VIDEO ‘Nema života bez hokeja na travi! U Zelini se igra i pobjeđuje već 70 godina’
Hokej klub Zelina sljedeće godine će proslaviti sedam desetljeća postojanja. Kapetanica ženske ekipe Petra Hrupec i dokapetan seniorske momčadi Marko Šoić otkrili su nam kako je Zelina postala sinonim za hokej na travi…
Kad je sport u pitanju, svaka sredina u Zagrebačkoj županiji ima nešto svoje, specifično, prepoznatljivo. U slučaju Sv. Ivana Zeline to je – hokej na travi! Zelinjani već gotovo sedam desetljeća čuvaju tradiciju sporta koji u ostatku Hrvatske praktički uopće nije raširen.
– Uz naš, Hokejski klub Zelina, svi ostali klubovi su iz Zagreba. Postoje pokušaji da se nešto pokrene u Splitu i Kninu, nešto se pokušava i u Varaždinu, a ranije su klubove imali Samobor i Petrinja. Nažalost, više nemaju, tako da je naš sport zasad vezan isključivo uz Zagreb i Zelinu – kaže Marko Šoić, dokapetan seniorske momčadi gostujući u serijalu “Sport Zagrebačke županije”.
Uz njega, svoj sport i svoj klub došla je prezentirati i kapetanica seniorske ekipe Petra Hrupec, koja željno iščekuje vikend.
– Odigrale smo dosad dva kola, upisale dvije pobjede, a sad nas čeka utakmica protiv Mladosti, naših najvećih rivala. Dečki su već igrali s Mladosti, oni su pobijedili, sad je red na nama – govori Petra.
– To vam je nešto kao Dinamo i Hajduk u nogometu. Mi smo tu, naravno, Dinamo – sa smiješkom dodaje Marko.
Ima u svemu ovome još nekoliko dodirnih točaka s nogometom.
– Hokej na travi igra se 11 na 11, iste su i pozicije kao u nogometu, desni bek je i kod nas desni bek, i mi imamo braniče, vezne igrače, krila… Puno sličnosti ima i kad je riječ o taktici, na sličan način se napada, brani, ide u presing. Uostalom, i formacije na terenu su identične, i mi igramo 4-4-2, 4-3-3… – objašnjava Šoić, reprezentativac i s 25 godina jedan od najstarijih igrača seniorske momčadi.
Pripreme za novu sezonu, pričaju Petra i Marko, počele su čim je završila prošla. Vremena za predah nema previše, budući da je specifičnost svijeta hokeja na travi i u tome da se u jednoj sezoni igraju dva, prilično različita prvenstva.
– Od rujna do studenog igramo prvu polusezonu vani, pa selimo u dvoranu i igramo dvoransko prvenstvo, što gotovo da nije isti sport. Na proljeće se igra drugi krug vani, a četiri najbolje momčadi idu u play-off – ističe Marko, a nadovezuje se Petra:
– Razlika između vanjskog i dvoranskog hokeja može se usporediti s nogometom i futsalom. Drukčije su palice i loptice, u dvorani igramo 5+1, s mantinelama… Puno hokejaša ni ne igra u dvorani, ali mi u Hrvatskoj smo tu na vrhunskom nivou. Na to bi se vjerojatno trebalo i usmjeriti, jer tu možemo napraviti jako dobre rezultate. Potrebno je manje igrača, poveća se kvaliteta… Dečki su već napravili jedan vrhunski rezultat, reprezentacija je bila druga na Svjetskom kupu, i mi cure sanjamo da jednog dana uspijemo napraviti takvo nešto.
A sve to počinje i završava u Zelini. Tu se igra najveći dio dvoranskog prvenstva, bude tu i ljudi, jer u ovom gradu vole i prate hokej već generacijama.
– Klub je osnovan 1955. godine, a jedan od osnivača Ivan Kralj, koji je do kraja života bio počasni predsjednik kluba, u to je vrijeme bio jako aktivan u popularizaciji i promociji hokeja na travi, život je posvetio tome, što se i danas vidi. Svake godine idemo po školama u našem kraju, prezentiramo sport, pa se dosta djece i priključi. Imamo oko 200 članova kluba u svim uzrastima – kaže Marko.
Sezona koja se posebno pamti u povijesti zelinskoga hokeja vraća nas u u 1973. godinu, kad su Zelinjani osvojili dvostruku krunu, i prvenstvo i kup Jugoslavije. Nedavno se ta generacija, oni koji su i dalje među nama, okupila na proslavi 50 godina tog uspjeha.
– I moj djed je bio jedan od igrača, pa je za mene to bilo dosta emotivno. Djed redovito dolazi gledati nas na utakmice, a sad smo i mi mogli vidjeti kako je to izgledalo u njihovo vrijeme. Kad se pogleda te slike, vidiš puno sličnosti s našim vremenom. I oni su igrali iz velike ljubavi, kao i mi danas. Osobno, ne mogu zamisliti život bez hokeja! Često zapostavim sve drugo zbog hokeja, nažalost ponekad i faks, a na tim djedovima slikama vidi se koliko je to bilo veliko i u njihovo vrijeme. Valjda cijeli grad došao na to finale, a puno detalja znam i iz djedovih priča, koje slušam cijeli život. Kod nas je hokej obiteljska stvar, od djeda, preko tate, pa sve do mene – priča Petra.
Tradicija će se, prema svemu sudeći, nastaviti i dalje. Zelina i hokej na travi su jedno tijelo i jedna duša, a nedostaje jedino malo pozornosti.
– Naš sport se u Hrvatskoj ne doživljava posebno ozbiljno, nije baš da imamo i osobitu podršku, ali mi se ionako ovime bavimo iz ljubavi. I uživamo. Puno smo proputovali kroz sport, upoznali puno ljudi… – poručuje dvojac iz Zeline.
Zagrebačka županija ove godine za kulturu izdvaja 664.500 eura, što je gotovo 50 % više nego lani. Novac ide za 260 različitih projekata, od muzeja i knjižnica do KUD-ova i samostalnih umjetnika. Prva tranša sredstava već je dodijeljena ustanovama čiji su osnivači gradovi i općine, turističkim zajednicama te Specijalnoj bolnici Gornja Bistra. Druga tranša, koja pokriva udruge i umjetnike, bit će isplaćena do kraja veljače.
Među projektima koji dobivaju potporu su Velikogorički brass festival, Samoborska glazbena jesen, aktivnosti u Muzeju Matije Skurjenija, oslikavanje javnih površina u Vrbovcu, recitali kajkavskog pjesništva u Zelini, kao i obnova fonda i zavičajnih zbirki svetonedeljske knjižnice. Županija financira i Jaska art festival, izložbe karikaturista u Ivanić-Gradu te retrospektivnu izložbu likovnih umjetnika u Dugom Selu.
Zamjenik župana Ervin Kolarec istaknuo je da kulturni djelatnici “nose kulturni i društveni život” te da Županija želi da građani aktivno sudjeluju u programima.
“Upravo su oni nosioci kulture na području Zagrebačke županije. U odnosu na prošlu godinu to je uvećanje za čak 220 tisuća eura i vjerujemo da ove programe i projekte koje smo financijski podržali, da će itekako biti interesantni našim žiteljima, da će oni ove kulturne ustanove posjećivati i da će na kvalitetan način moći upotpuniti svoje slobodno vrijeme”, rekao je Kolarec.
Ulaganja je komentirao i Željko Barun, zamjenik gradonačelnika grada Zaprešića.
“Želim zahvaliti Zagrebačkoj županiji što je prvenstveno se odlučila da u ovom našem prelijepom gradu Zaprešiću dodijeli ove ugovore za naše kulturne djelatnike. To nam znači da bi naši kulturnjaci mogli što kvalitetnije raditi svoje programe koje su planirali provesti u djelo te našim građanima prikazati čime se sve oni bave i što treba čuvati u našem gradu”.
Zagrebačka županija zaslužila je ulazak u utrku za naslov Europske regije sporta 2027., čijim bi osvajanjem osvojila priznanje najatraktivnije regije u razvoju sporta i promicanju zdravog načina života u Europi.
Partner udruženja ACES iz Bruxellesa, Berislav Čižmek, danas je uručio certifikat o prihvaćanju kandidature zamjeniku župana Ervinu Kolarecu.
– Ovim aktom Zagrebačka županija dokazuje svoju sposobnost ispunjavanja svih kriterija za ulazak u završnu fazu izbora za Europsku regiju sporta 2027. Nastavit ćemo kontinuirano pratiti razvoj i kvalitetu sportskih programa i infrastrukture u tekućoj godini – rekao je Čižmek te istaknuo kako će posebna pažnja biti posvećena dostupnosti sporta svim građanima, zajedničkom djelovanju županije i lokalnih zajednica te dugoročnoj održivosti sportskih politika.
Zagrebačka županija u 2026. godini izdvaja rekordnih 2,5 milijuna eura za razvoj i rad sportskih saveza i klubova, školski sport, parasport, sportsku rekreaciju, nagrađivanje uspješnih sportaša te organizaciju velikih sportskih događanja te za izgradnju i obnovu sportskih dvorana, igrališta i terena. Također je odobreno 88,4 milijuna eura bespovratnih sredstava iz NPOO-a za gradnju i dogradnju školskih objekata.
– Kontinuiranim ulaganjima pokazujemo da sport u Zagrebačkoj županiji nije trošak, nego ulaganje u zdravlje i kvalitetu života građana. Vjerujem da će naš rad, rezultati i energija naših sportaša biti prepoznati i nagrađeni ovim europskim priznanjem – rekao je Kolarec, ističući da Zagrebačka županija ima sve što je potrebno za osvajanje titule Europske regije sporta 2027.
Završna odluka i svečana dodjela priznanja održat će se krajem 2027. godine u Europskom parlamentu u Bruxellesu.
Zagrebačka županija ponovno se svrstava među ključne poticatelje razvoja gospodarstva Republike Hrvatske.
Prema podacima s kraja prošle godine, najviše trgovačkih društava, obrta i slobodnih zanimanja, odmah nakon Grada Zagreba, bilježe Splitsko-dalmatinska, Primorsko-goranska, Istarska, Zagrebačka, Osječko-baranjska te Zadarska županija, koje se izdvajaju kao vodeće gospodarske sredine u zemlji.
Udio veći od 5 % registriranih pravnih osoba ostvaruju Primorsko-goranska (7,8%), Istarska (7,2%) i Zagrebačka županija (6,8%), koje isti poredak drže i prema broju fizičkih osoba.
Važno je istaknuti kako je Zagrebačka županija na kraju prošle godine imala je 17.467 registriranih i 13.281 aktivnih pravnih osoba, uz gotovo 13 tisuća trgovačkih društava te više od 6.300 obrta i slobodnih zanimanja.
Prema strukturi vlasništva na razini županija, najveći udio subjekata u privatnom vlasništvu bilježi Grad Zagreb (87,7 %), potom Istarska (84,9 %) i Zagrebačka županija (84,5 %).
Trgovina na malo, Ostale uslužne djelatnosti i Građevinarstvo čine top tri djelatnosti u pogledu zastupljenosti registriranih i aktivnih subjekata. Slijede ih Prerađivačka industrija te Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti.
Biti dijete u ratu znači živjeti u strahu kad bi svijet trebao biti pun igre i osmijeha, ali rat često krade tu nevinu radost.
Stoga je za 30-ero djece iz ratom pogođenih područja u Ukrajini, Zagrebačka županija drugu godinu zaredom organizirala je boravak na bazenima Specijalne bolnice Naftalan u Ivanić-Gradu.
Boravak je dio projekta međunarodne razvojne suradnje „Vratimo život bez mina!“, u sklopu javnog poziva Ministarstva vanjskih i europskih poslova, koji ima za cilj psihosocijalno osnaživanje djece iz Ukrajine tijekom njihovog višednevnog boravka u Hrvatskoj.
Zamjenik župana Damir Tomljenović pozdravio je djecu i istaknuo kako projekt omogućuje barem jedan bezbrižan dan djeci čiji su roditelji stradali u ratu. Đurđa Adlešič iz Udruge Hrvatska pomaže zahvalila je Zagrebačkoj županiji na dugogodišnjoj suradnji, istaknuvši da djeca u dobi od 9 do 14 godina osam dana borave u Hrvatskoj uz pratitelje iz Ukrajine radi sigurnosti i organizacije.
Zagrebačka županija objavila je javni natječaj vrijedan 100 tisuća eura namijenjen financiranju programa i projekata udruga proizašlih iz Domovinskog rata, a prijave su otvorene do 25. veljače 2026. godine.
Cilj natječaja je osnažiti rad udruga proizašlih iz Domovinskog rata na području Zagrebačke županije kroz programe i projekte usmjerene na socijalno i psihološko osnaživanje hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji, unaprjeđenje skrbi za socijalno ugrožene i teško bolesne branitelje te promicanje vrijednosti Domovinskog rata.
Iznos financijske potpore po pojedinom programu/projektu može biti od najmanje 700 do najviše 11 tisuća eura. Programi i projekti moraju biti besplatni za krajnje korisnike, namijenjeni stanovnicima Zagrebačke županije te se mogu provoditi u razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca 2026. godine. Uz to, prijave moraju obuhvaćati prioritetne aktivnosti, s jasno definiranim područjem provedbe i ciljnom skupinom korisnika.
Tekst javnog natječaja, upute za prijavitelje i prijavni obrasci nalaze se ovdje.