VIDEO Ribolov nije ribičija: Stolac od tisuću eura, štap od 13 metara i treće poluvrijeme
Dubravko Šeketa, predsjednik športsko-ribolovnog saveza Zagrebačke županije, govori o protekle 24 godine saveza na čijem je čelu, ali i o svemu što taj sport čini posebnim, teškim i zahtjevnim
Sportski ribolov po definiciji je sav ribolov, dok je sami natjecateljski dio izuzetno naporan, a u pojedinim državama svijeta i izuzetno cijenjen sport. A ja ću dodati i dosta skup sport, govori u serijalu “Sport Zagrebačke županije” Dubravko Šeketa, prvi čovjek županijskog športsko-ribolovnog saveza, u čijem sustavu se nalazi više od pet tisuća natjecatelja svih dobi.
– Naš savez postoji od lipnja 1999. godine i stalno rastemo i napredujemo. U ovom trenutku smo došli do te brojke od pet tisuća članova, što nas čini trećim najmasovnijim savezom u državi. Ispred nas su međimurski i osječko-baranjski, ali po rezultatima smo u vrhu – kaže.
Za one koji nisu bliski svijetu sportskog ribolova, nepoznanica je tu jako puno.
– Kad pričamo o natjecateljskom ribolovu, pričamo o vrlo strogim pravilima, budući da smo vezani i uz zakone o slatkovodnom ribarstvu, zakone o zaštiti prirode… Postoji desetak disciplina, neke su se pojavile ranije, neke kasnije, a nekakav temelj je lov ribe udicom na plovak, koji je i najzastupljeniji. Nakon toga slijedi šaranski ribolov, a u usponu je i fider ribolov – ističe Šeketa i dodaje:
– U natjecateljskom dijelu traži se dosta koncentracije i fizičke pripremljenosti. Samo natjecanje traje oko četiri sata, pri čemu se radi o ekipnim natjecanjima s pojedinačnim plasmanom. Govoreći o plovku, koji je najzahtjevniji, radi se o stalnom kretanju kroz ta četiri sata. Ako se u tom razdoblju, recimo, ulovi oko 500 riba, to znači da 500 puta moraš ustati, čučnuti, otkačiti ribu, izvući štap dugačak 13 metara… Sve je to jako zahtjevno, pogotovo ako vremenski uvjeti nisu idealni, a često nisu Čovjek mora stvarno biti i psihički i fizički spreman za takvo što. Morate imati na umu da na sve to dolaze i neka dva sata pripreme za natjecanje, pa onda i vaganje ribe, sve ostale procedure, da to sve skupa dođe do nekih osam-devet sati u komadu.
Što se tiče pribora, radi se o posebnoj vrsti opreme, koja se baš i ne može kupiti u bilo kojem dućanu.
– Za jednog natjecatelja, da bi mogao kvalitetno odraditi natjecanje, važno je krenuti od platforme, od stolca na kojem sjedi. Stolac srednje kvalitete stoji oko tisuću eura, iako ih ima i tri puta skupljih, no to su već fotelje. Štapovi stoje od nekih 700 pa sve do par tisuća eura, ovisno o disciplini i, naravno, mogućnostima. To su štapovi od grafita, dužine oko 13 metara, koji teže oko 900 grama. I s tim treba raditi četiri sata.
Na najjačim natjecanjima, primjerice na prvenstvu Hrvatske, zna se okupiti i vrlo značajan broj gledatelja.
– Bude tu i nekoliko tisuća gledatelja, ljudi dolaze, zanima ih, a atmosfera na tim natjecanjima mogla bi se usporediti s tenisom. Zabranjena je galama, jer to plaši ribu, treba paziti i na to da svaka natjecateljska staza ima svoju širinu, da svaki boks ima svoju dubinu…
I svaki natjecatelj, naravno, mora ispuniti cijeli niz preduvjeta da bi bio uspješan.
– Treninzi snage i kondicije su slični kao u drugim sportovima, ali posebno su važni treninzi na vodi. Bitno je uigrati motoriku, brzinu… Tamo gdje je riba brza, gdje posebno grize, ključno je biti vješt u načinu kako skinuti ribu, staviti novog crva, potegnuti, zategnuti… Sve su to finese koje se moraju utrenirati.
Ribolovci seniori traju do 55. godine, oni do 60 godina spadaju u kategoriju “master”, a svi stariji od toga su veterani. Među njima ima i ljudi od 80 godina, a s druge strane su klinci od četiri-pet godina, zaljubljeni u ribolov.
– Gotovo u pravilu to su djeca natjecatelja, a za njih je važno da budu dovoljno samostalni, budući da pravila zabranjuju da im itko pomaže, da bilo tko uđe u njihov boks. Zna to biti zabavno, kao i uvijek s klincima, ali uvijek je pitanje koliko će dugo ostati u tome.
A kad se završi natjecanje, kad se ova ekipa umori od ribolova, dođe vrijeme za ribičiju. I za, naravno, ribičke priče.
– Da, i vrhunski ribolovci ponekad odu na ribičiju. To je i najljepši dio. Kad sve završi, sjedneš uz štap i odmoriš uz pivu. To je nešto kao treće ribolovno poluvrijeme. Oni koji uživaju u vodi i ribolovu ne brinu u tim trenutima hoće li nešto uloviti, važno je guštati – zaključio je svoju priču Dubravko Šeketa.
Zagrebačka županija pokrenula je ovogodišnji postupak dodjele javnih priznanja, a prijedlozi za istaknute pojedince i organizacije zaprimaju se do 30. travnja 2026. godine. Riječ je o priznanjima koja se dodjeljuju onima koji su svojim djelovanjem ostavili značajan trag u razvoju županije ili pridonijeli njezinu ugledu u Hrvatskoj i izvan nje.
U izbor mogu ući i domaći i strani kandidati, a prijedloge mogu podnijeti širok krug predlagatelja – od županijskih vijećnika i radnih tijela skupštine do građana, udruga, poduzeća, vjerskih zajednica te kulturnih i sportskih institucija.
Kriteriji za dodjelu priznanja obuhvaćaju niz područja – od gospodarstva i znanosti do kulture, obrazovanja i umjetnosti – pri čemu se naglasak stavlja na dugotrajan i iznimno vrijedan doprinos. Traže se kandidati čiji su rezultati trajni, mjerljivi i vidljivi u unapređenju pojedinih sektora, ali i oni koji su svojim radom pridonijeli međunarodnoj prepoznatljivosti Zagrebačke županije.
Osim konkretnih postignuća, važan element pri odabiru je i ugled koji kandidat uživa u svojoj sredini, kao i njegov doprinos promicanju hrvatskog suvereniteta, samostalnosti i identiteta.
Iz Zagrebačke županije pozivaju sve zainteresirane da iskoriste priliku i predlože pojedince i organizacije koji su obilježili proteklo razdoblje.
U Društvenom domu u Strmcu okupili su se obrtnici i poduzetnici iz cijele regije na 9. Obrtničkom forumu Zagrebačke županije, godišnjem događaju koji organiziraju Obrtnička komora Zagreb i Zagrebačka županija. Susret je još jednom poslužio kao platforma za razmjenu iskustava, predstavljanje aktualnih mjera potpore te raspravu o izazovima s kojima se sektor suočava.
Jedna od ključnih tema bile su financijske potpore. Zamjenik župana Ervin Kolarec istaknuo je kako su u ovogodišnjem proračunu osigurana tri milijuna eura za razvoj poduzetništva i obrtništva, pri čemu dio sredstava već ide kroz aktualni natječaj za početnike, dok se novi programi očekuju uskoro. „U tijeku je javni natječaj za poduzetnike početnike za koje je osiguran ukupan iznos od 400 tisuća eura bespovratnih potpora, a u travnju će biti raspisani natječaji za dodjelu bespovratnih sredstva za jačanje konkurentnosti odnosno proizvodne i neproizvodne djelatnosti poduzetnika ukupne vrijednosti 2,1 milijun eura te pola milijuna eura za postavljanje solarnih panela na proizvodne objekte“, rekao je Kolarec. Podsjetio je i kako se Zagrebačka županija po nizu ekonomskih pokazatelja nalazi među vodećima u Hrvatskoj, što je, kako je naglasio, rezultat kvalitetnog rada obrtnika i poduzetnika.
Da su upravo obrtnici ključ stabilnosti lokalnog gospodarstva, poručio je predsjednik Obrtničke komore ZagrebAntun Trojnar, koji je fokus stavio na dugoročne izazove struke. „Na ovogodišnjem Obrtničkom forumu Zagrebačke županije otvaramo pitanja koja su ključna za opstanak i razvoj obrtništva — od obrazovanja i zapošljavanja do očuvanja identiteta naših gradova jer su obrtnici temelj lokalnog gospodarstva i važno je da zajedno tražimo konkretna rješenja za izazove s kojima se susreću“, naglasio je Trojnar. Dodao je kako upravo ovakvi susreti potvrđuju važnost partnerstva između institucija i obrtnika.
Pozitivni trendovi vidljivi su i među mlađim generacijama. Kako je istaknuto, interes za obrtnička zanimanja raste, što potvrđuju i rezultati nedavno održanog Zagrebačkog obrtničkog sajma, ali i popunjene kvote u srednjim strukovnim školama posljednjih godina.
Uz uvodne govore, forum je donio i konkretne rasprave kroz dva tematska panela. Prvi se bavio problemom nedostatka radne snage te potrebom boljeg povezivanja obrazovnog sustava s realnim potrebama tržišta rada. U drugom planu bio je širi društveni kontekst – uloga obrtnika u očuvanju identiteta gradova, tradicije i razvoju kontinentalnog turizma.
Razgovori u Strmcu pokazali su da, unatoč izazovima, postoji jasna volja za suradnjom i pronalaženjem rješenja koja bi mogla osigurati stabilan i održiv razvoj obrtništva u Zagrebačkoj županiji.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.
Turistički djelatnici, iznajmljivači, organizatori događanja i svi koji razvijaju turističku ponudu imaju nešto manje od mjesec dana za prijavu na ovogodišnje izdanje nagrade „Ruža Zagrebačke županije“. Prijave su otvorene do 24. travnja, a u fokusu su rezultati ostvareni tijekom posljednjih godinu dana.
Riječ je o četvrtom izdanju nagrade koja je u međuvremenu postala jedno od ključnih priznanja u županijskom turizmu. Cilj joj je izdvojiti one koji podižu kvalitetu ponude, bilo kroz konkretne projekte, nove ideje ili svakodnevni rad s gostima.
Natjecanje je podijeljeno u osam kategorija, a raspon je širok, od održivih i inovativnih projekata, preko eno-gastro ponude i smještaja, pa sve do digitalnih rješenja i manifestacija. Osim projekata i tvrtki, priznanja idu i pojedincima koji se ističu profesionalnošću u turizmu.
“Ruža Zagrebačke županije od samog početka prije četiri godine, osmišljena je kao projekt koji se više od same nagrade, ona je platforma koja prepoznaje i slavi ljude, projekte koji našu cijelu županiju čine atraktivnijom turističkom destinacijom. Četvrto izdanje donosi osvježeni vizualni identitet nadahnut bogatom tradicijom našeg kraja, a istovremeno simbolizira suvremeni duh inovacija koji želimo promicati, stoga pozivam sve dionike turističkog sektora, od ugostitelja, iznajmljivača, vodiča, digitalnih kreatora, organizatora događanja, da se prijave i pokažu što sve naša županija može ponuditi”, istaknula je Direktorica turističke zajednice Ivana Alilović.
Ovogodišnje izdanje donosi i promjene u vizualnom identitetu. Inspiracija dolazi iz tradicionalnih motiva Turopolja, a svaka kategorija ima svoju boju, što bi trebalo olakšati prepoznatljivost i dodatno istaknuti raznolikost ponude.
Pravo prijave imaju i fizičke i pravne osobe iz javnog i privatnog sektora, uz uvjet da su projekti provedeni na području županije u proteklih godinu dana. O najboljima će odlučivati peteročlano neovisno povjerenstvo, a vrednovat će se kvaliteta izvedbe, originalnost i konkretni rezultati.
Foto: Prva solarna elektrana postavljena na Veleučilište Velika Gorica/Gorica.hr
Broj sunčanih elektrana u Hrvatskoj naglo raste. Prema najnovijim podacima koje prenosi Župan.hr, u zemlji je trenutno više od 43 tisuće solarnih elektrana, dok ih je 2021. bilo oko 4 tisuće.
Najveći broj priključenih elektrana, nalazi se upravo u Zagrebačkoj županiji, čime prednjači ispred Grada Zagreba i Splitsko-dalmatinske županije. Kada se gleda samo sektor kućanstava, Zagrebačka županija ponovno je na vrhu s više od 3 tisuće solarnih sustava.
Ovako snažan rast povezuje se s državnim i lokalnim potporama te sve većim interesom građana i poduzetnika za energetsku neovisnost. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost nastavlja s poticajima, a nedavno je najavio dodatnih 20 milijuna eura, za solarne elektrane, dizalice topline i baterijske sustave. Također, i županija se uključila se vlastitim mjerama. Prošle godine pokrenula je program vrijedan 500 tisuća eura za poduzetnike, koji mogu dobiti do 15 tisuća eura bespovratno za ugradnju fotonaponskih sustava.
Iako većinu solarnih elektrana, više od 35 tisuća, čine kućanstva, poduzetnici i dalje prednjače u ukupnoj instaliranoj snazi. Na razini Hrvatske, poslovni sektor ima gotovo tri puta veću priključnu snagu od kućanstava, a u županiji ukupna snaga priključenih solarnih elektrana doseže oko 108 MW, što je svrstava među vodeće regije u zemlji, odmah iza Splitsko-dalmatinske.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.
Povodom nadolazećeg Uskrsa, u prostorijama Zagrebačke županije održana je prigodna prodajna izložba radova učeničkih zadruga s područja županije. Na izložbi se ove godine predstavilo deset učeničkih zadruga koje su izložile i ponudile svoje proizvode.
Posjetitelji su mogli razgledati raznovrsne predmete s uskršnjim motivima – od ručno oslikanih i heklanih pisanica do ukrasa izrađenih decoupage tehnikom. Uz dekorativne proizvode, u ponudi su bili i čajevi, domaći proizvodi te prirodna kozmetika.
Izložbu je obišao zamjenik župana Ervin Kolarec, koji je istaknuo dugogodišnju podršku županije učeničkim zadrugama:
„Zagrebačka županija već pune 24 godine potiče i daje punu podršku našim učeničkim zadrugama. Evo moram reći da prepoznajemo njihov rad, njihovo djelovanje, prepoznajemo njihov poduzetnički duh, njihovu inovativnost, njihovu kreativnost. U ovoj godini smo upravo za rad učeničkih zadruga povećali financijske sredstva i osigurali 37.000 eura jer ulaganje u našu mladost je ulaganje u svjetlu budućnost Zagrebačke županije“.
Na važnost kontinuiranog rada s učenicima ukazala je i voditeljica učeničke zadruge Vida Srednje škole Vrbovec, Marijana Radić:
„Na uskrsnom sajmu radimo već pet godina i učenici redovito sudjeluju u svim našim radionicama. Imamo sedam sekcija i jedna od najaktivnijih je sekcija kuharstva i sekcija kreativnosti, kreativna sekcija gdje se izrađuju ovakvi prigodni ukrasi te prehrambeni proizvodi koje naša zadruga nudi na svim sajmovima i na svim događanjima unutar lokalne zajednice i šire.“
Na području Zagrebačke županije trenutno djeluje 47 učeničkih zadruga u kojima sudjeluje oko 5400 učenika. Dvije zadruge djeluju pri centrima za odgoj i obrazovanje u Lugu Samoborskom i Velikoj Gorici, šest ih je u srednjim školama, dok su ostale u osnovnim školama.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.