VIDEO Ribolov nije ribičija: Stolac od tisuću eura, štap od 13 metara i treće poluvrijeme
Dubravko Šeketa, predsjednik športsko-ribolovnog saveza Zagrebačke županije, govori o protekle 24 godine saveza na čijem je čelu, ali i o svemu što taj sport čini posebnim, teškim i zahtjevnim
Sportski ribolov po definiciji je sav ribolov, dok je sami natjecateljski dio izuzetno naporan, a u pojedinim državama svijeta i izuzetno cijenjen sport. A ja ću dodati i dosta skup sport, govori u serijalu “Sport Zagrebačke županije” Dubravko Šeketa, prvi čovjek županijskog športsko-ribolovnog saveza, u čijem sustavu se nalazi više od pet tisuća natjecatelja svih dobi.
– Naš savez postoji od lipnja 1999. godine i stalno rastemo i napredujemo. U ovom trenutku smo došli do te brojke od pet tisuća članova, što nas čini trećim najmasovnijim savezom u državi. Ispred nas su međimurski i osječko-baranjski, ali po rezultatima smo u vrhu – kaže.
Za one koji nisu bliski svijetu sportskog ribolova, nepoznanica je tu jako puno.
– Kad pričamo o natjecateljskom ribolovu, pričamo o vrlo strogim pravilima, budući da smo vezani i uz zakone o slatkovodnom ribarstvu, zakone o zaštiti prirode… Postoji desetak disciplina, neke su se pojavile ranije, neke kasnije, a nekakav temelj je lov ribe udicom na plovak, koji je i najzastupljeniji. Nakon toga slijedi šaranski ribolov, a u usponu je i fider ribolov – ističe Šeketa i dodaje:
– U natjecateljskom dijelu traži se dosta koncentracije i fizičke pripremljenosti. Samo natjecanje traje oko četiri sata, pri čemu se radi o ekipnim natjecanjima s pojedinačnim plasmanom. Govoreći o plovku, koji je najzahtjevniji, radi se o stalnom kretanju kroz ta četiri sata. Ako se u tom razdoblju, recimo, ulovi oko 500 riba, to znači da 500 puta moraš ustati, čučnuti, otkačiti ribu, izvući štap dugačak 13 metara… Sve je to jako zahtjevno, pogotovo ako vremenski uvjeti nisu idealni, a često nisu Čovjek mora stvarno biti i psihički i fizički spreman za takvo što. Morate imati na umu da na sve to dolaze i neka dva sata pripreme za natjecanje, pa onda i vaganje ribe, sve ostale procedure, da to sve skupa dođe do nekih osam-devet sati u komadu.
Što se tiče pribora, radi se o posebnoj vrsti opreme, koja se baš i ne može kupiti u bilo kojem dućanu.
– Za jednog natjecatelja, da bi mogao kvalitetno odraditi natjecanje, važno je krenuti od platforme, od stolca na kojem sjedi. Stolac srednje kvalitete stoji oko tisuću eura, iako ih ima i tri puta skupljih, no to su već fotelje. Štapovi stoje od nekih 700 pa sve do par tisuća eura, ovisno o disciplini i, naravno, mogućnostima. To su štapovi od grafita, dužine oko 13 metara, koji teže oko 900 grama. I s tim treba raditi četiri sata.
Na najjačim natjecanjima, primjerice na prvenstvu Hrvatske, zna se okupiti i vrlo značajan broj gledatelja.
– Bude tu i nekoliko tisuća gledatelja, ljudi dolaze, zanima ih, a atmosfera na tim natjecanjima mogla bi se usporediti s tenisom. Zabranjena je galama, jer to plaši ribu, treba paziti i na to da svaka natjecateljska staza ima svoju širinu, da svaki boks ima svoju dubinu…
I svaki natjecatelj, naravno, mora ispuniti cijeli niz preduvjeta da bi bio uspješan.
– Treninzi snage i kondicije su slični kao u drugim sportovima, ali posebno su važni treninzi na vodi. Bitno je uigrati motoriku, brzinu… Tamo gdje je riba brza, gdje posebno grize, ključno je biti vješt u načinu kako skinuti ribu, staviti novog crva, potegnuti, zategnuti… Sve su to finese koje se moraju utrenirati.
Ribolovci seniori traju do 55. godine, oni do 60 godina spadaju u kategoriju “master”, a svi stariji od toga su veterani. Među njima ima i ljudi od 80 godina, a s druge strane su klinci od četiri-pet godina, zaljubljeni u ribolov.
– Gotovo u pravilu to su djeca natjecatelja, a za njih je važno da budu dovoljno samostalni, budući da pravila zabranjuju da im itko pomaže, da bilo tko uđe u njihov boks. Zna to biti zabavno, kao i uvijek s klincima, ali uvijek je pitanje koliko će dugo ostati u tome.
A kad se završi natjecanje, kad se ova ekipa umori od ribolova, dođe vrijeme za ribičiju. I za, naravno, ribičke priče.
– Da, i vrhunski ribolovci ponekad odu na ribičiju. To je i najljepši dio. Kad sve završi, sjedneš uz štap i odmoriš uz pivu. To je nešto kao treće ribolovno poluvrijeme. Oni koji uživaju u vodi i ribolovu ne brinu u tim trenutima hoće li nešto uloviti, važno je guštati – zaključio je svoju priču Dubravko Šeketa.
Istraživanja šišmiša na području ekološke mreže Odransko polje, a koje uključuje i Značajni krajobraz Turopoljski lug, pokazala su da na tom području obitava najmanje 5 vrsta šišmiša koji ranije nisu bili zabilježeni u području – ističu iz Javne ustanove Zeleni k prsten Zagrebačke županije.
U sklopu istraživanja su pregledana poznata skloništa šišmiša, dio lovačkih čeka, pogodne pukotine u stablima te ostali za šišmiše prikladni objekti, a jedinke šišmiša hvatane su mrežama specijaliziranima za lov šišmiša.
Nakon što je njihovo glasanje snimljeno ultrazvučnim detektorom, određivano je kojim vrstama pripadaju.
Uhvaćeno je 38 jedinki šišmiša – pripadnicima 6 vrsta: velikouhi šišmiš, riječni šišmiš, riđi šišmiš, resasti šišmiš, patuljasti šišmiš i patuljasti močvarni šišmiš. Više od polovice uhvaćenih šišmiša su činile gravidne ženke, što znači da u okolici postoje formirane kolonije tih vrsta.
Snimanjem pomoću stacionarnih detektora zabilježeno je 7 vrsta šišmiša: širokouhi mračnjak, primorski šišmiš, dugokrili pršnjak, rani večernjak, patuljasti šišmiš, patuljasti močvarni šišmiš i veliki potkovnjak, a zabilježeni su i neki rodovi unutar kojih nije moguće razlikovati pojedine vrste zbog sličnog glasanja. To znači da je broj vrsta šišmiša na području gotovo sigurno veći od trenutno poznatog.
Prema literaturnim podacima, na području ekološke mreže HR20000451 Odransko polje, unutar kojeg se nalazi i značajni krajobraz Turopoljski lug, tijekom prijašnjih istraživanja zabilježeno je 10 vrsta šišmiša, a ovogodišnjim istraživanjem zabilježeno ih je 11. Od toga ih je 6 već bilo zabilježeno na ovom području, a 5 ih je novih: dugokrili pršnjak, velikouhi šišmiš, riječni šišmiš, resasti šišmiš i patuljasti šišmiš.
Dodajmo kako je prisutnost širokouhog mračnjaka, riđeg šišmiša i velikog potkovnjaka potvrđena i tijekom novog istraživanja, što je vrlo dobar indikator kvalitete istraživanog područja.
Istraživanja su za JU Zeleni prsten Zagrebačke županije proveli stručnjaci za šišmiše iz tvrtke Geonatura.
VAŽNO: Šišmiši koji žive u umjerenom pojasu pa tako i u Hrvatskoj, hrane se muhama, komarcima, moljcima; predatori su kukcima i neizostavni su u kontroli populacija insekata, od kojih su mnogi štetnici u poljoprivredi i šumarstvu pa šišmiše smatramo i prirodnim insekticidima. U prosjeku jedan šišmiš na noć pojede oko tisuću insekata. Pokazatelji su zdravih ekosustava, zdrave prirode, jer brojnost vrsta i populacija šišmiša znači da je i okoliš u kojem žive i opstaju zdrav, otporan i stabilan.
LOVAČKI BAL Naši lovci u vrhu na području kinologije i lovnog streljaštva
Zagrebačka županija je samo u protekle četiri godine u razvoj lovačkih udruga, očuvanje divljači, kao i promociju lovnih manifestacija i streljaštva izdvojila više od 660 tisuća eura.
Lovački savez Zagrebačke županije održao je svoj tradicionalni Lovački bal pred kraj kalendarske godine.
Ove godine lovci su imali druženje u Svetom Ivanu Zelini, gdje su se pohvalili odličnim rezultatima na području kinologije i lovnog streljaštva.
Naime. Mario Genzić je osvojio titulu državnog prvaka u lovnom streljaštvu, dok je u društvu svojih kolega lovaca osvojio i ekipno prvo mjesto u državi.
Osim toga Zoran Postić je bio prvak Hrvatske u Lovno-kinološkom kupu “Sveti Hubert”, na kojem je i ekipa Zagrebačke županije osvojila prvo ekipno mjesto.
Također, županijski lovci su i ekipni pobjednici državnog prvenstva u radu pasa ptičara, što dokazuje da je županijski Lovački savez jedan od najboljih u Hrvatskoj.
Dodajmo kako je Zagrebačka županija samo u protekle četiri godine u razvoj lovačkih udruga, očuvanje divljači, kao i promociju lovnih manifestacija i streljaštva izdvojila više od 660 tisuća eura.
(Foto: Dražen Kopač)
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.
Taekwondo klub Velika Gorica, predsjednik Igor Matić, bio je domaćin 18. prvenstva u taekwondu Zagrebačke županije, koje je održano jučer (subota, 29.11.2025.) u Gradskoj sportskoj dvorani u Velikoj Gorici.
Velika Gorica, 29.11.2025. 18.taekwondo županijsko prvenstvo. Foto: David Jolić/cityportal
Velika Gorica, 29.11.2025. 18.taekwondo županijsko prvenstvo. Foto: David Jolić/cityportal
Velika Gorica, 29.11.2025. 18.taekwondo županijsko prvenstvo. Foto: David Jolić/cityportal
Velika Gorica, 29.11.2025. 18.taekwondo županijsko prvenstvo. Foto: David Jolić/cityportal
Svečano otvorenje uveličali su predsjednik Zajednice športskih udruga Grada Velike Gorice Goran Kovačić, pročelnica Upravnog odjela za kulturu, sport, tehničku kulturu i civilno društvo Jadranka Dujić, predsjednik Županijskog taekwondo saveza Boris Makarun i zamjenik župana Ervin Kolarec.
Velika Gorica, 29.11.2025. 18.taekwondo županijsko prvenstvo. Foto: David Jolić/cityportal
Velika Gorica, 29.11.2025. 18.taekwondo županijsko prvenstvo. Foto: David Jolić/cityportal
Velika Gorica, 29.11.2025. 18.taekwondo županijsko prvenstvo. Foto: David Jolić/cityportal
Natjecalo se blizu 300 natjecatelja iz 15 klubova u brojnim težinskim kategorijama. Najbolji su nagrađeni medaljama i peharima.
Velika Gorica, 29.11.2025. 18.taekwondo županijsko prvenstvo. Foto: David Jolić/cityportal
Velika Gorica, 29.11.2025. 18.taekwondo županijsko prvenstvo. Foto: David Jolić/cityportal
Velika Gorica, 29.11.2025. 18.taekwondo županijsko prvenstvo. Foto: David Jolić/cityportal
Taekwondo klub Velika Gorica ove godine obilježava svoju 15. obljetnicu.
Na ovogodišnji natječaj Turističke zajednice Zagrebačke županije Photo Zagreb County pristiglo je80 autorskih fotografija profesionalnih fotografa, amatera i zaljubljenika u fotografiju iz cijele Hrvatske.
Uhvatili su objektivom trenutke aktivnog boravka u prirodi, raznovrsne manifestacije, kulturno-povijesne znamenitosti, tradiciju, ruralni ambijent i eno-gastronomske motive i doživljaje…
Stručno povjerenstvo odabralo je 20 iznimno talentiranih autora čiji su radovi podijeljeni u 6 kategorija, a ušli su u završni krug glasovanja na društvenim mrežama.
Glasovanje traje još samo 24 sata na Facebook i Instagram profilu Turističke zajednice Zagrebačke županije, gdje možete razgledati radove autora i svojim angažmanom podržati one vas najviše oduševili.
Svaki lajk, komentar i share dodatni je vjetar u leđa kreatorima koji svojim objektivom otkrivaju ljepotu našeg kraja – poručuju iz Zajednice.
Među fotografijama koje pričaju priču o Zagrebačkoj županiji su i autori iz Velike Gorice i okolice – podržimo ih!
Regionalna koordinacija u području upravljanja razvojem turizma Zagrebačke županije održana je u atmosferi partnerskog dijaloga i zajedničke odgovornosti za budućnost županije, a susret je okupio zamjenika župana, gradonačelnike, načelnike te direktore lokalnih i područnih turističkih zajednica, uz podršku Ministarstva turizma i sporta te Hrvatske turističke zajednice.
U fokusu je bilo usklađivanje ključnih koraka u razvoju turizma temeljenog na načelima regenerativnog pristupa – modela koji obnavlja prostor, uključuje lokalnu zajednicu i podiže kvalitetu života stanovnika.
Tijekom koordinacije razmotren je napredak u izradi lokalnih planova upravljanja turizmom, objedinjena razvojna baza te zajednički izazovi i prioriteti.
-Suradnja svih lokalnih jedinica ključna za stvaranje destinacije u kojoj se živi kvalitetnije, radi pametnije i razvija odgovorno. Planovi upravljanja turizmom za nas su više od formalnosti – oni su alat kojim gradimo županiju koja raste skladno i u skladu s regenerativnim principima – poručila je direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije Ivana Alilović i naglasila važnost otvorenog dijaloga.
-Svaka općina i grad imaju svoje specifičnosti, a ovakvi susreti daju nam jasnu sliku cijele županije i omogućuju nam da zajednički donosimo odluke koje donose stvarnu korist našim zajednicama – dodala je.
-Ozbiljnost i angažman svih naših gradova i općina potvrda je da imamo zajedničku viziju. Plan upravljanja turizmom daje nam jasnu sliku potreba i prioriteta te pomaže da razvoj usmjerimo ondje gdje donosi najviše koristi. Želimo graditi županiju u kojoj se dobro živi i u koju se rado dolazi, a ovakva suradnja temelj je tog uspjeha – rekao je Damir Tomljenović, zamjenik župana Zagrebačke županije.
Cjelokupna rasprava bila je usklađena s vizijom iz Plana upravljanja destinacijom na kojoj je zaključeno kako je Zagrebačka županija jedinstvena i najpoželjnija cjelogodišnja kontinentalna hrvatska turistička destinacija, privlačna za investicije, rad i život, temeljena na održivosti, otpornosti i inovativnosti, a što će u budućnosti potvrditi i strateški put kojim županija gradi svoju budućnost i vraća dobrobit zajednici.