VIDEO ‘Najbolji sam kuglač na svijetu! Uz to, radim u McDonaldsu…’
Alen Kujundžić je prvi na pojedinačnoj svjetskog kuglačkoj rang listi, on je hrvatski reprezentativac rodom iz Subotice, u koju su njegovi otišli iz Imotskog… Uz sve to, on je i zaposlenik McDonaldsa u Zaprešiću, u kojem i igra
Na velikoj fešti županijskog sporta u Jastrebarskom, dodjeli priznanja najboljima u 2023. godini, u jednoj od glavnih rola našao je mladih koji nastupa za klub iz Zaprešića, a dolazi iz – Subotice. Alen Kujundžić, kuglač KK Zaprešića, primao je nagradu u trenucima dok su njegovi najbliži, tamo petstotinjak kilometara daleko, pucali od ponosa.
– Svaku nagradu je jako lijepo primiti, bio je to poseban osjećaj i ovoga puta, pogotovo kad znaš da dolaziš i “malog” sporta, iz svijeta u kojem nema previše svjetala reflektora. I učinit ću sve da i sljedeće godine ponovno budem na istome mjestu, u istoj ulozi – kaže Alen, hrvatski reprezentativac i najbolji kuglač na svijetu!
S obzirom da njegovo ime široj javnosti ne zvuči osobito poznato, netko će možda podići obrve u čuđenju, ali Alen Kujundžić je doista svjetski broj jedan. Prvi je na pojedinačnoj svjetskoj rang listi, na lanjskom pojedinačnom svjetskom prvenstvu osvojio je broncu, kao i u ekipnoj konkurenciji, na svjetskom klupskom prvenstvu bio je srebrni… I sve to nije mu dovoljno.
– Pokušat ću u ovoj godini napraviti korak naprijed u svakom smislu, svaki dan radim da bi tako i bilo, ali naravno da tu nema garancija. Uživam u svemu radim, praktički svaki dan sam u kuglani, maksimalno sam posvećen sportu kojeg volim, a bez toga bi ionako bilo nemoguće napraviti sve ono što sam si zacrtao. Želim jednog dana biti najbolji od najboljih i spreman sam na sva odricanja da bih u tome uspio – odlučno ističe Kujundžić, koji je svoju životnu priču ispričao gostujući u posljednjem izdanju emisije “Sport Zagrebačke županije”.
Priču koja je istovremeno i neobična, i inspirativna, i zadivljujuća…
– Rođen sam u Subotici, ali moje je porijeklo iz Imotskog. Djed i baka od tamo su otišli u Njemačku, a nakon što su naslijedili zemlju u Subotici, odlučili su tamo se i nastaniti, a tamo su rođeni i moji roditelji, kao i ja – počinje Alen, koji je u Hrvatsku preselio čim je završio srednju školu, i to zbog kuglanja.
– Moj djed bio je jako dobar kuglač, jedan od desetorice najboljih u Jugoslaviji u svoje vrijeme, a i tata se bavio kuglanjem, iako na nešto nižoj razini. I tako sam ja već kao klinac počeo ići s djedom na utakmice, a kad nisam išao s njim, išao sam s tatom. Vrlo rano sam se zaljubio u kuglanje, u taj čaroban osjećaj kad kugla poruši čunjeve, a drži me i danas.
Geni idealni za kuglanje poklopili su se s voljnim momentom i mali Kujundžić brzo je počeo skupljati trofeje, titule i medalje, ali sve to događalo se u uvjetima toliko skromnim da je već kao srednjoškolac počeo tražiti neki drugi put.
– Čim sam završio srednju školu, preselio sam se u Hrvatsku, odnosno u Split. Uvjeti u Srbiji u tom trenutku nisu bili dovoljni da bih se nastavio razvijati i odabrao sam odlazak u KK Mertojak. Bio sam nakon toga i u Zadru, Šibeniku, kuglao za sve klubove koji su sad konkurenti Zaprešiću, u kojem sam na koncu i završio – priča Alen.
Upravo je u dresu Zaprešića, u jednoj od najljepših kuglana u Europi, krenuo na put prema samom vrhu, na koji je i službeno stigao preuzimanjem prvoga mjesta na svjetskoj rang-listi. Čovjek je najbolji na svijetu u onome što radi, da je Nijemac bio bi velika zvijezda, a kod nas je Alen daleko od toga.
On je jedan od nas, običan dečko koji na treninge dolazi nakon što odradi smjenu u McDonaldsu.
– Da, već dvije godine radim u McDonaldsu u Zaprešiću i moram ovom prilikom zahvaliti mojim kolegama i šefovima, koji mi maksimalno izlaze u susret. Znaju čime se bavi i daju mi podršku, a to znači da su svjesni da mene subotom obično nema. A subotom McDonalds “gori” – govori svjetski broj jedan i zaposlenik lanca brze prehrane.
– Radim sve, od posluživanja, primanja narudži, pripreme… Od kuglanja se, nažalost, na ovim prostorima ne može živjeti, nitko od nas nije profesionalac i nema druge nego raditi. Ja imam sreću da sam našao jako dobar posao, u dobrom okruženju, pa se mogu posvetiti kuglanju. I da, dogodi se ponekad da me netko prepozna kao kuglača, ali u pravilu se to odnosi na ljude koji imaju nekakve veze s kuglanjem. Inače me baš i ne progone fanovi, ha, ha…
Njegovim angažmanom došlo je do toga da se ispred zaprešićkog McDonaldsa stalno vrti reklama za kuglački klub, a to je uvod u dio priče koji ga posebno smeta.
– Premalo se radi na promociji kuglanja i zato imamo status kakav imamo. Na zapadu je kuglanje jako popularan sport, a kod nas kao da je taj segment u padu. Ponekad razmišljam da za deset godina doslovno neću imati s kim kuglati… Ima mladih, nije da nema, no situacija općenito nije obećavajuća. A mislim da bi moglo biti bolje, da ima dovoljno ljudi koji mogu i žele pomoći da se hrvatsko kuglanje podigne, problem je jedino što ne mogu doći do pozicija… – zaključio je Alen.
Zagrebačka županija i ove godine omogućuje bolničko liječenje određenim skupinama građana u Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju Naftalan u Ivanić-Gradu, uz pokrivanje troškova iz županijskog proračuna.
Program je namijenjen hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata, dobrovoljnim vatrogascima te osobama oboljelima od psorijaze, a provodi se u zdravstvenoj ustanovi u Omladinskoj ulici 23a.
Tko može ostvariti pravo
Pravo na liječenje imaju osobe s prebivalištem na području Zagrebačke županije, uz obvezno priloženu medicinsku dokumentaciju, odnosno mišljenje i nalaz liječnika specijalista kojim se potvrđuje potreba za bolničkim liječenjem.
Medicinska rehabilitacija za hrvatske branitelje i dobrovoljne vatrogasce traje 10 dana, dok je za osobe koje boluju od psorijaze predviđen program liječenja u trajanju od 14 dana.
Na godišnjoj razini osigurano je ukupno 171 mjesto: za 120 hrvatskih branitelja, 21 dobrovoljnog vatrogasca te 30 osoba oboljelih od psorijaze.
Postupak prijave i potrebni podaci
Zahtjev za liječenje podnosi se izravno Specijalnoj bolnici Naftalan, pri čemu je potrebno jasno naznačiti status podnositelja. Prijavitelji trebaju označiti pripadaju li jednoj od sljedećih skupina: hrvatski branitelj iz Domovinskog rata, dobrovoljni vatrogasac ili osoba oboljela od psorijaze.
Uz osnovne podatke, potrebno je i ukratko obrazložiti zahtjev za liječenje.
Koju dokumentaciju treba priložiti
Uz zahtjev je potrebno dostaviti preslike sljedećih dokumenata:
osobnu iskaznicu ili drugi dokaz o prebivalištu
dokument kojim se dokazuje status podnositelja zahtjeva (rješenje, uvjerenje ili potvrda), osim za osobe oboljele od psorijaze
medicinsku dokumentaciju, odnosno mišljenje i nalaz liječnika specijalista o potrebi bolničkog liječenja
Na zahtjev bolnice, podnositelji su dužni dostaviti i originale dokumentacije na uvid.
O terminu liječenja odlučuje Liječničko povjerenstvo Specijalne bolnice Naftalan, uzimajući u obzir težinu zdravstvenog stanja, dok prednost imaju osobe koje prethodnih godina nisu koristile ovu uslugu.
Zahtjevi se zaprimaju do iskorištenja sredstava predviđenih u proračunu Zagrebačke županije.
Kako bi se osigurala pravovremena raspodjela termina, zainteresirani se pozivaju da svoje zahtjeve dostave najkasnije do 1. lipnja tekuće godine.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.
Rekonstrukcija i izgradnja drugog kolosijeka na željezničkoj dionici Dugo Selo – Novska, koja prolazi i uz mrežu županijskih i lokalnih cesta Zagrebačke županije, jedan je od najvećih infrastrukturnih zahvata u državi s ukupnom vrijednošću od gotovo 900 milijuna eura.
Suradnja više hrvatskih regija i institucija u fokusu je nastupa na međunarodnom sajmu Tempo Libero u Bolzanu, gdje se posjetiteljima predstavlja raznolika turistička ponuda zemlje.
U takvom konceptu sudjeluje i Zagrebačka županija, koja se profilira kroz održivi turizam, autentične sadržaje i eno-gastronomiju. Predstavlja se zajedno s Hrvatskom turističkom zajednicom, predstavništvom Republike Hrvatske u Italiji sa sjedištem u Milanu te još devet regija.
Naglasak na povezivanju vinskih regija
Projekt InterWine jedan je od ključnih elemenata predstavljanja, a provodi se u okviru programa Interreg Slovenija – Hrvatska. Usmjeren je na osmišljavanje novih eno-gastronomskih sadržaja, povezivanje vinskih destinacija te snažniju afirmaciju lokalnih proizvođača, uz naglasak na održivi razvoj turizma.
Uz Zagrebačku županiju, kontinentalni dio ponude predstavlja i Međimurje, dok su u sklopu istog nastupa uključene i obalne destinacije. Na taj se način posjetiteljima približava cjelovit turistički identitet Hrvatske, koji objedinjuje različite regije i ponudu.
Zajednički nastup na inozemnim tržištima pritom se ističe kao važan alat za povećanje vidljivosti i jačanje prepoznatljivosti hrvatskog turizma.
„Zajednički nastup na međunarodnom tržištu pokazuje snagu suradnje i važnost povezivanja različitih regija. Upravo kroz ovakve inicijative dodatno jačamo vidljivost Hrvatske, ali i jasno pozicioniramo Zagrebačku županiju kao kvalitetnu, održivu i autentičnu destinaciju“, naglasila je direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije.
Jubilarna, deseta biciklijada „Put bijele rode“ održat će se 1. svibnja u Ivanić-Gradu, a sudionike očekuje lagana vožnja kroz prirodne ljepote i bogat popratni program.
Riječ je o rekreativnom događaju koji iz godine u godinu okuplja ljubitelje biciklizma, prirode i boravka na otvorenom, a ovogodišnje izdanje donosi i novitet – rutu koja prvi put prolazi područjem Ivanić-Grada, jednog od najvećih staništa bijelih roda u Zagrebačkoj županiji.
Ruta kroz prirodu i tradiciju
Naziv manifestacije simbolično upućuje na krajolike u kojima čovjek i priroda još uvijek koegzistiraju. Sudionici će voziti kroz sela, livade i polja, uz rijeku Savu i šumu Žuticu, prolazeći i pokraj tradicionalnih posavskih drvenih kuća.
Ruta je kružnog tipa, duga približno 27 kilometara te je prilagođena širokom krugu sudionika. Vozi se umjerenim tempom, uz predviđene stanke za odmor, fotografiranje i okrjepu.
Detalji događaja
Biciklijada starta u petak, 1. svibnja 2026. godine u 10 sati, a polazište i cilj su u Sportskom parku Zelenjak u Ivanić-Gradu.
Sudjelovanje je besplatno, no prijave su obavezne i otvorene do 24. travnja u podne. Organizatori su osigurali dodatnu pogodnost za najbrže – prvih 100 prijavljenih dobit će majicu s logotipom manifestacije.
Bogat program za sudionike
Uz samu vožnju, pripremljen je i niz sadržaja za sudionike. Organizatori su osigurali poklon paket dobrodošlice, stručno vođenu vožnju, kao i vježbe zagrijavanja i istezanja prije starta.
Sudionici će imati priliku izmjeriti šećer i krvni tlak, sudjelovati u nagradnom kvizu o rodama te razgledati izložbe „Poleti sa mnom“ i „Dabar i vlažna staništa“. Za sve je osiguran i ručak.
Sisačko-moslavačka županija ubraja se među najuspješnije u Hrvatskoj u provedbi eksperimentalnog modela cjelodnevne škole, koji se već treću godinu provodi u tri osnovnoškolske ustanove.
Riječ je o Osnovnoj školi Jasenovac, Osnovnoj školi Davorina Trstenjaka u Hrvatskoj Kostajnici i Osnovnoj školi Zorke Sever u Popovači, čiji su ravnatelji i učitelji danas u Sisku predstavili dosadašnja iskustva i rezultate provedbe programa. Prezentacija je održana u suradnji sa županijom, uz sudjelovanje predstavnika Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih te župana Ivana Celjaka.
Govoreći o dosadašnjoj realizaciji projekta, župan je naglasio kako je županija u potpunosti ostvarila planirane ciljeve, ali i nadmašila pojedine zadane okvire.
„U potpunosti smo realizirali sve planirane aktivnosti, čak i više od toga. Sjećamo se početaka i svih izazova pri uvođenju programa, ali sada možemo reći da smo bili vrlo uspješni u tome. Sisačko-moslavačka županija, u suradnji s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i mladih, nastoji osigurati što bolje uvjete za rad u školama, za sve naše učenike i zaposlenike na čemu kontinuirano radimo i dalje. Tom smo se cilju snažno posvetili, od energetske obnove školskih objekata, uređenja kuhinja, pa sve do uvođenja eksperimentalnih programa. U posljednjih nekoliko godina značajno smo ulagali u obrazovanje, a rezultati tih ulaganja već su vidljivi i vraćaju nam se kroz kvalitetniji sustav i bolje uvjete za sve“, istaknuo je župan Celjak.
U proteklih pet godina na području županije izgrađeno je i obnovljeno ukupno 25 školskih objekata, čime se nastoji osigurati ravnomjerna kvaliteta obrazovnih uvjeta bez obzira na lokaciju škole.
„Želimo osigurati kvalitetne uvjete u svakoj školi, bez obzira na mjesto stanovanja, odnosno bilo da se radi o školi koja je u gradu ili u ruralnim područjima. Želimo da svi obrazovni programi budu održivi i dostupni svima. Ulažemo puno truda i energije kako bismo unaprijedili obrazovanje u našoj županiji. Ipak, najveći teret nose naši učitelji i nastavnici, oni su ključ razvoja obrazovanja“, dodao je župan Celjak.
Eksperimentalni program cjelodnevne osnovne škole trenutačno se provodi u ukupno 62 škole diljem Hrvatske. Predviđeno trajanje programa je četiri školske godine, a njegovi rezultati trebali bi poslužiti kao temelj za donošenje odluke o mogućem uvođenju cjelodnevne nastave u sve osnovne škole u zemlji.