VIDEO ‘Nema života bez hokeja na travi! U Zelini se igra i pobjeđuje već 70 godina’
Hokej klub Zelina sljedeće godine će proslaviti sedam desetljeća postojanja. Kapetanica ženske ekipe Petra Hrupec i dokapetan seniorske momčadi Marko Šoić otkrili su nam kako je Zelina postala sinonim za hokej na travi…
Kad je sport u pitanju, svaka sredina u Zagrebačkoj županiji ima nešto svoje, specifično, prepoznatljivo. U slučaju Sv. Ivana Zeline to je – hokej na travi! Zelinjani već gotovo sedam desetljeća čuvaju tradiciju sporta koji u ostatku Hrvatske praktički uopće nije raširen.
– Uz naš, Hokejski klub Zelina, svi ostali klubovi su iz Zagreba. Postoje pokušaji da se nešto pokrene u Splitu i Kninu, nešto se pokušava i u Varaždinu, a ranije su klubove imali Samobor i Petrinja. Nažalost, više nemaju, tako da je naš sport zasad vezan isključivo uz Zagreb i Zelinu – kaže Marko Šoić, dokapetan seniorske momčadi gostujući u serijalu “Sport Zagrebačke županije”.
Uz njega, svoj sport i svoj klub došla je prezentirati i kapetanica seniorske ekipe Petra Hrupec, koja željno iščekuje vikend.
– Odigrale smo dosad dva kola, upisale dvije pobjede, a sad nas čeka utakmica protiv Mladosti, naših najvećih rivala. Dečki su već igrali s Mladosti, oni su pobijedili, sad je red na nama – govori Petra.
– To vam je nešto kao Dinamo i Hajduk u nogometu. Mi smo tu, naravno, Dinamo – sa smiješkom dodaje Marko.
Ima u svemu ovome još nekoliko dodirnih točaka s nogometom.
– Hokej na travi igra se 11 na 11, iste su i pozicije kao u nogometu, desni bek je i kod nas desni bek, i mi imamo braniče, vezne igrače, krila… Puno sličnosti ima i kad je riječ o taktici, na sličan način se napada, brani, ide u presing. Uostalom, i formacije na terenu su identične, i mi igramo 4-4-2, 4-3-3… – objašnjava Šoić, reprezentativac i s 25 godina jedan od najstarijih igrača seniorske momčadi.
Pripreme za novu sezonu, pričaju Petra i Marko, počele su čim je završila prošla. Vremena za predah nema previše, budući da je specifičnost svijeta hokeja na travi i u tome da se u jednoj sezoni igraju dva, prilično različita prvenstva.
– Od rujna do studenog igramo prvu polusezonu vani, pa selimo u dvoranu i igramo dvoransko prvenstvo, što gotovo da nije isti sport. Na proljeće se igra drugi krug vani, a četiri najbolje momčadi idu u play-off – ističe Marko, a nadovezuje se Petra:
– Razlika između vanjskog i dvoranskog hokeja može se usporediti s nogometom i futsalom. Drukčije su palice i loptice, u dvorani igramo 5+1, s mantinelama… Puno hokejaša ni ne igra u dvorani, ali mi u Hrvatskoj smo tu na vrhunskom nivou. Na to bi se vjerojatno trebalo i usmjeriti, jer tu možemo napraviti jako dobre rezultate. Potrebno je manje igrača, poveća se kvaliteta… Dečki su već napravili jedan vrhunski rezultat, reprezentacija je bila druga na Svjetskom kupu, i mi cure sanjamo da jednog dana uspijemo napraviti takvo nešto.
A sve to počinje i završava u Zelini. Tu se igra najveći dio dvoranskog prvenstva, bude tu i ljudi, jer u ovom gradu vole i prate hokej već generacijama.
– Klub je osnovan 1955. godine, a jedan od osnivača Ivan Kralj, koji je do kraja života bio počasni predsjednik kluba, u to je vrijeme bio jako aktivan u popularizaciji i promociji hokeja na travi, život je posvetio tome, što se i danas vidi. Svake godine idemo po školama u našem kraju, prezentiramo sport, pa se dosta djece i priključi. Imamo oko 200 članova kluba u svim uzrastima – kaže Marko.
Sezona koja se posebno pamti u povijesti zelinskoga hokeja vraća nas u u 1973. godinu, kad su Zelinjani osvojili dvostruku krunu, i prvenstvo i kup Jugoslavije. Nedavno se ta generacija, oni koji su i dalje među nama, okupila na proslavi 50 godina tog uspjeha.
– I moj djed je bio jedan od igrača, pa je za mene to bilo dosta emotivno. Djed redovito dolazi gledati nas na utakmice, a sad smo i mi mogli vidjeti kako je to izgledalo u njihovo vrijeme. Kad se pogleda te slike, vidiš puno sličnosti s našim vremenom. I oni su igrali iz velike ljubavi, kao i mi danas. Osobno, ne mogu zamisliti život bez hokeja! Često zapostavim sve drugo zbog hokeja, nažalost ponekad i faks, a na tim djedovima slikama vidi se koliko je to bilo veliko i u njihovo vrijeme. Valjda cijeli grad došao na to finale, a puno detalja znam i iz djedovih priča, koje slušam cijeli život. Kod nas je hokej obiteljska stvar, od djeda, preko tate, pa sve do mene – priča Petra.
Tradicija će se, prema svemu sudeći, nastaviti i dalje. Zelina i hokej na travi su jedno tijelo i jedna duša, a nedostaje jedino malo pozornosti.
– Naš sport se u Hrvatskoj ne doživljava posebno ozbiljno, nije baš da imamo i osobitu podršku, ali mi se ionako ovime bavimo iz ljubavi. I uživamo. Puno smo proputovali kroz sport, upoznali puno ljudi… – poručuje dvojac iz Zeline.
Prije početka susreta domaća uprava prigodnim je dresom s brojem 200 nagradila Ivana Kosa za dvjestoti nastup u dresu Mraclina, a iskusni napadač jubilej je obilježio asistencijom i pogotkom. Nogometaši Mraclina ostvarili su važnu pobjedu u borbi za bijeg iz donjeg dijela tablice svladavši na Novoj grabi Metalac iz Siska rezultatom 3:0.
Domaćini su do prednosti stigli u 34. minuti kada je nakon ubačaja Frana Krilića s desne strane glavom precizan bio Dominik Smolković. Mraclin je i u nastavku bio bolja momčad, a vodstvo je povećano u 52. minuti. Ivan Kos probio je desni bok gostiju i ubacio u peterac gdje je Igor Hajduk na drugoj vratnici pospremio loptu u mrežu za 2:0.
Točku na zasluženu pobjedu stavio je upravo slavljenik Ivan Kos u 70. minuti. Nakon kornera i nekoliko odbijanaca lopta je stigla do domaćeg napadača koji je s četrnaest metara preciznim prizemnim udarcem pogodio iza leđa vratara Blagojevića. Ovom pobjedom Mraclin je dva kola prije kraja napravio važan korak prema očuvanju četvrtoligaškog statusa.
IV. NL SREDIŠTE ZAGREB – B, 28. kolo
MRACLIN – METALAC (S) 3:0
Stadion Nova graba. Gledatelja 70.
Sudac: Juraj Mikšec (Vrbovec). Pomoćnici: Luka Bradašić (Novska) i Veronika Muraja (Rajić).
MRACLIN: Matejčić (od 78. Zagorac), Marjanović, J. Domitrović, Rajić, Brdek, Smolković (od 60. Matić), Borovac, Tokić, Krilić, Hajduk, I. Kos (od 83. Hodalin). Trener: Marko Pancirov.
METALAC (S): Blagojević, Čajani, Acel, Matić (od 53. Pupić), Bičanić, Ayuba, Kesse (od 53. Perić), Brlečić, Krištopović, Knežević (od 57. Bekonjić), Vincelj (od 53. Brlić). Trener: Dalibor Sanader.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.
ŽUPANIJA OTVORILA NOVI KRUG FINANCIRANJA: Gradovima i općinama više od 1,3 milijuna eura
U prvom krugu podjele dodijeljeno je oko 1,3 milijuna eura za prometnu infrastrukturu i komunalne projekte, a ukupno je za ovu namjenu osigurano više od 2,3 milijuna eura
Gradovi i općine u Zagrebačkoj županiji dobili su prve ugovore za sufinanciranje komunalnih projekata vrijedne oko 1,3 milijuna eura. Ugovore je predstavnicima pet gradova i devet općina uručio župan Stjepan Kožić, a riječ je o projektima vezanima uz prometnu infrastrukturu, odvodnju i komunalne sustave.
Kožić je pritom naglasio kako su potrebe gradova i općina sve veće, zbog čega županija iz godine u godinu povećava sredstva za potpore i razvojne projekte.
“Ukupno gledano, Zagrebačka županija je za gradove i općine, ove godine osigurala rekordnih 8,2 milijuna eura za 13 javnih poziva i natječaja iz područja gospodarstva, poljoprivrede, prometa ,komunalne infrastrukture, ruralnog razvoja i socijalne skrbi. Siv ti projekti bez obzira na područje imaju isti cilj. Zadržati što više stanovnika na području Zagrebačke županije, osigurati ravnomjeran razvoj i ono što je najvažnije, nastaviti stvarati uvjete za gospodarski rast”, istaknuo je Kožić
Ovo je prvi krug dodjele sredstava, dok je ukupno za projekte komunalne infrastrukture ove godine osigurano više od 2,3 milijuna eura.
Osim komunalnih projekata, velik dio ulaganja i dalje odlazi na prometnu infrastrukturu. Za lokalne i županijske ceste ove je godine osigurano oko tri milijuna eura, a među važnijim projektima spomenute su buduće obilaznice Dugog Sela te obilaznica Volavje – Petrovina kod Jastrebarskog.
U ime gradova i općina na dodijeljenim sredstvima zahvalio je gradonačelnik Željko Turk, koji je istaknuo kako su upravo ulaganja u cestovnu i željezničku infrastrukturu jedan od ključnih temelja gospodarskog razvoja.
Foto: Zagrebačka županija
“Svi želimo našim građanima stvoriti uvjete za bolji život, a tome je svakako uloga komunalne infrastrukture jedna od temeljnih, koju ova županija intenzivno, kvalitetno i dobro radi. Poveznica između izgradnje i obnove cestovne infrastrukture te kada tome dodamo željezničku infrastrukturu, stavlja temelje elementa razvoja i zato u ovom trenutku, Zagrebačka županija, ako izuzmemo Grad Zagreb, je županija u kojoj je gospodarski razvoj najjači u Republici Hrvatskoj. To svakako nije slučajno, to je kontinuitet rada u županiji”, rekao je Turk.
Župan je podsjetio i na velike državne infrastrukturne projekte, među kojima su proširenje zagrebačke obilaznice trećim trakom te modernizacija željezničkih pravaca Dugo Selo – Novska i Hrvatski Leskovac – Karlovac, investicije vrijedne više od milijardu eura.
“Riječ je o ulaganjima koja će dugoročno povećati prometnu protočnost i sigurnost, unaprijediti povezanost te dodatno potaknuti gospodarski razvoj cijelog područja naše županije”, dodao je.
Dio sredstava usmjeren je i na zdravstvene, obrazovne i socijalne projekte. Trenutačno se s gotovo tri milijuna eura financira gradnja ambulanti u Kupinovu i Rugvici, dok se sa šest milijuna eura sufinancira izgradnja Centra za starije osobe u Velika Gorica. U tijeku su i ulaganja u glazbenu školu u Samoboru, školske radionice u Svetom Ivanu Zelini te energetsku obnovu škola i domova zdravlja.
Kožić je najavio i najveći investicijski ciklus u školstvu do sada, gradnju i dogradnju školskih objekata radi uvođenja jednosmjenske nastave.
“Najveći posao tek slijedi, gradnja i dogradnja školskih objekata s ciljem osiguranja jedno smjenske nastave. Zagrebačkoj županiji je do sada, za realizaciju 22 projekta, iz bespovratnih sredstava NPOO-a dodijeljeno 98 milijuna eura za investicije ukupne vrijednosti 121 milijun eura. Očekujemo još odluke o financiranju za 5 objekata i realizaciju ukupno 27 projekata u vrijednosti 150 milijuna eura”, zaključio je Kožić.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.
Zagrebačka županija i dalje drži titulu najsigurnije u Hrvatskoj, pokazali su podaci koje je na sjednici Županijske skupštine predstavio načelnik Policijske uprave zagrebačke Marko Rašić. Prema statistikama za prošlu godinu, na području županije zabilježeno je nešto više od tri tisuće kaznenih djela, što je pad od oko 5 % u odnosu na godinu ranije, dok je smanjen i broj prometnih nesreća.
“I ove godine smo po stopi kriminaliteta, najsigurnija županija u Republici Hrvatskoj. Bilježimo 1.029 kaznenih djela na 100 tisuća stanovnika. Imamo i dobru učinkovitost policije u uočavanju kriminalnih djela, povoljno stanje je stanje sigurnost i vezano za javni red i mir, također, u prometu. Najveći izazovi su nastaviti ovakav rad da zadržimo ovo stanje sigurnosti na zadovoljstvo naših građana”, dodao je Rašić
Foto: Zagrebačka županija/FB
Osim sigurnosti, jedna od glavnih tema bio je i proračun. Skupština je prihvatila godišnje izvješće o izvršenju proračuna za prošlu godinu, a iz županijske uprave poručuju kako je razlog slabije realizacije dijela planiranih rashoda vezan uz velike projekte školstva koji tek ulaze u fazu izvođenja radova.
“Imali smo ostvarenje od 96 % plana. Realizacija je 70 % od planiranog. Razlog tome je što smo osigurali sredstva iz NPOO-a za gradnju i dogradnju školskih objekata, a čija je realizacija sada, u 2026. godini u tijeku. Podsjetit ću da je Zagrebačka županija za 22 školska objekta, do sada, ishodila 98 milijuna eura bespovratnih sredstava iz NPOO-a. Ukupna vrijednost za ovih 22 objekta je 120 milijuna eura, kada tome pridodamo da je županija prijavila dodatno pet školskih objekata, u ovoj fazi imat ćemo 27 školskih objekata koje ćemo nadograđivati i graditi, a ukupna procijenjena vrijednost je preko 150 milijuna eura”, objasnio je Ervin Kolarec, zamjenik župana Zagrebačle županije.
Foto: Zagrebačka županija/FB
Na sjednici je donesena i odluka o ovogodišnjim dobitnicima javnih priznanja. Među njima su i Velikogoričanin Dražen Kurilovčan te Društvo žena Buševec, a priznanja će biti uručena na svečanoj sjednici povodom Dana županije 15. srpnja.
Vijećnici su tijekom aktualnog sata otvorili niz tema, od južne obilaznice Dugog Sela i rokova za izdavanje građevinskih dozvola do problema divljih odlagališta, projekata navodnjavanja i novih ulaganja u turističku infrastrukturu. Raspravljalo se i o proširenju kapaciteta školskih objekata, energetskim obnovama javnih zgrada te projektima u poljoprivredi i zdravstvu.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.
Ponovno otvorena rasprava o županijskom prostornom planu – evo kada će se održati javno izlaganje
Plan se mijenja zbog obnovljivih izvora energije, novih turističkih i gospodarskih zona te usklađivanja s novim zakonskim okvirom za istraživanje ugljikovodika.
Ponovna javna rasprava o Prijedlogu VIII. izmjena i dopuna Prostornog plana Zagrebačke županije otvorena je od 19. svibnja do 17. lipnja 2026. godine, a u istom razdoblju traje i rasprava o Strateškoj studiji utjecaja na okoliš. Građani, stručnjaci i zainteresirana javnost mogu u tom roku pregledati dokumente i poslati svoje prijedloge i primjedbe.
“Pozivamo sve zainteresirane da pogledaju prostorni plan i stratešku studiju utjecaja na okoliš na internetskim stranicama Zagrebačke županije, na stranicama informacijskog sustava prostornog uređenja ili na stranicama našeg zavoda”, rekla je Željka Kučinić, ravnateljica Zavoda za prostorno ređenje ZŽ. Dodala je kako će tiskani elaborati i karte biti izloženi u svim gradovima i općinama na području Zagrebačke županije. Također, uvid u dokumentaciju moguć je u sjedištu Županije, radnim danom od 9 do 14 sati, u zgradi županijske uprave u Ulici Ivana Lučića 2a u Zagrebu.
Središnji događaj rasprave bit će javno izlaganje u utorak, 2. lipnja, s početkom u 10 sati, u hotelu International u Zagrebu (dvorana Sinergy). Tamo će stručnjaci predstaviti dopunjeni prijedlog plana i stratešku studiju te odgovarati na pitanja.
“Glavni ciljevi ovih izmjena i dopuna su definiranje lokacija i uvjeta za obnovljive izvore energije, zatim usklađenje s novim Zakonom o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika kao i planiranje novih turističkih i gospodarskih zona”, objasnila je Kučinić.
Primjedbe i prijedlozi mogu se predati izravno u zapisnik tijekom javnog izlaganja ili poslati pisanim putem nadležnom upravnom odjelu Zagrebačke županije, zaključno do 17. lipnja.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.
U Velikoj Gorici uskoro počinje energetska obnova ispostave županijskog Doma zdravlja, investicija vrijedna oko 3 milijuna eura koja bi trebala donijeti modernizaciju zgrade, niže troškove energije i bolje uvjete za pacijente i djelatnike. Radovi kreću u prvoj polovici lipnja, a planirani rok završetka je sedam mjeseci od uvođenja izvođača u posao.
Projekt obuhvaća građevinske, strojarske i elektrotehničke zahvate, a poseban naglasak je na ugradnji solarne elektrane na krovu zgrade te povećanju energetske učinkovitosti. Cilj je da objekt prijeđe iz sadašnjeg energetskog razreda D u razred C. Veći dio investicije, oko 2,2 milijuna eura, osiguran je iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, dok će preostalih oko 800 tisuća eura biti pokriveno iz županijskog proračuna.
Foto: Zagrebačka županija/FB
Ugovor su potpisali Ervin Kolarec zamjenik župana i Marko Pavlović, direktor tvrtke EDING d.o.o., koja je odabrana za izvođenje radova.
Iz županije ističu kako bi obnova trebala donijeti ugodnije uvjete za rad i boravak te osjetne uštede na energentima. Projekt je dio šireg plana ulaganja u zdravstvene objekte, u sklopu kojeg se obnavlja ukupno osam zgrada na području županije, vrijednih oko 21,5 milijuna eura.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.