VIDEO Ribolov nije ribičija: Stolac od tisuću eura, štap od 13 metara i treće poluvrijeme
Dubravko Šeketa, predsjednik športsko-ribolovnog saveza Zagrebačke županije, govori o protekle 24 godine saveza na čijem je čelu, ali i o svemu što taj sport čini posebnim, teškim i zahtjevnim
Sportski ribolov po definiciji je sav ribolov, dok je sami natjecateljski dio izuzetno naporan, a u pojedinim državama svijeta i izuzetno cijenjen sport. A ja ću dodati i dosta skup sport, govori u serijalu “Sport Zagrebačke županije” Dubravko Šeketa, prvi čovjek županijskog športsko-ribolovnog saveza, u čijem sustavu se nalazi više od pet tisuća natjecatelja svih dobi.
– Naš savez postoji od lipnja 1999. godine i stalno rastemo i napredujemo. U ovom trenutku smo došli do te brojke od pet tisuća članova, što nas čini trećim najmasovnijim savezom u državi. Ispred nas su međimurski i osječko-baranjski, ali po rezultatima smo u vrhu – kaže.
Za one koji nisu bliski svijetu sportskog ribolova, nepoznanica je tu jako puno.
– Kad pričamo o natjecateljskom ribolovu, pričamo o vrlo strogim pravilima, budući da smo vezani i uz zakone o slatkovodnom ribarstvu, zakone o zaštiti prirode… Postoji desetak disciplina, neke su se pojavile ranije, neke kasnije, a nekakav temelj je lov ribe udicom na plovak, koji je i najzastupljeniji. Nakon toga slijedi šaranski ribolov, a u usponu je i fider ribolov – ističe Šeketa i dodaje:
– U natjecateljskom dijelu traži se dosta koncentracije i fizičke pripremljenosti. Samo natjecanje traje oko četiri sata, pri čemu se radi o ekipnim natjecanjima s pojedinačnim plasmanom. Govoreći o plovku, koji je najzahtjevniji, radi se o stalnom kretanju kroz ta četiri sata. Ako se u tom razdoblju, recimo, ulovi oko 500 riba, to znači da 500 puta moraš ustati, čučnuti, otkačiti ribu, izvući štap dugačak 13 metara… Sve je to jako zahtjevno, pogotovo ako vremenski uvjeti nisu idealni, a često nisu Čovjek mora stvarno biti i psihički i fizički spreman za takvo što. Morate imati na umu da na sve to dolaze i neka dva sata pripreme za natjecanje, pa onda i vaganje ribe, sve ostale procedure, da to sve skupa dođe do nekih osam-devet sati u komadu.
Što se tiče pribora, radi se o posebnoj vrsti opreme, koja se baš i ne može kupiti u bilo kojem dućanu.
– Za jednog natjecatelja, da bi mogao kvalitetno odraditi natjecanje, važno je krenuti od platforme, od stolca na kojem sjedi. Stolac srednje kvalitete stoji oko tisuću eura, iako ih ima i tri puta skupljih, no to su već fotelje. Štapovi stoje od nekih 700 pa sve do par tisuća eura, ovisno o disciplini i, naravno, mogućnostima. To su štapovi od grafita, dužine oko 13 metara, koji teže oko 900 grama. I s tim treba raditi četiri sata.
Na najjačim natjecanjima, primjerice na prvenstvu Hrvatske, zna se okupiti i vrlo značajan broj gledatelja.
– Bude tu i nekoliko tisuća gledatelja, ljudi dolaze, zanima ih, a atmosfera na tim natjecanjima mogla bi se usporediti s tenisom. Zabranjena je galama, jer to plaši ribu, treba paziti i na to da svaka natjecateljska staza ima svoju širinu, da svaki boks ima svoju dubinu…
I svaki natjecatelj, naravno, mora ispuniti cijeli niz preduvjeta da bi bio uspješan.
– Treninzi snage i kondicije su slični kao u drugim sportovima, ali posebno su važni treninzi na vodi. Bitno je uigrati motoriku, brzinu… Tamo gdje je riba brza, gdje posebno grize, ključno je biti vješt u načinu kako skinuti ribu, staviti novog crva, potegnuti, zategnuti… Sve su to finese koje se moraju utrenirati.
Ribolovci seniori traju do 55. godine, oni do 60 godina spadaju u kategoriju “master”, a svi stariji od toga su veterani. Među njima ima i ljudi od 80 godina, a s druge strane su klinci od četiri-pet godina, zaljubljeni u ribolov.
– Gotovo u pravilu to su djeca natjecatelja, a za njih je važno da budu dovoljno samostalni, budući da pravila zabranjuju da im itko pomaže, da bilo tko uđe u njihov boks. Zna to biti zabavno, kao i uvijek s klincima, ali uvijek je pitanje koliko će dugo ostati u tome.
A kad se završi natjecanje, kad se ova ekipa umori od ribolova, dođe vrijeme za ribičiju. I za, naravno, ribičke priče.
– Da, i vrhunski ribolovci ponekad odu na ribičiju. To je i najljepši dio. Kad sve završi, sjedneš uz štap i odmoriš uz pivu. To je nešto kao treće ribolovno poluvrijeme. Oni koji uživaju u vodi i ribolovu ne brinu u tim trenutima hoće li nešto uloviti, važno je guštati – zaključio je svoju priču Dubravko Šeketa.
Zagrebačka županija će ove godine gradovima i općinama dodijeliti milijun eura za razvoj poduzetničkih zona i poduzetničkih inkubatora.
Sredstva mogu iskoristiti za izgradnju energetske, komunalne, prometne i komunikacijske infrastrukture te komunalnih vodnih građevina do zone i u zoni, kao i za uređenje okoliša.
Također, sredstva se dodjeljuju i za izgradnju i opremanje poduzetničkih inkubatora i njihovih okoliša.
Maksimalno ostvariv iznos potpore je 150 tisuća eura, a postotak sufinanciranja ovisi o indeksu razvijenosti grada ili općine.
Županijski poziv je otvoren do iskorištenja sredstava, a najkasnije do 30. Studenoga.
Zagrebačka županija ove godine uvodi paket stimulativnih mjera vrijedan 558.400 eura kako bi privukla i zadržala zdravstvene radnike u svojim ustanovama. Novac je namijenjen liječnicima specijalistima, magistrima farmacije i medicinske biokemije, ali i medicinskim sestrama, tehničarima i drugim zdravstvenim djelatnicima koji se odluče raditi u sustavu kojem je osnivač Županija.
Prema informacijama portala Župan.hr, najveći dio sredstava, 310.240 eura, predviđen je za subvencije pri kupnji prve nekretnine. Pojedinačni iznos potpore iznosi 10.000 eura neto, a procjena je da će mjeru koristiti 20 zdravstvenih radnika. Subvencija se odnosi na kupnju stana ili kuće, gradnju, kao i kupnju zemljišta za prvu nekretninu. Dodatnih 155.120 eura osigurano je za opremanje prve nekretnine. Iznos od 5.000 eura neto po korisniku namijenjen je za namještaj i kućanske uređaje, također za 20 korisnika.
Uvodi se i jednokratni bonus dobrodošlice u iznosu od 2.000 eura za one koji se zaposle u ustanovama kojima je osnivač Županija. Za tu je mjeru osigurano 62.040 eura, a ostvarivat će se temeljem javnog poziva za razdoblje od 2026. do 2030. godine.
Dio sredstava, 31.000 eura, predviđen je i za sufinanciranje doškolovanja medicinskih sestara i tehničara, fizioterapeuta te laboratorijskih tehničara. Županija će pokrivati polovicu godišnje školarine, do najviše 1.000 eura po korisniku.
Zagrebačka županija u 2026. godini dodjeljuje 1,9 milijuna eura za projekte i programe udruga, uključujući zdravstvene, socijalne, kulturne, obrazovne, braniteljske i ekološke aktivnosti. Trenutačno je otvoreno 7 od 12 javnih natječaja. Za zdravstvene, socijalne i humanitarne programe dostupno je 420 tisuća eura, dok udruge proizašle iz Domovinskog rata mogu konkurirati za 100 tisuća eura.
Iz područja poljoprivrede i lovstva prijave za veće infrastrukturne projekte traju do 5. ožujka, dok je javni poziv za lovstvo otvoren do 31. listopada. Natječaj za ribarstvo također je otvoren do 5. ožujka, kao i onaj za poljoprivredne udruge.
Kulturne, socijalne, humanitarne i druge neprofitne organizacije mogu se prijaviti na javni poziv vrijedan 510 tisuća eura do 15. studenoga. Ustanove za obrazovanje odraslih prijave za nabavu opreme podnose do 31. listopada. Natječaji za zaštitu okoliša te projekte iz područja ljudskih prava i demokratske kulture bit će raspisani u ožujku, a poziv za pomoć Hrvatima izvan Hrvatske se također očekuje tijekom ožujka.
Zagrebačka županija ove godine za kulturu izdvaja 664.500 eura, što je gotovo 50 % više nego lani. Novac ide za 260 različitih projekata, od muzeja i knjižnica do KUD-ova i samostalnih umjetnika. Prva tranša sredstava već je dodijeljena ustanovama čiji su osnivači gradovi i općine, turističkim zajednicama te Specijalnoj bolnici Gornja Bistra. Druga tranša, koja pokriva udruge i umjetnike, bit će isplaćena do kraja veljače.
Među projektima koji dobivaju potporu su Velikogorički brass festival, Samoborska glazbena jesen, aktivnosti u Muzeju Matije Skurjenija, oslikavanje javnih površina u Vrbovcu, recitali kajkavskog pjesništva u Zelini, kao i obnova fonda i zavičajnih zbirki svetonedeljske knjižnice. Županija financira i Jaska art festival, izložbe karikaturista u Ivanić-Gradu te retrospektivnu izložbu likovnih umjetnika u Dugom Selu.
Zamjenik župana Ervin Kolarec istaknuo je da kulturni djelatnici “nose kulturni i društveni život” te da Županija želi da građani aktivno sudjeluju u programima.
“Upravo su oni nosioci kulture na području Zagrebačke županije. U odnosu na prošlu godinu to je uvećanje za čak 220 tisuća eura i vjerujemo da ove programe i projekte koje smo financijski podržali, da će itekako biti interesantni našim žiteljima, da će oni ove kulturne ustanove posjećivati i da će na kvalitetan način moći upotpuniti svoje slobodno vrijeme”, rekao je Kolarec.
Ulaganja je komentirao i Željko Barun, zamjenik gradonačelnika grada Zaprešića.
“Želim zahvaliti Zagrebačkoj županiji što je prvenstveno se odlučila da u ovom našem prelijepom gradu Zaprešiću dodijeli ove ugovore za naše kulturne djelatnike. To nam znači da bi naši kulturnjaci mogli što kvalitetnije raditi svoje programe koje su planirali provesti u djelo te našim građanima prikazati čime se sve oni bave i što treba čuvati u našem gradu”.
Zagrebačka županija zaslužila je ulazak u utrku za naslov Europske regije sporta 2027., čijim bi osvajanjem osvojila priznanje najatraktivnije regije u razvoju sporta i promicanju zdravog načina života u Europi.
Partner udruženja ACES iz Bruxellesa, Berislav Čižmek, danas je uručio certifikat o prihvaćanju kandidature zamjeniku župana Ervinu Kolarecu.
– Ovim aktom Zagrebačka županija dokazuje svoju sposobnost ispunjavanja svih kriterija za ulazak u završnu fazu izbora za Europsku regiju sporta 2027. Nastavit ćemo kontinuirano pratiti razvoj i kvalitetu sportskih programa i infrastrukture u tekućoj godini – rekao je Čižmek te istaknuo kako će posebna pažnja biti posvećena dostupnosti sporta svim građanima, zajedničkom djelovanju županije i lokalnih zajednica te dugoročnoj održivosti sportskih politika.
Zagrebačka županija u 2026. godini izdvaja rekordnih 2,5 milijuna eura za razvoj i rad sportskih saveza i klubova, školski sport, parasport, sportsku rekreaciju, nagrađivanje uspješnih sportaša te organizaciju velikih sportskih događanja te za izgradnju i obnovu sportskih dvorana, igrališta i terena. Također je odobreno 88,4 milijuna eura bespovratnih sredstava iz NPOO-a za gradnju i dogradnju školskih objekata.
– Kontinuiranim ulaganjima pokazujemo da sport u Zagrebačkoj županiji nije trošak, nego ulaganje u zdravlje i kvalitetu života građana. Vjerujem da će naš rad, rezultati i energija naših sportaša biti prepoznati i nagrađeni ovim europskim priznanjem – rekao je Kolarec, ističući da Zagrebačka županija ima sve što je potrebno za osvajanje titule Europske regije sporta 2027.
Završna odluka i svečana dodjela priznanja održat će se krajem 2027. godine u Europskom parlamentu u Bruxellesu.