VIDEO ‘Najbolji sam kuglač na svijetu! Uz to, radim u McDonaldsu…’
Alen Kujundžić je prvi na pojedinačnoj svjetskog kuglačkoj rang listi, on je hrvatski reprezentativac rodom iz Subotice, u koju su njegovi otišli iz Imotskog… Uz sve to, on je i zaposlenik McDonaldsa u Zaprešiću, u kojem i igra
Na velikoj fešti županijskog sporta u Jastrebarskom, dodjeli priznanja najboljima u 2023. godini, u jednoj od glavnih rola našao je mladih koji nastupa za klub iz Zaprešića, a dolazi iz – Subotice. Alen Kujundžić, kuglač KK Zaprešića, primao je nagradu u trenucima dok su njegovi najbliži, tamo petstotinjak kilometara daleko, pucali od ponosa.
– Svaku nagradu je jako lijepo primiti, bio je to poseban osjećaj i ovoga puta, pogotovo kad znaš da dolaziš i “malog” sporta, iz svijeta u kojem nema previše svjetala reflektora. I učinit ću sve da i sljedeće godine ponovno budem na istome mjestu, u istoj ulozi – kaže Alen, hrvatski reprezentativac i najbolji kuglač na svijetu!
S obzirom da njegovo ime široj javnosti ne zvuči osobito poznato, netko će možda podići obrve u čuđenju, ali Alen Kujundžić je doista svjetski broj jedan. Prvi je na pojedinačnoj svjetskoj rang listi, na lanjskom pojedinačnom svjetskom prvenstvu osvojio je broncu, kao i u ekipnoj konkurenciji, na svjetskom klupskom prvenstvu bio je srebrni… I sve to nije mu dovoljno.
– Pokušat ću u ovoj godini napraviti korak naprijed u svakom smislu, svaki dan radim da bi tako i bilo, ali naravno da tu nema garancija. Uživam u svemu radim, praktički svaki dan sam u kuglani, maksimalno sam posvećen sportu kojeg volim, a bez toga bi ionako bilo nemoguće napraviti sve ono što sam si zacrtao. Želim jednog dana biti najbolji od najboljih i spreman sam na sva odricanja da bih u tome uspio – odlučno ističe Kujundžić, koji je svoju životnu priču ispričao gostujući u posljednjem izdanju emisije “Sport Zagrebačke županije”.
Priču koja je istovremeno i neobična, i inspirativna, i zadivljujuća…
– Rođen sam u Subotici, ali moje je porijeklo iz Imotskog. Djed i baka od tamo su otišli u Njemačku, a nakon što su naslijedili zemlju u Subotici, odlučili su tamo se i nastaniti, a tamo su rođeni i moji roditelji, kao i ja – počinje Alen, koji je u Hrvatsku preselio čim je završio srednju školu, i to zbog kuglanja.
– Moj djed bio je jako dobar kuglač, jedan od desetorice najboljih u Jugoslaviji u svoje vrijeme, a i tata se bavio kuglanjem, iako na nešto nižoj razini. I tako sam ja već kao klinac počeo ići s djedom na utakmice, a kad nisam išao s njim, išao sam s tatom. Vrlo rano sam se zaljubio u kuglanje, u taj čaroban osjećaj kad kugla poruši čunjeve, a drži me i danas.
Geni idealni za kuglanje poklopili su se s voljnim momentom i mali Kujundžić brzo je počeo skupljati trofeje, titule i medalje, ali sve to događalo se u uvjetima toliko skromnim da je već kao srednjoškolac počeo tražiti neki drugi put.
– Čim sam završio srednju školu, preselio sam se u Hrvatsku, odnosno u Split. Uvjeti u Srbiji u tom trenutku nisu bili dovoljni da bih se nastavio razvijati i odabrao sam odlazak u KK Mertojak. Bio sam nakon toga i u Zadru, Šibeniku, kuglao za sve klubove koji su sad konkurenti Zaprešiću, u kojem sam na koncu i završio – priča Alen.
Upravo je u dresu Zaprešića, u jednoj od najljepših kuglana u Europi, krenuo na put prema samom vrhu, na koji je i službeno stigao preuzimanjem prvoga mjesta na svjetskoj rang-listi. Čovjek je najbolji na svijetu u onome što radi, da je Nijemac bio bi velika zvijezda, a kod nas je Alen daleko od toga.
On je jedan od nas, običan dečko koji na treninge dolazi nakon što odradi smjenu u McDonaldsu.
– Da, već dvije godine radim u McDonaldsu u Zaprešiću i moram ovom prilikom zahvaliti mojim kolegama i šefovima, koji mi maksimalno izlaze u susret. Znaju čime se bavi i daju mi podršku, a to znači da su svjesni da mene subotom obično nema. A subotom McDonalds “gori” – govori svjetski broj jedan i zaposlenik lanca brze prehrane.
– Radim sve, od posluživanja, primanja narudži, pripreme… Od kuglanja se, nažalost, na ovim prostorima ne može živjeti, nitko od nas nije profesionalac i nema druge nego raditi. Ja imam sreću da sam našao jako dobar posao, u dobrom okruženju, pa se mogu posvetiti kuglanju. I da, dogodi se ponekad da me netko prepozna kao kuglača, ali u pravilu se to odnosi na ljude koji imaju nekakve veze s kuglanjem. Inače me baš i ne progone fanovi, ha, ha…
Njegovim angažmanom došlo je do toga da se ispred zaprešićkog McDonaldsa stalno vrti reklama za kuglački klub, a to je uvod u dio priče koji ga posebno smeta.
– Premalo se radi na promociji kuglanja i zato imamo status kakav imamo. Na zapadu je kuglanje jako popularan sport, a kod nas kao da je taj segment u padu. Ponekad razmišljam da za deset godina doslovno neću imati s kim kuglati… Ima mladih, nije da nema, no situacija općenito nije obećavajuća. A mislim da bi moglo biti bolje, da ima dovoljno ljudi koji mogu i žele pomoći da se hrvatsko kuglanje podigne, problem je jedino što ne mogu doći do pozicija… – zaključio je Alen.
U tijeku je energetska obnova OŠ Dragutina Domjanića u Svetom Ivanu Zelini, zajedno sa sportskom dvoranom, a radovi napreduju planiranom dinamikom. Na zgradi škole zamijenjeno je krovište i postavljeni su solarni paneli, kao dio buduće solarne elektrane koja će zgrade opskrbljivati električnom energijom.
Trenutačno se na sportskoj dvorani mijenja krovište, dok je zgrada već dobila toplinsku izolaciju vanjskih zidova, nakon koje će uslijediti završna obrada i izvedba dekorativne žbuke.
Foto: Dražen Kopač
– Ovime će škole imati znatne uštede energije za 54,5 posto što rezultira i smanjenjem računa režija. Ne smijemo zaboraviti ni ekološke prednosti projekta, jer će emisije CO2 biti smanjene za više od 90 posto – objasnio je župan Stjepan Kožić i dodao da je u prostorijama škole postojeća rasvjeta zamijenjena energetski učinkovitijom, LED rasvjetom.
Energetska obnova, uz ostalo, obuhvaća i ugradnju dizalica topline, ugradnju mehaničke ventilacije s rekuperatorima zraka te, u sportskoj dvorani, ugradnju opreme za hidraulično uravnoteženje sustava grijanja, ugradnju klimakomora i solarnog sustava za pripremu tople vode.
Foto: Dražen Kopač
Vrijednost projekta energetske obnove je 5 milijuna eura. Iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti dobiven je iznos od 2,51 milijun eura, dok je preostali iznos osigurala Zagrebačka županija, osnivač škole.
–I u budućnosti ćemo imati ovakvih investicija na školskoj infrastrukturi, kao i dogradnju škola radi postizanja jednosmjenske nastave. To je naš cilj u postizanju europskog standarda uvjeta obrazovanja – dodao je župan.
Podsjećamo da je na području Zagrebačke županije u tijeku ciklus energetskih obnova šest objekata vrijednih 17,5 milijuna eura. Uz OŠ Dragutina Domjanića sa sportskom dvoranom, novo energetsko ruho dobit će i ispostave Doma zdravlja u Samoboru i Ivanić Gradu, županijska upravna zgrada i OŠ Đure Deželića u Ivanić Gradu te SŠ Dragutina Stražimira i u Svetom Ivanu Zelini.
Spomenutom iznosu dodajmo i financiranje novih projekata energetske obnove ukupne vrijednosti 4 milijuna eura a riječ je o zgradi Doma zdravlja u Velikoj Gorici i OŠ Jakovlje, od čega će NPOO pokriti većinu troškova.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom
U organizaciji Hrvatskog sabora kulture i uz domaćinstvo Ogranka Seljačke sloge Buševec održana je 25. Županijska smotra koreografiranog folklora.
Dvoranom Gorica Pučkog otvorenog učilišta u Velikoj Gorici, orile su se pjesme i plesovi iz svih krajeva Hrvatske, čime su društva s područja Zagrebačke županije pokazale, ne samo da njeguju lokalno tradicijsko nasljeđe, već su izuzetni i u prezentaciji drugih hrvatskih narječja.
Foto: Sanjin Vrbanus
Sudionike i goste u ime Grada Velike Gorice pozdravila je vijećnica Gradskog vijeća Zlatica Krznarić, inače dugogodišnja kulturna djelatnica iz Donje Lomnice.
– Grad Velika Gorica prepoznat je kao dobar domaćin svima, pa tako i našim dragim folklorašima iz svih dijelova županije. Veseli nas da imamo ovakav festival folklora u našem gradu, da naša županija pokaže s kojim bogatstvom raspolaže – rekla je Krznarić i poželjela sudionicima uspješnu večer na pozornici.
Foto: Sanjin Vrbanus
Tako je Smotru otvorio FA Sveta Nedelja s koreografijom “Kre Mure, globoke vode” iz Sjevernog Međimurja, nakon čega se dugoselski KUD Preporod predstavio koreografijom “Žnjačice pred ižum” iz Zagrebačkog prigorja, KUD Sveta Jana iz Gorice Svetojanske odlučio se za “Homou balo – linđo”, tradicionalnu koreografiju karakterističnu za dubrovačko područje, a članovi KUD-a Stupnik za bilogorsku koreografiju “Alaj nam se kolo razigralo”.
KUD Stari grad Lukavec ostao je “svoj na svome” i izveo koreografiju turopoljsku pjesme ”Selo moje.”
KUD Bratinečko srce iz Bratine podsjetilo je na svoj kraj koreografijom “Da ja imam kola okovana”, folkloraši iz Križa koreografijom su dočarali obližnju Moslavinu dok su domaćini, OSS Buševec Smotru zatvorili s koreografijom pod nazivom “Ribica mi plava” – Međimurje.
Foto: Sanjin Vrbanus
Županijska Smotra održana je pod pokroviteljstvom Zajednice Kulturno umjetničkih udruga Zagrebačke županije.
– Ova Smotra pokazala je kvalitetu naših društava koja njeguju folklorni izričaj i glazbeno nasljeđe svih krajeva Hrvatske, tako da time zaista možemo biti ponosni. Folkloraši su promotori Zagrebačke županije, gdje god da nastupaju, čime ističu naš identitet. Vjerujem da će pobjednici Smotre također biti uspješni i na Susretima Hrvatskih folklornih ansambala – poručio je, u ime Zagrebačke županije, zamjenik župana Ervin Kolarec.
Dodajmo kako je tročlani žiri u sastavu Irena Miholić, Katarina Bušić i Tvrtko Zebec najbolju ocjenu dao Ogranku seljačke sloge Buševec i poslao ih, kao predstavnike Zagrebačke županije, na 32. Susrete Hrvatskih folklornih ansambala koji će se održati u Čakovcu. Čestitamo!
Foto: OSS Buševec
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom
Div iz predgrađa na pola puta: ‘Dvije godine, dvije titule… Neka se tako nastavi!’
Bernard Gulić, trener Inkera iz Zaprešića, gostovao je u novom nastavku serijala “Sport Zagrebačke županije” i prisjetio se šampionske sezone iza nas, igračkih dana, ali i pogledao prema naprijed…
Uz onu na najvećoj razini, onu originalnu, imali smo u hrvatskom nogometnom svijetu još najmanje jednu “a kaj ako uspijemo” situaciju u sezoni iza nas. Događalo se to u petom rangu, u ligi koja se kompleksno zove 4. NL Središte Zagreb poskupina B, a u ovom slučaju, za razliku od Dinama u HNL-u, Inker iz Zaprešića je uspio. Naizgled neuhvatljiv bio je Vrbovec, no na kraju je Inker čak i u miru i spokoju dočekao zadnje kolo sezone.
– Uh, sezona je bila jako kompleksna. U jednom trenutku stvarno je izgledalo da nema šanse da stignemo Vrbovec, koji je imao osam bodova prednosti, ali odlučili smo napraviti sve da se na kraju sezone možemo pogledati u oči, spremni čestitati Vrbovčanima ako budu prvaci. U svlačionici sam imao skupinu igrača koji su puno toga prošli, koji zajedno imaju više od 500 utakmica prve lige, a zbog njih je i meni bilo puno lakše. Bili smo mirni, išli iz utakmice u utakmicu i sezonu završili s 10 pobjeda i tri remija. Pobijedili smo i Vrbovec u gostima, u utakmici koju je pratila pozornost nevjerojatna za peti rang, i na kraju zasluženo uzeli naslov prvaka i drugu godinu zaredom – priča nam Bernard Gulić, nekog igrač Intera iz Zaprešića, a u prošloj sezoni trener ovog novog Inkera iz Zaprešića.
Priča je poznata, u ljeto 2022. godine NK Inter Zaprešić je ugašen, a novi subjekt pod imenom NK Inker Zaprešić nastavio je raditi kroz omladinsku školu. Jednu sezonu seniori nisu postojali, da bi se u ljeto 2023. oformila momčad i krenulo od šestog ranga. Klub koji je osvojio prvi kup Hrvatske 1992. godine, koji je 2005. do posljednjega kola bio u igri za naslov prvaka države, čiji dres su nosili i velikani poput Luke Modrića, Vedrana Ćorluke, Dejana Lovrena, Eduarda i ostalih, našao se u situaciji da gostuje u Lomnici, Kuču, Buševcu…
Sljedeći korak bila je sezona u kojoj je Inker gostovao u Mraclinu i Gradićima, na Novoj grabi i doživio prvi poraz već u prvom kolu (3-0), ali sve je završilo najbolje moguće po Zaprešićane.
– Moramo zahvaliti i Mraclinu, koji je uzeo dva boda Vrbovcu, ali pogotovo Naftaš Ivaniću, koji je u samoj završnici preokrenuo s 1-3 na 4-3 i ostavio Vrbovčane bez bodova – kaže trener Gulić.
Iako je odmor od nogometa u tijeku, rado je potpisnik ove druge titule zaredom dočekao našu ekipu na stadionu u Zaprešiću. Smjestili smo se u prekrasno uređenu svlačionicu prve momčadi i prevrtjeli ponešto tema iz sadašnjosti, prošlosti i budućnosti… U kojoj je želja, ne skrivaju to u Zaprešiću, doći “najmanje do drugog ranga”. Dakle, Bernard i prijatelji na polovici su puta.
Danas, 27. lipnja je Dan hrvatskih branitelja Zagrebačke županije.
Polaganjem vijenca i paljenjem svijeća na mostu na rijeci Kupi u Pokupskom izaslanstvo Županije odalo je počast svim hrvatskim braniteljima Zagrebačke županije koji su svoj život dali za Domovinu.
U Domovinskom ratu s područja Zagrebačke županije sudjelovalo je oko 30 tisuća branitelja, podsjetio je zamjenik župana Damir Tomljenović.
Foto: Zagrebačka županija
–Na inicijativu Odbora za branitelje Zagrebačke županije, 2013. godine županijska Skupština je donijela odluku da 27. lipnja obilježavamo kao Dan branitelja naše županije, jer je na taj dan 1991. godine bila raspoređena II brigade Zbora narodne garde “Gromovi” čie su počela ratna djelovanja na području županije. Štitili su trokut Zagreb-Sisak-Karlovac – dodao je Tomljenović.
Foto: Zarebačka županija
Miljenko Komes, predsjednik HVIDRA-e Smobora i Svete Nedelje te član Odbora za branitelje Zagrebačke županije istaknuo je kako je u Pokupskom bila ključna obrana, koja je spriječila pad glavnoga grada.
–Zagrebačka županija je imala desetak brigada, a kako kroz Domovinski rat prošlo 70 tisuća branitelja, brojčano je naš doprinos izuzetno velik, obzirom da smo od neprijatelja branili metropolu, a to znači cijelu Hrvatsku. Naime, u slučaju “pada” grada Zagreba, izgubili bismo borbu za neovisnost – rekao je Komes.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom
Agroklub, uz potporu Društva agrarnih novinara Hrvatske, od 21. lipnja do 23. rujna poziva sve zaljubljenike u fotografiju, amatere i profesionalce da uhvate i podijele najbolje kadrove iz poljoprivrede u sklopu foto natječaja RuralFoto, u četiri natjecateljske kategorije:
životinje
priroda
selo
proizvodnja hrane
Od pastirskih pasa do mirnih rijeka, od sjetve i berbe do seoskih proslava traže se zanimljive i snažne slike koje slave život na selu.
Foto: Sanjin Vrbanus
Fotografirati možete iz zemlje i iz zraka, uključite sjetvu, berbu ili žetvu, mužnju ili preradu hrane kao i sve druge aktivnosti koje opisuju ruralni prostor, jer hrvatsko selo nije samo prostor ono je doživljaj, ritam, tradicija i prizor koji se fotografijom može izvrsno opisati.
Nominirana fotografija uz opis i hashtag #RuralFoto te hashtag teme: #životinje, #priroda, #selo i #proizvodnja treba biti postavljena na KLUB, društvenu mrežu Agrokluba tijekom razdoblja nominacija od 21. lipnja do 23. rujna 2025. godine.
Foto: Sanjin Vrbanus
Sudjelovati mogu punoljetni korisnici iz Hrvatske, Srbije i Bosne i Hercegovine, uz mogućnost nominacije po jedne fotografije u svakoj kategoriji, ukupno najviše četiri po autoru.
Stručni žiri bira po 10 finalista iz svake kategorije. Potom sami autori fotografija glasaju među sobom i biraju pobjednike.
Pobjednici u svakoj od četiri kategorije osvajaju novčanu nagradu od 500 eura, a fotografija s najviše lajkova publike osvaja posebnu nagradu sponzora.
Najbolje fotografije bit će predstavljene na svečanoj izložbi i proglašenju pobjednika 3. listopada 2025. na konferenciji AgroRocks u Osijeku koja okuplja najvažnije aktere ruralnog razvoja u regiji.