VIDEO Ribolov nije ribičija: Stolac od tisuću eura, štap od 13 metara i treće poluvrijeme
Dubravko Šeketa, predsjednik športsko-ribolovnog saveza Zagrebačke županije, govori o protekle 24 godine saveza na čijem je čelu, ali i o svemu što taj sport čini posebnim, teškim i zahtjevnim
Sportski ribolov po definiciji je sav ribolov, dok je sami natjecateljski dio izuzetno naporan, a u pojedinim državama svijeta i izuzetno cijenjen sport. A ja ću dodati i dosta skup sport, govori u serijalu “Sport Zagrebačke županije” Dubravko Šeketa, prvi čovjek županijskog športsko-ribolovnog saveza, u čijem sustavu se nalazi više od pet tisuća natjecatelja svih dobi.
– Naš savez postoji od lipnja 1999. godine i stalno rastemo i napredujemo. U ovom trenutku smo došli do te brojke od pet tisuća članova, što nas čini trećim najmasovnijim savezom u državi. Ispred nas su međimurski i osječko-baranjski, ali po rezultatima smo u vrhu – kaže.
Za one koji nisu bliski svijetu sportskog ribolova, nepoznanica je tu jako puno.
– Kad pričamo o natjecateljskom ribolovu, pričamo o vrlo strogim pravilima, budući da smo vezani i uz zakone o slatkovodnom ribarstvu, zakone o zaštiti prirode… Postoji desetak disciplina, neke su se pojavile ranije, neke kasnije, a nekakav temelj je lov ribe udicom na plovak, koji je i najzastupljeniji. Nakon toga slijedi šaranski ribolov, a u usponu je i fider ribolov – ističe Šeketa i dodaje:
– U natjecateljskom dijelu traži se dosta koncentracije i fizičke pripremljenosti. Samo natjecanje traje oko četiri sata, pri čemu se radi o ekipnim natjecanjima s pojedinačnim plasmanom. Govoreći o plovku, koji je najzahtjevniji, radi se o stalnom kretanju kroz ta četiri sata. Ako se u tom razdoblju, recimo, ulovi oko 500 riba, to znači da 500 puta moraš ustati, čučnuti, otkačiti ribu, izvući štap dugačak 13 metara… Sve je to jako zahtjevno, pogotovo ako vremenski uvjeti nisu idealni, a često nisu Čovjek mora stvarno biti i psihički i fizički spreman za takvo što. Morate imati na umu da na sve to dolaze i neka dva sata pripreme za natjecanje, pa onda i vaganje ribe, sve ostale procedure, da to sve skupa dođe do nekih osam-devet sati u komadu.
Što se tiče pribora, radi se o posebnoj vrsti opreme, koja se baš i ne može kupiti u bilo kojem dućanu.
– Za jednog natjecatelja, da bi mogao kvalitetno odraditi natjecanje, važno je krenuti od platforme, od stolca na kojem sjedi. Stolac srednje kvalitete stoji oko tisuću eura, iako ih ima i tri puta skupljih, no to su već fotelje. Štapovi stoje od nekih 700 pa sve do par tisuća eura, ovisno o disciplini i, naravno, mogućnostima. To su štapovi od grafita, dužine oko 13 metara, koji teže oko 900 grama. I s tim treba raditi četiri sata.
Na najjačim natjecanjima, primjerice na prvenstvu Hrvatske, zna se okupiti i vrlo značajan broj gledatelja.
– Bude tu i nekoliko tisuća gledatelja, ljudi dolaze, zanima ih, a atmosfera na tim natjecanjima mogla bi se usporediti s tenisom. Zabranjena je galama, jer to plaši ribu, treba paziti i na to da svaka natjecateljska staza ima svoju širinu, da svaki boks ima svoju dubinu…
I svaki natjecatelj, naravno, mora ispuniti cijeli niz preduvjeta da bi bio uspješan.
– Treninzi snage i kondicije su slični kao u drugim sportovima, ali posebno su važni treninzi na vodi. Bitno je uigrati motoriku, brzinu… Tamo gdje je riba brza, gdje posebno grize, ključno je biti vješt u načinu kako skinuti ribu, staviti novog crva, potegnuti, zategnuti… Sve su to finese koje se moraju utrenirati.
Ribolovci seniori traju do 55. godine, oni do 60 godina spadaju u kategoriju “master”, a svi stariji od toga su veterani. Među njima ima i ljudi od 80 godina, a s druge strane su klinci od četiri-pet godina, zaljubljeni u ribolov.
– Gotovo u pravilu to su djeca natjecatelja, a za njih je važno da budu dovoljno samostalni, budući da pravila zabranjuju da im itko pomaže, da bilo tko uđe u njihov boks. Zna to biti zabavno, kao i uvijek s klincima, ali uvijek je pitanje koliko će dugo ostati u tome.
A kad se završi natjecanje, kad se ova ekipa umori od ribolova, dođe vrijeme za ribičiju. I za, naravno, ribičke priče.
– Da, i vrhunski ribolovci ponekad odu na ribičiju. To je i najljepši dio. Kad sve završi, sjedneš uz štap i odmoriš uz pivu. To je nešto kao treće ribolovno poluvrijeme. Oni koji uživaju u vodi i ribolovu ne brinu u tim trenutima hoće li nešto uloviti, važno je guštati – zaključio je svoju priču Dubravko Šeketa.
24,42 posto stanovnika Zagrebačke županije s pravom glasa odlučilo je da će Stjepan Kožić dobiti sedmi mandat na čelu Županije.
Nakon što su obrađeni podaci sa sva 642 biračka mjesta, s 30.275 glasova Stjepan Kožić je u drugom krugu lokalnih izbora pobijedio Mihaela Zmajlovića, kojem je povjerenje dalo 26.711 birača.
Kožić je u kampanji naglašavao dugogodišnje iskustvo u stvaranju vodeće regije u Hrvatskoj po pitanju gospodarstva, kvalitete obrazovanja i postizanju ravnomjernog razvoja u suradnji s općinama i gradovima, dok je Zmajlović želio unijeti promjene u vodstvu, s novom energijom, spočitavajući aktualnom županu njegovo zdravstveno stanje i životnu dob.
No, glasači su danas ipak odabrali kontinuitet i stabilnost, koju je naglašavao Kožić, čime je dobio povjerenje za još jedan, sedmi po redu mandat župana Zagrebačke županije, kao i njegovi zamjenici Ervin Kolarec i Damir Tomljenović.
Državno izborno povjerenstvo objavilo je prve rezultate drugog kruga izbora za načelnike, gradonačelnike i župane, a za sada je u Zagrebačkoj županiji obrađeno 93 posto biračkih mjesta.
Dosadašnji župan Zagrebačke županije Stjepan Kožić je u prednosti za 3.180 glasova pred Mihaelom Zmajlovićem.
LOKALNI IZBORI Kožić u drugi krug s najvećom podrškom birača
Fokus na školstvo, zdravstvo i gospodarstvo – nastavak ulaganja u jednosmjensku nastavu, jačanje zdravstvene skrbi te podrška poduzetnicima, poljoprivredi i razvoju turizma
Stjepan Kožić, kandidat SKNL-a, HDZ-a, HSU-a i DP-a za župana Zagrebačke županije, sa svojim zamjenicima Ervinom Kolarecom i Damirom Tomljenovićem, ulazi u drugi krug lokalnih izbora s najvećom podrškom birača – u prvom krugu lokalnih izbora osvojio je 42,16 posto glasova, čime su birači potvrdili smjer razvitka županije u proteklim mandatima.
Inače, Kožić je hrvatski najdugovječniji župan, pod čijim je vodstvom u protekle 24 godine Zagrebačka županija postala najrazvijenija županija u Hrvatskoj i gospodarski najbrže rastuća regija.
–Zahvaljujem na velikoj podršci u prvom krugu – to je potvrda da su prepoznati rezultati i smjer kojim idemo. Iskustvo i rezultati su moja snaga. U politici je lako davati obećanja i pričati o promjenama, ali iza mene su konkretni projekti i vidljivi pomaci. Važno je imati energiju, ali i mudrost – a ja imam oboje kako bismo dodatno ojačali status naše županije kao gospodarski najrazvijenije regije u Hrvatskoj – istaknuo je Stjepan Kožić, aktualni župan i kandidat za novi mandat.
Tijekom kampanje Kožić je isticao fokus na ključna područja daljnjeg razvoja – obrazovanje, zdravstvo i gospodarstvo, s posebnim naglaskom na jednosmjensku nastavu, razvoj prometne infrastrukture, podršku poduzetnicima i poljoprivrednicima te razvoj turizma.
Foto: Zagrebačka županija
U području zdravstva, županija će nastaviti s ulaganjima u opremu, prostor i ljudske kapacitete, kako bi zdravstvena skrb bila dostupnija svim građanima. Više od 100 liječnika trenutačno je na specijalizaciji, a plan je taj broj dodatno povećati, osobito u deficitarnim granama. Gospodarski razvoj ostaje jedan od ključnih prioriteta.
Nastavit će se ulaganja u razvoj poduzetničkih zona, kao i mjere usmjerene na potporu malim i srednjim poduzetnicima, obrtnicima i OPG-ovima.
Zagrebačka županija će i dalje pružati snažnu podršku poljoprivrednicima kroz sufinanciranje opreme i promociju domaćih proizvoda, kako bi povećali konkurentnost i pristup tržištu. Turizam će se dodatno razvijati kao gospodarska grana – kroz ulaganja u sadržaje i infrastrukturu, promociju županijskih destinacija i razvoj cikloturizma, vinskih i kulturnih ruta.
Snažan ostaje i angažman prema udrugama i organizacijama civilnog društva, kojima će se i dalje pružati sustavna financijska i programska podrška.
–Prioriteti ostaju ulaganja u školstvo, zdravstvo i snažno gospodarstvo – jer upravo to čini temelj za kvalitetniji život u svakom dijelu naše županije. Fokusiran sam na projekte koji donose stvarne koristi građanima – od jednosmjenske nastave i dostupne zdravstvene skrbi, do podrške poduzetnicima, poljoprivrednicima i razvoju turizma. Imamo jasnu viziju i konkretne planove, i spremni smo ih nastaviti provoditi odgovorno i u interesu svih stanovnika Zagrebačke županije – poručio je Kožić.
Dodajmo kako je Kožić u prvom krugu dobio oko 13 tisuća glasova više od protukandidata Mihaela Zmajlovića (SDP-a i Možemo!).
A tko će biti na čelu najrazvijenije regije u državi, stanovnici županije odlučit će u nedjelju, 01. lipnja.
Županijska uprava za ceste Zagrebačke županije kontinuirano i sustavno provodi radove i aktivnosti usmjerene na povećanje sigurnosti cestovnog prometa, ali i na rasterećenje prometnica s ciljem postizanja veće protočnosti prometa. Ovakav pristup rezultat je promišljene i dugoročne prometne politike koja prati razvoj i potrebe županije.
Zagrebačka županija je prema brojnim pokazateljima jedna od najrazvijenijih u Republici Hrvatskoj, a njezina privlačnost kao mjesta za život, kao i snažan gospodarski rast, izravno utječu na intenzitet prometnog opterećenja. Sve veći broj stanovnika, sve veća gospodarska aktivnost i povezanost sa Zagrebom i ostalim regionalnim središtima zahtijevaju stalne intervencije i unapređenja prometne infrastrukture.
Rješavanje protočnosti i rasterećenja prometa
U skladu s time, Županijska uprava za ceste Zagrebačke županije proteklih godina intenzivirala je svoje aktivnosti te kontinuirano ulaže u projekte koji istodobno doprinose sigurnosti svih sudionika u prometu, s posebnim naglaskom na djecu i pješake, ali i povećanju protočnosti na prometno najopterećenijim točkama. U suradnji s jedinicama lokalne samouprave, provode se brojni projekti usmjereni na rasterećenje prometa, bolju prohodnost prometnica te sigurnost svih koji se njima svakodnevno koriste.
Među važnijim rezultatima ovih ulaganja ističe se izgradnja većeg broja uzdignutih ploha postavljenih u neposrednoj blizini škola, dječjih vrtića i na prometnim lokacijama koje su identificirane kao kritične točke zbog povećane frekvencije vozila i prisutnosti djece. Osim toga, na lokacijama s povećanim rizikom i smanjenom vidljivošću postavljene su svjetlosne zavjese koje značajno poboljšavaju vidljivost pješaka i time smanjuju rizik od nesreća. Uz navedeno, kontinuirano se ulaže i u modernizaciju prometne signalizacije, sustava javne rasvjete i dodatne sigurnosne elemente u zonama pojačanog prometa.
Modernizacija raskrižja uz najbolja rješenja
Dio investicija usmjeren je i na modernizaciju raskrižja i izgradnju kružnih tokova, koji su se u praksi pokazali kao izuzetno učinkovito rješenje za poboljšanje protočnosti i sigurnosti prometa. Kružna raskrižja predstavljaju trajna rješenja i ulaganja u dugoročnu sigurnost, a novi ciklus ulaganja obuhvaća izgradnju pet novih rotora na području županije.
–Ključ uspješnog razvoja prometne infrastrukture upravo partnerski odnos s općinama i gradovima na području županije. Dobra suradnja s jedinicama lokalne samouprave temelj je za razvoj prometne infrastrukture koja uistinu odgovara potrebama lokalnog stanovništva. Naša misija je stvoriti prometnu mrežu koja omogućuje ne samo sigurnost, već i učinkovitost u kretanju kroz županiju. Kontinuirano radimo na projektima koji podižu sigurnost svih sudionika u prometu, a posebno djece i pješaka općenito. Ulažemo i napore kako bismo omogućili veću protočnost i bolju prometnu povezanost unutar županije. U ovom trenutku najavljujemo izgradnju još pet novih rotora koji će dodatno unaprijediti prometnu situaciju u našim sredinama– naglasio je Tomislav Landeka, ravnatelj Županijske uprave za ceste Zagrebačke županije.
Prvi od pet projekata već je u fazi realizacije
Među pet najavljenih rotora, radovi su već započeli na rotoru u naselju Gračec, u Općini Brckovljani. Riječ je o projektu izgradnje raskrižja s kružnim tokom na spoju Zagrebačke ulice, Zelinske ulice i Ulice Augusta Cesarca. Projekt je trenutno u fazi izvođenja, a rotor bi trebao biti završen koncem srpnja.
Raskrižje s kružnim tokom prometa na spoju Zagrebačke ulice, Zelinske ulice i Ulice Augusta Cesarca, naselje Gračec, Općina Brckovljani
U Općini Rugvica planira se izgradnja kružnog raskrižja na križanju Rugvičke ceste i Dugoselske ulice na ulazu u poduzetničku zonu, projekt koji uključuje i oborinsku odvodnju, javnu rasvjetu te elektrokomunikacijsku infrastrukturu. Trenutačno je u tijeku ishođenje lokacijske dozvole, a nakon toga slijedi rješavanje imovinsko-pravnih odnosa te ishođenje građevinske dozvole.
Raskrižje s kružnim tokom prometa na postojećem raskrižju Rugvičke ceste i Dugoselske ulice na ulazu u poduzetničku zonu, Općina Rugvica
U Općini Luka, sredinom lipnja započinju radovi na izgradnji rotora Pođunđek, koji će biti izveden na postojećem raskrižju Zaprešićke ulice, Ulice Pođunđek i Ulice Dubravka Ožegovića. Ovaj projekt također uključuje sustav oborinske odvodnje, fekalne kanalizacije te postavljanje moderne javne rasvjete.
Raskrižje s kružnim tokom prometa na postojećem raskrižju Zaprešićke ulice, Ulice Pođunđek i Ulice Dubravka Ožegovića, Općina Luka
U naselju Poljanica Bistranska, u sklopu Općine Bistra, planira se izgradnja rotora na križanju Bistranske ulice i ulice Pešćenka ispred Osnovne škole Bistra. U tijeku je postupak ishođenja građevinske dozvole, a paralelno s time provest će se i postupak javne nabave za izvođača radova.
Raskrižje s kružnim tokom prometa na križanju Bistranske ulice i ulice Pešćenka, Općina Bistra
Peti najavljeni rotor planira se u Svetoj Heleni, na području Grada Sveti Ivan Zelina. Riječ je o izgradnji kružnog raskrižja s pet krakova na spoju županijskih cesta ŽC 3016, ŽC 3017 i izlaza s autoceste A4. Potpisan je sporazum s Hrvatskim autocestama, a trenutačno je u tijeku izdavanje građevinske dozvole.
Raskrižje s kružnim tokom prometa s pet krakova na postojećem raskrižju županijskih cesta ŽC 3016, ŽC 3017 i izlaza s autoceste A4, Sveta Helena, Grad Sveti Ivan Zelina
Ovim projektima Županijska uprava za ceste Zagrebačke županije dodatno učvršćuje svoju poziciju kao institucije koja prati potrebe stanovništva i istodobno aktivno stvara sigurnije, funkcionalnije i modernije prometno okruženje za stanovnike Zagrebačke županije – dodao je Landeka.
Turističke manifestacije važan su dio turističke ponude, posebice kada prerastu lokalne okvire i dosežu karakter od nekoliko tisuća posjetitelja. Korist je mnogostruka, posebice kada je riječ o financijskim prihodima i poboljšanju kvalitete turističke ponude. Zagrebačka županija partner je svojim gradovima I općinama, te Turističkim zajednicama i u tom segment.
Tako je ove godine za 36 manifestacija osigurala 200 tisuća eura, a ugovore manifestacijama značajnim za turističku ponudu danas je u Centru za posjetitelje u Velikoj Gorici dodijelio zamjenik župana Ervin Kolarec.
Foto: Marija Vrbanus/Cityportal
–Zagrebačka županija je zelena oaza koja ima bogatu kulturnu baštinu, vinske ceste, izletišta i OPG-ove sa svojom raznovrsnom ponudom, njegujemo zdravstveni turizam i biciklističke rute. Imamo kvalitetan turistički sadržaj koji iz godine u godinu raste i prepoznati smo kao turistička destinacija – istaknuo je Kolarec i dodao kako se na području županije tijekom godine održava više od 300 manifestacija, a ovim je putem Županija financijski podržala 36 manifestacija u organizaciji općina, gradova, Turističkih zajednica i udruženja obrtnika.
–To su manifestacije koje su nadišle Zagrebačku županiju, poput “Bučijade” u Ivanić Gradu, “Kaj su jeli naši stari” u Vrbovcu, “Gastra Turopolja” u Velikoj Gorici ili samoborskog Fašnika koje posjeti na tisuće ljudi, stoga je podrška neupitna – dodao je zamjenik župana.
Foto: Marija Vrbanus/Cityportal
Ivana Alilović, direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije, istaknula je važnost podrške Županije ali i države.
–Dodijeljena sredstava Zagrebačke županije dodatno će ojačati naše manifestacije, kao i nedavno dodijeljena sredstva iz Fonda za nerazvijna turistička područja, koja značajno jačaju turizam na našem području. Ovakvom polugom dobivamo veliki plus u našem radu, jer znamo i sami da iza svega stoje ljudi – naglasila je Alilović.
Foto: Marija Vrbanus/Cityportal
Uz turističke proizvode i smještajne kapacitete, manifestacije su velik doprinos vidljivosti neke destinacije – istaknula je Milada Mesarić, pomoćnica direktorice velikogoričke Turističke zajednice.
–Putem manifestacija prihod direktvo odlazi Turističkim zajednicama i gospodarstvima lokalne sredine. To je dvojaki značaj – za turizam i za lokalno stanovništvo – podsjetila je Mesarić.
Na području Velike Gorice sredstva su odobrena za Dane mladih i VG fest,Goričke večeri i Gastro Turopolja. Turistička zajednica Grada Jastrebarsko dobila je potporu za tri manifestacije.
Foto: Marija Vrbanus/Cityportal
–Dobili smo podršku Zagrebačke županije za Dane vina, Ljeto u Jaski i Žumberak Trail. Čestitam svim mojim kolegama na odličnim projektima kojima zajednički postajemo prepoznatljiva turistička manifestacija – rekla je direktorica Turističke zajednice Petra Masnec.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom