U sklopu EU projekta Nacionalnog plana oporavka i otpornosti „Dogradnja sustava javne vodoopskrbe u Zagrebačkoj županiji“ svečano su otvoreni radovi na području Gornjeg Tkaleca kod Vrbovca, a događaju su prisustvovali direktor Vodoopskrbe i odvodnje Zagrebačke županije Tomislav Masten, župan Zagrebačke županije Stjepan Kožić, direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković te gradonačelnik Vrbovca Denis Kralj.

– Projekt dogradnje sustava javne vodoopskrbe na području Gornjeg Tkaleca doprinijet će unapređenju vodovodne mreže i povećanju dostupnosti pitke vode stanovnicima nadomak Vrbovca, a radovi obuhvaćaju 24,6 kilometara vodoopskrbne mreže, izgradnju nove crpne stanice te izgradnju 350 novih kućnih priključaka – najavio je direktor Vodoopskrbe i odvodnje Zagrebačke županije Tomislav Masten, dodavši kako projektom “RVS Zagreb istok”, zbog neprihvatljivosti troškova, nisu bila obuhvaćena sva područja u istočnome dijelu županije, no uz projekt dogradnje s kojim se upravo započinje, kreće priprema dokumentacije i za sve ostale dijelove koji su “ispali” iz prve faze vodoopskrbe.

 FOTO: Zagrebačka županija

Zagrebačka županija prva je županija po indeksu razvijenosti u Republici Hrvatskoj, a trud, koji je sada iza nas, isplatio se – podsjetio je župan zagrebačke županije Stjepan Kožić. 

– Izuzetno sam sretan što je istočni dio županije pokriven vodoopskrbom jer je bilo potrebno puno truda  vremena da bismo došli do ovog rezultata. Do sada je u regionalni vodoopskrbni sustav Zagreb-istok uloženo 124 milijuna eura – istaknuo je župan i najavio daljnji trud da razvoj županije ide ovakvim tempom. 

Foto: Zagrebačka županija

Vodovod se gradi u 40 vrbovečkih naselja, a kanalizacija u njih 13 – naglasio je gradonačelnik Vrbovca Denis Kralj te dodao da je ovim projektom dogradnje sustava obuhvaćeno još devet naselja.

Inače, Zagrebačka županija ima najveću realizaciju projekata vodoopskrbe i odvodnje – naglasio je Zoran Đuroković, generalni direktor Hrvatskih voda.

–Riječ je o ukupno 580 milijuna eura, od čega 280 milijuna realizira Vodoopskrba i odvodnja Zagrebačke županije. Inače, na razini županije to je oko 500 kilometara vodovodnih cjevovoda i 580 kilometara sustava odvodnje, što su velike stvari za naše građane kojima omogućavamo razvoj i bolje uvjete života – naveo je Đuroković, te dodao kako je ovaj projekt dogradnje vrijedan nešto više od 16 milijuna eura. 

Foto: Zagrebačka županija

Bespovratna sredstva iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti pokrivaju 80 posto prihvatljivih troškova, odnosno 10,3 milijuna eura dok preostalih 20 posto prihvatljivih troškova, odnosno gotovo 2,6 milijuna eura ravnomjerno sufinanciraju Hrvatske vode i Vodoopskrba i odvodnja Zagrebačke županije.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

Tata Josip počeo se rekreativno baviti badmintonom, pa je sa sobom odlučio voditi i svoju djecu. Nešto stariji Lucija i Vito brzo su se zaljubili u badminton, željeli su i oni probati, ali posebna “vatra” gorjela je u najmlađem djetetu, kćerkici Jeleni.

– Imala sam tad šest ili sedam godina, tu negdje, i mogu vam reći da mi se badminton na prvu i nije baš svidio. Bila sam najmlađa u toj mojoj grupi i moram priznati da sam bila pravi mali vrag, ha, ha… Nije nikome tamo bilo lako sa mnom, ali malo po malo sam se i ja “navukla” na badminton. Uvijek sam igrala protiv starijih od sebe, a danas mislim da je to bilo ključno na putu do ovoga gdje sam u ovom trenutku – ispričala je Jelena Buchberger gostujući u serijalu “Sport Zagrebačke županije”.

Danas Jelena ima 19 godina, a već je peterostruka prvakinja Hrvatske. Posljednje dvije godine pripala joj je i nagrada za najbolju sportašicu Velike Gorice, a u međuvremenu je završio i juniorski staž, pa je djevojka s Galženice ušla u novu fazu svoje karijere.

– Prijelaz iz juniora u seniore nije jednostavan, protivnici su neusporedivo teži i zahtjevniji, ali u osnovi je sve ostalo isto. Radim, treniram, dajem sve od sebe, a krenuli smo i na međunarodne turnire, na kojima se skupljaju bodovi koji omogućuju da se ode na višu razinu turnira – govori simpatična, uvijek nasmijana Jelena.

Prije nekoliko dana vratila se iz Portugala, sudjelovala je na jako turniru na kojem je trebalo proći četiri kola kvalifikacija da bi se uopće došlo do glavnog turnira.

– Izgubila sam u drugom kolu kvalifikacija, što je s obzirom na protivnicu koja me dopala bilo i očekivano u ovoj fazi, ali u svakom slučaju sam stekla novo iskustvo. Puno će mi to pomoći na svakom sljedećem turniru – uvjerena je najbolja hrvatska badmintonašica.

Svoju prvu medalju, priznaje, više ni ne pamti, ali zna da je kolekcija iznimno bogata. Bila je drugi razred srednje škole kad je prvi put postala prvakinja države.

– To je stvarno bilo šokantno za sve, pa tako i za mene. Sjećam se da sam u to finale ušla potpuno rasterećeno, jer igrala sam protiv djevojke koja je u tom trenutku šest puta bila prvakinja Hrvatske, ali u jednom trenutku shvatila sam da ja to mogu. Posebno pamtim posljednja dva poena iz tog finala, kao i osjećaj koji me preplavio kad je sve završilo. To su stvari koje ostaju u sjećanju – pamti te lijepe trenutke Jelena.

U godinama koje su slijedile njezina dominacija samo se pojačavala, postajala sve izraženija, što samu Jelenu ni najmanje ne veseli.

– Iskreno, konkurencija u Hrvatskoj nije osobita. Na tim državnim prvenstvima bude desetak cura, treba se i tu potruditi da bi se došlo do pobjeda, ali to je, realno, kvalitetom daleko čak i od najslabijih međunarodnih turnira. Ne znam racionalno objasniti zašto je to tako, zašto nema više interesa za sport za koji kažu da je jedan od najbržih na svijetu, kojim se bave milijuni ljudi u cijelome svijetu, ali definitivno bi to moglo biti puno bolje – vjeruje Jelena.

Ispada tako da su državna prvenstva, kao i titule prvakinje države, zapravo samo odrađivanje posla. Ono pravo događa se izvan naših granica, u njezinu slučaju diljem Europe.

– U Aziji još nisam bila, ali proputovala sam gotovo cijelu Europu s badmintonom, a bili smo i u Maroku na jednom turniru. Želja mi je otići i na neki od turnira u Aziji, jer to je zapravo sami vrh. Jako dobar badminton igra se i u Kini, i u Japanu, i u Koreji, i u Indiji… Azijati su genetski idealni za badminton, rekla bih da je u tome tajna njihove uspješnosti, ali naravno da ima nešto i do rada, treniranja. Ja treniram dvaput dnevno, jako puno sam u dvorani, ali njihovi treninzi još su duži, jači, intenzivniji… – objašnjava Jelena.

Bilo je pokušaja da se treneri iz Azije dovedu u Hrvatsku, da pomognu našim natjecateljima napraviti dodatan iskorak, ali sve to treba i platiti. A u svijetu badmintona novca nema previše, koliko god se trudili i u savezu i u Hrvatskom olimpijskom odboru. I zato Jeleni preostaje samo raditi još jače i ozbiljnije, pod vodstvom svog prvog i jedinog trenera Nevena Rihtara.

– Da nije bilo Nevena, sasvim sigurno ne bi bilo ni mene na ovoj razini. Rekla bih da imamo odnos kao tata i kćer, jer ipak smo zajedno od kad sam bila dijete, doslovno od prvog dana kad sam ušla u dvoranu. Znali smo, naravno, imati i teške trenutke, bude dana kad ni on ni ja nismo u najboljoj formi, ali uvijek nađemo način kako odraditi zamišljeno na najbolji mogući način. I on se dodatno educira, radi na sebi, što pomaže i meni, a ja mu na svemu mogu biti samo zahvalna.

U individualnom sportu ponekad se nije lako nositi sa samim sobom, ali Jelena Buchberger pronašla je način.

– Nisam tip koji bi funkcionirao u ekipnom sportu, puno više odgovara mi biti sama, voditi brigu isključivo o sebi, ali to ponekad i nije lako. Međutim, uvijek kad mi je teško, razmišljam o nastupu na Olimpijskim igrama! To mi je san, velika želja i cilj, budući da hrvatski badminton nikad nije imao predstavnika na Igrama. Osobno vjerujem da je moguće to ostvariti već u Los Angelesu 2028., iako sam svjesna da je put do tamo jako težak. Treba skupljati bodove, igrati i vjerovati, a ja o tome razmišljam doslovno svaki dan – kaže Jelena.

I što čovjek drugo može nego poželjeti joj da uspije. Da put koji je počeo na našoj Galženici dobije i postaju zvanu LA…

Zamjenik župana Ervin Kolarec danas je u ispostavi Crvenog križa u Svetom Ivanu Zelini dodijelio ugovore za provedbu programa „Zaželi– prevencija institucionalizacije “ za 90 gerontodomaćica i ugovore za rad Društva Crvenog križa Zagrebačke županije u 2025. godini. Predstavnicima gradskih Društava Crvenog križa uručeni su ugovori ukupne vrijednosti 63 tisuće eura, dok je za redovan rad Društva Crvenog križa Zagrebačke županije uručen ugovor vrijedan gotovo 340 tisuća eura.

–Projekt Zaželi  u stopostotnom iznosu financira se sredstvima Europskog socijalnog fonda plus, ali kako božićnice i regres nisu prihvatljivi troškovi taj novac već drugu godinu zaredom osigurava Zagrebačka županija iz svojeg proračuna. Tako će svaka gerontodomaćica dobiti 350 eura božićnice i 350 eura regresa – rekao je Kolarec.

Foto: Zagrebačka županija

Inače, u Zagrebačkoj županiji 90 gerontodomaćica skrbi o 562 korisnika, a njihov posao je puno više od posla, već i druženje i utjeha stanovnicima u samačkim domaćinstvima, istaknula je gerontodomaćica Ankica Kadoić.

–Velike su obaveze, sve je više starijih koji su sami u svojim kućama, djeca im rade i ne obilaze ih, i tada uz pomoć u kući mi smo im i rame za plakanje, „psihijatri“, mi smo im sve…– istaknula je Kadoić.

Gradsko društvo Crvenog križa Sveti Ivan Zelina u projektu Zaželi zapošljava 12 gerontodomaćica koje brinu o 72 samačka staračka domaćinstva te mjesečno pružaju više od 430 usluga pomoći u kući.

–Zagrebačka županija je uvijek tu kao podrška našim projektima poput Zelinskog multifunkcionalnog centra za prevenciju za čije je opremanje osigurala 104.000 eura – naglasila je ravnateljica društva Branka Puhelek.

Foto: Zagrebačka županija

Upravo je u novom centru u čijoj je realizaciji Grad Sveti Ivan Zelina bio partner i održana dodjela ugovora, a gradonačelnik Hrvoje Košćec reako je kako Grad i gradsto Društvo Crvenog križa imaju dugogodišnju uspješnu suradnju.

Zagrebačka županija je uz danas dodijeljena sredstva u visini 340 tisuća eura, već ranije osigurala i 16 tisuća eura za opremanje interventnih timova.

–Zahvaljujem na sredstvima koje Zagrebačke županija izdvaja redovno svake godine bez kojih naš rad ne bi bio na današnjoj razini, kao i dodatnim sredstvima za naše interventne timove, čime na području županije imamo nadstandard – izjavila je ravnateljica Društva Crvenog križa Zagrebačke županije Drinka Sopta.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

Povodom pete godišnjice zagrebačkog potresa, u subotu, 22. ožujka građani će imati priliku obići dio obnovljenih zgrada u sklopu Dana otvorenih vrata. Program obuhvaća više od trideset obnovljenih zgrada na području Grada Zagreba, Zagrebačke županije i Krapinsko-zagorske županije.

Ovaj događaj organizira Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine u suradnji s Ministarstvom kulture i medija, Ministarstvom zdravstva, Ministarstvom znanosti, obrazovanja i mladih, Gradom Zagrebom, Zagrebačkom i Krapinsko-zagorskom županijom.

Na području naše županije bit će moguće razgledati i sudjelovati u prigodnim programima u obnovljenoj zgradi Pučkog otvorenog učilišta u Zaprešiću, Doma kulture Kravarsko, zgradi javne i društvene namjene Banovo, objektu Područne škole Dubranec i zgradi stare škole Dubrovčak Lijevi – objavila je Zagrebačka županija.

Subotnje sivilo i kiša koja je rominjala u Velikoj gorici nije spriječila članice i volonterke Udruge Edukacijom protiv raka dojke Zagrebačke županije da u još jednoj humanitarnoj akciji podrže žene oboljele od raka dojke ali i da podsjete prolaznice da je briga o zdravlju i osluškivanje našeg tijela odgovornost svih nas. 

Po buketić narcisa došao je i gradonačelnik Krešimir Ačkar u društvu svojeg zamjenika Nevena Karasa i predsjednika Gradskog vijeća Darka Bekića, koji su kupnjom podržali akciju.  

Velika Gorica, 15.03.2025. Dan narcisa. Foto: David Jolić/cityportal.hr

– Suosjećamo sa svim ženama koje se bore s rakom dojke i zahvaljujemo svima koji kroz zdravstvene akcije, udruge i stručni rad pomažu podizanju svijesti i pružanju podrške. Velika zahvala gospođi Đurđi Dehin i njezinoj udruzi,  i svima koji svojim nesebičnim radom pomažu u prevenciji. Također, pozivamo sve naše sugrađanke da se odazovu na redovite preglede, jer svi znamo da je to ključno u spašavanju života – poručio je gradonačelnik. 

Velika Gorica, 15.03.2025. Dan narcisa. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Predsjednica Udruge, Đurđa Dehin još je jednom istaknula da je ovo samo jedan dan u godini, kada diljem županije simboličnom prodajom narcisa, ženama usmjeravaju pažnju na samopregled. 

– Ali trebale bi tijekom cijele godine uzimati vrijeme samo za sebe, za osluškivanje svojega tijela i pravovremeno reagirati ako primijete promjene, jer rak dojke je izlječiv ako se otkrije na vrijeme, u ranom stadiju bolesti. Zato, kako i naziv naše udruge glasi, edukacijom želimo podsjetiti žene na samopregled – podsjetila je Dehin. 

Velika Gorica, 15.03.2025. Dan narcisa. Foto: David Jolić/cityportal.hr

U ime Zagrebačke županije Dan narcisa podržao je svojim dolaskom i kupnjom narcisa zamjenik župana Zagrebačke županije, Ervin Kolarec. 

– Zagrebačka županija svake godine podrži ovu humanitarnu akciju jer smo prepoznali da svojim radom podižu zdravstveni standard, brinu o podizanju svijesti o brizi o zdravlju a organiziraju i preglede žena mamografom, ultrazvučne preglede i denzitometriju, predavanja za mlade djevojke u srednjim školama, stoga Županija i financijski pomaže u realizaciji njihovih programa – rekao je Kolarec.

Velika Gorica, 15.03.2025. Dan narcisa. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Podsjetimo da Udruga djeluje 24 godine te je na njen poticaj, svojevremeno Zagrebačka županija prva u Hrvatskoj kupila mobilni mamograf kojim su žene mogle obaviti pregled dojki bez posjeta zdravstvenoj ustanovi.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom