Moja županija
VIDEO ‘Najbolji sam kuglač na svijetu! Uz to, radim u McDonaldsu…’
Alen Kujundžić je prvi na pojedinačnoj svjetskog kuglačkoj rang listi, on je hrvatski reprezentativac rodom iz Subotice, u koju su njegovi otišli iz Imotskog… Uz sve to, on je i zaposlenik McDonaldsa u Zaprešiću, u kojem i igra
Na velikoj fešti županijskog sporta u Jastrebarskom, dodjeli priznanja najboljima u 2023. godini, u jednoj od glavnih rola našao je mladih koji nastupa za klub iz Zaprešića, a dolazi iz – Subotice. Alen Kujundžić, kuglač KK Zaprešića, primao je nagradu u trenucima dok su njegovi najbliži, tamo petstotinjak kilometara daleko, pucali od ponosa.
– Svaku nagradu je jako lijepo primiti, bio je to poseban osjećaj i ovoga puta, pogotovo kad znaš da dolaziš i “malog” sporta, iz svijeta u kojem nema previše svjetala reflektora. I učinit ću sve da i sljedeće godine ponovno budem na istome mjestu, u istoj ulozi – kaže Alen, hrvatski reprezentativac i najbolji kuglač na svijetu!
S obzirom da njegovo ime široj javnosti ne zvuči osobito poznato, netko će možda podići obrve u čuđenju, ali Alen Kujundžić je doista svjetski broj jedan. Prvi je na pojedinačnoj svjetskoj rang listi, na lanjskom pojedinačnom svjetskom prvenstvu osvojio je broncu, kao i u ekipnoj konkurenciji, na svjetskom klupskom prvenstvu bio je srebrni… I sve to nije mu dovoljno.
– Pokušat ću u ovoj godini napraviti korak naprijed u svakom smislu, svaki dan radim da bi tako i bilo, ali naravno da tu nema garancija. Uživam u svemu radim, praktički svaki dan sam u kuglani, maksimalno sam posvećen sportu kojeg volim, a bez toga bi ionako bilo nemoguće napraviti sve ono što sam si zacrtao. Želim jednog dana biti najbolji od najboljih i spreman sam na sva odricanja da bih u tome uspio – odlučno ističe Kujundžić, koji je svoju životnu priču ispričao gostujući u posljednjem izdanju emisije “Sport Zagrebačke županije”.
Priču koja je istovremeno i neobična, i inspirativna, i zadivljujuća…
– Rođen sam u Subotici, ali moje je porijeklo iz Imotskog. Djed i baka od tamo su otišli u Njemačku, a nakon što su naslijedili zemlju u Subotici, odlučili su tamo se i nastaniti, a tamo su rođeni i moji roditelji, kao i ja – počinje Alen, koji je u Hrvatsku preselio čim je završio srednju školu, i to zbog kuglanja.
– Moj djed bio je jako dobar kuglač, jedan od desetorice najboljih u Jugoslaviji u svoje vrijeme, a i tata se bavio kuglanjem, iako na nešto nižoj razini. I tako sam ja već kao klinac počeo ići s djedom na utakmice, a kad nisam išao s njim, išao sam s tatom. Vrlo rano sam se zaljubio u kuglanje, u taj čaroban osjećaj kad kugla poruši čunjeve, a drži me i danas.
Geni idealni za kuglanje poklopili su se s voljnim momentom i mali Kujundžić brzo je počeo skupljati trofeje, titule i medalje, ali sve to događalo se u uvjetima toliko skromnim da je već kao srednjoškolac počeo tražiti neki drugi put.
– Čim sam završio srednju školu, preselio sam se u Hrvatsku, odnosno u Split. Uvjeti u Srbiji u tom trenutku nisu bili dovoljni da bih se nastavio razvijati i odabrao sam odlazak u KK Mertojak. Bio sam nakon toga i u Zadru, Šibeniku, kuglao za sve klubove koji su sad konkurenti Zaprešiću, u kojem sam na koncu i završio – priča Alen.
Upravo je u dresu Zaprešića, u jednoj od najljepših kuglana u Europi, krenuo na put prema samom vrhu, na koji je i službeno stigao preuzimanjem prvoga mjesta na svjetskoj rang-listi. Čovjek je najbolji na svijetu u onome što radi, da je Nijemac bio bi velika zvijezda, a kod nas je Alen daleko od toga.
On je jedan od nas, običan dečko koji na treninge dolazi nakon što odradi smjenu u McDonaldsu.
– Da, već dvije godine radim u McDonaldsu u Zaprešiću i moram ovom prilikom zahvaliti mojim kolegama i šefovima, koji mi maksimalno izlaze u susret. Znaju čime se bavi i daju mi podršku, a to znači da su svjesni da mene subotom obično nema. A subotom McDonalds “gori” – govori svjetski broj jedan i zaposlenik lanca brze prehrane.
– Radim sve, od posluživanja, primanja narudži, pripreme… Od kuglanja se, nažalost, na ovim prostorima ne može živjeti, nitko od nas nije profesionalac i nema druge nego raditi. Ja imam sreću da sam našao jako dobar posao, u dobrom okruženju, pa se mogu posvetiti kuglanju. I da, dogodi se ponekad da me netko prepozna kao kuglača, ali u pravilu se to odnosi na ljude koji imaju nekakve veze s kuglanjem. Inače me baš i ne progone fanovi, ha, ha…
Njegovim angažmanom došlo je do toga da se ispred zaprešićkog McDonaldsa stalno vrti reklama za kuglački klub, a to je uvod u dio priče koji ga posebno smeta.
– Premalo se radi na promociji kuglanja i zato imamo status kakav imamo. Na zapadu je kuglanje jako popularan sport, a kod nas kao da je taj segment u padu. Ponekad razmišljam da za deset godina doslovno neću imati s kim kuglati… Ima mladih, nije da nema, no situacija općenito nije obećavajuća. A mislim da bi moglo biti bolje, da ima dovoljno ljudi koji mogu i žele pomoći da se hrvatsko kuglanje podigne, problem je jedino što ne mogu doći do pozicija… – zaključio je Alen.
Moja županija
Gradski muzej Jastrebarsko otvoren nakon dvogodišnje obnove! Uloženo više od 1,5 milijuna eura
Završena je cjelovita obnova povijesne zgrade iz 1826., a prvi postav donosi izložbu kiparice Milene Lah.
Gradski muzej Jastrebarsko ponovno je otvorio vrata nakon dvogodišnje obnove uzrokovane potresom. Rekonstrukcija, vrijedna oko dva milijuna eura, financirana je sredstvima Zagrebačke županije i Grada Jastrebarskog, a novi početak muzeja obilježen je izložbom radova kiparice Milene Lah.
Zagrebačka županija u obnovu je uložila gotovo 1,5 milijuna eura kroz decentralizirana sredstva, dok je grad sudjelovao s dodatnih pola milijuna. Na svečanosti otvorenja prisustvovao je zamjenik župana Ervin Kolarec, koji je istaknuo kako je suradnja različitih razina vlasti ubrzala povratak objekata u javnu funkciju. Podsjetio je i da Županija trenutačno provodi 126 projekata obnove vrijednih 51 milijun eura, od čega se 7,2 milijuna odnosi na područje Jastrebarskog.
Foto: Zagrebačka županija
Gradonačelnik Zvonimir Novosel naglasio je važnost kulturnih institucija za identitet grada, poručivši kako muzej predstavlja mjesto susreta lokalne povijesti i suvremenosti. Prema riječima projektantice Dijane Špirić, zgrada iz 1826. godine doživjela je kompletnu protupotresnu, energetsku i funkcionalnu obnovu. Ugrađena je dizalica topline, čime je objekt postao energetski učinkovit i bez emisija.
Muzej čuva arheološku, kulturno-povijesnu i etnografsku baštinu jaskanskog kraja, uključujući poznatu bulu kralja Bele IV. iz 1257. godine, kojom je Jastrebarsko steklo status slobodnog kraljevskog trgovišta.
Foto: Zagrebačka županija
Otvorenjem obnovljenog muzeja Jastrebarsko vraća jedan od svojih ključnih kulturnih prostora u punu funkciju, a posjetitelji opet istraživati kulturnu i povijesnu baštinu Jastrebarskog u obnovljenom i suvremenom prostoru.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.
Moja županija
LJEKARNE SAVJETUJU Zdravlje oka – fokus na organ koji je bio inspiracija izumu fotoaparata
Zabrinutost za zdravlje očiju druga je po redu najveća zdravstvena briga populacije na globalnoj razini
Ljudsko oko je po svojoj građi i funkciji složen organ, vrlo često uspoređivan sa fotoaparatom čiji izum je i nadahnut građom oka. Rožnica, prozirni dio očne jabučice, kroz koju ulazi svjetlo mogla bi se usporediti sa staklom na otvoru fotoaparata; zjenica koja kontrolira količinu svjetla koje ulazi u oko slična je zatvaraču, dok je mrežnica sa nizom svojih fotoosjetljivih stanica poput filma fotoaparata. I oko i fotoaparat imaju leću koja fokusira dolazeće svjetlo s tim da je leća u fotoaparatu kruta i slika se izoštri približavanjem ili udaljavanjem leće od senzora, dok je leća oka mekana i fleksibilna i izoštrava vid time što mijenja oblik.
Prvi kontakt oka i okoline je suzni film, koji štiti oko od sitnih čestica prašine, sprečava isušivanje spojnice i rožnice, održava prozirnosti rožnice i sudjeluje u kvaliteti vidne oštrine, a sastoji se od tri sloja : mucinoznog, vodenog i lipidnog sloja. Mucinozni sloj je najtanji, nalazi se odmah uz rožnicu i odgovoran je za ravnomjernu raspodjelu suza na istu. Vodeni sloj je srednji i najdeblji i upravo kod njegovog stanjenja najčešće govorimo o suhoći oka, dok je lipidni sloj onaj koji je u kontaktu sa vanjskom okolinom i sprečava pojačano isparavanje suza.
Najčešći simptomi suhog oka su nedostatak suza tj. kronični osjećaj suhoće oka, zamagljen vid, osjećaj peckanja i žuljanja stranog tijela u oku, osjetljivost na svjetlo, crvenilo oka, osjećaj težine i umora u vjeđama, pretjerano suzenje oka, a mogu traju duže od tri mjeseca. Često dijagnoza suhog oka izazove zabunu kod pacijenata kojima oči jako suze. Radi se o tome da nakon nekog vremena žuljanja, iritacije, peckanja dolazi do pojačanog lučenja suza koje slabo utječe na ublažavanje simptoma jer suze u biti nekontrolirano istječu i nedovoljno štite oko od isušivanja. Do suhog oka može doći i zbog poremećaja u lipidnom sloju što dovodi do pojačanog isparavanja suza i pojačanog isušivanja površine oka. Boravak u uvjetima dodatno isušenog zraka posljedično dovodi do pojačane suhoće oka. Primjer takvih uvjeta su zimi pregrijani prostori koji se centralno zagrijavaju ili ljeti učestalo korištenje klima uređaja.
Pušenje, alergije, menopauza, kirurški zahvati na očima, ozljeda oka, konzervansi u kapima za oči također mogu biti uzrokom suhog oka. Današnji način života koji podrazumijeva provođenje određenog vremena pred ekranom računala koje toliko zna zaokupiti našu pažnju da manje trepćemo, također mogu dodatno isušiti površinu oka. Tome možemo doskočiti ako ekran računala ne pozicioniramo u razini oka već spustimo 20 stupnjeva niže ispod razine pogleda tako da je pogled usmjeren prema dolje što čini da su vjeđe zatvorene za 2/3, a time je smanjeno i isušivanje površine oka. Korisno je i pravilo 20:20:20 što bi značilo svakih 20 minuta napraviti pauzu od ekrana na 20 sekundi i gledati u daljinu od 20 inča (cca dalje od pola metra).
Neke bolesti također mogu biti uzrokom sindroma suhog oka kao npr. limfom, sarkoidoza, amiloidoza, HIV-infekcija te korištenje određenih lijekova poput antikolinergika, antidepresiva, beta blokatora, lokalna primjena anestetskih kapi u oko. Suho oko može biti i simptom nekih sistemskih bolesti kao što su Sjögrenov sindrom, reumatoidni artritis, sistemski lupus eritematosus, poliarteritis, Wegenerova granulomatoza, skleroderma, dermatomiozitis i primarna bilijarna ciroza.
Terapiji suhog oka valja pristupiti individualno, a prva linija liječenja su topikalni pripravci, najčešće umjetne suze. Danas u ponudi osim kapi koje vlaže oko, postoje i oblici koji imaju dodatne komponente koje omogućavaju njihov dugotrajniji učinak te gelovi koji se duže zadržavaju na površini oka.
Jačmenac je lokalizirana infekcija ili upala lojnih žlijezda vjeđe, koja uzrokuje crvenu kvržicu i otok u blizini ruba vjeđe. Infekcija je najčešće uzrokovana bakterijom iz grupe Staphylococcus i može uzrokovati bolnost vjeđe. Na jačmenac možemo nanositi tople, suhe obloge u trajanju 5 do 10 minuta , tri do šest puta dnevno. Nikada ga ne treba istiskivati i najčešće se spontano povuče u roku od tjedan dana. Ako se oteklina ne smanjuje ili se pojavi bol ili kvržica toliko natekne da ometa vid te se opće stanje pogoršava, treba se javiti liječniku. Halacion je vrsta očnog ječmenca, koji je prešao u kroničan oblik. U većini slučajeva ne boli.
Glaukom je nezaobilazna tema kada govorimo o zdravlju oka budući da se radi o drugom najčešćem uzroku sljepoće u svijetu. Javlja se među svim dobnim skupinama iako je najčešći kod pacijenata starije životne dobi, a radi se o kroničnoj, progresivnoj bolesti očnog živca gdje dolazi do propadanja vidnog polja i gubitka vidne funkcije, a glavni čimbenik rizika je povišeni očni tlak koji se stvara u oku kada se naruši otjecanje očne vodice koja služi za prehranu i ispiranje struktura oka. Svaka trideseta osoba na svijetu oboljeti će od glaukoma, a polovica oboljelih ni ne zna da ima glaukom. Ranim otkrivanjem i adekvatnim liječenjem, bolest se može kontrolirati te prevenirati trajni gubitak vida. Osobama starijim od 20 godina preporuča se jednom u 3 do 5 godina obaviti pregled specijalista oftalmologa i mjerenje očnog tlaka, dok se starijima od 40 godina taj pregled preporuča jednom godišnje. Terapija je doživotna i mora biti redovita.
Dijabetička retinopatija najvažnija je komplikacija dijabetesa na oku kod koje dolazi do oštećenja unutarnjeg sloja oka koji je građen od živčanih stanica, a zove se retina ili mrežnica. Dijabetes je bolest koja oštećuje male krvne žile pa je mrežnica kao tkivo s posebno malim krvnim žilicama posebno pogođena. Iz takvih malih oštećenih krvnih žila dolazi do istjecanja tekućine koja posljedično narušava vidnu oštrinu. U ranoj fazi bolest može biti bez simptoma, a kako napreduje mogu se javit različiti simptomi kao što su crne točke ili niti koje „plutaju“ u vidnom polju, zamućen vid koji može biti i prolazan, poremećaj u percepciji boja i gubitak vida ili „zamračenje“ u dijelu vidnog polja. Dobra kontrola šećera u krvi može usporiti progresiju bolesti.
Senilna makularna degeneracija (SMD) očna je bolest u kojoj propadaju živčane stanice (fotoreceptori) u žutoj točki i vodeći je uzrok gubitka centralne vidne oštrine populacije starije od 55 godina , a rizični faktori jesu genetika, dob i spol (Ž) te način života (pušenje, pretilost, izloženost UV zračenju bez zaštite, nekontrolirana hipertenzija, neadekvatna prehrana i visoki kolesterol). Kod uznapredovanog oblika bolesti javljaju se simptomi kao što su poteškoće kod čitanja bez dodatnog svjetla, slika predmeta je mutna, a predmeti su nepravilnog oblika, veličine i boje, osjećaj kao da predmeti poskakuju kada se usredotočimo na njih, problemi u vožnji, poteškoće u razlikovanju detalja, tamna ili zasljepljujuća točka u središnjem vidu. Prehrana ima važnu ulogu u prevenciji SMD, a među tim hranjivim tvarima su dva ključna karotenoida – lutein i zaeksantin. Uz njih, neizostavni nutrijenti za zdravlje očiju još su vitamin D, resveratrol, cink i omega-3 masne kiseline.
Zabrinutost za zdravlje očiju druga je po redu najveća zdravstvena briga populacije na globalnoj razini, a ljekarnici Ljekarni Zagrebačke županije spremni savjetom vam umanjiti brigu te uputiti na najbolje moguće rješenje za Vas.
(FOTO: Pinterest)
Moja županija
Počinje rekonstrukcija raskrižja na staroj zagorskoj magistrali – stiže novi kružni tok
Procijenjena vrijednost investicije iznosi oko 1,5 milijuna eura s PDV-om.
Na staroj zagorskoj magistrali uskoro počinje velika prometna rekonstrukcija – doznajemo iz Županijske uprave za ceste Zagrebačke županije. Postojeće raskrižje državne ceste D1 i županijske ceste prema Jakovlju pretvorit će se u moderno kružno raskrižje.
Cilj projekta je povećati sigurnost svih sudionika u prometu i smanjiti gužve na ovom često opterećenom dijelu ceste.
Postojeće raskrižje smatra se opasnim mjestom na kojem se često događaju prometne nezgode zbog velikog broja konfliktnih točaka. U sklopu projekta predviđena je izgradnja jednotračnog kružnog raskrižja promjera 42 metra, s četiri privoza i dva traka za skretanje izvan kružnog toka (by-pass).
Time će se osigurati viša razina sigurnosti, udobnosti i učinkovitosti odvijanja prometa.
Rekonstrukcija obuhvaća obnovu cestovnih elemenata, sustava odvodnje oborinskih voda, prometne opreme i signalizacije te postavljanje nove cestovne rasvjete. U planu su i nova autobusna stajališta te pješačka staza, čime će se dodatno poboljšati uvjeti za sve sudionike u prometu.
Završetak izrade glavnog projekta očekuje se u narednim danima, nakon čega slijedi pokretanje postupka izdavanja građevinske dozvole. Procijenjena vrijednost investicije iznosi oko 1,5 milijuna eura s PDV-om.
Izgradnjom novog kružnog raskrižja značajno će se smanjiti mogućnost prometnih nezgoda, osobito onih s težim posljedicama, jer će se vožnja kroz raskrižje odvijati sporije i preglednije, uz manji broj konfliktnih točaka. Uz povećanu sigurnost, projekt će doprinijeti i boljoj protočnosti prometa, kraćem vremenu putovanja te većoj udobnosti vozača i pješaka.
Rekonstrukcija predstavlja još jedan važan korak u unapređenju prometne infrastrukture Zagrebačke županije.
Moja županija
Zagrebačka županija rekorder u ulaganjima u javni prijevoz, evo o kojim se brojkama radi
Županija već godinama sudjeluje u modelima subvencija koji se provode zajedno s gradovima i općinama na njezinom području.
Moja županija
Zagrebačka županija podiže razinu spremnosti – 13 cesta prelazi u viši prioritet održavanja
Zimska služba Županijske uprave za ceste ulazi u sezonu s većim ulaganjima, novim pravilima i jasnim apelom vozačima.
Zagrebačka županija najavila je početak rada zimske službe za sezonu 2025./2026., koja će se provoditi od 15. studenoga do 15. travnja na više od 1.200 kilometara županijskih i lokalnih cesta. Program je predstavila Županijska uprava za ceste, najavivši ukupno 2,6 milijuna eura ulaganja i pojačano održavanje, dok je razlog povećanog obuhvata veći promet te potreba za većom sigurnošću na cestama.
Ravnatelj ŽUC-a Tomislav Landeka istaknuo je dvije ključne novosti. Čak 13 prometnica prelazi u višu razinu prednosti jer na njima prometuje više od 4000 vozila dnevno, a u naseljima s nogostupima za posipavanje će se koristiti isključivo sol umjesto sipine.
Foto: Zagrebačka županija
Zamjenik župana Damir Tomljenović podsjetio je na nedavne infrastrukturne radove diljem županije te upozorio vozače da i sami moraju odraditi svoj dio. To uključuje korištenje zimske opreme, kao i prilagođavanje uvjetima na cesti.
Dodatni apel uputio je Božidar Šnajder iz Hrvatskih cesta, ističući da sedam godina bez ozbiljnijeg snijega često stvara lažan osjećaj sigurnosti. Upozorio je da su mnogi vozači uvjereni da mogu bez zimskih guma, a među njima i generacije mladih koje nikada nisu vozile po snijegu i ledu.
Foto: Zagrebačka županija
Zimska služba ove sezone djeluje kroz sedam mjesta pripravnosti, Velika Gorica, Goričica, Vrbovec, Zaprešić, Samobor, Jastrebarsko i Ivanić-Grad, s 26 ekipa, vozilima s ralicama i posipačima te zalihama od 5000 tona soli i jednako toliko sipine. U održavanje su uključene i državne ceste, za koje su nadležne Hrvatske ceste, dok ŽUC Zagrebačke županije provodi radove na svim razinama prednosti.
Prioriteti su podijeljeni na tri razine:
- II. razina – obuhvaća prometnice s više od 4000 vozila dnevno, gdje mora biti osigurana prohodnost od 5:00 do 22:00.
- III. razina – odnosi se na važnije županijske i lokalne ceste, često s autobusnim linijama i pristupima stanicama, gdje se prohodnost održava od 5:00 do 20:00, uz mogućnost noćnih zastoja do dva sata između 20:00 i 5:00.
- IV. razina – uključuje ceste manjeg prometnog značaja, gdje se prohodnost mora osigurati od 7:00 do 20:00, a kašnjenja pri intenzivnom snijegu mogu biti i do jednog radnog dana.
Foto: Zagrebačka županija
Zagrebačka županija ulazi u zimsku sezonu s pojačanom opremom, više prioritetnih prometnica i novim režimom održavanja. Ipak, stožeri zimske službe upozoravaju da ni najbolja logistika ne može nadomjestiti neodgovorno ponašanje na cesti. Zimske gume, prilagođena brzina i pažnja ključni su za sigurnu vožnju u nadolazećim mjesecima.
-
Gospodarstvoprije 6 danaVelika Gorica bilježi pad nezaposlenosti, otkrivamo koja se zanimanja najviše traže
-
Vijestiprije 4 danaVelika akcija policije i USKOK-a: U tijeku uhićenje zbog sumnje na organiziranu proizvodnju i preprodaju droge
-
HOTNEWSprije 2 dana152 MILIJUNA Novi gorički proračun uključuje izgradnju bolnice, vrtića i škola
-
Sportprije 5 danaIgor Hajduk usmjerio pobjedu Mraclina protiv Moslavine