VIDEO Ribolov nije ribičija: Stolac od tisuću eura, štap od 13 metara i treće poluvrijeme
Dubravko Šeketa, predsjednik športsko-ribolovnog saveza Zagrebačke županije, govori o protekle 24 godine saveza na čijem je čelu, ali i o svemu što taj sport čini posebnim, teškim i zahtjevnim
Sportski ribolov po definiciji je sav ribolov, dok je sami natjecateljski dio izuzetno naporan, a u pojedinim državama svijeta i izuzetno cijenjen sport. A ja ću dodati i dosta skup sport, govori u serijalu “Sport Zagrebačke županije” Dubravko Šeketa, prvi čovjek županijskog športsko-ribolovnog saveza, u čijem sustavu se nalazi više od pet tisuća natjecatelja svih dobi.
– Naš savez postoji od lipnja 1999. godine i stalno rastemo i napredujemo. U ovom trenutku smo došli do te brojke od pet tisuća članova, što nas čini trećim najmasovnijim savezom u državi. Ispred nas su međimurski i osječko-baranjski, ali po rezultatima smo u vrhu – kaže.
Za one koji nisu bliski svijetu sportskog ribolova, nepoznanica je tu jako puno.
– Kad pričamo o natjecateljskom ribolovu, pričamo o vrlo strogim pravilima, budući da smo vezani i uz zakone o slatkovodnom ribarstvu, zakone o zaštiti prirode… Postoji desetak disciplina, neke su se pojavile ranije, neke kasnije, a nekakav temelj je lov ribe udicom na plovak, koji je i najzastupljeniji. Nakon toga slijedi šaranski ribolov, a u usponu je i fider ribolov – ističe Šeketa i dodaje:
– U natjecateljskom dijelu traži se dosta koncentracije i fizičke pripremljenosti. Samo natjecanje traje oko četiri sata, pri čemu se radi o ekipnim natjecanjima s pojedinačnim plasmanom. Govoreći o plovku, koji je najzahtjevniji, radi se o stalnom kretanju kroz ta četiri sata. Ako se u tom razdoblju, recimo, ulovi oko 500 riba, to znači da 500 puta moraš ustati, čučnuti, otkačiti ribu, izvući štap dugačak 13 metara… Sve je to jako zahtjevno, pogotovo ako vremenski uvjeti nisu idealni, a često nisu Čovjek mora stvarno biti i psihički i fizički spreman za takvo što. Morate imati na umu da na sve to dolaze i neka dva sata pripreme za natjecanje, pa onda i vaganje ribe, sve ostale procedure, da to sve skupa dođe do nekih osam-devet sati u komadu.
Što se tiče pribora, radi se o posebnoj vrsti opreme, koja se baš i ne može kupiti u bilo kojem dućanu.
– Za jednog natjecatelja, da bi mogao kvalitetno odraditi natjecanje, važno je krenuti od platforme, od stolca na kojem sjedi. Stolac srednje kvalitete stoji oko tisuću eura, iako ih ima i tri puta skupljih, no to su već fotelje. Štapovi stoje od nekih 700 pa sve do par tisuća eura, ovisno o disciplini i, naravno, mogućnostima. To su štapovi od grafita, dužine oko 13 metara, koji teže oko 900 grama. I s tim treba raditi četiri sata.
Na najjačim natjecanjima, primjerice na prvenstvu Hrvatske, zna se okupiti i vrlo značajan broj gledatelja.
– Bude tu i nekoliko tisuća gledatelja, ljudi dolaze, zanima ih, a atmosfera na tim natjecanjima mogla bi se usporediti s tenisom. Zabranjena je galama, jer to plaši ribu, treba paziti i na to da svaka natjecateljska staza ima svoju širinu, da svaki boks ima svoju dubinu…
I svaki natjecatelj, naravno, mora ispuniti cijeli niz preduvjeta da bi bio uspješan.
– Treninzi snage i kondicije su slični kao u drugim sportovima, ali posebno su važni treninzi na vodi. Bitno je uigrati motoriku, brzinu… Tamo gdje je riba brza, gdje posebno grize, ključno je biti vješt u načinu kako skinuti ribu, staviti novog crva, potegnuti, zategnuti… Sve su to finese koje se moraju utrenirati.
Ribolovci seniori traju do 55. godine, oni do 60 godina spadaju u kategoriju “master”, a svi stariji od toga su veterani. Među njima ima i ljudi od 80 godina, a s druge strane su klinci od četiri-pet godina, zaljubljeni u ribolov.
– Gotovo u pravilu to su djeca natjecatelja, a za njih je važno da budu dovoljno samostalni, budući da pravila zabranjuju da im itko pomaže, da bilo tko uđe u njihov boks. Zna to biti zabavno, kao i uvijek s klincima, ali uvijek je pitanje koliko će dugo ostati u tome.
A kad se završi natjecanje, kad se ova ekipa umori od ribolova, dođe vrijeme za ribičiju. I za, naravno, ribičke priče.
– Da, i vrhunski ribolovci ponekad odu na ribičiju. To je i najljepši dio. Kad sve završi, sjedneš uz štap i odmoriš uz pivu. To je nešto kao treće ribolovno poluvrijeme. Oni koji uživaju u vodi i ribolovu ne brinu u tim trenutima hoće li nešto uloviti, važno je guštati – zaključio je svoju priču Dubravko Šeketa.
U Velikoj Gorici održana je panel rasprava pod nazivom “Utjecaj infrastrukture na turistički razvoj destinacije”, a koja je okupila dionike turističkog sektora Zagrebačke županije i otvorila razgovor o tome kako infrastruktura, kvalitetno upravljanje i suradnja utječu na razvoj turizma koji je održiv, konkurentan i usmjeren na ljude.
Poseban značaj i osvrt dala je Lidija Capković Martinek, glasnogovornica Međunarodne zračne luke Zagreb, koja je naglasila koliko je zračna luka važna za razvoj kontinentalnog turizma te kako njezina prometna dostupnost izravno utječe na poslovna, kulturna i turistička kretanja u cijeloj regiji.
Direktorice turističkih zajednica, Ivana Alilović i Maja Toth, predstavile su smjerove razvoja destinacije te naglasile važnost planiranja temeljenog na podacima, znanju i suradnji.
-Zagrebačka županija je jedina turistička zajednica u Republici Hrvatskoj koja je potpisala Glasgow Declaration, čime se obvezala na ubrzano djelovanje u području klimatske održivosti, a u listopadu je usvojila i svoj Plan upravljanja destinacijom, potvrđujući jasan i odgovoran put prema održivom i regenerativnom turizmu – istaknula je Alilović.
Maja Toth je podsjetila kako je Velika Gorica nedavno zaključila proces javnog savjetovanja o svojem Planu upravljanja, što pokazuje uključenost i otvorenost lokalne zajednice.
U raspravi je naglašeno da infrastruktura, bilo da je riječ o zračnoj luci ili kulturnim, sportskim i turističkim objektima, predstavlja temelj svakog dugoročnog razvoja. Jednako važan dio priče čine i ljudi: lokalni OPG-ovi, kulturne ustanove, poduzetnici i svi akteri koji svojim radom oblikuju identitet destinacije. Upravo oni stvaraju živu, autentičnu i cjelogodišnju ponudu koja razlikuje uspješne destinacije od prosječnih.
Zaključak panela bio je jednostavan i snažan: budućnost turizma u Zagrebačkoj županiji počiva na suradnji. Sinergija institucija, turističkih zajednica, gospodarstva i lokalne zajednice ključna je za razvoj koji je uravnotežen, održiv i usmjeren na stvarne potrebe prostora i ljudi.
Održana rasprava pokazala je da Zagrebačka županija turizam razvija promišljeno i odgovorno te da u suradnji sa svojim dionicima gradi destinaciju koja s jednakom pažnjom čuva ono što ima i stvara ono što dolazi.
Panel je vodila Katja Matković Mikulčić, a raspravi je svojim stručnim doprinosom prisustvovao akademik Zvonko Cvetnić.
Događanje su organizirali Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i njezin Zavod za znanstvenoistraživački i umjetnički rad u Velikoj Gorici, uz podršku Grada Velike Gorice, Turističke zajednice Zagrebačke županije i Turističke zajednice grada Velike Gorice.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.
Zagrebačka županija i Grad Zagreb i ove godine organiziraju tradicionalnu izložbeno-prodajnu manifestaciju „Dani hrane i tradicijskih proizvoda Zagrebačke županije i Grada Zagreba“ koja će se održati 13. i 14. prosinca u prostoru Pučkog otvorenog učilišta Zagreb.
Nakon što se niz godina održavala tijekom listopada, ove godine manifestacija se održava u novom terminu, na novoj lokaciji i ima novo vizualno ruho. Također, uskoro će biti aktivna i nova web stranica manifestacije na kojoj će biti predstavljeni svi izlagači i njihovi proizvodi.
Sama manifestacija će biti obogaćena stručnim predavanjima i interaktivnim radionicama, zatim predstavljanjem inovativnih proizvoda i proizvođača te nastupom glazbenika i KUD-ova.
14. studenog počinje gastronomska avantura u sklopu nacionalne manifestacije Dani Okusa hrvatske tradicije, kada će Zagrebačka županija ponuditi „Okus Zagrebačkog kraja“ – vrhunske jelovnike u restoranima, nosiocima standarda Okusi Hrvatske tradicije, po promotivnim cijenama.
Riječ je o ukupno 10 restorana i slastičarnica koji su za svoje goste pripremili posebne menije; od ručno rađene tjestenine, juhe od vrganja, samoborske češnjovke, teleće koljenica, tartufa ili doboš torte… sve to u kombinaciji s vrhunskim vinima i pjenušcima iz našeg vinogorja.
Specijalitete će pripremati i 2 velikogorička restorana: Mon Ami i Babriga, kroz tri slijeda!
Turistička zajednica Zagrebačke županije pokrenula je istraživanje o učinkovitosti svojih promotivnih aktivnosti, a građane poziva da sudjeluju ispunjavanjem kratkog online upitnika.
Cilj istraživanja je prikupiti mišljenja i prijedloge koji će pomoći u poboljšanju načina na koji se predstavljaju ljepote i doživljaji županije.
Upitnik je dostupan do 13. studenoga 2025., a svoje mišljenje možete reći putem formulara na linku.
Zajednica športskih udruga i saveza Zagrebačke županije objavila je Javni poziv za podnošenje prijava programa u sportu za 2026. godinu. Za te namjene u proračunu je predviđeno 2.035.695 eura, a prijave se zaprimaju do 5. prosinca 2025. godine.
Sredstva će biti usmjerena na različite segmente sportskog života u županiji, od organizacije međunarodnih i tradicionalnih sportskih priredbi, preko školovanja stručnih kadrova i potpore perspektivnim sportašima, do sufinanciranja natjecanja i treninga županijskih sportskih saveza.
Dio iznosa bit će namijenjen i za redovno funkcioniranje županijskog sportskog sustava.
Pravo prijave imaju pravne osobe sa sjedištem ili prebivalištem na području Zagrebačke županije koje su članice Zajednice športskih udruga i saveza te koje, sukladno Zakonu o sportu, mogu obavljati djelatnost sporta.
Sve detalje možete pronaći na službenoj web stranici.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom