VIDEO ‘Nema života bez hokeja na travi! U Zelini se igra i pobjeđuje već 70 godina’
Hokej klub Zelina sljedeće godine će proslaviti sedam desetljeća postojanja. Kapetanica ženske ekipe Petra Hrupec i dokapetan seniorske momčadi Marko Šoić otkrili su nam kako je Zelina postala sinonim za hokej na travi…
Kad je sport u pitanju, svaka sredina u Zagrebačkoj županiji ima nešto svoje, specifično, prepoznatljivo. U slučaju Sv. Ivana Zeline to je – hokej na travi! Zelinjani već gotovo sedam desetljeća čuvaju tradiciju sporta koji u ostatku Hrvatske praktički uopće nije raširen.
– Uz naš, Hokejski klub Zelina, svi ostali klubovi su iz Zagreba. Postoje pokušaji da se nešto pokrene u Splitu i Kninu, nešto se pokušava i u Varaždinu, a ranije su klubove imali Samobor i Petrinja. Nažalost, više nemaju, tako da je naš sport zasad vezan isključivo uz Zagreb i Zelinu – kaže Marko Šoić, dokapetan seniorske momčadi gostujući u serijalu “Sport Zagrebačke županije”.
Uz njega, svoj sport i svoj klub došla je prezentirati i kapetanica seniorske ekipe Petra Hrupec, koja željno iščekuje vikend.
– Odigrale smo dosad dva kola, upisale dvije pobjede, a sad nas čeka utakmica protiv Mladosti, naših najvećih rivala. Dečki su već igrali s Mladosti, oni su pobijedili, sad je red na nama – govori Petra.
– To vam je nešto kao Dinamo i Hajduk u nogometu. Mi smo tu, naravno, Dinamo – sa smiješkom dodaje Marko.
Ima u svemu ovome još nekoliko dodirnih točaka s nogometom.
– Hokej na travi igra se 11 na 11, iste su i pozicije kao u nogometu, desni bek je i kod nas desni bek, i mi imamo braniče, vezne igrače, krila… Puno sličnosti ima i kad je riječ o taktici, na sličan način se napada, brani, ide u presing. Uostalom, i formacije na terenu su identične, i mi igramo 4-4-2, 4-3-3… – objašnjava Šoić, reprezentativac i s 25 godina jedan od najstarijih igrača seniorske momčadi.
Pripreme za novu sezonu, pričaju Petra i Marko, počele su čim je završila prošla. Vremena za predah nema previše, budući da je specifičnost svijeta hokeja na travi i u tome da se u jednoj sezoni igraju dva, prilično različita prvenstva.
– Od rujna do studenog igramo prvu polusezonu vani, pa selimo u dvoranu i igramo dvoransko prvenstvo, što gotovo da nije isti sport. Na proljeće se igra drugi krug vani, a četiri najbolje momčadi idu u play-off – ističe Marko, a nadovezuje se Petra:
– Razlika između vanjskog i dvoranskog hokeja može se usporediti s nogometom i futsalom. Drukčije su palice i loptice, u dvorani igramo 5+1, s mantinelama… Puno hokejaša ni ne igra u dvorani, ali mi u Hrvatskoj smo tu na vrhunskom nivou. Na to bi se vjerojatno trebalo i usmjeriti, jer tu možemo napraviti jako dobre rezultate. Potrebno je manje igrača, poveća se kvaliteta… Dečki su već napravili jedan vrhunski rezultat, reprezentacija je bila druga na Svjetskom kupu, i mi cure sanjamo da jednog dana uspijemo napraviti takvo nešto.
A sve to počinje i završava u Zelini. Tu se igra najveći dio dvoranskog prvenstva, bude tu i ljudi, jer u ovom gradu vole i prate hokej već generacijama.
– Klub je osnovan 1955. godine, a jedan od osnivača Ivan Kralj, koji je do kraja života bio počasni predsjednik kluba, u to je vrijeme bio jako aktivan u popularizaciji i promociji hokeja na travi, život je posvetio tome, što se i danas vidi. Svake godine idemo po školama u našem kraju, prezentiramo sport, pa se dosta djece i priključi. Imamo oko 200 članova kluba u svim uzrastima – kaže Marko.
Sezona koja se posebno pamti u povijesti zelinskoga hokeja vraća nas u u 1973. godinu, kad su Zelinjani osvojili dvostruku krunu, i prvenstvo i kup Jugoslavije. Nedavno se ta generacija, oni koji su i dalje među nama, okupila na proslavi 50 godina tog uspjeha.
– I moj djed je bio jedan od igrača, pa je za mene to bilo dosta emotivno. Djed redovito dolazi gledati nas na utakmice, a sad smo i mi mogli vidjeti kako je to izgledalo u njihovo vrijeme. Kad se pogleda te slike, vidiš puno sličnosti s našim vremenom. I oni su igrali iz velike ljubavi, kao i mi danas. Osobno, ne mogu zamisliti život bez hokeja! Često zapostavim sve drugo zbog hokeja, nažalost ponekad i faks, a na tim djedovima slikama vidi se koliko je to bilo veliko i u njihovo vrijeme. Valjda cijeli grad došao na to finale, a puno detalja znam i iz djedovih priča, koje slušam cijeli život. Kod nas je hokej obiteljska stvar, od djeda, preko tate, pa sve do mene – priča Petra.
Tradicija će se, prema svemu sudeći, nastaviti i dalje. Zelina i hokej na travi su jedno tijelo i jedna duša, a nedostaje jedino malo pozornosti.
– Naš sport se u Hrvatskoj ne doživljava posebno ozbiljno, nije baš da imamo i osobitu podršku, ali mi se ionako ovime bavimo iz ljubavi. I uživamo. Puno smo proputovali kroz sport, upoznali puno ljudi… – poručuje dvojac iz Zeline.
Biti dijete u ratu znači živjeti u strahu kad bi svijet trebao biti pun igre i osmijeha, ali rat često krade tu nevinu radost.
Stoga je za 30-ero djece iz ratom pogođenih područja u Ukrajini, Zagrebačka županija drugu godinu zaredom organizirala je boravak na bazenima Specijalne bolnice Naftalan u Ivanić-Gradu.
Boravak je dio projekta međunarodne razvojne suradnje „Vratimo život bez mina!“, u sklopu javnog poziva Ministarstva vanjskih i europskih poslova, koji ima za cilj psihosocijalno osnaživanje djece iz Ukrajine tijekom njihovog višednevnog boravka u Hrvatskoj.
Zamjenik župana Damir Tomljenović pozdravio je djecu i istaknuo kako projekt omogućuje barem jedan bezbrižan dan djeci čiji su roditelji stradali u ratu. Đurđa Adlešič iz Udruge Hrvatska pomaže zahvalila je Zagrebačkoj županiji na dugogodišnjoj suradnji, istaknuvši da djeca u dobi od 9 do 14 godina osam dana borave u Hrvatskoj uz pratitelje iz Ukrajine radi sigurnosti i organizacije.
Zagrebačka županija objavila je javni natječaj vrijedan 100 tisuća eura namijenjen financiranju programa i projekata udruga proizašlih iz Domovinskog rata, a prijave su otvorene do 25. veljače 2026. godine.
Cilj natječaja je osnažiti rad udruga proizašlih iz Domovinskog rata na području Zagrebačke županije kroz programe i projekte usmjerene na socijalno i psihološko osnaživanje hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji, unaprjeđenje skrbi za socijalno ugrožene i teško bolesne branitelje te promicanje vrijednosti Domovinskog rata.
Iznos financijske potpore po pojedinom programu/projektu može biti od najmanje 700 do najviše 11 tisuća eura. Programi i projekti moraju biti besplatni za krajnje korisnike, namijenjeni stanovnicima Zagrebačke županije te se mogu provoditi u razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca 2026. godine. Uz to, prijave moraju obuhvaćati prioritetne aktivnosti, s jasno definiranim područjem provedbe i ciljnom skupinom korisnika.
Tekst javnog natječaja, upute za prijavitelje i prijavni obrasci nalaze se ovdje.
Akcija dobrovoljng darivanja krvi, koju organiziraju Društva Crvenog križa Zagrebačke županije, nastavlja se i u velljači kako bi se osigurale dovoljne zalihe krvi i omogućilo što većem broju građana da se uključe.
Darivanje će odvijati po cijeloj Zagrebačkoj županiji, a u nastavku donosimo popis termina po gradovima:
Velika Gorica (GDCK Velika Gorica, Cvjetno naselje 16)
24. veljače, 12:00 – 16:15 (Stara škola Pisarovina)
24. veljače, 17:30 – 19:00 (DVD G. Desinec)
25. veljače, 15:00 – 18:30 (DVD Klinča Sela)
Krv mogu darivati sve osobe dobrog općeg zdravstvenog stanja u dobi od 18 do 65 godina, tjelesne težine iznad 55 kilograma. Muškarci mogu darivati krv do četiri puta godišnje, a žene do tri puta godišnje. Prije darivanja preporučuje se lagani obrok i dovoljan unos bezalkoholne tekućine.
Turistička zajednica Zagrebačke županije potpisala je Rimsku deklaraciju o odgovornoj zelenoj komunikaciji na međunarodnoj konferenciji PR Roman Forum, održanoj 27. i 28. siječnja u Rimu. Time se obvezala na transparentno i etično komuniciranje održivosti te aktivnu borbu protiv greenwashinga, prakse u kojoj se održivost i briga za okoliš prikazuju kroz marketinške poruke, dok iza njih ne stoje stvarne, mjerljive i odgovorne aktivnosti.
Deklaraciju je u ime Turističke zajednice potpisala direktorica Ivana Alilović, koja je na Forumu sudjelovala i kao govornica u panelu posvećenom održivoj baštini. Tom je prilikom predstavila pristup Zagrebačke županije razvoju turizma koji se temelji na očuvanju prostora, lokalnog identiteta i dugoročnoj ravnoteži između razvoja i zaštite resursa.
„Sudjelovanje na PR Roman Forumu, razmjena znanja s vodećim međunarodnim stručnjacima te potpisivanje Rimske deklaracije za nas predstavlja važan korak u daljnjem pozicioniranju Zagrebačke županije kao destinacije koja održivost ne promatra deklarativno, već kao temeljni razvojni smjer. Smatramo iznimno važnim da komunikacija o održivosti bude vjerodostojna, odgovorna i utemeljena na stvarnim praksama, a upravo to je poruka koju Rimska deklaracija snažno naglašava“, poručila je Alilović.
Zagrebačka županija dobila je 517 tisuća eura bespovratnih sredstava za potporu sporta djece i mladih, što će omogućiti plaće za 45 trenera te nabavu sportske opreme u vrijednosti od 180 tisuća eura. Sredstva su osigurana iz Programa razvoja sporta od interesa za lokalne zajednice za 2026. godinu, a ugovore je dodijelio ministar turizma i sporta Tonči Glavina.
“Kontinuiranom potporom županijskim sportskim zajednicama snažno jačamo sport djece i mladih u cijeloj Hrvatskoj. Od kada smo započeli s ovim sufinanciranjem 2023. godine osigurali smo ukupno 23 milijuna eura, kojima je sufinancirana oprema za gotovo 590.000 djece i plaće za više od 2.800 trenera”, rekao je ministar Glavina.
Predsjednik Zajednice športskih udruga i saveza Zagrebačke županije, Vladimir Bregović, istaknuo je da su sredstva namijenjena direktno onima koji rade na terenu s djecom i mladima. Zajednica je ovo sufinanciranje osigurala već treću godinu zaredom, a prošle godine obuhvatila je 38 trenera i opremu vrijednu 148 tisuća eura.
Ove godine su se programu pridružile sve županijske sportske zajednice u Hrvatskoj, ukupno 21, a dodijeljeno je 8,6 milijuna eura u rasponu od 215 tisuća do 715 tisuća eura po županiji. Raspodjela sredstava temelji se na indeksu razvijenosti, broju članica, sportskih klubova, mladih sportaša te djece s posebnim potrebama. Uz nacionalna sredstva, Zajednica će koristiti i dva milijuna eura iz proračuna Zagrebačke županije za 2026. godinu.