla, dobijemo što više objekata, još više svjetskih i olimpijskih medalja, ali to je priča koja se stalno vrti, potreba za nadogradnjom ne prestaje. Sustav koji imamo garancija je da ćemo ulagati u sportaše i trenere, a s time će i meni srce biti na mjestu.
Zagrebačka županija i ove godine omogućuje bolničko liječenje određenim skupinama građana u Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju Naftalan u Ivanić-Gradu, uz pokrivanje troškova iz županijskog proračuna.
Program je namijenjen hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata, dobrovoljnim vatrogascima te osobama oboljelima od psorijaze, a provodi se u zdravstvenoj ustanovi u Omladinskoj ulici 23a.
Tko može ostvariti pravo
Pravo na liječenje imaju osobe s prebivalištem na području Zagrebačke županije, uz obvezno priloženu medicinsku dokumentaciju, odnosno mišljenje i nalaz liječnika specijalista kojim se potvrđuje potreba za bolničkim liječenjem.
Medicinska rehabilitacija za hrvatske branitelje i dobrovoljne vatrogasce traje 10 dana, dok je za osobe koje boluju od psorijaze predviđen program liječenja u trajanju od 14 dana.
Na godišnjoj razini osigurano je ukupno 171 mjesto: za 120 hrvatskih branitelja, 21 dobrovoljnog vatrogasca te 30 osoba oboljelih od psorijaze.
Postupak prijave i potrebni podaci
Zahtjev za liječenje podnosi se izravno Specijalnoj bolnici Naftalan, pri čemu je potrebno jasno naznačiti status podnositelja. Prijavitelji trebaju označiti pripadaju li jednoj od sljedećih skupina: hrvatski branitelj iz Domovinskog rata, dobrovoljni vatrogasac ili osoba oboljela od psorijaze.
Uz osnovne podatke, potrebno je i ukratko obrazložiti zahtjev za liječenje.
Koju dokumentaciju treba priložiti
Uz zahtjev je potrebno dostaviti preslike sljedećih dokumenata:
osobnu iskaznicu ili drugi dokaz o prebivalištu
dokument kojim se dokazuje status podnositelja zahtjeva (rješenje, uvjerenje ili potvrda), osim za osobe oboljele od psorijaze
medicinsku dokumentaciju, odnosno mišljenje i nalaz liječnika specijalista o potrebi bolničkog liječenja
Na zahtjev bolnice, podnositelji su dužni dostaviti i originale dokumentacije na uvid.
O terminu liječenja odlučuje Liječničko povjerenstvo Specijalne bolnice Naftalan, uzimajući u obzir težinu zdravstvenog stanja, dok prednost imaju osobe koje prethodnih godina nisu koristile ovu uslugu.
Zahtjevi se zaprimaju do iskorištenja sredstava predviđenih u proračunu Zagrebačke županije.
Kako bi se osigurala pravovremena raspodjela termina, zainteresirani se pozivaju da svoje zahtjeve dostave najkasnije do 1. lipnja tekuće godine.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.
Rekonstrukcija i izgradnja drugog kolosijeka na željezničkoj dionici Dugo Selo – Novska, koja prolazi i uz mrežu županijskih i lokalnih cesta Zagrebačke županije, jedan je od najvećih infrastrukturnih zahvata u državi s ukupnom vrijednošću od gotovo 900 milijuna eura.
Suradnja više hrvatskih regija i institucija u fokusu je nastupa na međunarodnom sajmu Tempo Libero u Bolzanu, gdje se posjetiteljima predstavlja raznolika turistička ponuda zemlje.
U takvom konceptu sudjeluje i Zagrebačka županija, koja se profilira kroz održivi turizam, autentične sadržaje i eno-gastronomiju. Predstavlja se zajedno s Hrvatskom turističkom zajednicom, predstavništvom Republike Hrvatske u Italiji sa sjedištem u Milanu te još devet regija.
Naglasak na povezivanju vinskih regija
Projekt InterWine jedan je od ključnih elemenata predstavljanja, a provodi se u okviru programa Interreg Slovenija – Hrvatska. Usmjeren je na osmišljavanje novih eno-gastronomskih sadržaja, povezivanje vinskih destinacija te snažniju afirmaciju lokalnih proizvođača, uz naglasak na održivi razvoj turizma.
Uz Zagrebačku županiju, kontinentalni dio ponude predstavlja i Međimurje, dok su u sklopu istog nastupa uključene i obalne destinacije. Na taj se način posjetiteljima približava cjelovit turistički identitet Hrvatske, koji objedinjuje različite regije i ponudu.
Zajednički nastup na inozemnim tržištima pritom se ističe kao važan alat za povećanje vidljivosti i jačanje prepoznatljivosti hrvatskog turizma.
„Zajednički nastup na međunarodnom tržištu pokazuje snagu suradnje i važnost povezivanja različitih regija. Upravo kroz ovakve inicijative dodatno jačamo vidljivost Hrvatske, ali i jasno pozicioniramo Zagrebačku županiju kao kvalitetnu, održivu i autentičnu destinaciju“, naglasila je direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije.
Jubilarna, deseta biciklijada „Put bijele rode“ održat će se 1. svibnja u Ivanić-Gradu, a sudionike očekuje lagana vožnja kroz prirodne ljepote i bogat popratni program.
Riječ je o rekreativnom događaju koji iz godine u godinu okuplja ljubitelje biciklizma, prirode i boravka na otvorenom, a ovogodišnje izdanje donosi i novitet – rutu koja prvi put prolazi područjem Ivanić-Grada, jednog od najvećih staništa bijelih roda u Zagrebačkoj županiji.
Ruta kroz prirodu i tradiciju
Naziv manifestacije simbolično upućuje na krajolike u kojima čovjek i priroda još uvijek koegzistiraju. Sudionici će voziti kroz sela, livade i polja, uz rijeku Savu i šumu Žuticu, prolazeći i pokraj tradicionalnih posavskih drvenih kuća.
Ruta je kružnog tipa, duga približno 27 kilometara te je prilagođena širokom krugu sudionika. Vozi se umjerenim tempom, uz predviđene stanke za odmor, fotografiranje i okrjepu.
Detalji događaja
Biciklijada starta u petak, 1. svibnja 2026. godine u 10 sati, a polazište i cilj su u Sportskom parku Zelenjak u Ivanić-Gradu.
Sudjelovanje je besplatno, no prijave su obavezne i otvorene do 24. travnja u podne. Organizatori su osigurali dodatnu pogodnost za najbrže – prvih 100 prijavljenih dobit će majicu s logotipom manifestacije.
Bogat program za sudionike
Uz samu vožnju, pripremljen je i niz sadržaja za sudionike. Organizatori su osigurali poklon paket dobrodošlice, stručno vođenu vožnju, kao i vježbe zagrijavanja i istezanja prije starta.
Sudionici će imati priliku izmjeriti šećer i krvni tlak, sudjelovati u nagradnom kvizu o rodama te razgledati izložbe „Poleti sa mnom“ i „Dabar i vlažna staništa“. Za sve je osiguran i ručak.
Sisačko-moslavačka županija ubraja se među najuspješnije u Hrvatskoj u provedbi eksperimentalnog modela cjelodnevne škole, koji se već treću godinu provodi u tri osnovnoškolske ustanove.
Riječ je o Osnovnoj školi Jasenovac, Osnovnoj školi Davorina Trstenjaka u Hrvatskoj Kostajnici i Osnovnoj školi Zorke Sever u Popovači, čiji su ravnatelji i učitelji danas u Sisku predstavili dosadašnja iskustva i rezultate provedbe programa. Prezentacija je održana u suradnji sa županijom, uz sudjelovanje predstavnika Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih te župana Ivana Celjaka.
Govoreći o dosadašnjoj realizaciji projekta, župan je naglasio kako je županija u potpunosti ostvarila planirane ciljeve, ali i nadmašila pojedine zadane okvire.
„U potpunosti smo realizirali sve planirane aktivnosti, čak i više od toga. Sjećamo se početaka i svih izazova pri uvođenju programa, ali sada možemo reći da smo bili vrlo uspješni u tome. Sisačko-moslavačka županija, u suradnji s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i mladih, nastoji osigurati što bolje uvjete za rad u školama, za sve naše učenike i zaposlenike na čemu kontinuirano radimo i dalje. Tom smo se cilju snažno posvetili, od energetske obnove školskih objekata, uređenja kuhinja, pa sve do uvođenja eksperimentalnih programa. U posljednjih nekoliko godina značajno smo ulagali u obrazovanje, a rezultati tih ulaganja već su vidljivi i vraćaju nam se kroz kvalitetniji sustav i bolje uvjete za sve“, istaknuo je župan Celjak.
U proteklih pet godina na području županije izgrađeno je i obnovljeno ukupno 25 školskih objekata, čime se nastoji osigurati ravnomjerna kvaliteta obrazovnih uvjeta bez obzira na lokaciju škole.
„Želimo osigurati kvalitetne uvjete u svakoj školi, bez obzira na mjesto stanovanja, odnosno bilo da se radi o školi koja je u gradu ili u ruralnim područjima. Želimo da svi obrazovni programi budu održivi i dostupni svima. Ulažemo puno truda i energije kako bismo unaprijedili obrazovanje u našoj županiji. Ipak, najveći teret nose naši učitelji i nastavnici, oni su ključ razvoja obrazovanja“, dodao je župan Celjak.
Eksperimentalni program cjelodnevne osnovne škole trenutačno se provodi u ukupno 62 škole diljem Hrvatske. Predviđeno trajanje programa je četiri školske godine, a njegovi rezultati trebali bi poslužiti kao temelj za donošenje odluke o mogućem uvođenju cjelodnevne nastave u sve osnovne škole u zemlji.