VIDEO ‘Nema života bez hokeja na travi! U Zelini se igra i pobjeđuje već 70 godina’
Hokej klub Zelina sljedeće godine će proslaviti sedam desetljeća postojanja. Kapetanica ženske ekipe Petra Hrupec i dokapetan seniorske momčadi Marko Šoić otkrili su nam kako je Zelina postala sinonim za hokej na travi…
Kad je sport u pitanju, svaka sredina u Zagrebačkoj županiji ima nešto svoje, specifično, prepoznatljivo. U slučaju Sv. Ivana Zeline to je – hokej na travi! Zelinjani već gotovo sedam desetljeća čuvaju tradiciju sporta koji u ostatku Hrvatske praktički uopće nije raširen.
– Uz naš, Hokejski klub Zelina, svi ostali klubovi su iz Zagreba. Postoje pokušaji da se nešto pokrene u Splitu i Kninu, nešto se pokušava i u Varaždinu, a ranije su klubove imali Samobor i Petrinja. Nažalost, više nemaju, tako da je naš sport zasad vezan isključivo uz Zagreb i Zelinu – kaže Marko Šoić, dokapetan seniorske momčadi gostujući u serijalu “Sport Zagrebačke županije”.
Uz njega, svoj sport i svoj klub došla je prezentirati i kapetanica seniorske ekipe Petra Hrupec, koja željno iščekuje vikend.
– Odigrale smo dosad dva kola, upisale dvije pobjede, a sad nas čeka utakmica protiv Mladosti, naših najvećih rivala. Dečki su već igrali s Mladosti, oni su pobijedili, sad je red na nama – govori Petra.
– To vam je nešto kao Dinamo i Hajduk u nogometu. Mi smo tu, naravno, Dinamo – sa smiješkom dodaje Marko.
Ima u svemu ovome još nekoliko dodirnih točaka s nogometom.
– Hokej na travi igra se 11 na 11, iste su i pozicije kao u nogometu, desni bek je i kod nas desni bek, i mi imamo braniče, vezne igrače, krila… Puno sličnosti ima i kad je riječ o taktici, na sličan način se napada, brani, ide u presing. Uostalom, i formacije na terenu su identične, i mi igramo 4-4-2, 4-3-3… – objašnjava Šoić, reprezentativac i s 25 godina jedan od najstarijih igrača seniorske momčadi.
Pripreme za novu sezonu, pričaju Petra i Marko, počele su čim je završila prošla. Vremena za predah nema previše, budući da je specifičnost svijeta hokeja na travi i u tome da se u jednoj sezoni igraju dva, prilično različita prvenstva.
– Od rujna do studenog igramo prvu polusezonu vani, pa selimo u dvoranu i igramo dvoransko prvenstvo, što gotovo da nije isti sport. Na proljeće se igra drugi krug vani, a četiri najbolje momčadi idu u play-off – ističe Marko, a nadovezuje se Petra:
– Razlika između vanjskog i dvoranskog hokeja može se usporediti s nogometom i futsalom. Drukčije su palice i loptice, u dvorani igramo 5+1, s mantinelama… Puno hokejaša ni ne igra u dvorani, ali mi u Hrvatskoj smo tu na vrhunskom nivou. Na to bi se vjerojatno trebalo i usmjeriti, jer tu možemo napraviti jako dobre rezultate. Potrebno je manje igrača, poveća se kvaliteta… Dečki su već napravili jedan vrhunski rezultat, reprezentacija je bila druga na Svjetskom kupu, i mi cure sanjamo da jednog dana uspijemo napraviti takvo nešto.
A sve to počinje i završava u Zelini. Tu se igra najveći dio dvoranskog prvenstva, bude tu i ljudi, jer u ovom gradu vole i prate hokej već generacijama.
– Klub je osnovan 1955. godine, a jedan od osnivača Ivan Kralj, koji je do kraja života bio počasni predsjednik kluba, u to je vrijeme bio jako aktivan u popularizaciji i promociji hokeja na travi, život je posvetio tome, što se i danas vidi. Svake godine idemo po školama u našem kraju, prezentiramo sport, pa se dosta djece i priključi. Imamo oko 200 članova kluba u svim uzrastima – kaže Marko.
Sezona koja se posebno pamti u povijesti zelinskoga hokeja vraća nas u u 1973. godinu, kad su Zelinjani osvojili dvostruku krunu, i prvenstvo i kup Jugoslavije. Nedavno se ta generacija, oni koji su i dalje među nama, okupila na proslavi 50 godina tog uspjeha.
– I moj djed je bio jedan od igrača, pa je za mene to bilo dosta emotivno. Djed redovito dolazi gledati nas na utakmice, a sad smo i mi mogli vidjeti kako je to izgledalo u njihovo vrijeme. Kad se pogleda te slike, vidiš puno sličnosti s našim vremenom. I oni su igrali iz velike ljubavi, kao i mi danas. Osobno, ne mogu zamisliti život bez hokeja! Često zapostavim sve drugo zbog hokeja, nažalost ponekad i faks, a na tim djedovima slikama vidi se koliko je to bilo veliko i u njihovo vrijeme. Valjda cijeli grad došao na to finale, a puno detalja znam i iz djedovih priča, koje slušam cijeli život. Kod nas je hokej obiteljska stvar, od djeda, preko tate, pa sve do mene – priča Petra.
Tradicija će se, prema svemu sudeći, nastaviti i dalje. Zelina i hokej na travi su jedno tijelo i jedna duša, a nedostaje jedino malo pozornosti.
– Naš sport se u Hrvatskoj ne doživljava posebno ozbiljno, nije baš da imamo i osobitu podršku, ali mi se ionako ovime bavimo iz ljubavi. I uživamo. Puno smo proputovali kroz sport, upoznali puno ljudi… – poručuje dvojac iz Zeline.
Zagrebačka županija pokrenula je ovogodišnji postupak dodjele javnih priznanja, a prijedlozi za istaknute pojedince i organizacije zaprimaju se do 30. travnja 2026. godine. Riječ je o priznanjima koja se dodjeljuju onima koji su svojim djelovanjem ostavili značajan trag u razvoju županije ili pridonijeli njezinu ugledu u Hrvatskoj i izvan nje.
U izbor mogu ući i domaći i strani kandidati, a prijedloge mogu podnijeti širok krug predlagatelja – od županijskih vijećnika i radnih tijela skupštine do građana, udruga, poduzeća, vjerskih zajednica te kulturnih i sportskih institucija.
Kriteriji za dodjelu priznanja obuhvaćaju niz područja – od gospodarstva i znanosti do kulture, obrazovanja i umjetnosti – pri čemu se naglasak stavlja na dugotrajan i iznimno vrijedan doprinos. Traže se kandidati čiji su rezultati trajni, mjerljivi i vidljivi u unapređenju pojedinih sektora, ali i oni koji su svojim radom pridonijeli međunarodnoj prepoznatljivosti Zagrebačke županije.
Osim konkretnih postignuća, važan element pri odabiru je i ugled koji kandidat uživa u svojoj sredini, kao i njegov doprinos promicanju hrvatskog suvereniteta, samostalnosti i identiteta.
Iz Zagrebačke županije pozivaju sve zainteresirane da iskoriste priliku i predlože pojedince i organizacije koji su obilježili proteklo razdoblje.
U Društvenom domu u Strmcu okupili su se obrtnici i poduzetnici iz cijele regije na 9. Obrtničkom forumu Zagrebačke županije, godišnjem događaju koji organiziraju Obrtnička komora Zagreb i Zagrebačka županija. Susret je još jednom poslužio kao platforma za razmjenu iskustava, predstavljanje aktualnih mjera potpore te raspravu o izazovima s kojima se sektor suočava.
Jedna od ključnih tema bile su financijske potpore. Zamjenik župana Ervin Kolarec istaknuo je kako su u ovogodišnjem proračunu osigurana tri milijuna eura za razvoj poduzetništva i obrtništva, pri čemu dio sredstava već ide kroz aktualni natječaj za početnike, dok se novi programi očekuju uskoro. „U tijeku je javni natječaj za poduzetnike početnike za koje je osiguran ukupan iznos od 400 tisuća eura bespovratnih potpora, a u travnju će biti raspisani natječaji za dodjelu bespovratnih sredstva za jačanje konkurentnosti odnosno proizvodne i neproizvodne djelatnosti poduzetnika ukupne vrijednosti 2,1 milijun eura te pola milijuna eura za postavljanje solarnih panela na proizvodne objekte“, rekao je Kolarec. Podsjetio je i kako se Zagrebačka županija po nizu ekonomskih pokazatelja nalazi među vodećima u Hrvatskoj, što je, kako je naglasio, rezultat kvalitetnog rada obrtnika i poduzetnika.
Da su upravo obrtnici ključ stabilnosti lokalnog gospodarstva, poručio je predsjednik Obrtničke komore ZagrebAntun Trojnar, koji je fokus stavio na dugoročne izazove struke. „Na ovogodišnjem Obrtničkom forumu Zagrebačke županije otvaramo pitanja koja su ključna za opstanak i razvoj obrtništva — od obrazovanja i zapošljavanja do očuvanja identiteta naših gradova jer su obrtnici temelj lokalnog gospodarstva i važno je da zajedno tražimo konkretna rješenja za izazove s kojima se susreću“, naglasio je Trojnar. Dodao je kako upravo ovakvi susreti potvrđuju važnost partnerstva između institucija i obrtnika.
Pozitivni trendovi vidljivi su i među mlađim generacijama. Kako je istaknuto, interes za obrtnička zanimanja raste, što potvrđuju i rezultati nedavno održanog Zagrebačkog obrtničkog sajma, ali i popunjene kvote u srednjim strukovnim školama posljednjih godina.
Uz uvodne govore, forum je donio i konkretne rasprave kroz dva tematska panela. Prvi se bavio problemom nedostatka radne snage te potrebom boljeg povezivanja obrazovnog sustava s realnim potrebama tržišta rada. U drugom planu bio je širi društveni kontekst – uloga obrtnika u očuvanju identiteta gradova, tradicije i razvoju kontinentalnog turizma.
Razgovori u Strmcu pokazali su da, unatoč izazovima, postoji jasna volja za suradnjom i pronalaženjem rješenja koja bi mogla osigurati stabilan i održiv razvoj obrtništva u Zagrebačkoj županiji.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.
Turistički djelatnici, iznajmljivači, organizatori događanja i svi koji razvijaju turističku ponudu imaju nešto manje od mjesec dana za prijavu na ovogodišnje izdanje nagrade „Ruža Zagrebačke županije“. Prijave su otvorene do 24. travnja, a u fokusu su rezultati ostvareni tijekom posljednjih godinu dana.
Riječ je o četvrtom izdanju nagrade koja je u međuvremenu postala jedno od ključnih priznanja u županijskom turizmu. Cilj joj je izdvojiti one koji podižu kvalitetu ponude, bilo kroz konkretne projekte, nove ideje ili svakodnevni rad s gostima.
Natjecanje je podijeljeno u osam kategorija, a raspon je širok, od održivih i inovativnih projekata, preko eno-gastro ponude i smještaja, pa sve do digitalnih rješenja i manifestacija. Osim projekata i tvrtki, priznanja idu i pojedincima koji se ističu profesionalnošću u turizmu.
“Ruža Zagrebačke županije od samog početka prije četiri godine, osmišljena je kao projekt koji se više od same nagrade, ona je platforma koja prepoznaje i slavi ljude, projekte koji našu cijelu županiju čine atraktivnijom turističkom destinacijom. Četvrto izdanje donosi osvježeni vizualni identitet nadahnut bogatom tradicijom našeg kraja, a istovremeno simbolizira suvremeni duh inovacija koji želimo promicati, stoga pozivam sve dionike turističkog sektora, od ugostitelja, iznajmljivača, vodiča, digitalnih kreatora, organizatora događanja, da se prijave i pokažu što sve naša županija može ponuditi”, istaknula je Direktorica turističke zajednice Ivana Alilović.
Ovogodišnje izdanje donosi i promjene u vizualnom identitetu. Inspiracija dolazi iz tradicionalnih motiva Turopolja, a svaka kategorija ima svoju boju, što bi trebalo olakšati prepoznatljivost i dodatno istaknuti raznolikost ponude.
Pravo prijave imaju i fizičke i pravne osobe iz javnog i privatnog sektora, uz uvjet da su projekti provedeni na području županije u proteklih godinu dana. O najboljima će odlučivati peteročlano neovisno povjerenstvo, a vrednovat će se kvaliteta izvedbe, originalnost i konkretni rezultati.
Foto: Prva solarna elektrana postavljena na Veleučilište Velika Gorica/Gorica.hr
Broj sunčanih elektrana u Hrvatskoj naglo raste. Prema najnovijim podacima koje prenosi Župan.hr, u zemlji je trenutno više od 43 tisuće solarnih elektrana, dok ih je 2021. bilo oko 4 tisuće.
Najveći broj priključenih elektrana, nalazi se upravo u Zagrebačkoj županiji, čime prednjači ispred Grada Zagreba i Splitsko-dalmatinske županije. Kada se gleda samo sektor kućanstava, Zagrebačka županija ponovno je na vrhu s više od 3 tisuće solarnih sustava.
Ovako snažan rast povezuje se s državnim i lokalnim potporama te sve većim interesom građana i poduzetnika za energetsku neovisnost. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost nastavlja s poticajima, a nedavno je najavio dodatnih 20 milijuna eura, za solarne elektrane, dizalice topline i baterijske sustave. Također, i županija se uključila se vlastitim mjerama. Prošle godine pokrenula je program vrijedan 500 tisuća eura za poduzetnike, koji mogu dobiti do 15 tisuća eura bespovratno za ugradnju fotonaponskih sustava.
Iako većinu solarnih elektrana, više od 35 tisuća, čine kućanstva, poduzetnici i dalje prednjače u ukupnoj instaliranoj snazi. Na razini Hrvatske, poslovni sektor ima gotovo tri puta veću priključnu snagu od kućanstava, a u županiji ukupna snaga priključenih solarnih elektrana doseže oko 108 MW, što je svrstava među vodeće regije u zemlji, odmah iza Splitsko-dalmatinske.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.
Povodom nadolazećeg Uskrsa, u prostorijama Zagrebačke županije održana je prigodna prodajna izložba radova učeničkih zadruga s područja županije. Na izložbi se ove godine predstavilo deset učeničkih zadruga koje su izložile i ponudile svoje proizvode.
Posjetitelji su mogli razgledati raznovrsne predmete s uskršnjim motivima – od ručno oslikanih i heklanih pisanica do ukrasa izrađenih decoupage tehnikom. Uz dekorativne proizvode, u ponudi su bili i čajevi, domaći proizvodi te prirodna kozmetika.
Izložbu je obišao zamjenik župana Ervin Kolarec, koji je istaknuo dugogodišnju podršku županije učeničkim zadrugama:
„Zagrebačka županija već pune 24 godine potiče i daje punu podršku našim učeničkim zadrugama. Evo moram reći da prepoznajemo njihov rad, njihovo djelovanje, prepoznajemo njihov poduzetnički duh, njihovu inovativnost, njihovu kreativnost. U ovoj godini smo upravo za rad učeničkih zadruga povećali financijske sredstva i osigurali 37.000 eura jer ulaganje u našu mladost je ulaganje u svjetlu budućnost Zagrebačke županije“.
Na važnost kontinuiranog rada s učenicima ukazala je i voditeljica učeničke zadruge Vida Srednje škole Vrbovec, Marijana Radić:
„Na uskrsnom sajmu radimo već pet godina i učenici redovito sudjeluju u svim našim radionicama. Imamo sedam sekcija i jedna od najaktivnijih je sekcija kuharstva i sekcija kreativnosti, kreativna sekcija gdje se izrađuju ovakvi prigodni ukrasi te prehrambeni proizvodi koje naša zadruga nudi na svim sajmovima i na svim događanjima unutar lokalne zajednice i šire.“
Na području Zagrebačke županije trenutno djeluje 47 učeničkih zadruga u kojima sudjeluje oko 5400 učenika. Dvije zadruge djeluju pri centrima za odgoj i obrazovanje u Lugu Samoborskom i Velikoj Gorici, šest ih je u srednjim školama, dok su ostale u osnovnim školama.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.