VIDEO Ribolov nije ribičija: Stolac od tisuću eura, štap od 13 metara i treće poluvrijeme
Dubravko Šeketa, predsjednik športsko-ribolovnog saveza Zagrebačke županije, govori o protekle 24 godine saveza na čijem je čelu, ali i o svemu što taj sport čini posebnim, teškim i zahtjevnim
Sportski ribolov po definiciji je sav ribolov, dok je sami natjecateljski dio izuzetno naporan, a u pojedinim državama svijeta i izuzetno cijenjen sport. A ja ću dodati i dosta skup sport, govori u serijalu “Sport Zagrebačke županije” Dubravko Šeketa, prvi čovjek županijskog športsko-ribolovnog saveza, u čijem sustavu se nalazi više od pet tisuća natjecatelja svih dobi.
– Naš savez postoji od lipnja 1999. godine i stalno rastemo i napredujemo. U ovom trenutku smo došli do te brojke od pet tisuća članova, što nas čini trećim najmasovnijim savezom u državi. Ispred nas su međimurski i osječko-baranjski, ali po rezultatima smo u vrhu – kaže.
Za one koji nisu bliski svijetu sportskog ribolova, nepoznanica je tu jako puno.
– Kad pričamo o natjecateljskom ribolovu, pričamo o vrlo strogim pravilima, budući da smo vezani i uz zakone o slatkovodnom ribarstvu, zakone o zaštiti prirode… Postoji desetak disciplina, neke su se pojavile ranije, neke kasnije, a nekakav temelj je lov ribe udicom na plovak, koji je i najzastupljeniji. Nakon toga slijedi šaranski ribolov, a u usponu je i fider ribolov – ističe Šeketa i dodaje:
– U natjecateljskom dijelu traži se dosta koncentracije i fizičke pripremljenosti. Samo natjecanje traje oko četiri sata, pri čemu se radi o ekipnim natjecanjima s pojedinačnim plasmanom. Govoreći o plovku, koji je najzahtjevniji, radi se o stalnom kretanju kroz ta četiri sata. Ako se u tom razdoblju, recimo, ulovi oko 500 riba, to znači da 500 puta moraš ustati, čučnuti, otkačiti ribu, izvući štap dugačak 13 metara… Sve je to jako zahtjevno, pogotovo ako vremenski uvjeti nisu idealni, a često nisu Čovjek mora stvarno biti i psihički i fizički spreman za takvo što. Morate imati na umu da na sve to dolaze i neka dva sata pripreme za natjecanje, pa onda i vaganje ribe, sve ostale procedure, da to sve skupa dođe do nekih osam-devet sati u komadu.
Što se tiče pribora, radi se o posebnoj vrsti opreme, koja se baš i ne može kupiti u bilo kojem dućanu.
– Za jednog natjecatelja, da bi mogao kvalitetno odraditi natjecanje, važno je krenuti od platforme, od stolca na kojem sjedi. Stolac srednje kvalitete stoji oko tisuću eura, iako ih ima i tri puta skupljih, no to su već fotelje. Štapovi stoje od nekih 700 pa sve do par tisuća eura, ovisno o disciplini i, naravno, mogućnostima. To su štapovi od grafita, dužine oko 13 metara, koji teže oko 900 grama. I s tim treba raditi četiri sata.
Na najjačim natjecanjima, primjerice na prvenstvu Hrvatske, zna se okupiti i vrlo značajan broj gledatelja.
– Bude tu i nekoliko tisuća gledatelja, ljudi dolaze, zanima ih, a atmosfera na tim natjecanjima mogla bi se usporediti s tenisom. Zabranjena je galama, jer to plaši ribu, treba paziti i na to da svaka natjecateljska staza ima svoju širinu, da svaki boks ima svoju dubinu…
I svaki natjecatelj, naravno, mora ispuniti cijeli niz preduvjeta da bi bio uspješan.
– Treninzi snage i kondicije su slični kao u drugim sportovima, ali posebno su važni treninzi na vodi. Bitno je uigrati motoriku, brzinu… Tamo gdje je riba brza, gdje posebno grize, ključno je biti vješt u načinu kako skinuti ribu, staviti novog crva, potegnuti, zategnuti… Sve su to finese koje se moraju utrenirati.
Ribolovci seniori traju do 55. godine, oni do 60 godina spadaju u kategoriju “master”, a svi stariji od toga su veterani. Među njima ima i ljudi od 80 godina, a s druge strane su klinci od četiri-pet godina, zaljubljeni u ribolov.
– Gotovo u pravilu to su djeca natjecatelja, a za njih je važno da budu dovoljno samostalni, budući da pravila zabranjuju da im itko pomaže, da bilo tko uđe u njihov boks. Zna to biti zabavno, kao i uvijek s klincima, ali uvijek je pitanje koliko će dugo ostati u tome.
A kad se završi natjecanje, kad se ova ekipa umori od ribolova, dođe vrijeme za ribičiju. I za, naravno, ribičke priče.
– Da, i vrhunski ribolovci ponekad odu na ribičiju. To je i najljepši dio. Kad sve završi, sjedneš uz štap i odmoriš uz pivu. To je nešto kao treće ribolovno poluvrijeme. Oni koji uživaju u vodi i ribolovu ne brinu u tim trenutima hoće li nešto uloviti, važno je guštati – zaključio je svoju priču Dubravko Šeketa.
ZAGREBAČKA OBILAZNICA IDE NA TRI TRAKE Potpisan ugovor vrijedan gotovo 30 milijuna eura
Ugovor je potpisan za dogradnju trećeg voznog traka između čvorova Zagreb zapad i Lučko, gdje dnevno prolazi više od 80 tisuća vozila. U idućih godinu dana najavljena su ulaganja od oko 65 milijuna eura.
Zagrebačka obilaznica na potezu između čvorova Zagreb zapad i Lučko uskoro bi trebala dobiti treći vozni trak. U Banskim dvorima potpisan je ugovor vrijedan gotovo 30 milijuna eura, a radove će izvoditi hrvatske tvrtke Gip Pionir i Pedom Asfalti. Riječ je o dionici koja je godinama jedna od najprometnijih u državi. Prema podacima Hrvatskih autocesta, tim dijelom obilaznice dnevno prođe više od 80 tisuća vozila, a ljeti su gužve još izraženije.
Ugovor je potpisao predsjednik Uprave Hrvatskih autocesta Boris Huzjan, a potpisivanju su prisustvovali i premijer Andrej Plenković te ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, kao i zamjenik župana Ervin Kolarec.
Foto: Zagrebačka županija
Butković je poručio kako se radi o najopterećenijem dijelu cestovne infrastrukture u Zagrebu, dok je premijer Andrej Plenković naglasio da će proširenje obilaznice, uz uvođenje sustava automatske naplate cestarine, pomoći u rasterećenju prometa prema Splitu i Rijeci.
Uz dogradnju trećeg traka, iz Hrvatskih autocesta najavili su i dodatne zahvate na obilaznici. Već idući tjedan trebali bi početi radovi na rekonstrukciji dionice od Bregane do čvora Zagreb zapad, duge 13 kilometara, vrijedne oko 12,5 milijuna eura.
Prema najavama, kroz godinu dana trebalo bi biti završeno ukupno oko 18 kilometara nove autoceste na zagrebačkom obilaznom prstenu.
Foto: Zagrebačka županija
Planovi za ovu godinu uključuju i dovršetak uređenja odmorišta Plitvice, vrijednog oko 15 milijuna eura, kao i rekonstrukciju čvora Rakitje, procijenjenu na gotovo 9 milijuna eura. Sve zajedno, ulaganja u prometno područje zagrebačke obilaznice u sljedećih godinu dana trebala bi dosegnuti oko 65 milijuna eura.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.
Na području Zagrebačke županije uskoro bi trebala započeti realizacija prvog sustava javnog navodnjavanja, projekta Lonjica, za koji je osigurano 5,8 milijuna eura europskih sredstava. Sustav će omogućiti navodnjavanje 268 hektara poljoprivrednih površina na području Brckovljana i Vrbovca.
Projekt ukupne vrijednosti 5.781.539 eura financirat će se u stopostotnom iznosu iz fondova Europske unije, kroz intervenciju 74.01. „Potpora za sustave javnog navodnjavanja“ u okviru Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske za razdoblje 2023. – 2027.
Zamjenik župana Zagrebačke županije Damir Tomljenović istaknuo je kako projekt predstavlja važan iskorak za županijsku poljoprivredu.
– Zagrebačka županija dobila je 5,8 milijuna eura za sustav javnog navodnjavanja i to će biti prvi takav sustav u Zagrebačkom županiji. Zbog toga smo izuzetno sretni i ponosni, rekao je Tomljenović.
Planirani sustav Lonjica obuhvatit će područje katastarskih općina Hrebinec, Lonjica i Negovec. Predviđena je izgradnja pregrade na vodotoku Lonja, zahvat vode iz novog akumulacijskog prostora, dovodni cjevovod između zahvatne građevine i crpne stanice te mreža tlačnih cjevovoda s hidrantima ukupne duljine 11,5 kilometara. U Zagrebačkoj županiji očekuju kako će novi sustav dugoročno omogućiti poljoprivrednicima prilagodbu proizvodnje i povećanje prinosa.
– To će biti višestruka korist za poljoprivrednike u našoj županiji, jer će oni moći, kad se taj sustav ugradi, s jednog uzgoja prijeći na povrtne kulture i na sjemenske kulture. To će unaprediti njihovu proizvodnju, poručio je Tomljenović.
Ugovor o financiranju projekta uručili su potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić te ravnatelj Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju Nikola Dolački. Tom prilikom Vlajčić je naglasio da su dodijeljena 24 ugovora od ukupno 54, kroz sedam različitih intervencija ukupne vrijednosti 24 milijuna eura.
– Danas smo uručili 24 od ukupno 54 ugovora iz sedam intervencija vrijednih 24 milijuna eura. Oni znače jaču preradu, sigurniji rad u šumarstvu, ulaganje u navodnjavanje u vremenima kad živimo u klimatskim ekstremima i znače sigurnost našim poljoprivrednicima koji žive od svoga rada, izjavio je Vlajčić.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.
Nakon prethodnih uspješnih akcija u sklopu projekta RACE 2, Zavod za hitnu medicinu Zagrebačke županije nastavlja s provedbom javnozdravstvenih akcija usmjerenih na prevenciju kardiovaskularnih bolesti.
Tijekom akcije građani će biti u mogućnosti izmjeriti indeks tjelesne mase, krvni tlak, razinu lipida i šećera u krvi te zasićenost krvi kisikom. Nakon toga dobit će mišljenje liječnika koji će ih, ovisno o rezultatima preventivne akcije, savjetovati o potrebi daljnjih pretraga.
Projekt zajedno provode Dom zdravlja Mostar, Zavod za hitnu medicinu Zagrebačke županije i Zavod za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore, a ukupna vrijednost projekta iznosi gotovo 2 milijuna eura od čega Europska Unija sufinancira 85%, a projektni partneri 15%.
Preventivne akcije održat će se u periodu od 14. svibnja do 27. lipnja između 8 i 12 sati u Ivanić-Gradu, Dugom selu, Svetoj Nedelji, Vrbovcu, Zaprešiću, Jastrebarskom i u Svetom Ivanu Zelini.
svibanj: Ivanić-Grad, Tržnica Maznica (Ulica kralja Tomislava 36a)
svibanj: Dugo Selo, raskrižje Ulice Josipa Zorića i Kolodvorske ulice (kod sata)
svibanj: Sveta Nedjelja, Trg Ante Starčevića.
lipanj: Vrbovec, Trg Petra Zrinskog
lipanj: Zaprešić, šetnica u Ulici Drage Švajcara
lipanj: Jastrebarsko, Strossmayerov trg
lipanj: Sveti Ivan Zelina, Trg Ante Starčevića
Dodatne informacije o samom projektu možete pročitati na službenim stranicama Zagrebačke županije
DO 15.000 EURA ZA SOLARNE ELEKTRANE Županija otvorila natječaj za poduzetnike
Mikro i mali poduzetnici iz Zagrebačke županije mogu dobiti do 15 tisuća eura bespovratnih sredstava za ugradnju solarnih elektrana, a prijave su otvorene do početka lipnja
Zagrebačka županija otvorila je novi natječaj za poduzetnike koji žele smanjiti troškove struje i uložiti u vlastitu proizvodnju energije. Riječ je o programu potpora za povećanje energetske učinkovitosti u sklopu kojeg mikro i mali gospodarstvenici mogu dobiti do 15.000 eura bespovratno za ugradnju fotonaponskih sustava, odnosno solarnih elektrana.
Natječaj je vrijedan 550 tisuća eura, a prijave su moguće do 5. lipnja 2026. godine.
Ovaj natječaj dio je šireg paketa potpora koje su županijske službe osigurale za 2026. godinu. Ukupno je kroz tri natječaja poduzetnicima namijenjeno oko 3 milijuna eura, uključujući potpore za konkurentnost te programe za poduzetnike početnike.
Potpora može pokriti do polovice prihvatljivih troškova, a odnosi se na nabavu i ugradnju solarnih panela te brojila za proizvodnju električne energije. Uvjet je da se sustav postavlja na objekt koji je u vlasništvu prijavitelja i koristi se za obavljanje registrirane djelatnosti. Važno je i da elektrana ne smije biti “predimenzionirana”, mora biti projektirana za vlastite potrebe, prema potrošnji iz prethodne godine.
Na natječaj se mogu javiti mikro i mali poduzetnici registrirani kao obrti, trgovačka društva, zadruge ili ustanove, uz uvjet da imaju sjedište na području Zagrebačke županije. Poseban naglasak stavljen je na poduzetnike iz prerađivačke industrije, kao i na sektor smještaja, ali isključivo na hotele, odmarališta i kampove.
Tekst natječaja, upute i prijavni obrazac dostupni su na službenim stranicama, a dodatne informacije mogu se dobiti putem e-mail adrese [email protected].
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.
Vrbovec je uvjerljivo slavio na gostovanju kod Mraclina rezultatom 5:0. Gosti su pitanje pobjednika riješili već u prvih pola sata igre, a junak susreta bio je trostruki strijelac Bruno Rihtar. Vrbovec je poveo već u 7. minuti kada je Bruno Rihtar preciznim udarcem s lijeve strane pogodio suprotni kut domaće mreže.
Isti je igrač u 20. minuti povećao prednost nakon ubačaja Janekovića u peterac, dok je u 29. minuti Ivančić, uz vrlo mlaku reakciju domaće obrane, lob udarcem svladao domaćeg vratara za visokih 3:0. Domaćin je najbolje prilike imao preko Igora Hajduka koji se dva puta našao sam pred gostujućim vratarom Cestarićem, no vratar Vrbovca oba je puta odlično reagirao.
U nastavku susreta gosti su rutinski kontrolirali igru i postigli još dva pogotka. Bruno Rihtar kompletirao je hat-trick u 75. minuti, a konačnih 5:0 postavio je Vilanca osam minuta prije kraja. Mraclin nije uspio realizirati svoje prilike, među kojima su se istaknuli pokušaji Ivana Kosa i Krilića, pa je Vrbovec zasluženo upisao uvjerljivu pobjedu.
IV. NL SREDIŠTE ZAGREB B, 26. kolo
MRACLIN – VRBOVEC 0:5
Stadion Nova graba. Gledatelja 70. Sutkinja: Marija Cikojević (Novaki). Pomoćnice: Katarina Ćulumović i Kristina Borojević.
Strijelci: 0:1 – B. Rihtar (7), 0:2 – B. Rihtar (20), 0:3 – Ivančić (29), 0:4 – B. Rihtar (75), 0:5 – Vilanca (83).
MRACLIN: Matejčić, Đurašić, Marjanović, J. Domitrović, Rajić, Matić, Krilić, Brdek (od 55. Tokić), Borovac (od 74. Smolković), Hajduk (od 46. Jančić), I. Kos. Trener: Marko Pancirov.
VRBOVEC: Cestarić, Colarić, B. Rihtar (od 75. Fugaj), Rak (od 55. Munđer), L. Kuzmek (od 75. Varga), F. Rihtar (od 55. Ivanković), Ivančić (od 66. Kobelščak), Janekonić (od 75. D. Kuzmek), Kovačić (od 66. Vilanca), Cetina, Besek. TRENER: Franko Barišić.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.