VIDEO ‘Sportašima nikad nije dovoljno i tako mora biti, samo tako se raste!’
Vladimir Bregović predsjednik Zajednice sportskih udruga i saveza Zagrebačke županije posljednjih je 14 godina. U novom izdanju serijala “Sport Zagrebačke županije” pogledali smo zajedno unatrag, ali i prema budućnosti…
Koliko ste zadovoljni stanjem u županijskom sportu na izmaku 2023. godine? Koliko je tu još prostora za napredak?
Prostora uvijek ima. Dapače, moja je deviza da sportaši moraju dobiti ono što im je potrebno, ali ne i više od toga. Nije dobro kad nešto nedostaje, ali nije dobro ni kad imaju više od potrebnog, jer s time nestaje i onaj žar kod svakog sportaša. Dobro, malo i karikiram kad to kažem, budući da je situacija u kojoj imamo i više od potrebnog nedostižna utopija. U sportu uvijek nešto fali, no ja sam zadovoljan što sport u našoj županiji možemo najbolje opisati jednom rječju, a to je stabilnost. Stabilnost prihoda, stabilnost ulaganja u gradske zajednice i saveze. Županija je glavni izvor financiranja, imamo na raspolaganju 935.000 eura, očekujemo i određeno povećanje u idućoj godini, pa da prebacimo tu psihološku granicu od milijun eura.
Na što se točno troši taj novac?
Naš zadatak je preusmjeriti sredstva u nadogradnju kad je riječ o vrhunskom sportu. Ta sredstava nisu namijenjena za one osnovne potrebe u klubovima, kao što su struja ili voda, nego za vrh kvalitete. Mislim da to i postižemo. Nema tu kraja s potrebama, jer svaka kuna uložena u sport vraća se desetorostruko, tu se uloženo najbrže oplođuje i u tom smislu se mogu opet vratiti na onu stabilnost.
Imamo stabilan ustroj, stabilan sport i sportaše, stabilno financiranje programa i, što je najvažnije, realizaciju tih programa. Uspoređujući se s drugim županijskim zajednicama sportova, definitivno smo u samom vrhu, među tri-četiri najuspješnije županijske zajednice. Po učinku, po organizaciji, po rezultatima svih revizija… Svakim danom, svakim novim raspisanim natječajem, potvrđujemo da se sredstva koriste za predviđene namjene. Na taj način postižemo tu stabilnost, iz koje proizlaze i rezultati na igralištima i borilištima.
Na što ste kao prvi čovjek županijskog sporta posebno ponosni?
Odgovor na to pitanje je lagan: ponosan sam na rezultate. Imamo jako dobru godinu iza nas, imamo svjetsku medalju Sadee Bećirović, karatistice iz Samobora, a to je nešto na što svi imamo razloga biti ponosni. Pa onda kuglači iz Zaprešića, drugoplasirani na Svjetskom kupu, za koje isto to vrijedi, jednako kao i olimpijske medalje iz velikogoričkog sporta, od Giovannija Cernogorza do Velimira Šandora… Na sve to možemo biti ponosni, baš kao i na naše mlade, na rad naših baznih klubova, koji proizvode sve te sportaše.
Što učiniti da ti sportaši ostanu u svojim klubovima, da ne odlaze drugdje?
Moja želja je da svi sportaši koji dođu do vrhunskog sporta i ostanu u Zagrebačkoj županiji, da tu postižu svoje najbolje rezultate, da ne odlaze u druge sredine. Bude li tako, imat ćemo još više razloga za ponos. To će značiti da je naš sport došao na svjetsku razinu. Stvari se pomiču u tom smislu, sportaši sve manje odlaze iz svojih sredina, a to znači da su klubovi u našoj županiji napravili iskorak u više rangove, ali i u organizacijskom smislu, pa mogu pratiti potrebe vrhunskih sportaša. Upravo to nam posebno puni srce i dušu, na tome moramo neprestano raditi.
Pomoći će i izmjena Zakona o sportu, koji je predvidio nacionalne stipendije za vrhunske sportaše, kategorizirane od HOO-a. To je intencija s vrha piramide, da se najbolji rezultati ostvaruju upravo u klubovima gdje su sportaši i ponikli.
Krenimo redom po sportovima. Kakvo je stanje u županijskom nogometu?
Više nemamo dva prvoligaša, nego samo jednog, ali imamo i jedan izuzetan nogometni savez. Jedan od najboljih u cijeloj Hrvatskoj, ne samo po masovnosti, jer tu je 12-13 tisuća registriranih sportaša, što je polovica od ukupnog broja sportaša u županiji, već i po utjecaju, jer znamo da je predsjednik županijskog saveza Nenad Črnko i predsjednik HNK Gorice, ali i dopredsjednik HNS-a. To je zalog za budućnost, to što je sustav nogometa u Zagrebačkoj županiji pokazni primjer kako se to radi za mnoge druge. Cijela ta priča na dosad je neviđenim razinama, a to se vidi na svakom koraku.
U Veliku Goricu stiže i kamp HNS-a, koliko će od toga profitirati kompletan županijski sport?
To je velika stvar za Veliku Goricu, za županiju, ali i za državu. To je rezultat sinergije sustava, odrađen je posao u suradnji nogometaša i lokalne samouprave, svi pušu u isti rog i zato se takve stvari događaju. Nogometu u Zagrebačkoj županiji predviđam jako lijepu budućnost, to je jedna od perjanica nogometa u Hrvata.
Kako nam stoje dvoranski sportovi?
U dvoranskom momčadskom sportu je uvijek teško, pogotovo u ovom trenutku, kad je pad vidljiv i na nacionalnoj razini. E sad, radi li se tu o zamoru generacija, o sustavu upravljanja, teško je reći, ali u padu smo. To se prenosi i na našu županiju, no naš forte je proizvodnja novih sportašica i sportaša. Ako se bavimo tom bazom, uz sustav koji to prati, na dobrom smo putu.
U svijetu borilačkog sporta dominira Samobor, kako se drže ostali?
Ne treba isticati samo Samobor, tu je i Velika Gorica, i druge sredine, ali činjenica je da najsjajnije medalje osvaja ekipa iz Samobora. I tu se najbolje vidi da se vrhunski rezultati mogu postizati i bez potrebe za prelaženje u druge sredine. Svjetska medalja iz ove godine samo je dokaz toj tvrdnji, a vjerujem da ni ostatak društva iz županije nisu daleko od toga. Vrhunskim rezultata ima i u džudu, puno je mladih koji dolaze, a to sve ide jedno s drugim.
Što su Vaše želje za 2024. godinu?
Kažem opet, sportašima nikad nije dosta i drago mi je što je tako. I mora biti tako, jer tako je zbog želje za napretkom, ali nama mora biti najvažnije ispunjavati sve što možemo. Nema kraja u potrebama za sport, ali nema kraja ni u programima i inzistiranjima na provođenju programa. Naravno da bih želio da odradimo što više posla, dobijemo što više objekata, još više svjetskih i olimpijskih medalja, ali to je priča koja se stalno vrti, potreba za nadogradnjom ne prestaje. Sustav koji imamo garancija je da ćemo ulagati u sportaše i trenere, a s time će i meni srce biti na mjestu.
Zagrebačka županija izdvojila je najviše sredstava u Hrvatskoj za sufinanciranje javnog prijevoza u 2024. godini, a uz to bilježi i jedan od najvećih godišnjih porasta ulaganja. Prema analizi konsolidiranih proračunskih izvješća, Županija je za prijevoz izdvojila nešto više od 5 % proračuna te gotovo 38,5 eura po stanovniku, što je svrstava u sam vrh po ulaganjima.
Prema izvještaju portala Župan.hr, ulaganja se ponajprije odnose na mjere koje olakšavaju prijevoz učenika, studenata, umirovljenika i ostalih putnika. Sufinanciranje prijevoza srednjoškolaca provodi se u suradnji s državom, koja i dalje pokriva 75 % cijene međumjesnih karata za učenike koji putuju više od pet kilometara. Osim toga, Županija već godinama sudjeluje u modelima subvencija koji se provode zajedno s gradovima i općinama na njezinom području.
Zagrebačka županija dio je i razgovora o uvođenju integriranog prijevoza na širem zagrebačkom području, u suradnji s Gradom Zagrebom i Krapinsko-zagorskom županijom. Plan predviđa jedinstvenu tarifnu uniju te usklađivanje voznih redova ZET-a, HŽ-a i privatnih prijevoznika, što bi građanima omogućilo jednostavnije i brže kombiniranje različitih vrsta prijevoza.
Ulaganja koja su vidljiva u ovogodišnjem proračunu prate i nacionalni trend jačanja javnog prijevoza. Čak 16 županija povećalo je sredstva za ovu namjenu, a devet ih izdvaja više od 2 % proračuna.
Ovakav porast izdvajanja prati i niz državnih i lokalnih inicijativa, uključujući i pilot-projekte poput besplatnog prijevoza vlakom za učenike, studente i umirovljenike, koji se nastavlja do kraja 2025. godine. Županija sudjeluje i u širenju mreže javnog prijevoza koja uključuje suradnju s privatnim i državnim prijevoznicima te sve veću usmjerenost na usklađivanje linija između županija.
Zagrebačka županija najavila je početak rada zimske službe za sezonu 2025./2026., koja će se provoditi od 15. studenoga do 15. travnja na više od 1.200 kilometara županijskih i lokalnih cesta. Program je predstavila Županijska uprava za ceste, najavivši ukupno 2,6 milijuna eura ulaganja i pojačano održavanje, dok je razlog povećanog obuhvata veći promet te potreba za većom sigurnošću na cestama.
Ravnatelj ŽUC-a Tomislav Landeka istaknuo je dvije ključne novosti. Čak 13 prometnica prelazi u višu razinu prednosti jer na njima prometuje više od 4000 vozila dnevno, a u naseljima s nogostupima za posipavanje će se koristiti isključivo sol umjesto sipine.
Foto: Zagrebačka županija
Zamjenik župana Damir Tomljenović podsjetio je na nedavne infrastrukturne radove diljem županije te upozorio vozače da i sami moraju odraditi svoj dio. To uključuje korištenje zimske opreme, kao i prilagođavanje uvjetima na cesti.
Dodatni apel uputio je Božidar Šnajder iz Hrvatskih cesta, ističući da sedam godina bez ozbiljnijeg snijega često stvara lažan osjećaj sigurnosti. Upozorio je da su mnogi vozači uvjereni da mogu bez zimskih guma, a među njima i generacije mladih koje nikada nisu vozile po snijegu i ledu.
Foto: Zagrebačka županija
Zimska služba ove sezone djeluje kroz sedam mjesta pripravnosti, Velika Gorica, Goričica, Vrbovec, Zaprešić, Samobor, Jastrebarsko i Ivanić-Grad, s 26 ekipa, vozilima s ralicama i posipačima te zalihama od 5000 tona soli i jednako toliko sipine. U održavanje su uključene i državne ceste, za koje su nadležne Hrvatske ceste, dok ŽUC Zagrebačke županije provodi radove na svim razinama prednosti.
Prioriteti su podijeljeni na tri razine:
II. razina – obuhvaća prometnice s više od 4000 vozila dnevno, gdje mora biti osigurana prohodnost od 5:00 do 22:00.
III. razina – odnosi se na važnije županijske i lokalne ceste, često s autobusnim linijama i pristupima stanicama, gdje se prohodnost održava od 5:00 do 20:00, uz mogućnost noćnih zastoja do dva sata između 20:00 i 5:00.
IV. razina – uključuje ceste manjeg prometnog značaja, gdje se prohodnost mora osigurati od 7:00 do 20:00, a kašnjenja pri intenzivnom snijegu mogu biti i do jednog radnog dana.
Foto: Zagrebačka županija
Zagrebačka županija ulazi u zimsku sezonu s pojačanom opremom, više prioritetnih prometnica i novim režimom održavanja. Ipak, stožeri zimske službe upozoravaju da ni najbolja logistika ne može nadomjestiti neodgovorno ponašanje na cesti. Zimske gume, prilagođena brzina i pažnja ključni su za sigurnu vožnju u nadolazećim mjesecima.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.
U Velikoj Gorici održana je panel rasprava pod nazivom “Utjecaj infrastrukture na turistički razvoj destinacije”, a koja je okupila dionike turističkog sektora Zagrebačke županije i otvorila razgovor o tome kako infrastruktura, kvalitetno upravljanje i suradnja utječu na razvoj turizma koji je održiv, konkurentan i usmjeren na ljude.
Poseban značaj i osvrt dala je Lidija Capković Martinek, glasnogovornica Međunarodne zračne luke Zagreb, koja je naglasila koliko je zračna luka važna za razvoj kontinentalnog turizma te kako njezina prometna dostupnost izravno utječe na poslovna, kulturna i turistička kretanja u cijeloj regiji.
Direktorice turističkih zajednica, Ivana Alilović i Maja Toth, predstavile su smjerove razvoja destinacije te naglasile važnost planiranja temeljenog na podacima, znanju i suradnji.
-Zagrebačka županija je jedina turistička zajednica u Republici Hrvatskoj koja je potpisala Glasgow Declaration, čime se obvezala na ubrzano djelovanje u području klimatske održivosti, a u listopadu je usvojila i svoj Plan upravljanja destinacijom, potvrđujući jasan i odgovoran put prema održivom i regenerativnom turizmu – istaknula je Alilović.
Maja Toth je podsjetila kako je Velika Gorica nedavno zaključila proces javnog savjetovanja o svojem Planu upravljanja, što pokazuje uključenost i otvorenost lokalne zajednice.
U raspravi je naglašeno da infrastruktura, bilo da je riječ o zračnoj luci ili kulturnim, sportskim i turističkim objektima, predstavlja temelj svakog dugoročnog razvoja. Jednako važan dio priče čine i ljudi: lokalni OPG-ovi, kulturne ustanove, poduzetnici i svi akteri koji svojim radom oblikuju identitet destinacije. Upravo oni stvaraju živu, autentičnu i cjelogodišnju ponudu koja razlikuje uspješne destinacije od prosječnih.
Zaključak panela bio je jednostavan i snažan: budućnost turizma u Zagrebačkoj županiji počiva na suradnji. Sinergija institucija, turističkih zajednica, gospodarstva i lokalne zajednice ključna je za razvoj koji je uravnotežen, održiv i usmjeren na stvarne potrebe prostora i ljudi.
Održana rasprava pokazala je da Zagrebačka županija turizam razvija promišljeno i odgovorno te da u suradnji sa svojim dionicima gradi destinaciju koja s jednakom pažnjom čuva ono što ima i stvara ono što dolazi.
Panel je vodila Katja Matković Mikulčić, a raspravi je svojim stručnim doprinosom prisustvovao akademik Zvonko Cvetnić.
Događanje su organizirali Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i njezin Zavod za znanstvenoistraživački i umjetnički rad u Velikoj Gorici, uz podršku Grada Velike Gorice, Turističke zajednice Zagrebačke županije i Turističke zajednice grada Velike Gorice.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.
Zagrebačka županija i Grad Zagreb i ove godine organiziraju tradicionalnu izložbeno-prodajnu manifestaciju „Dani hrane i tradicijskih proizvoda Zagrebačke županije i Grada Zagreba“ koja će se održati 13. i 14. prosinca u prostoru Pučkog otvorenog učilišta Zagreb.
Nakon što se niz godina održavala tijekom listopada, ove godine manifestacija se održava u novom terminu, na novoj lokaciji i ima novo vizualno ruho. Također, uskoro će biti aktivna i nova web stranica manifestacije na kojoj će biti predstavljeni svi izlagači i njihovi proizvodi.
Sama manifestacija će biti obogaćena stručnim predavanjima i interaktivnim radionicama, zatim predstavljanjem inovativnih proizvoda i proizvođača te nastupom glazbenika i KUD-ova.
14. studenog počinje gastronomska avantura u sklopu nacionalne manifestacije Dani Okusa hrvatske tradicije, kada će Zagrebačka županija ponuditi „Okus Zagrebačkog kraja“ – vrhunske jelovnike u restoranima, nosiocima standarda Okusi Hrvatske tradicije, po promotivnim cijenama.
Riječ je o ukupno 10 restorana i slastičarnica koji su za svoje goste pripremili posebne menije; od ručno rađene tjestenine, juhe od vrganja, samoborske češnjovke, teleće koljenica, tartufa ili doboš torte… sve to u kombinaciji s vrhunskim vinima i pjenušcima iz našeg vinogorja.
Specijalitete će pripremati i 2 velikogorička restorana: Mon Ami i Babriga, kroz tri slijeda!