Najstariji živući gorički brico, 83-godišnji Ladislav Berković zvani Lacko, dobio je želju ponovo uzeti škare u ruke i barem se nakratko vratiti u svoj stari salon na Zagrebačkoj ulici.
Ovo je nekada bilo kultno mjesto okupljanja. Institucija u kojoj se nije samo šišalo i brijalo, već dnevno raspravljalo o goričkoj i državnoj politici te o sportu. Lacko je u detalje znao što se oko njega događa.
„Kada su mušterije došle, ja sam im prepričao naslove novina, a onda su oni počeli čitati i debatirati pred sobom. Diskusija je bila takva da sam ja sve znao kao i oni. To je bilo svakodnevno. Svađe u salonu nije bilo nikada“, priča nam.
Imala je najboljeg učitelja
Nakon što je majstor Lacko prije 26 godina otišao u mirovinu, salon je preuzela njegova učenica Marjana Stanilović.
„Ja sam postala brico i zavoljela taj posao“. Nije niti čudno jer imala je najboljeg učitelja. Ali dobiti posao kod popularnog brice nije bilo lako. Međutim, ne i odvažnoj mladoj frizerki bez dana prakse.
„Super, uzimam te, veli meni on. Ja mu velim, čujte ja vam ne znam ništa raditi, niti britvu otvoriti. A on odgovara – nema veze, sad ću te ja naučiti delati kak treba. Ja sam mjesec dana lupala britvom i škarama na prazno, kako bi razgibavala zglobove“.
I tako je Marijana počela šišati samo muške glave. Malo po malo, stari je majstor shvatio da je napokon dobio to što je tražio – radnika po svojoj mjeri.
„Ja sam zadovoljan, da nisam bio zadovoljan ne bi radila kod mene“, odlučno će brico.
S radom u salonu zadovoljne su i mušterije. Karlo Robina iz Gorice se odselio u Zagreb, ali i dalje se vjerno vraća u Goricu – na šišanje.
„Nikom drugom ne vjerujem, već su me mnogi zeznuli. Niti njoj doduše ne dam rezati bradu, ali se šišati dolazim samo njoj. Idem tu dok sam bio kikić. Sada ovdje dolazim iz Zagreba gdje živim s curom“, kaže Karlo, a Manuel dodaje:
„Frizerki vjerujem zato što me uvijek dobro ošiša i zbog toga je ne bih mijenjao“, napomenuo je Manuel Pejak.
‘Mušterije nisu logoraši’
Lacko je od muškaraca nekada pravio prave manekene. Nerviraju ga današnje muške frizure, ali i mnogi kolege frizeri. Poručuje im da svoje mušterije ne smiju šišati kao da su logoraši.
„Za moj pojam to je sramoćenje struke. Tko je nekada bio ošišan kako se danas šiša, svuda okolo s mašinicom, mi smo rekli, tako se šišaju logoraši i vojska“.
Iz njegovog stolca nitko nije mogao ustati, dok mu svaka dlaka nije bila na svome mjestu.
„To je bilo ošišano u milimetar, simetrija frizure. Mušteriju sam narihtal, pogledal u špigl i tak dugo radil dok nije to bilo u redu, da je van izašao kao maneken“.
Propušio u šestoj godini
Svi su znali za Lackove manire i stil šišanja. Niti jedna frizura nije nastajala, a da u ruci nije bila – cigareta. Pušio je kaže, od svoje 6. do 55. godine života.
„I pušil sam i mušteriju sam šišal. Ako je mušterija odmaknula moju cigaretu, uzeo sam njegovu i popušio je do kraja. Takav sam bio pušač“.
Nakon što se preselio s lokacije današnjeg hotela ‘Bijela ruža’, salon u Zagrebačkoj ulici otvorio je 1968. godine, i prije nego što se u kuću doselio njegov vlasnik. Prisjeća se kako je na parceli salona do tada raslo povrće – salata i luk. Radnje ne bi niti bilo da tadašnje gradske vlasti prije izgradnje kuće nisu uvjetovale da ona mora imati dva poslovna prostora, priča nam sin vlasnika, Josip Knapić.
„Gospon Lacko je bio angažiran kod izgradnje kuće jer je njemu bilo u interesu da kuća što prije bude gotova. Pomagao je kod betoniranja deke i pokrivanja kuće. Čak je sam financirao uvođenje struje u kompletan objekt“, kazao je Knapić.
Lacko je u branši poznat kao prvi brico koji je u Gorici uveo takozvanu kare frizuru. Sada uživa u mirovini, prisjeća se starih majstorskih dana i bavi maketarstvom.
Djeca i mladi u fokusu: Velika Gorica ulaže milijune u zelenu infrastrukturu
Ukupna vrijednost projekta „Dječja zelena mreža – plemeniti Pauković“ iznosi 5.279.323,66 eura, pri čemu se 4.448.696,98 eura financira bespovratnim sredstvima Europske unije.
Velika Gorica nastavlja s intenzivnim ulaganjima u održivi urbani razvoj, a najnoviji projekt pod nazivom „Dječja zelena mreža – plemeniti Pauković“ dodatno učvršćuje taj smjer. Ukupna vrijednost svih aktualnih zelenih inicijativa u gradu, uključujući i projekt Pauk u VG, doseže oko 6,5 milijuna eura.
Novi projekt osmišljen je kao odgovor na potrebe suvremenih generacija koje sve više traže zdravije, sigurnije i klimatski otpornije životno okruženje. Riječ je o inkluzivnom konceptu koji obuhvaća sve društvene skupine, s ciljem podizanja kvalitete života za sve građane.
U središtu projekta nalazi se ideja povezivanja ključnih javnih prostora kroz sustav zelene infrastrukture. Plan uključuje umrežavanje sedam urbanih lokacija i tri koridora u jedinstvenu funkcionalnu cjelinu, čime bi se stvorio koherentan i održiv gradski prostor.
Projektna rješenja razvijena su u skladu s načelima Novog europskog Bauhausa te pristupom rješenja temeljenih na prirodi (Nature-Based Solutions), što bi trebalo osigurati dugoročnu održivost, otpornost i funkcionalnost prostora.
Ukupna vrijednost projekta „Dječja zelena mreža – plemeniti Pauković“ iznosi 5.279.323,66 eura, pri čemu se 4.448.696,98 eura financira bespovratnim sredstvima Europske unije kroz Program Konkurentnost i kohezija 2021.–2027..
Gradonačelnik Krešimir Ačkar naglasio je značaj projekta za razvoj grada:
„Ovaj projekt predstavlja važan korak u razvoju Velike Gorice kao grada koji sustavno ulaže u kvalitetu života svojih građana. Kroz ‘Dječju zelenu mrežu’ stvaramo povezane, sigurne i zelene prostore namijenjene prvenstveno djeci i mladima, ali i svim našim sugrađanima. Posebno nas veseli što su prepoznati i na europskoj razini te sufinancirani sredstvima Europske unije. Nastavljamo graditi Goricu kao moderan, održiv i uključiv grad budućnosti.“
Ovim ulaganjima Velika Gorica dodatno potvrđuje svoju orijentaciju prema razvoju zelene infrastrukture i stvaranju otpornog urbanog prostora s naglaskom na dugoročno poboljšanje životnih uvjeta svojih stanovnika.
Djeca iz vrtića i škola posjetila Vodocrpilište i učila o važnosti vode
Ovakvi posjeti dio su kontinuiranih aktivnosti VG Vodoopskrbe usmjerenih na edukaciju najmlađih, s ciljem razvijanja svijesti o važnosti očuvanja prirodnih resursa od najranije dobi.
Povodom Svjetskog dana voda, a u sklopu edukativnih aktivnosti usmjerenih na podizanje svijesti o važnosti očuvanja vode, danas su djelatnici VG Vodoopskrbe ugostili djecu iz vrtića Žirek. Mališani su imali priliku iz prve ruke saznati kako voda dolazi od crpilišta do njihovih domova te zašto je važno odgovorno se odnositi prema ovom dragocjenom resursu.
Kroz zanimljivo i prilagođeno predstavljanje, djeci je objašnjen cijeli proces – od zahvaćanja vode iz podzemnih izvora pa sve do slavina u kućanstvima. Poseban naglasak stavljen je na očuvanje vode i njezinu svakodnevnu važnost.
„Moram reći da mi je stvarno veliko zadovoljstvo što ih možemo uputiti na koji način voda dolazi od našeg crpilišta iz zemlje do njihovih slavina u kućama i da ih uputimo na važnost očuvanja vode“, istaknuo je direktor VG Vodoopskrbe d.o.o. Ivan Rak.
Osim edukativnog dijela, za najmlađe je organizirano i prigodno druženje. Djeci je podijeljena svježa pitka voda iz sustava, poslužena na način koji dodatno naglašava njezinu prirodnu kvalitetu, kao i slatki zalogaji – bomboni iz košare te svježe kiflice, što je dodatno razveselilo male posjetitelje.
Direktor Rak osvrnuo se i na kvalitetu vode u ovom području, naglasivši njezine prednosti.
„Prema analizama koje su rađene u Republici Hrvatskoj, mi smo sigurno u top području u Republici Hrvatskoj po kvaliteti vode. Jest da je naša voda relativno tvrda za ove pojmove, ali to ne znači da je nezdrava za piće. Naprotiv, tvrđa voda je puno zdravija za piće“.
Ovakvi posjeti dio su kontinuiranih aktivnosti VG Vodoopskrbe usmjerenih na edukaciju najmlađih, s ciljem razvijanja svijesti o važnosti očuvanja prirodnih resursa od najranije dobi.
Nakon jučer objavljenog teksta o prestižnoj nagradi Ponos Hrvatske koja je otišla u ruke “goričkog Spidermana”, priča o Maximilianu Bindernagelu Vujnoviću dobila je i svoj nastavak u Gradskoj upravi Velike Gorice.
Gradonačelnik Krešimir Ačkar danas je primio mladog Velikogoričanina kako bi mu osobno čestitao na priznanju za poštenje, dobrotu, humanost i hrabrost te mu zahvalio na svemu što čini za zajednicu. Riječ je o profesionalnom vatrogascu Javne vatrogasne postrojbe Velika Gorica i dugogodišnjem humanitarcu koji svojim djelovanjem nadilazi granice lokalne sredine.
Šira javnost ga poznaje kao “goričkog Spidermana”, jer se uz svakodnevne zahtjevne i često opasne intervencije rado uključuje u humanitarne aktivnosti, posebno one usmjerene na djecu. Upravo kroz lik omiljenog superheroja donosi radost najmlađima te već godinama sudjeluje na brojnim gradskim događanjima, gdje je postao jedno od prepoznatljivih lica.
Ipak, kako sam naglašava, maska nije u prvom planu – iza maske, kako sam ističe, ne stoji samo jedan čovjek, već poruka da svatko od nas može učiniti dobro djelo i nekome uljepšati dan.
Gradonačelnik Ačkar istaknuo je kako su upravo ljudi poput Maximiliana primjer vrijednosti koje društvo treba njegovati, naglasivši da humanost, hrabrost i plemenitost i dalje imaju snažno mjesto među građanima.
Priča mladog Goričanina još je jednom pokazala koliko snažan utjecaj može imati pojedinac vođen iskrenom željom da pomogne drugima i koliko jedno veliko srce može značiti onima kojima je to najpotrebnije.
Istraživanja provedena u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) potvrdila su značajan geotermalni potencijal u Velikoj Gorici, čime grad postaje jedna od četiri ključne lokacije za razvoj održivog toplinarstva u Hrvatskoj.
Državni tajnik Vedran Špehar sudjelovao je jučer u Zagrebu na konferenciji „Toplinarstvo budućnosti: Geotermalni iskorak NPOO projekta – od potencijala do toplinske energije“ na kojoj su predstavljeni rezultati istraživanja geotermalnog potencijala u zemlji.
„Danas potvrđujemo da Hrvatska ima znanje, resurse i partnersku suradnju potrebnu za snažan iskorak prema modernom, održivom i sigurnom toplinarstvu koje doprinosi ostvarenju ciljeva dekarbonizacije“, izjavio je Špehar, naglašavajući važnost geotermalne energije za energetsku tranziciju.
U projektu financiranom s 50,8 milijuna eura iz NPOO-a potvrđena je stopostotna uspješnost istraživanja geotermalnog potencijala na svim obuhvaćenim lokacijama, uključujući Veliku Goricu, što značajno premašuje svjetski prosjek od oko 60 posto. Uz Veliku Goricu, projekt obuhvaća i Zaprešić, Osijek i Vinkovce. „Ministarstvo gospodarstva snažno podupire razvoj geotermalne energije kao jednog od ključnih domaćih obnovljivih izvora, posebno u sektoru toplinarstva gdje su potrebe najveće i potencijal najizraženiji. Vlada Republike Hrvatske i Ministarstvo gospodarstva su kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti osigurali 50,8 milijuna eura za potvrđivanje tog potencijala te otvorili mogućnost da četiri hrvatska grada prijeđu s fosilnih goriva na obnovljivu geotermalnu energiju“, dodao je Špehar.