VIDEO ‘Nema života bez hokeja na travi! U Zelini se igra i pobjeđuje već 70 godina’
Hokej klub Zelina sljedeće godine će proslaviti sedam desetljeća postojanja. Kapetanica ženske ekipe Petra Hrupec i dokapetan seniorske momčadi Marko Šoić otkrili su nam kako je Zelina postala sinonim za hokej na travi…
Kad je sport u pitanju, svaka sredina u Zagrebačkoj županiji ima nešto svoje, specifično, prepoznatljivo. U slučaju Sv. Ivana Zeline to je – hokej na travi! Zelinjani već gotovo sedam desetljeća čuvaju tradiciju sporta koji u ostatku Hrvatske praktički uopće nije raširen.
– Uz naš, Hokejski klub Zelina, svi ostali klubovi su iz Zagreba. Postoje pokušaji da se nešto pokrene u Splitu i Kninu, nešto se pokušava i u Varaždinu, a ranije su klubove imali Samobor i Petrinja. Nažalost, više nemaju, tako da je naš sport zasad vezan isključivo uz Zagreb i Zelinu – kaže Marko Šoić, dokapetan seniorske momčadi gostujući u serijalu “Sport Zagrebačke županije”.
Uz njega, svoj sport i svoj klub došla je prezentirati i kapetanica seniorske ekipe Petra Hrupec, koja željno iščekuje vikend.
– Odigrale smo dosad dva kola, upisale dvije pobjede, a sad nas čeka utakmica protiv Mladosti, naših najvećih rivala. Dečki su već igrali s Mladosti, oni su pobijedili, sad je red na nama – govori Petra.
– To vam je nešto kao Dinamo i Hajduk u nogometu. Mi smo tu, naravno, Dinamo – sa smiješkom dodaje Marko.
Ima u svemu ovome još nekoliko dodirnih točaka s nogometom.
– Hokej na travi igra se 11 na 11, iste su i pozicije kao u nogometu, desni bek je i kod nas desni bek, i mi imamo braniče, vezne igrače, krila… Puno sličnosti ima i kad je riječ o taktici, na sličan način se napada, brani, ide u presing. Uostalom, i formacije na terenu su identične, i mi igramo 4-4-2, 4-3-3… – objašnjava Šoić, reprezentativac i s 25 godina jedan od najstarijih igrača seniorske momčadi.
Pripreme za novu sezonu, pričaju Petra i Marko, počele su čim je završila prošla. Vremena za predah nema previše, budući da je specifičnost svijeta hokeja na travi i u tome da se u jednoj sezoni igraju dva, prilično različita prvenstva.
– Od rujna do studenog igramo prvu polusezonu vani, pa selimo u dvoranu i igramo dvoransko prvenstvo, što gotovo da nije isti sport. Na proljeće se igra drugi krug vani, a četiri najbolje momčadi idu u play-off – ističe Marko, a nadovezuje se Petra:
– Razlika između vanjskog i dvoranskog hokeja može se usporediti s nogometom i futsalom. Drukčije su palice i loptice, u dvorani igramo 5+1, s mantinelama… Puno hokejaša ni ne igra u dvorani, ali mi u Hrvatskoj smo tu na vrhunskom nivou. Na to bi se vjerojatno trebalo i usmjeriti, jer tu možemo napraviti jako dobre rezultate. Potrebno je manje igrača, poveća se kvaliteta… Dečki su već napravili jedan vrhunski rezultat, reprezentacija je bila druga na Svjetskom kupu, i mi cure sanjamo da jednog dana uspijemo napraviti takvo nešto.
A sve to počinje i završava u Zelini. Tu se igra najveći dio dvoranskog prvenstva, bude tu i ljudi, jer u ovom gradu vole i prate hokej već generacijama.
– Klub je osnovan 1955. godine, a jedan od osnivača Ivan Kralj, koji je do kraja života bio počasni predsjednik kluba, u to je vrijeme bio jako aktivan u popularizaciji i promociji hokeja na travi, život je posvetio tome, što se i danas vidi. Svake godine idemo po školama u našem kraju, prezentiramo sport, pa se dosta djece i priključi. Imamo oko 200 članova kluba u svim uzrastima – kaže Marko.
Sezona koja se posebno pamti u povijesti zelinskoga hokeja vraća nas u u 1973. godinu, kad su Zelinjani osvojili dvostruku krunu, i prvenstvo i kup Jugoslavije. Nedavno se ta generacija, oni koji su i dalje među nama, okupila na proslavi 50 godina tog uspjeha.
– I moj djed je bio jedan od igrača, pa je za mene to bilo dosta emotivno. Djed redovito dolazi gledati nas na utakmice, a sad smo i mi mogli vidjeti kako je to izgledalo u njihovo vrijeme. Kad se pogleda te slike, vidiš puno sličnosti s našim vremenom. I oni su igrali iz velike ljubavi, kao i mi danas. Osobno, ne mogu zamisliti život bez hokeja! Često zapostavim sve drugo zbog hokeja, nažalost ponekad i faks, a na tim djedovima slikama vidi se koliko je to bilo veliko i u njihovo vrijeme. Valjda cijeli grad došao na to finale, a puno detalja znam i iz djedovih priča, koje slušam cijeli život. Kod nas je hokej obiteljska stvar, od djeda, preko tate, pa sve do mene – priča Petra.
Tradicija će se, prema svemu sudeći, nastaviti i dalje. Zelina i hokej na travi su jedno tijelo i jedna duša, a nedostaje jedino malo pozornosti.
– Naš sport se u Hrvatskoj ne doživljava posebno ozbiljno, nije baš da imamo i osobitu podršku, ali mi se ionako ovime bavimo iz ljubavi. I uživamo. Puno smo proputovali kroz sport, upoznali puno ljudi… – poručuje dvojac iz Zeline.
NOVSKA Gaming centar vrijedan 76 milijuna eura ulazi u novu fazu
Završetkom projekta Novska bi se trebala profilirati kao jedno od središta gaming industrije u Hrvatskoj i regiji, čime bi se otvorile nove gospodarske mogućnosti i privukli mladi stručnjaci.
Izgradnja Centra gaming industrije u Novskoj, jednog od ključnih razvojnih projekata Sisačko-moslavačke županije, napreduje prema planu. Riječ je o investiciji vrijednoj 76,3 milijuna eura, financiranoj iz Fonda za pravednu tranziciju pri čemu prva faza projekta iznosi 38,7 milijuna eura.
Tijekom današnjeg obilaska gradilišta, župan Ivan Celjak sa suradnicima uvjerio se u tijek radova koji obuhvaćaju izgradnju studentskog doma, zgrade fakulteta te pratećih sadržaja poput dvorane i bazena. Prema najavama, osigurana su sredstva i za nastavak projekta.
„Radovi dobro napreduju, vidimo radove na četvrtoj etaži studentskog doma i zgrade fakulteta, kao i konstrukciju dvorane i bazena. Sredstva su odobrena i za drugu fazu radova. Rokovi ovise o nizu uvjeta, ali cilj nam je nakon završetka prve faze, u što kraćem roku započeti i dovršiti drugu fazu. Centar gaming industrije u Novskoj bit će generator razvoja, ne samo Novske, nego i cijele Sisačko-moslavačke županije pa i Republike Hrvatske“, istaknuo je župan Celjak.
Završetkom projekta Novska bi se trebala profilirati kao jedno od središta gaming industrije u Hrvatskoj i regiji, čime bi se otvorile nove gospodarske mogućnosti i privukli mladi stručnjaci.
Županija pritom sve snažnije usmjerava razvoj prema modernim industrijama i novim tehnologijama, nakon razdoblja intenzivne obnove.
„Ulažemo u nove tehnologije i moderne industrije i na tome temeljimo razvoj Sisačko-moslavačke županije. U Srednjoj školi Novska imamo program tehničara za izradu video igara. Taj program postoji i u Tehničkoj školi Sisak, gdje imamo i program tehničara za robotiku. U našem županijskom vrtiću imamo STEM kabinet, čime smo povezali cijeli odgojno-obrazovni sustav, od STEM-a u vrtiću, preko škola, do gaming kampusa u Novskoj, pa sve do poduzetničkog inkubatora u Sisku na kojem smo započeli radove. Želimo mladima omogućiti stjecanje specifičnih znanja, ali i priliku da rade na području naše županije, bilo nakon srednje škole ili nakon završetka akademskog obrazovanja“, rekao je župan Celjak.
Osim gaming centra, na području Novske provode se i drugi projekti. Među njima je i izgradnja sportske dvorane pri Osnovnoj školi Rajić, za koju su nedavno osigurana bespovratna sredstva iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
Posjet Novskoj zaključen je radnim sastankom u gradskoj upravi, na kojem su predstavnici županije i grada razgovarali o daljnjoj suradnji i razvojnim projektima.
Grad Sisak osigurao je značajna sredstva za unapređenje sportske infrastrukture nakon što je Ministarstvo turizma i sporta donijelo odluku o sufinanciranju projekata za 2026. godinu. Odluku je 11. ožujka donio ministar Tonči Glavina, a Sisak je među odabranima s dva projekta ukupne vrijednosti oko 343 tisuće eura.
Ugovori su svečano uručeni u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnica u Zagrebu gdje ih je ministar predao gradonačelniku Domagoju Orliću. Riječ je o projektima rekonstrukcije i uređenja stadiona NK Metalac te izrade projektne dokumentacije za obnovu gradskog stadiona Sisak.
Obnova stadiona NK Metalac
Projekt uređenja stadiona NK Metalac donosi niz zahvata koji će unaprijediti uvjete za sportaše i rekreativce. Planirani radovi uključuju obnovu nogometnog terena s novim sustavom navodnjavanja, uređenje travnjaka i atletske staze, kao i izgradnju pomoćnog igrališta sa sintetičkom travom prema FIFA standardima.
Dokumentacija za modernizaciju gradskog stadiona
Drugi projekt odnosi se na izradu sveobuhvatne dokumentacije za rekonstrukciju gradskog stadiona u Sisku. Planirana je modernizacija glavnog terena, tribina s najmanje 4500 sjedalica, pratećih prostorija i instalacija, kao i uređenje pomoćnih igrališta te cjelokupnog okoliša.
Cilj je uskladiti stadion s UEFA-inim standardima kategorije 3 i kriterijima HNS-a za najviši rang natjecanja, čime bi se otvorila mogućnost održavanja utakmica SuperSport Hrvatska nogometna liga, domaćih kupova i međunarodnih susreta, uključujući kvalifikacije i grupnu fazu UEFA Europska konferencijska liga te kvalifikacije za Liga prvaka i Europska liga.
Na važnost ulaganja u sport osvrnuo se i gradonačelnik:
„Ovo je još jedan konkretan korak u sustavnom ulaganju u sportsku infrastrukturu u Sisku. Ovi projekti nisu samo ulaganje u objekte, već u budućnost našeg sporta i mladih. Javljanjem na ovakve pozive razvijamo naš grad a štedimo novac u gradskom proračunu. Želimo Sisak pozicionirati kao grad sporta, s uvjetima koji omogućuju razvoj vrhunskih sportaša, ali i dostupnost sporta svima. Ulaganjem u infrastrukturu stvaramo temelje za velika natjecanja, ali i svakodnevni kvalitetniji život naših sugrađana.“
Nutricionizam u borbi protiv raka – predstavljen novi vodič koji pomaže pacijentima planirati prehranu tijekom liječenja
Zagrebačka županija i Ljekarne Zagrebačke županije predstavili su stručni vodič i panel za onkološke pacijente, fokusiran na prilagodbu prehrane nuspojavama terapija i jačanje organizma tijekom liječenja.
U Samoboru je u prepunoj Galeriji Prica održan prvi panel posvećen prehrani onkoloških pacijenata, u organizaciji Zagrebačke županije i Ljekarni Zagrebačke županije. Cilj je bio pacijentima, njihovim obiteljima i svim zainteresiranim građanima približiti kako pravilna prehrana može podržati tijelo tijekom i nakon terapija protiv raka.
Panel su vodili farmaceuti i nutricionisti Lucia Pavazza i Boris Stanković, pedagoginja i sociologinja Sabina Rubinić, dok je o suvremenim pristupima u liječenju pacijenata govorio prof. dr. sc. Stjepko Pleština, predstojnik Klinike za onkologiju KBC-a Zagreb.
Ravnateljica Ljekarni Zagrebačke županije Ana Galić Skoko objasnila je kako je ideja nastala iz svakodnevnog kontakta s pacijentima koji traže savjete o prehrani i suočavanju s nuspojavama terapija. Rezultat je vodič “KARCINOM I PREHRANA: Vodič kroz pravilnu prehranu tijekom i nakon liječenja”, koji će biti besplatno dostupan u svim podružnicama ljekarni i na panelima diljem županije.
“Često pacijenti, ali i članovi njihovih obitelji, dolaze u ljekarnu s pitanjem kako se nositi s nuspojavama koje onkološka terapija uzrokuje, budući da ona može omesti prehranu i negativno utjecati na sami proces liječenja kao i na ishod terapije. To je bio poticaj da naši kolege, magistri farmacije i sveučilišni specijalisti nutricionizma, izrade vodič”, objasnila je Galić Skoko.
Boris Stanković naglasio je da vodič pacijentima olakšava planiranje nutritivno uravnoteženih obroka i pruža savjete za suočavanje s nuspojavama kemoterapije i radioterapije.
“Istaknuo bih da prvenstveno pacijenti vide na koji način isplanirati obrok, koje namirnice koristiti kako bi taj obrok bio nutritivno kvalitetan i kako si pomoći u slučaju kada će nastupiti onkološke i radioterapije. Imaju brzu pomoć na jednom mjestu tako da njihovim obiteljima i skrbnicima olakšamo u tom jednom zahtjevnom razdoblju. Ne postoji namirnica koja svima paše, a da poboljšava liječenje. To je jako individualno, ovisi o vrsti karcinoma, ali i o pacijentovim potrebama i u kakvom je pacijent stanju. Mora se dosta pristupiti individualizirano”, rekao je Stanković.
Foto: Zagrebačka županija
Dodao je da premda prehrana ne mijenja liječenje, prehrana je svakako temelj te je komplementarna s njim.
“Najveći problem onkološkim pacijentima, što se tiče prehrane, su te nuspojave radioterapije, kemoterapije zbog čega pacijenti znaju odbijati hranu i tekućinu. To izaziva dehidraciju i pothranjenost, što svako ne želimo. Postoje načini kako se može hrana približiti pacijentu. Svaki zalogaj je važan i mora biti nutritivno vrijedan”, dodao je.
Prof. Pleština dodaje da je personalizacija ključna, prehranu treba prilagoditi vrsti tumora, stadiju bolesti i terapijama koje pacijent prima.
“Nije stvar kalorijskog unosa nego što unosimo. Nije samo pitanje i hrane nego i pića. Nerijetko bolesnici premalo piju, što je ključno pri održavanju bubrežne funkcije i smanjenja negativnih učinaka naše terapije. Također, nije svejedno koji tumor ima bolesnik ni u kojem je stadiju ni kako se liječi. Prehranu moramo prilagoditi svemu tome i paziti da ne nastane nutritivni deficit jer znamo da će pothranjenost i manjak pojedinih tvari, voditi skraćenju terapija, lošijem podnošenju terapije, a onda i u konačnici, ne samo sniženoj kvaliteti života nego i manjem preživljenju. Dakle moramo individualizirati terapiju za svakog bolesnika”, istaknuo je.
Ljudima je stalo do prehrane, sve više se o tome razmišlja. Ono što je jako važno i korisno od ovakvih priručnika, koji su stručno napisani, da se izbjegne da ljudi pogrešno interpretiraju što nađu na internetu. Važno je imati pouzdan izvor”, istaknuo je.
Grad Sisak objavio je da od sutra, 19. ožujka 2026. godine započinje isplata uskrsnica za svoje građane. Odluku o isplati donio je gradonačelnik Domagoj Orlić.
Isplata će se provoditi na sljedećim lokacijama: Gradska blagajna na Gradskoj tržnici Sisak, Gradska blagajna na tržnici u Capragu i Poslovnica Sisačkog vodovoda. Pravo na uskrsnicu imaju ostvaruju svi korisnici koji su navedeni status ostvarili zaključno s 12. ožujkom 2026. godine, a isplata će se vršiti na temelju službenih popisa Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje uz predočenje osobne iskaznice.
Grad Sisak ističe kako nastavlja s isplatom uskrsnica kao dio kontinuirane podrške svojim sugrađanima, vodeći računa o standardu umirovljenika, korisnika nacionalne naknade te osoba koje skrbe o članovima svojih obitelji.
„Uskrsnice su mali, ali važan znak pažnje i poštovanja prema našim sugrađanima koji su svojim radom i brigom o drugima dali velik doprinos zajednici. Grad će i dalje provoditi mjere koje podižu kvalitetu života i pružaju konkretnu podršku u svakodnevici“, istaknuo je gradonačelnik Domagoj Orlić.
Obnovljena škola u Svetom Ivanu Zelini: više energije, manje troškova
Ukupna vrijednost projekta iznosila je 1,66 milijuna eura, od čega je iz NPOO-a osigurano 671.372 eura, a iz proračuna Zagrebačke županije nešto više od 990.000 eura.
SVETI IVAN ZELINA – Zgrada Srednje škole Dragutina Stražimira u Svetom Ivanu Zelini energetski je obnovljena. Riječ je o prvom od osam javnih objekata koje Zagrebačka županija obnavlja uz podršku Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO).
Zamjenik župana Zagrebačke županije Ervin Kolarec obišao je školu zajedno s gradonačelnicom Evom Jendriš Škrljak. „Ovo je trenutno energetski najučinkovitija zgrada u Svetom Ivanu Zelini, obnovili smo je, usudim se reći, od ‘glave do pete’. Posebno veseli što će uskoro energetski biti obnovljena i susjedna zgrada osnovne škole. Ovo je centar Zeline i on sada dobiva novu vizuru, a učenici, kao i nastavnici koji na njih prenose svoja znanja, dobivaju kvalitetnije uvjete za rad“, rekao je Kolarec.
Obnova uključuje novi ETICS fasadni sustav, toplinsku izolaciju krova, novu vanjsku stolariju i krovne prozore, fotonaponsku elektranu snage 40 kW te sustav grijanja kombiniran plinskim kondenzacijskim kotlom i dizalicom topline zrak/voda. U sve učionice ugrađen je ventilacijski sustav s rekuperatorom zraka, a na radijatore su montirani termostatski ventili. Zamijenjena su rasvjetna tijela, izvedene instalacije za vodu i uređeni sanitarni čvorovi.
Ravnateljica Andreja Regvat istaknula je da je škola sada „modernija, sigurnija i ugodnija za boravak sviju nas, a smanjuju se i troškovi električne energije i grijanja“.
Energetska obnova omogućila je prelazak zgrade iz energetskog razreda „D“ u „B“ prema potrebnoj energiji za grijanje te iz razreda „F“ u „A+“ prema specifičnoj primarnoj energiji.
Ukupna vrijednost projekta iznosila je 1,66 milijuna eura, od čega je iz NPOO-a osigurano 671.372 eura, a iz proračuna Zagrebačke županije nešto više od 990.000 eura.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.