VIDEO ‘Najbolji sam kuglač na svijetu! Uz to, radim u McDonaldsu…’
Alen Kujundžić je prvi na pojedinačnoj svjetskog kuglačkoj rang listi, on je hrvatski reprezentativac rodom iz Subotice, u koju su njegovi otišli iz Imotskog… Uz sve to, on je i zaposlenik McDonaldsa u Zaprešiću, u kojem i igra
Na velikoj fešti županijskog sporta u Jastrebarskom, dodjeli priznanja najboljima u 2023. godini, u jednoj od glavnih rola našao je mladih koji nastupa za klub iz Zaprešića, a dolazi iz – Subotice. Alen Kujundžić, kuglač KK Zaprešića, primao je nagradu u trenucima dok su njegovi najbliži, tamo petstotinjak kilometara daleko, pucali od ponosa.
– Svaku nagradu je jako lijepo primiti, bio je to poseban osjećaj i ovoga puta, pogotovo kad znaš da dolaziš i “malog” sporta, iz svijeta u kojem nema previše svjetala reflektora. I učinit ću sve da i sljedeće godine ponovno budem na istome mjestu, u istoj ulozi – kaže Alen, hrvatski reprezentativac i najbolji kuglač na svijetu!
S obzirom da njegovo ime široj javnosti ne zvuči osobito poznato, netko će možda podići obrve u čuđenju, ali Alen Kujundžić je doista svjetski broj jedan. Prvi je na pojedinačnoj svjetskoj rang listi, na lanjskom pojedinačnom svjetskom prvenstvu osvojio je broncu, kao i u ekipnoj konkurenciji, na svjetskom klupskom prvenstvu bio je srebrni… I sve to nije mu dovoljno.
– Pokušat ću u ovoj godini napraviti korak naprijed u svakom smislu, svaki dan radim da bi tako i bilo, ali naravno da tu nema garancija. Uživam u svemu radim, praktički svaki dan sam u kuglani, maksimalno sam posvećen sportu kojeg volim, a bez toga bi ionako bilo nemoguće napraviti sve ono što sam si zacrtao. Želim jednog dana biti najbolji od najboljih i spreman sam na sva odricanja da bih u tome uspio – odlučno ističe Kujundžić, koji je svoju životnu priču ispričao gostujući u posljednjem izdanju emisije “Sport Zagrebačke županije”.
Priču koja je istovremeno i neobična, i inspirativna, i zadivljujuća…
– Rođen sam u Subotici, ali moje je porijeklo iz Imotskog. Djed i baka od tamo su otišli u Njemačku, a nakon što su naslijedili zemlju u Subotici, odlučili su tamo se i nastaniti, a tamo su rođeni i moji roditelji, kao i ja – počinje Alen, koji je u Hrvatsku preselio čim je završio srednju školu, i to zbog kuglanja.
– Moj djed bio je jako dobar kuglač, jedan od desetorice najboljih u Jugoslaviji u svoje vrijeme, a i tata se bavio kuglanjem, iako na nešto nižoj razini. I tako sam ja već kao klinac počeo ići s djedom na utakmice, a kad nisam išao s njim, išao sam s tatom. Vrlo rano sam se zaljubio u kuglanje, u taj čaroban osjećaj kad kugla poruši čunjeve, a drži me i danas.
Geni idealni za kuglanje poklopili su se s voljnim momentom i mali Kujundžić brzo je počeo skupljati trofeje, titule i medalje, ali sve to događalo se u uvjetima toliko skromnim da je već kao srednjoškolac počeo tražiti neki drugi put.
– Čim sam završio srednju školu, preselio sam se u Hrvatsku, odnosno u Split. Uvjeti u Srbiji u tom trenutku nisu bili dovoljni da bih se nastavio razvijati i odabrao sam odlazak u KK Mertojak. Bio sam nakon toga i u Zadru, Šibeniku, kuglao za sve klubove koji su sad konkurenti Zaprešiću, u kojem sam na koncu i završio – priča Alen.
Upravo je u dresu Zaprešića, u jednoj od najljepših kuglana u Europi, krenuo na put prema samom vrhu, na koji je i službeno stigao preuzimanjem prvoga mjesta na svjetskoj rang-listi. Čovjek je najbolji na svijetu u onome što radi, da je Nijemac bio bi velika zvijezda, a kod nas je Alen daleko od toga.
On je jedan od nas, običan dečko koji na treninge dolazi nakon što odradi smjenu u McDonaldsu.
– Da, već dvije godine radim u McDonaldsu u Zaprešiću i moram ovom prilikom zahvaliti mojim kolegama i šefovima, koji mi maksimalno izlaze u susret. Znaju čime se bavi i daju mi podršku, a to znači da su svjesni da mene subotom obično nema. A subotom McDonalds “gori” – govori svjetski broj jedan i zaposlenik lanca brze prehrane.
– Radim sve, od posluživanja, primanja narudži, pripreme… Od kuglanja se, nažalost, na ovim prostorima ne može živjeti, nitko od nas nije profesionalac i nema druge nego raditi. Ja imam sreću da sam našao jako dobar posao, u dobrom okruženju, pa se mogu posvetiti kuglanju. I da, dogodi se ponekad da me netko prepozna kao kuglača, ali u pravilu se to odnosi na ljude koji imaju nekakve veze s kuglanjem. Inače me baš i ne progone fanovi, ha, ha…
Njegovim angažmanom došlo je do toga da se ispred zaprešićkog McDonaldsa stalno vrti reklama za kuglački klub, a to je uvod u dio priče koji ga posebno smeta.
– Premalo se radi na promociji kuglanja i zato imamo status kakav imamo. Na zapadu je kuglanje jako popularan sport, a kod nas kao da je taj segment u padu. Ponekad razmišljam da za deset godina doslovno neću imati s kim kuglati… Ima mladih, nije da nema, no situacija općenito nije obećavajuća. A mislim da bi moglo biti bolje, da ima dovoljno ljudi koji mogu i žele pomoći da se hrvatsko kuglanje podigne, problem je jedino što ne mogu doći do pozicija… – zaključio je Alen.
Na stadionu Mladost održano je županijsko natjecanje osnovnih škola u atletici, na kojem su nastupili učenici i učenice iz cijele županije, a među njima i predstavnice Atletskog kluba Maraton Velika Gorica.
Najbolji pojedinačni rezultat ostvarila je Ana Trčak, koja je osvojila 2. mjesto u disciplini vortex. Do medalje je stigla i Ema Gilja, koja je u utrci na 60 metara osvojila 3. mjesto.
Odličan nastup imala je i Tia Weihnacht, koja je također osvojila 2. mjesto u svojoj disciplini, dok je Lea Šepčić upotpunila uspješan dan kluba osvajanjem još jedne medalje.
Nadomak postolja ostala je Sara Fabečić, koja je natjecanje završila na 4. mjestu.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji s Zagrebačkom županijom.
Zagrebačka županija dobila četiri NPOO ugovora za škole i jednosmjensku nastavu
Realizacijom ovih projekata očekuje se rasterećenje postojećih kapaciteta i stvaranje uvjeta za kvalitetniji obrazovni sustav, osobito u sredinama koje bilježe rast broja učenika.
Zagrebačkoj županiji dodijeljena su nova sredstva za četiri školska projekta ukupne vrijednosti 7,4 milijuna eura, usmjerena na proširenje kapaciteta i poboljšanje uvjeta rada u školama.
Ugovore za projekte izgradnje, rekonstrukcije i opremanja osnovnih škola uručili su predsjednik Vlade Andrej Plenković, ministar Radovan Fuchs i ravnatelj SAFU-a Dragan Jelić. Riječ je o dijelu šireg investicijskog ciklusa kojim se želi omogućiti rad u jednoj smjeni i razvoj cjelodnevne škole.
Četiri projekta na području županije
Najveći pojedinačni iznos, 4,7 milijuna eura iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, osiguran je za dogradnju Osnovne škole Bistra. Projekt uključuje nove učionice, sportsku dvoranu i uređenje okoliša, a ukupna vrijednost investicije procijenjena je na 6,8 milijuna eura, pri čemu će ostatak financirati Zagrebačka županija.
U Dugom Selu planirana je izgradnja manje sportske dvorane uz Osnovnu školu Josipa Zorića, za što je odobreno 1,2 milijuna eura, dok će županija osigurati dodatna sredstva do ukupnih 1,7 milijuna eura.
Na jaskanskom području predviđena je izgradnja dviju manjih sportskih dvorana – u područnim školama Desinec i Cvetković. Za te projekte iz NPOO-a je osigurano ukupno 1,5 milijuna eura, dok će ostatak sredstava, do ukupne vrijednosti od oko 3,4 milijuna eura, također pokriti županija.
Zamjenik župana Ervin Kolarec istaknuo je značaj ovih ulaganja:
„Kada govorimo o Nacionalnom planu oporavka i otpornosti, za 22 školska objekta koja ćemo raditi i nadograđivati, do sada smo ishodili 98 milijuna eura bespovratnih sredstava, a ukupna vrijednost je 121 milijun eura. Dakle, ovu razliku od 23 milijuna eura osigurat će Zagrebačka županija iz vlastitog proračuna. Također ovdje želim istaknuti da je Zagrebačka županija prijavila još pet školskih objekata i vjerujemo da ćemo uskoro dobiti i odluku i popisati ugovore te da ćemo na kraju imati 27 školskih objekata koje ćemo graditi. Moram istaknuti da je to doista povijesno ulaganje u školstvo, povijesno ulaganje u naše mlade i naše najmlađe sugrađane na području Zagrebačke županije.“
Cilj – jednosmjenska nastava i bolji uvjeti
Ukupno gledano, Zagrebačkoj županiji je kroz NPOO do sada odobreno 98 milijuna eura za 22 školska objekta, čija ukupna vrijednost doseže 121 milijun eura.
Premijer Plenković naglasio je da je na nacionalnoj razini već dodijeljeno 340 ugovora vrijednih dvije milijarde eura. Ravnatelj Osnovne škole Bistra Eduard Kovačević osvrnuo se na značaj projekta za lokalnu zajednicu: „Mi smo škola s oko 600 učenika u zadnjih desetak godina. Radili smo dugo vremena u tri smjene. Danas polako prelazimo na rad u jednoj smjeni što čini izuzetno zadovoljstvo. Također, želim napomenuti da smo kraj koji se razvija, koji se izgrađuje, gdje nam svakodnevno dolaze novi ljudi, novi doseljenici, gdje se povećava broj djece i to će činiti vjerojatno našu školu u budućnosti perspektivno na način da ćemo kroz kvalitetniji sustav obrazovanja moć postići bolje rezultate“.
Realizacijom ovih projekata očekuje se rasterećenje postojećih kapaciteta i stvaranje uvjeta za kvalitetniji obrazovni sustav, osobito u sredinama koje bilježe rast broja učenika.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji s Zagrebačkom županijom.
Sisačko-moslavačka županija i ove godine nastavlja s provedbom programa Centra izvrsnosti u sportu, kroz koji dodatno jača uvjete za rad sportaša, klubova i trenera te potiče sustavan razvoj sporta na svom području.
Ugovori o financijskoj potpori dodijeljeni su predstavnicima deset sportskih klubova na svečanosti održanoj u kongresnoj dvorani Županijskog centra u Sisku, a uručili su ih župan Ivan Celjak i predsjednik županijske Zajednice sportskih udruga i saveza Marko Badrić.
Govoreći o važnosti ulaganja, župan je istaknuo kako je riječ o kontinuiranom i strateški usmjerenom procesu.
„Ugovore smo uručili našim sportskim klubovima koji su nositelji kvalitete u sportu, u ekipnim sportovima poput nogometa, rukometa, košarke, vaterpola i hokeja i u individualnim sportovima poput atletike, gimnastike, karatea, hrvanja i plivanja. Cilj nam je kroz program Centra izvrsnosti u sportu sustavno razvijati sport u županiji, od najmlađih uzrasta do vrhunskih rezultata na seniorskoj razini, jer upravo izvrsni rezultati seniora motiviraju mlade da ostanu u svojim klubovima i grade sportsku budućnost u našoj županiji. Cilj cijelog programa možemo sažeti u jednu riječ – razvoj“, poručio je Celjak.
Deset klubova obuhvaćeno programom
Program uključuje sportove koje na nacionalnoj razini podupire Vlada Republike Hrvatske putem Hrvatskog olimpijskog odbora, a dodatno je uvršten i hokej na ledu, zahvaljujući rezultatima sisačkog kluba.
U kategoriji ekipnih sportova potporu su dobili Športski košarkaški klub Sisak, Klub hokeja na ledu Sisak, Vaterpolo klub Siscia, Hrvatski nogometni klub Segesta i Rukometni klub Moslavina. Među pojedinačnim sportovima sredstva su dodijeljena Atletskom klubu Moslavina, Gimnastičkom klubu Petrinja, Hrvačkom klubu Petrinja, Plivačkom klubu Sisak Janaf i Športskom karate klubu Tigar Sisak.
Znatno veći proračun za sport
Za provedbu programa u 2026. godini osigurano je ukupno 860.000 eura, što predstavlja povećanje od 520 tisuća eura u odnosu na prethodnu godinu.
Da financijska potpora ima konkretan učinak, potvrđuju i sami klubovi. Predsjednik Vaterpolo kluba Siscia Davor Čobanov istaknuo je napredak koji je klub već ostvario.
„Vaterpolo klub Siscia od 1994. godine jedini je predstavnik vaterpola u gradu Sisku i u Sisačko-moslavačkoj županiji. Klub ima seniorsku momčad te sve mlađe kategorije. Inicijativa Sisačko-moslavačke županije i župana Ivana Celjaka iznimno je vrijedna i predstavlja poticaj koji nam je bio potreban. Zahvaljujući toj podršci možemo ostvariti znatno bolje rezultate i dodatno unaprijediti rad kluba. Već ove godine bilježimo rekordne rezultate. Seniorska momčad zasluženo drži prvo mjesto u Prvoj B hrvatskoj ligi, a uz nastavak ovakve podrške Županije očekujemo da ćemo sljedeće godine izboriti nastup u Prvoj hrvatskoj vaterpolskoj ligi“, istaknuo je Čobanov.
Sisačko-moslavačka županija ovim pristupom nastavlja graditi dugoročno održiv sportski sustav i potvrđuje kontinuitet ulaganja u sport.
Biciklistički spektakl: Otvorene prijave za 44. Večernjakovu biciklijadu
Osim rekreacije, događaj promiče zdrave životne navike, zajedništvo te održivu mobilnost, potičući korištenje bicikla kao svakodnevnog prijevoznog sredstva i podizanje svijesti o sigurnom sudjelovanju u prometu.
Tradicionalna Večernjakova biciklijada, koja već desetljećima okuplja tisuće rekreativaca, ove će se godine održati u subotu, 13. lipnja, na ruti dugoj 21 kilometar od Zagreba do Samobora.
Start je predviđen na Trgu Franje Tuđmana u Zagrebu, dok je cilj na samoborskom Vugrinščaku, gdje će sudionike i posjetitelje dočekati cjelodnevni zabavni i glazbeni program uz bogatu gastronomsku ponudu.
Naglasak na rekreaciji i aktivnom životu
Zagrebačka županija i ove je godine pokrovitelj događaja. Zamjenik župana Ervin Kolarec istaknuo je kako biciklijada ima važnu ulogu u promociji rekreativnog sporta i aktivnog načina života, ali i u predstavljanju turističke i gastronomske ponude županije. Naglasio je i da je za razvoj sporta ove godine osigurano rekordnih 2,5 milijuna eura, što je za 840.000 eura više nego lani: „Posebno bih istaknuo novi program koji provodimo u suradnji sa Županijskim savezom za rekreaciju kroz inicijativu Sport za sve, jer želimo što više naših sugrađana, i mladih i starijih, potaknuti na aktivan način života“, pojasnio je Kolarec.
Samobor ponovno domaćin
Gradonačelnica Samobora Petra Škrobot podsjetila je da biciklijada već petu godinu zaredom završava u tom gradu. „Ovo je peta godina zaredom da Večernjakova biciklijada dolazi ponovno u Samobor“, rekla je, dodavši da će na otvorenim bazenima biti organiziran raznovrstan program za sve generacije.
Dugogodišnja tradicija i važnost događaja
Glavni urednik Večernjeg lista Dražen Klarić istaknuo je kontinuitet manifestacije koja traje još od 1979. godine. „Od 1979. godine pa do danas, Večernjakova biciklijada postala je jedan od najmasovnijih rekreativno-sportskih događaja u Gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji te predstavlja važan dio urbanog i sportskog identiteta zagrebačkog područja“, rekao je Klarić.
Osim rekreacije, događaj promiče zdrave životne navike, zajedništvo te održivu mobilnost, potičući korištenje bicikla kao svakodnevnog prijevoznog sredstva i podizanje svijesti o sigurnom sudjelovanju u prometu.
Kako sudjelovati
Svi zainteresirani mogu se prijaviti putem službene stranice: www.biciklijada.hr.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.
‘Mliječni dan’ u Križu: učenici učili o proizvodnji mlijeka i zdravim navikama
Hrvatska mljekarska udruga pridružila se obilježavanju Svjetskog dana zdravlja na način da pošalje poruku da je potrošnja mlijeka i mliječnih proizvodnja važna u svakoj životnoj dobi, a posebno u onoj najranijoj.
U fokusu aktivnosti bila je promocija zdravih prehrambenih navika među djecom, uz poseban naglasak na važnost mlijeka i mliječnih proizvoda u svakodnevnoj prehrani. Učenici su kroz praktične primjere imali priliku doznati više o primarnoj proizvodnji mlijeka, a o samom procesu – od proizvodnje do konzumacije – govorio im je Rafael Hubak, proglašen najperspektivnijim mladim proizvođačem mlijeka za 2024. godinu i vlasnik OPG-a Hubak iz Okešinca.
Događanju je prisustvovao i zamjenik župana Zagrebačke županije Damir Tomljenović, koji je naglasio važnost edukativnih programa za najmlađe. Istaknuo je kako djeca kroz ovakva događanja mogu steći korisna i primjenjiva znanja te podsjetio na kontinuiranu podršku Županije domaćoj poljoprivredi. „Ove godine na raspolaganju je gotovo 1,5 milijuna eura vrijedan paket potpora, što je oko 400 tisuća eura više nego prošle godine”, rekao je Tomljenović, istaknuvši širok spektar namjena potpora, od postavljanja solara, gradnje ili rekonstrukcije proizvodnih i gospodarskih objekata, edukacija, potpora ekološkim poljoprivrednicima pa do sufinanciranja sjetve i sadnje.
Predsjednik Hrvatske mljekarske udruge Zdravko Barać podsjetio je na širi kontekst obilježavanja ovog datuma. „Svjetski dan zdravlja obilježava se kroz različite kampanje diljem svijeta ukazujući na važnost zdravlja i usvajanje zdravih životnih navika, a Hrvatska mljekarska udruga pridružila se obilježavanju na način da pošalje poruku da je potrošnja mlijeka i mliječnih proizvodnja važna u svakoj životnoj dobi, a posebno u onoj najranijoj“, rekao je Barać.
Ravnateljica škole Martina Marek Marinić istaknula je kako ustanova aktivno sudjeluje u projektu „Živjeti zdravo u školi“ (Healthy living in schools), koji provodi Hrvatski zavod za javno zdravstvo. U sklopu tog programa učenici svakog ponedjeljka obilježavaju „mliječni dan“.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.