VIDEO ‘Nema života bez hokeja na travi! U Zelini se igra i pobjeđuje već 70 godina’
Hokej klub Zelina sljedeće godine će proslaviti sedam desetljeća postojanja. Kapetanica ženske ekipe Petra Hrupec i dokapetan seniorske momčadi Marko Šoić otkrili su nam kako je Zelina postala sinonim za hokej na travi…
Kad je sport u pitanju, svaka sredina u Zagrebačkoj županiji ima nešto svoje, specifično, prepoznatljivo. U slučaju Sv. Ivana Zeline to je – hokej na travi! Zelinjani već gotovo sedam desetljeća čuvaju tradiciju sporta koji u ostatku Hrvatske praktički uopće nije raširen.
– Uz naš, Hokejski klub Zelina, svi ostali klubovi su iz Zagreba. Postoje pokušaji da se nešto pokrene u Splitu i Kninu, nešto se pokušava i u Varaždinu, a ranije su klubove imali Samobor i Petrinja. Nažalost, više nemaju, tako da je naš sport zasad vezan isključivo uz Zagreb i Zelinu – kaže Marko Šoić, dokapetan seniorske momčadi gostujući u serijalu “Sport Zagrebačke županije”.
Uz njega, svoj sport i svoj klub došla je prezentirati i kapetanica seniorske ekipe Petra Hrupec, koja željno iščekuje vikend.
– Odigrale smo dosad dva kola, upisale dvije pobjede, a sad nas čeka utakmica protiv Mladosti, naših najvećih rivala. Dečki su već igrali s Mladosti, oni su pobijedili, sad je red na nama – govori Petra.
– To vam je nešto kao Dinamo i Hajduk u nogometu. Mi smo tu, naravno, Dinamo – sa smiješkom dodaje Marko.
Ima u svemu ovome još nekoliko dodirnih točaka s nogometom.
– Hokej na travi igra se 11 na 11, iste su i pozicije kao u nogometu, desni bek je i kod nas desni bek, i mi imamo braniče, vezne igrače, krila… Puno sličnosti ima i kad je riječ o taktici, na sličan način se napada, brani, ide u presing. Uostalom, i formacije na terenu su identične, i mi igramo 4-4-2, 4-3-3… – objašnjava Šoić, reprezentativac i s 25 godina jedan od najstarijih igrača seniorske momčadi.
Pripreme za novu sezonu, pričaju Petra i Marko, počele su čim je završila prošla. Vremena za predah nema previše, budući da je specifičnost svijeta hokeja na travi i u tome da se u jednoj sezoni igraju dva, prilično različita prvenstva.
– Od rujna do studenog igramo prvu polusezonu vani, pa selimo u dvoranu i igramo dvoransko prvenstvo, što gotovo da nije isti sport. Na proljeće se igra drugi krug vani, a četiri najbolje momčadi idu u play-off – ističe Marko, a nadovezuje se Petra:
– Razlika između vanjskog i dvoranskog hokeja može se usporediti s nogometom i futsalom. Drukčije su palice i loptice, u dvorani igramo 5+1, s mantinelama… Puno hokejaša ni ne igra u dvorani, ali mi u Hrvatskoj smo tu na vrhunskom nivou. Na to bi se vjerojatno trebalo i usmjeriti, jer tu možemo napraviti jako dobre rezultate. Potrebno je manje igrača, poveća se kvaliteta… Dečki su već napravili jedan vrhunski rezultat, reprezentacija je bila druga na Svjetskom kupu, i mi cure sanjamo da jednog dana uspijemo napraviti takvo nešto.
A sve to počinje i završava u Zelini. Tu se igra najveći dio dvoranskog prvenstva, bude tu i ljudi, jer u ovom gradu vole i prate hokej već generacijama.
– Klub je osnovan 1955. godine, a jedan od osnivača Ivan Kralj, koji je do kraja života bio počasni predsjednik kluba, u to je vrijeme bio jako aktivan u popularizaciji i promociji hokeja na travi, život je posvetio tome, što se i danas vidi. Svake godine idemo po školama u našem kraju, prezentiramo sport, pa se dosta djece i priključi. Imamo oko 200 članova kluba u svim uzrastima – kaže Marko.
Sezona koja se posebno pamti u povijesti zelinskoga hokeja vraća nas u u 1973. godinu, kad su Zelinjani osvojili dvostruku krunu, i prvenstvo i kup Jugoslavije. Nedavno se ta generacija, oni koji su i dalje među nama, okupila na proslavi 50 godina tog uspjeha.
– I moj djed je bio jedan od igrača, pa je za mene to bilo dosta emotivno. Djed redovito dolazi gledati nas na utakmice, a sad smo i mi mogli vidjeti kako je to izgledalo u njihovo vrijeme. Kad se pogleda te slike, vidiš puno sličnosti s našim vremenom. I oni su igrali iz velike ljubavi, kao i mi danas. Osobno, ne mogu zamisliti život bez hokeja! Često zapostavim sve drugo zbog hokeja, nažalost ponekad i faks, a na tim djedovima slikama vidi se koliko je to bilo veliko i u njihovo vrijeme. Valjda cijeli grad došao na to finale, a puno detalja znam i iz djedovih priča, koje slušam cijeli život. Kod nas je hokej obiteljska stvar, od djeda, preko tate, pa sve do mene – priča Petra.
Tradicija će se, prema svemu sudeći, nastaviti i dalje. Zelina i hokej na travi su jedno tijelo i jedna duša, a nedostaje jedino malo pozornosti.
– Naš sport se u Hrvatskoj ne doživljava posebno ozbiljno, nije baš da imamo i osobitu podršku, ali mi se ionako ovime bavimo iz ljubavi. I uživamo. Puno smo proputovali kroz sport, upoznali puno ljudi… – poručuje dvojac iz Zeline.
Stara kurija u novom ruhu – Kratečko dobilo Centar baštine
U obnovljenoj zgradi smješten je izložbeni postav „Kratečko – tok tradicije, baštine i povijesti“ koji prikazuje razvoj sela Kratečko i naselja sisačke Donje Posavine
Jučer je u srcu sisačke Donje Posavine, svečano otvoren Centar baštine Sisačko-moslavačke županije. Centar je smješten u obnovljenoj povijesnoj zgradi koja datira iz 1835. godine. Objekt je izvorno izgrađen kao kurija grofa Tome Keglevića, a tijekom kasnijih razdoblja, nakon prodaje imanja, služio je i kao župni dvor te bio važan dio društvenog života ovog kraja.
Zahvaljujući cjelovitoj obnovi koju je provela Sisačko-moslavačka županija u suradnji s Ministarstvom kulture i medija, povijesna zgrada danas je dobila novu funkciju i postala prostor namijenjen očuvanju i predstavljanju baštine ovog područja. Obnovljenu zgradu otvorio je župan Ivan Celjak koji je rekao kako će “Centar baštine u Kratečkom zasigurno podići kvalitetu života mještana, ali i obogatiti turističku ponudu za sve koji dolaze na ovo područje”.
Lokalni identitet
Svečanom otvorenju nazočili su brojni uzvanici i predstavnici institucija kao i mještani Kratečkog i Donje Posavine kojima je ovaj prostor važan dio lokalnog identiteta. Sisačka biskupija zgradu je ustupila Sisačko-moslavačkoj županiji na upravljanje. Župan Celjak tom je prilikom posebno zahvalio sisačkom biskupu mons. Vladi Košiću, koji je nakon blagoslova zgrade istaknuo važnost zajedništva, suradnje i zajedničkog djelovanja institucija iz kojih proizlaze ovako značajni projekti.
Baština za buduće generacije
Izaslanica ministrice kulture i medija Ivana Miletić Čakširan istaknula je kako je obnova kulturne baštine oštećene u potresu od izuzetne važnosti. Naglasila je ulogu Ministarstva kulture i medija u očuvanju i obnovi vrijednih povijesnih objekata rekavši da je “potres ovoj zgradi donio novu budućnost i mogućnost da ponovno živi zajedno s mještanima i doprinosi očuvanju bogate baštine Lonjskog polja.”
Potpredsjednik Vlade RH i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić danas je posjetio Sisak i Sisačko-moslavačku županiju, gdje je sa županom Ivanom Celjakom i gradonačelnikom Domagojem Orlićem uručio ugovore novim korisnicima stambenog zbrinjavanja.
„U Sisku danas, zajedno sa županom i gradonačelnicima, uručujemo ugovore našim sugrađanima ovdje na području Sisačko-moslavačke županije. Riječ o ukupno 61 stanu, 49 stanova odnosi se na stambeno zbrinjavanje, dok je 12 stanova namijenjeno rješavanju stambenog pitanja za deficitarna zanimanja na području Sisačko-moslavačke županije“, rekao je Bačić.
Najamnina za ove stanove iznosi samo 0,36 eura po četvornom metru, a nakon pet godina stanari će ih moći otkupiti po povoljnijim uvjetima.
Ministar i župan obišli su gradilište zgrade u Ulici Ivana Meštrovića, drugu po veličini zgradu oštećenu u potresu. „Kada se obnove zgrade u Ulici Hrvatskog narodnog preporoda i Ulici Ivana Meštrovića, u njihove ćemo stanove vratiti oko 250 obitelji, što nas zaista jako veseli“, istaknuo je Celjak.
Zgrada u Ulici Hrvatskog narodnog preporoda, s 144 stambene jedinice, potpuno je nova i prve obitelji planiraju se useliti početkom travnja. „Time ćemo postupno privoditi kraju konstruktivnu obnovu svih višestambenih zgrada na području grada Siska“, zaključio je Bačić.
SISAK – Na svečanoj sjednici Skupštine Obrtničke komore Sisačko-moslavačke županije jučer je župan Ivan Celjak istaknuo velike korake koje županija čini u razvoju poduzetništva i obrtnika.
Župan je posebno naglasio realizaciju četiri nova poduzetnička inkubatora vrijedna više od 30 milijuna eura, koji će otvoriti vrata inovacijama, novim tehnologijama i radnim mjestima.
Sisak postaje inkubatorsko središte
U Sisku će uskoro zaživjeti Sisak Smart Green, Sisak Smart Gold i Sisak Smart Silver, inkubatori koji će pokriti različite sektore gospodarstva. U Glini se gradi Glina Smart, inkubator za drvno-prerađivačku industriju, s naglaskom na integraciju modernih tehnologija.
Novska – budući gaming centar Hrvatske
Sisačko-moslavačka županija namjerava postati i centar gaming industrije. U Novskoj se gradi Centar gaming industrije, jedan od najmodernijih u Europi. Prva faza, koja je započela u ožujku 2025., uključuje studentski dom, zgradu fakulteta, dvoranu i bazen, dok druga faza vrijedna 37,6 milijuna eura predviđa akcelerator s VR studijom, inkubator i veliku dvoranu za testiranje videoigara s 2.500 mjesta.
Tradicija i inovacija idu ruku pod ruku
Župan je također naglasio važnost podrške tradicijskim i umjetničkim obrtima: „Iako Sisačko-moslavačka županija razvija županiju u smjeru novih industrija i tehnologija i dalje posebnu pažnju posvećujemo našim tradicijskim i umjetničkim obrtima. Znamo koliko je potrebno truda, kroz nekoliko generacija, da se takvi obrti održe“.
Prilikom obilaska OPG-a Benjamin u Mraclinu danas je objavljeno kako je Zagrebačka županija raspisala 1.447.000 eura vrijedne natječaje za bespovratne potpore poljoprivrednicima u 2026. godini.
Zamjenik župana Damir Tomljenović rekao je da “Zagrebačka županija ima najveći broj obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava u Republici Hrvatskoj” te tako Županija želi pomoći korisnicima, stavljanjem na raspolaganje “gotovo 1,5 milijuna eura vrijedan paket potpore, što je oko 400 tisuća eura više od prošle godine”.
Foto: Zagrebačka županija
Od sveukupnih bespovratnih sredstava, koji iznose 1.447.000 eura, najveći dio osiguran je za potpore male vrijednosti u poljoprivredi, ruralnom razvoju i šumarstvu. Također, potpore su namijenjene i za edukaciju i stručno osposobljavanje te razvoj proizvodnje i marketing proizvoda. Vlasnica OPG-a Benjamin, Suzana Klapšec Macenić i jedna je od korisnica potpore za promociju svojih proizvoda na tržištu rekla je: „Trenutno obrađujemo 3.000 kvadrata grijanog prostora i još oko 4.000 kvadrata na otvorenome, a uskoro ćemo se širiti na još jednu veću površinu od 6.000 kvadrata gdje želimo postaviti novu proizvodnju, uglavnom povrća“
Foto: Zagrebačka županija
Rok prijave je do 15. studenoga ili do utroška sredstava, a više o tome dostupno je ovdje.
Danas je u hotelu International s početkom u 10.00 održana sjednica Županijske skupštine Zagrebačke županije.
Na sjednici je prihvaćeno Izvješće o radu župana za drugu polovicu 2025. godine, a istaknuto je kako je Zagrebačka županija iz NPOO-a do sada ugovorila 91 milijun eura za izgradnju i dogradnju 18 školskih objekata za prelazak na jednosmjensku nastavu.
Predsjednik Županijske skupštine je pohvalio Rugvicu “koja je prošli tjedan otvorila radove na proširenju škole i stečeni su uvjeti za jednosmjensku nastavu”, a župan Stjepan Kožić je rekao da očekuje “kako će Zagrebačka županija uspješno realizirati čak 27 školskih projekata”.
Javna ustanova Zeleni prsten Zagrebačke županije osigurala je iz EU fondova do sada najveći iznos bespovratnih sredstava i to 2 milijuna eura za projekt „ReNatura u Zagrebačkoj županiji“ kojim će biti obuhvaćena restauracija Creta Dubravica, zatim staništa ribe crnke u šumi Žutica, skloništa za šišmiše u Turopoljskom lugu, kao i travnjačkih staništa Odranskog polja. Ravnateljica, Tatjana Masten Milek rekla je kako se radi o tome da će radti na revitalizaciji staništa i očuvanju i staništa i ciljnih vrsta u zaštiti prirode: “Radit ćemo interesantne stvari, radit ćemo na tome da poboljšamo stanje jer svi znate da klimatske promjene danas predstavljaju jako velik problem.”
Na aktualnom satu vezano uz županijske natječaje, vijećnike je zanimalo kada će biti raspisani natječaji i koliko je sredstava osigurano za poduzetnike, poljoprivrednike, gradove i općine, kao i eko projekte škola i vrtića. Iz sfere školstva pitanja su se odnosila na imenovanje školskih odbora, najam sportske dvorane u Rakitju te potpisivanje aneksa ugovora za stipendiste nastavljače. Iz sfere prometa pitanja su se odnosila na sanaciju cesta na području Vrbovca, mogućnost izgradnje nogostupa i autobusnog stajališta u Svetoj Nedelji te plan radova Županijske uprave za ceste na području Dugog Sela. Ostala vijećnička pitanja odnosila su se na obnovu zgrada javne namjene oštećenih u potresu, gospodarenje otpadom i divlje deponije, početak radova na energetskoj obnovi Doma zdravlja Zagrebačke županije – Ispostava Velika Gorica, sanaciju grijanja u zdravstvenom objektu „Zaprešić-sjever”, izgradnju pogona za preradu mesa u Klinča Selima, visinu prihoda koju Županija ostvaruje od prodaje državnih nekretnina te sufinanciranje rada trenera u sportovima s loptom.