Povijest čokolade je duga i uzbudljiva, a prvi proizvođači i konzumenti bili su Maje i Azteci. U Europu je stigla zahvaljujući Kristoforu Kolumbu, dok je njezina masovna proizvodnja započela tek u 19. stoljeću. Proizvodnjom čokolade, odnosno čokoladnih slastica, prošle godine počela se baviti i gorička obitelj Marković. Glavni akteri su otac Dragutin i kćer Marcela koji u svojoj maloj tvornici u Kurilovcu stvaraju slatka čuda pod nazivom ChoCo.
– Naš put čokolade je krenuo s mišlju da krenemo s nečim novim na hrvatskom tržištu. Vidjeli smo da je prazan prostor u domeni namaza, pa smo počeli proizvoditi kakao namaze od bundeve, rogača i žira. Mislim da smo jedini u Hrvatskoj koji imaju namaz od žira, što istovremeno predstavlja i turopoljske šume – ističe Dragutin Marković te dodaje kako to ujedno postaje i gorički brand.
– Također, sve popularniji postaju i turopoljski tartufi pa smo i njih iskoristili u našim slasticama. Napravili smo manje količine i čekamo odjek kupaca – dodaje Dragutin.
Gorička obitelj Marković bavi se proizvodnjom čokoladnih slastica foto:Petra Škrinjarić/cityportal.hr
Osim sve popularnijih namaza, proizvode i čokoladne dražeje, a sve je krenulo s bučinim košticama. Svoj čokoladni omot našli su i lješnjaci, bademi, aronija, koje otkupljuju od lokalnih OPG-ova. Od konkurencije na tržištu, ističu se kvalitetom, smatra gospodin Marković. A to potvrđuju i sami kupci.
– U naše proizvode stavljamo vrhunske sastojke i tko god ih proba, uvijek nam se vraća – kaže Dragutin.
I dok je on zadužen za proizvodnju čokoladnih dražeja, kćer Marcela, pomalo samouka slastičarka, ručno izrađuje praline.
– Uvijek me privlačilo slastičarstvo, a s čokoladom sam se upoznala sasvim slučajno. Tu je krenula ta ljubav. Počela sam proučavati temperiranje, vrste čokolade, sve što se od nje može napraviti. Krenula sam istraživati, učila se i eksperimentirala. Sve sam naučila sama – kaže Marcela Marković Halkić.
Gorička obitelj Marković bavi se proizvodnjom čokoladnih slastica foto:Petra Škrinjarić/cityportal.hr
A okusi!? Tu su praline s bučinim uljem i sjemenkama, košuljice tamne čokolade punjene slanom karamelom, marcipanom, karameliziranim lješnjakom u lješnjak pasti…
– Sve ovo što sam napravila i što inače radim je meni fino. Svi okusi su, mogu reći, moji najdraži okusi. Naravno da poslušamo kupca kada nam nešto predloži. Napravimo to i isprobamo, ali uvijek se vraćamo klasičnim okusima i punjenjima – ističe Marcela i dodaje kako je pri izradi pralina najbitnije da je čokolada dobro istemperirana.
– Bitno je i da je krema dobre konzistencije, da je fina, ali i da to radite s puno ljubavi. Za izradu jedne bombonjere potrebno nam je otprilike dva dana, od samog početka pa do završnog pakiranja – priča nam.
– Kod recepture uvijek vrijedi zlatno pravilo. Što stavljate veći postotak skuplje sirovine to je i finalni proizvod bolji. Tu ne šparamo, imamo manju zaradu, ali mislimo da će se kvaliteta isplatiti i da će ljudi to prepoznati – kaže Dragutin.
Gorička obitelj Marković bavi se proizvodnjom čokoladnih slastica foto:Petra Škrinjarić/cityportal.hr
Posla je nekada više, nekada manje, no ovom uigranom dvojcu kada zagusti uskače i ostatak obitelji.
– Imam tri kćeri. Najstarija je krenula sa mnom u posao, ali kada je gužva i ne stignemo pakirati ambalažu, uključe se svi članovi obitelji. Navečer, uz TV, sjednemo zajedno i slažemo kutije. Baš kako su se nekada obitelji družile – prepričava nam Dragutin.
Unatoč teškoj godini, planova imaju mnogo. Želja im je otvoriti vlastitu trgovinu sa slasticama u Zvonimirovoj ulici, ali i unaprijediti pogon uz pomoć europskih fondova.
– Kontaktirali smo gorički poduzetnički centar i planiramo se prijaviti na natječaj. S dobivenim sredstvima kupili bi rashladni tunel s kojim bi mogli proizvoditi čokoladne table, a što bi nam puno pomoglo u našem poslovanju – objašnjava Dragutin.
Sve što nosi naziv ručno rađeno, dobiva na težini i postaje sve više cijenjeno među kupcima i potrošačima.
– Zadovoljstvo je kada iz prve ruke dobijete odgovor od svojih kupaca da je sve fino i da su zadovoljni. Ništa se ne može usporediti s time kada imate svoj vlastiti posao i svaki puta bi odabrala isto – završava Marcela.
Inače, ChoCo proizvode možete kupiti online na njihovoj web stranici ili putem društvene mreže, a dostava za područje Velike Gorice je besplatna.
Velika Gorica ulazi u završnu fazu velikog infrastrukturnog ciklusa kojim se dodatno podiže razina komunalnih usluga i zaštite okoliša, a jedan od ključnih projekata je izgradnja novog postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda.
U sklopu šireg zahvata već je izvedeno više od 145 kilometara kanalizacijske mreže te više od 5.000 priključaka, dok će građani do kraja godine dobiti obavijesti o mogućnosti spajanja. Detalje o radovima koje su obišli gradonačelnik Ačkar i predsjednik uprave Vodoopskrbe Ivan Rak, pogledajte u videu:
VIDEO Dobrodošao Petek na Gorice! Danas hrana ‘po domaći’, gljive na tanjuru i Donat drift
Na jutarnjem izdanju popularnog događanja posjetitelji su obilazili štandove lokalnih proizvođača, a u Centru za posjetitelje obavljala su se i preventivna mjerenja u suradnji s Ljekarnama Zagrebačke županije.
Od jutarnjih sati, građani imaju priliku prošetati jednom od omiljenih manifestacija našeg grada, Petek na Gorice. Posjetitelji su mogli obići MLJAC i ART plac, gdje su lokalni proizvođači i kreativci ponudili raznovrsne proizvode, od svježeg kruha, meda i štrukli do gljiva i ručno rađenih predmeta.
Osim kupovine i razgledavanja, dio programa bio je posvećen i zdravlju. U Centru za posjetitelje organizirano je preventivno mjerenje dostupno svim posjetiteljima, u suradnji s Ljekarnama Zagrebačke županije.
Kako je pojasnila Maja Glamuzina, magistrica farmacije iz Ljekarni Zagrebačke županije u Velikoj Gorici, cilj njihova dolaska bio je omogućiti građanima brzu provjeru osnovnih zdravstvenih pokazatelja.
“I ovaj put smo se odazvali na poziv Turističke zajednice grada Velike Gorice. Nama je uvijek drago da možemo izaći iz svojih prostora i družiti se s građanima. Radimo ono što je nekako najbrži screening općeg stanja građana, mjerimo šećer u krvi, određujemo kolesterol, mjerimo krvni tlak. Imamo kolegicu nutricionisticu koja određuje indeks tjelesne mase i sastav tijela. Zanimljivo je uvijek čuti koliki su nam masa mišića i masa kostiju. Imamo i oftalmologinju koja mjeri očni tlak. Također, radimo i savjetovanje o dodacima prehrani koji su korisni u nekakvim zdravstvenim tegobama, za energiju, povišen kolesterol i tako dalje”, pojasnila je.
Popodnevni dio programa nastavlja se u 16 sati k sa sajmom „Gljive na Gorice”, DONUT drift showom te raznim sportskim aktivnostima.
Zagrebačka županija dobila četiri NPOO ugovora za škole i jednosmjensku nastavu
Realizacijom ovih projekata očekuje se rasterećenje postojećih kapaciteta i stvaranje uvjeta za kvalitetniji obrazovni sustav, osobito u sredinama koje bilježe rast broja učenika.
Zagrebačkoj županiji dodijeljena su nova sredstva za četiri školska projekta ukupne vrijednosti 7,4 milijuna eura, usmjerena na proširenje kapaciteta i poboljšanje uvjeta rada u školama.
Ugovore za projekte izgradnje, rekonstrukcije i opremanja osnovnih škola uručili su predsjednik Vlade Andrej Plenković, ministar Radovan Fuchs i ravnatelj SAFU-a Dragan Jelić. Riječ je o dijelu šireg investicijskog ciklusa kojim se želi omogućiti rad u jednoj smjeni i razvoj cjelodnevne škole.
Četiri projekta na području županije
Najveći pojedinačni iznos, 4,7 milijuna eura iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, osiguran je za dogradnju Osnovne škole Bistra. Projekt uključuje nove učionice, sportsku dvoranu i uređenje okoliša, a ukupna vrijednost investicije procijenjena je na 6,8 milijuna eura, pri čemu će ostatak financirati Zagrebačka županija.
U Dugom Selu planirana je izgradnja manje sportske dvorane uz Osnovnu školu Josipa Zorića, za što je odobreno 1,2 milijuna eura, dok će županija osigurati dodatna sredstva do ukupnih 1,7 milijuna eura.
Na jaskanskom području predviđena je izgradnja dviju manjih sportskih dvorana – u područnim školama Desinec i Cvetković. Za te projekte iz NPOO-a je osigurano ukupno 1,5 milijuna eura, dok će ostatak sredstava, do ukupne vrijednosti od oko 3,4 milijuna eura, također pokriti županija.
Zamjenik župana Ervin Kolarec istaknuo je značaj ovih ulaganja:
„Kada govorimo o Nacionalnom planu oporavka i otpornosti, za 22 školska objekta koja ćemo raditi i nadograđivati, do sada smo ishodili 98 milijuna eura bespovratnih sredstava, a ukupna vrijednost je 121 milijun eura. Dakle, ovu razliku od 23 milijuna eura osigurat će Zagrebačka županija iz vlastitog proračuna. Također ovdje želim istaknuti da je Zagrebačka županija prijavila još pet školskih objekata i vjerujemo da ćemo uskoro dobiti i odluku i popisati ugovore te da ćemo na kraju imati 27 školskih objekata koje ćemo graditi. Moram istaknuti da je to doista povijesno ulaganje u školstvo, povijesno ulaganje u naše mlade i naše najmlađe sugrađane na području Zagrebačke županije.“
Cilj – jednosmjenska nastava i bolji uvjeti
Ukupno gledano, Zagrebačkoj županiji je kroz NPOO do sada odobreno 98 milijuna eura za 22 školska objekta, čija ukupna vrijednost doseže 121 milijun eura.
Premijer Plenković naglasio je da je na nacionalnoj razini već dodijeljeno 340 ugovora vrijednih dvije milijarde eura. Ravnatelj Osnovne škole Bistra Eduard Kovačević osvrnuo se na značaj projekta za lokalnu zajednicu: „Mi smo škola s oko 600 učenika u zadnjih desetak godina. Radili smo dugo vremena u tri smjene. Danas polako prelazimo na rad u jednoj smjeni što čini izuzetno zadovoljstvo. Također, želim napomenuti da smo kraj koji se razvija, koji se izgrađuje, gdje nam svakodnevno dolaze novi ljudi, novi doseljenici, gdje se povećava broj djece i to će činiti vjerojatno našu školu u budućnosti perspektivno na način da ćemo kroz kvalitetniji sustav obrazovanja moć postići bolje rezultate“.
Realizacijom ovih projekata očekuje se rasterećenje postojećih kapaciteta i stvaranje uvjeta za kvalitetniji obrazovni sustav, osobito u sredinama koje bilježe rast broja učenika.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji s Zagrebačkom županijom.
Velika Gorica i Zagrebačka županija prednjače u APN zahtjevima za prvu nekretninu
U kontekstu Zagrebačke županije, koja bilježi 345 odobrenih zahtjeva, jasno je da upravo ovaj prostor predstavlja jedno od ključnih područja za rješavanje stambenog pitanja mladih.
Velika Gorica i Zagrebačka županija nalaze se među najistaknutijim područjima po broju odobrenih zahtjeva za državne potpore mladima pri kupnji ili gradnji prve nekretnine, pokazuju najnoviji podaci APN-a.
Do 8. travnja 2026. godine Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama zaprimila je ukupno 5.280 zahtjeva za povrat poreza. Riječ je o mjeri kojom država nastoji olakšati mladim građanima i obiteljima rješavanje stambenog pitanja, a dosad je odobrena isplata gotovo 27 milijuna eura.
Velika Gorica među vodećim gradovima
Posebno se ističe Velika Gorica, koja se s 130 odobrenih zahtjeva svrstava među gradove s najvećim interesom za ovu mjeru. Time se nalazi odmah iza najvećih urbanih središta poput Zagreba, Splita i Rijeke.
U kontekstu Zagrebačke županije, koja bilježi 345 odobrenih zahtjeva, jasno je da upravo ovaj prostor predstavlja jedno od ključnih područja za rješavanje stambenog pitanja mladih. Blizina glavnog grada, ali i nešto pristupačnije cijene nekretnina, očito su među glavnim razlozima pojačanog interesa.
Ukupna vrijednost odobrenih potpora dosegnula je 27.183.298 eura, a najveći broj odobrenih zahtjeva dolazi iz Grada Zagreba – njih 1.530.
Profil korisnika i cijene nekretnina
Prosječna dob podnositelja zahtjeva iznosi 32 godine, dok se dob kreće od 18 do 44 godine. Kućanstva u prosjeku imaju dva člana, a zabilježen je i primjer obitelji s čak 12 članova. Prosječna površina nekretnina iznosi 71 četvorni metar. Najmanja odobrena nekretnina ima 14 kvadrata, dok najveća doseže 259 kvadrata.
Kada je riječ o cijenama, prosjek iznosi 2.181 euro po kvadratnom metru.
Interes u cijeloj Hrvatskoj, ali fokus ostaje na metropolitanskom području
Zahtjevi su pristigli iz svih dijelova Hrvatske, a potpore su raspoređene u svim županijama. Ipak, podaci jasno pokazuju da metropolitansko područje, predvođeno Zagrebom i Zagrebačkom županijom, uz snažan doprinos Velike Gorice, ostaje u središtu interesa mladih koji rješavaju svoje prvo stambeno pitanje.