Najstariji živući gorički brico, 83-godišnji Ladislav Berković zvani Lacko, dobio je želju ponovo uzeti škare u ruke i barem se nakratko vratiti u svoj stari salon na Zagrebačkoj ulici.
Ovo je nekada bilo kultno mjesto okupljanja. Institucija u kojoj se nije samo šišalo i brijalo, već dnevno raspravljalo o goričkoj i državnoj politici te o sportu. Lacko je u detalje znao što se oko njega događa.
„Kada su mušterije došle, ja sam im prepričao naslove novina, a onda su oni počeli čitati i debatirati pred sobom. Diskusija je bila takva da sam ja sve znao kao i oni. To je bilo svakodnevno. Svađe u salonu nije bilo nikada“, priča nam.
Imala je najboljeg učitelja
Nakon što je majstor Lacko prije 26 godina otišao u mirovinu, salon je preuzela njegova učenica Marjana Stanilović.
„Ja sam postala brico i zavoljela taj posao“. Nije niti čudno jer imala je najboljeg učitelja. Ali dobiti posao kod popularnog brice nije bilo lako. Međutim, ne i odvažnoj mladoj frizerki bez dana prakse.
„Super, uzimam te, veli meni on. Ja mu velim, čujte ja vam ne znam ništa raditi, niti britvu otvoriti. A on odgovara – nema veze, sad ću te ja naučiti delati kak treba. Ja sam mjesec dana lupala britvom i škarama na prazno, kako bi razgibavala zglobove“.
I tako je Marijana počela šišati samo muške glave. Malo po malo, stari je majstor shvatio da je napokon dobio to što je tražio – radnika po svojoj mjeri.
„Ja sam zadovoljan, da nisam bio zadovoljan ne bi radila kod mene“, odlučno će brico.
S radom u salonu zadovoljne su i mušterije. Karlo Robina iz Gorice se odselio u Zagreb, ali i dalje se vjerno vraća u Goricu – na šišanje.
„Nikom drugom ne vjerujem, već su me mnogi zeznuli. Niti njoj doduše ne dam rezati bradu, ali se šišati dolazim samo njoj. Idem tu dok sam bio kikić. Sada ovdje dolazim iz Zagreba gdje živim s curom“, kaže Karlo, a Manuel dodaje:
„Frizerki vjerujem zato što me uvijek dobro ošiša i zbog toga je ne bih mijenjao“, napomenuo je Manuel Pejak.
‘Mušterije nisu logoraši’
Lacko je od muškaraca nekada pravio prave manekene. Nerviraju ga današnje muške frizure, ali i mnogi kolege frizeri. Poručuje im da svoje mušterije ne smiju šišati kao da su logoraši.
„Za moj pojam to je sramoćenje struke. Tko je nekada bio ošišan kako se danas šiša, svuda okolo s mašinicom, mi smo rekli, tako se šišaju logoraši i vojska“.
Iz njegovog stolca nitko nije mogao ustati, dok mu svaka dlaka nije bila na svome mjestu.
„To je bilo ošišano u milimetar, simetrija frizure. Mušteriju sam narihtal, pogledal u špigl i tak dugo radil dok nije to bilo u redu, da je van izašao kao maneken“.
Propušio u šestoj godini
Svi su znali za Lackove manire i stil šišanja. Niti jedna frizura nije nastajala, a da u ruci nije bila – cigareta. Pušio je kaže, od svoje 6. do 55. godine života.
„I pušil sam i mušteriju sam šišal. Ako je mušterija odmaknula moju cigaretu, uzeo sam njegovu i popušio je do kraja. Takav sam bio pušač“.
Nakon što se preselio s lokacije današnjeg hotela ‘Bijela ruža’, salon u Zagrebačkoj ulici otvorio je 1968. godine, i prije nego što se u kuću doselio njegov vlasnik. Prisjeća se kako je na parceli salona do tada raslo povrće – salata i luk. Radnje ne bi niti bilo da tadašnje gradske vlasti prije izgradnje kuće nisu uvjetovale da ona mora imati dva poslovna prostora, priča nam sin vlasnika, Josip Knapić.
„Gospon Lacko je bio angažiran kod izgradnje kuće jer je njemu bilo u interesu da kuća što prije bude gotova. Pomagao je kod betoniranja deke i pokrivanja kuće. Čak je sam financirao uvođenje struje u kompletan objekt“, kazao je Knapić.
Lacko je u branši poznat kao prvi brico koji je u Gorici uveo takozvanu kare frizuru. Sada uživa u mirovini, prisjeća se starih majstorskih dana i bavi maketarstvom.
Povodom Svjetskog dana zdravlja, koji se obilježava 7. travnja, Patronažna služba Velika Gorica organizira preventivnu akciju za građane s ciljem podizanja svijesti o važnosti brige za zdravlje.
Građani će tom prilikom imati priliku besplatno izmjeriti krvni tlak i razinu šećera u krvi, ali i dobiti stručne savjete o zdravim životnim navikama. Akcija je usmjerena na prevenciju kroničnih bolesti te poticanje odgovornijeg odnosa prema vlastitom zdravlju.
Događaj će se održati u Domu zdravlja Velika Gorica, u utorak, 7. travnja 2026. godine, u vremenu od 8 do 10 sati.
Uskrsno druženje u Velikoj Gorici: gradonačelnik Ačkar podijelio 1.200 porcija ribica i čestitao Uskrs
Okupljanje je proteklo u vedrom i opuštenom ozračju, uz zajedničko druženje i najavu skorog uskrsnog slavlja koje je dodatno unijelo radost među okupljene građane.
Danas je na Veliki petak kod Tržnog centra održano tradicionalno uskrsno druženje koje je okupilo brojne građane u blagdanskom ozračju.
U jutarnjim satima, od 9:30, građani su imali priliku uživati u podjeli besplatnih porcija prženih ribica, što je i ove godine privuklo velik broj Velikogoričanki i Velikogoričana koji su se odazvali pozivu na zajedničko druženje.
Događaju je nazočio gradonačelnik Krešimir Ačkar sa suradnicima, koji je tom prigodom osobno čestitao sugrađanima nadolazeće uskrsne blagdane te poručio:
“Jako nam je drago da se tradicionalno održava druženje na Veliki petak, podjela ribica našim sugrađankama i sugrađanima. Veliki petak, blagdan muke gospodnje, kada je uistinu prilika da svi zajedno steknemo snagu. Zajedno je to prilika za svakoga od nas da pobudi u sebi više razumijevanja, tolerancije i ljubavi prema svakome čovjeku, prema svome bližnjemu i da ako s nekime i jesmo u zavadi, da se pruži ruka pomirenja i da se dočeka Uskrs čista srca onako kako to i priliči. Prošle godine smo imali 1.000 porcija, ove godine 1.200 porcija, ali prema svemu sudeći, kako danas vidimo, vjerojatno će biti iduće godine i 1.500.”
Okupljanje je proteklo u vedrom i opuštenom ozračju, uz zajedničko druženje i najavu skorog uskrsnog slavlja koje je dodatno unijelo radost među okupljene građane.
Snaga zajedništva ponovno je pokazala svoj efekt u malom selu Donje Podotočje, gdje su mještani, uz podršku mjesnog odbora, vlastitim snagama i donacijama ukrasili selo za nadolazeći Uskrs.
Na ulazima u selo, kod mosta u Peternacima i kod mostića na ulazu u Davutoviće, postavljeni su mali zečevi s uskršnjim košaricama koji su uljepšali lokalni krajolik. Posebnu kreativnu notu dale su dekoracije uz pomoć slikarice Marine Bogdanić iz Peternaca, čija je umjetnička podrška dodatno oplemenila ukrase.
“Ono najljepše kod realizacije svakog našeg projekta je druženje, igranje, smijeh, kreativnost, jedinstvo u kojem uživamo a pri tom oplemenjujemo jedni druge i činimo naš mali svijet ljepšim mjestom”, poručili su mještani.
Uz ukrase, otvoreno je i novo dječje igralište kod vatrogasnog doma.
“Jako sam sretan i zadovoljan što su djeca dobila ova nova igrala. Tako su za Uskrs, osim ovako lijepo ukrašenog sela, dobili i novo mjesto za igru”, rekao je Damir Kos, predsjednik MO Donje Podotočje.
Grad Velika Gorica otvorio je postupak izbora novog saziva Savjeta mladih, tijela koje ima važnu ulogu u povezivanju mladih s lokalnom vlasti i donošenju odluka koje ih se tiču.
Riječ je o savjetodavnom tijelu koje zastupa interese mladih, potiče njihovo aktivno uključivanje u društveni i javni život te služi kao platforma za iznošenje prijedloga i inicijativa. Kroz njegov rad mladi imaju priliku sudjelovati u oblikovanju politika i aktivnosti na lokalnoj razini.
Savjet mladih broji 11 članova, uključujući predsjednika i njegova zamjenika. Prijaviti se mogu osobe u dobi od 15 do 30 godina koje žive ili borave na području Velike Gorice. Važno je napomenuti kako članstvo u Savjetu nije spojivo s funkcijom vijećnika u Gradskom vijeću.
Kandidate mogu predlagati organizacije i skupine koje djeluju u području mladih – od udruga i obrazovnih institucija do političkih podmladaka, sindikata i neformalnih inicijativa mladih. U slučaju neformalnih skupina, potrebno je okupiti najmanje 20 mladih koji zajednički predlažu kandidata.
Prijave se podnose na službenim obrascima dostupnima na mrežnim stranicama Grada, uz sve tražene podatke i dokumentaciju, uključujući obrazloženje i životopis kandidata.
Rok za podnošenje kandidatura traje 15 dana od objave poziva. Rezultati izbora bit će objavljeni na službenim stranicama Grada, čime će i službeno započeti mandat novog saziva Savjeta mladih.
Prodekanica Veleučilišta Velika Gorica moderirala panel o kružnom gospodarstvu
Sudjelovanje na ovoj konferenciji dodatno potvrđuje, kako je naglašeno, kontinuiranu posvećenost Veleučilišta razvoju znanstvene izvrsnosti, održivosti te aktivnom doprinosu temama od šireg društvenog značaja.
U Zagrebu je 25. i 26. ožujka 2026. godine održana stručna konferencija pod nazivom „Tko plaća kružno gospodarstvo?“, u organizaciji Međunarodne udruge za kruti otpad (ISWA) i Hrvatske udruge za gospodarenje otpadom (HUGO).
Konferencija je okupila stručnjake iz akademskog, javnog i industrijskog sektora, a među sudionicima je bila i prodekanica za znanost prof. dr. sc. Sanja Kalambura, koja je sudjelovala i u organizacijskom dijelu događanja.
Posebno zapaženu ulogu imala je kao moderatorica panela posvećenog sortirnicama otpada. Fokus rasprave bio je na njihovoj ulozi u sustavu gospodarenja otpadom, tehničkim i organizacijskim aspektima rada te pitanjima financiranja i dugoročne održivosti. U središtu razgovora našla se i njihova važnost za povećanje učinkovitosti recikliranja, uz otvoreno pitanje kako raspodijeliti troškove sortiranja te uspostaviti stabilan i održiv model funkcioniranja.
Panel je okupio predstavnike različitih sektora, što je dodatno naglasilo potrebu za suradnjom znanosti, industrije i javne uprave u razvoju učinkovitog sustava kružnog gospodarstva. Uz moderatorsku ulogu, prof. dr. sc. Kalambura aktivno je sudjelovala i u širem dijelu konferencijskih rasprava, gdje su otvorene teme financijskih modela, regulatornih okvira i primjene održivih rješenja u praksi. O važnosti tranzicije prema kružnom gospodarstvu govorila je i u medijskim istupima za HRT, OTV te Radio Sljeme, gdje je istaknula potrebu za sustavnim pristupom i jačanjem suradnje svih uključenih dionika.
Sudjelovanje na ovoj konferenciji dodatno potvrđuje, kako je naglašeno, kontinuiranu posvećenost Veleučilištarazvoju znanstvene izvrsnosti, održivosti te aktivnom doprinosu temama od šireg društvenog značaja.