VIDEO Marko Pancirov: ‘Zajedno sanjamo Samobor u drugoj ligi!’
Velikogoričanin na klupi Samobora radi i ostvaruje rezultate već gotovo dvije godine. Počeo je s mlađim uzrastima, koji su proslavili samoborski nogomet ove sezone, a nastavio s mladom seniorskom momčadi ovog stogodišnjaka…
Punih stotinu godina nogomet se organizirano igra u Samoboru, cijelo jedno stoljeće postoji, živi i djeluje samoborski nogometni klub, a veliki jubilej krajem lipnja je obilježen velikom svečanošću u samoborskom Centru za mlade Bunker. Okupile su se tu generacije i generacije samoborskih nogometaša, ljudi koji su obilježili posljednju epohu nogometa u “gradu kremšnita”, a sve u organizaciji aktualnog vodstva kluba.
– Klub je osnovan 1. srpnja 1925. godine kao Hrvatski sportski klub Samobor – rekao je u svom uvodnom obraćanju aktualni predsjednik kluba Mario Vojvoda i nastavio:
– Od tada do danas prošli smo kroz različite epohe, od amaterskih početaka na livadama i igralištima koje smo uređivali vlastitim rukama, preko uspješnih sezona i natjecanja u višim ligama, sve do danas, kad s ponosom gledamo u prošlost, a s novim ambicijama u budućnost.
O onoj recentnoj prošlosti, o sadašnjosti, ali i o toj ambicioznoj budućnosti tim smo povodom odredili popričati s aktualnim trenerom prve momčadi Samobora. Marko Pancirov je 47-godišnjak iz Velike Mlake, nekoć igrač matičnog Napretka, zaprešićkog Intera i još cijelog niza turopoljskih niželigaških klubova, a danas trener koji je povukao Samobor prema naprijed. Nije česta pojava da se treneri u niželigaškom svijetu dugo zadržavaju na jednome mjestu, a Pančo će 15. rujna proslaviti cijele dvije godine u Samoboru…
– Upravo to je i najbolji odgovor na pitanje kako mi je raditi u Samoboru. Znamo svi kakav je trenerski posao, koliko su česte promjene, a to što sam u Samoboru već gotovo dvije godine zapravo sve govori. Predsjednik Vojvoda i dopredsjednik Čarapar ulažu zaista jako puno truda, vremena i sredstava, vole nogomet, vole klub, a to se i osjeti. Njih dvojica nisu ljudi koji su cijeli život u nogometu, ali imaju energiju i želju raditi pomake. Nogometni dio je na meni, spremni su prihvatiti moje sugestije, a u tom smislu mi je puno lakše, ujedno i veliko zadovoljstvo to što je prije mjesec i pol dana u klub stigao sportski direktor Kotarski – kaže uvodno Marko Pancirov gostujući u serijalu “Sport Zagrebačke županije”.
Sredinom devedesetih Samobor je uživao i u prvoligaškom nogometu, simbol tog vremena je ikona HNL-a Fatmir Vata, a samoborski travnjakom gazili su i Tomo Šokota, Jasmin Mujdža… Potrajalo je samo jednu sezonu i nikad se više nije dogodilo. Posljednja nepuna tri desetljeća NK Samobor je proveo u niželigaškom svijetu, skliznuvši sve do petoga ranga natjecanja. Danas je u četvrtom rangu, u 3. NL Centar, zajedno s našim Kurilovcem, u kojem je prošlu sezonu završio na šestome mjestu.
– Od mog dolaska na mjesto trenera prve momčadi politika kluba je oslanjanje na mlade igrače iz naše škole. U tome smo i uspjeli, jer prošle sezone priliku u seniorima dobilo je ukupno 25 igrača iz juniora i kadeta, što je zaista velika stvar. Da smo bili malo iskusniji, da nismo bili baš toliko mladi, možda bismo uspjeli biti i nešto više na tablici, osvojiti poneki bod više, ali sve što se događalo smatramo građenjem temelja za budućnost. Doveli smo i osam novih igrača, neki od njih su nam pojačanja, neki mladi, razvojni igrači, pri čemu gledamo da kući vraćamo što više samoborske djece iz većih klubova, Dinama i ostalih – govori Pancirov.
Da potencijala u mlađim uzrastima svakako ima dokazuje i najveći uspjeh kluba prošle sezone. Juniori Samobora, naime, izborili su ulazak u HNL, u društvo najboljih klubova u državi. I u tome prste ima Marko Pancirov, koji je u jesenskom dijelu sezonu, uz seniorsku, vodio i tu juniorsku momčad.
– Da, to je definitivno velika stvar za klub. Naravno, vrijeme će pokazati koliko je to bio dobar potez, ali vizija uprave kluba je takva; igrati što viši rang s juniorima i crpiti igrače za prvu momčad. Ta ideja je na mjestu, apsolutno je podržavam, ali uz dodatak da ti dečki nakon izlaska iz juniora ipak moraju imati seniore u malo višem rangu – kaže Pancirov.
I tu dolazimo do priča o budućnosti. I o povratku Samobora na više razine hrvatskog nogometa. Trenutačna realnost je četvrti rang, a konačni cilj udaljen je za dva ranga…
– U ovoj sezoni nemamo nikakav imperativ napada na prvo mjesto, želja je nastaviti raditi temelje za budućnost, odnosno možda već za sljedeću sezonu. Samobor zaslužuje i mora imati klub u višem rangu, ali nije tu sve ni do nas na terenu. Stadion u Samoboru u stanju je u kakvom jest, dugo se u njega nije ulagalo, i to je prvo što se mora riješiti. Nadam se da će se i početi rješavati već tijekom ove godine, jer u ovom trenutku ne možemo dobiti licenciju za jedinstvenu treću ligu – pojašnjava situaciju Pancirov te nastavlja:
– Konačni cilj ove uprave je da Samobor zaigra u 1. NL, odnosno drugom rangu natjecanja. To je za Samobor realno i sasvim dovoljno, iako nitko ne bi imao ništa protiv toga da se jednog dana steknu uvjeti i za najviši rang hrvatskog nogometa. Međutim, to je dug put. Za početak se treba urediti sva tri terena, i glavni i one za trening, a onda se i pozabaviti nužnim detaljima za dobivanje licencije. Klub koji ima tako veliku školu, toliko puno djece, koji ima ambiciju za nešto više, mora imati i bolje uvjete, u prvom redu što se tiče kvalitete terena. Nadam se da će se u dogovoru s Gradom tu neke stvari pomaknuti.
Zagrebačka županija dobila je 517 tisuća eura bespovratnih sredstava za potporu sporta djece i mladih, što će omogućiti plaće za 45 trenera te nabavu sportske opreme u vrijednosti od 180 tisuća eura. Sredstva su osigurana iz Programa razvoja sporta od interesa za lokalne zajednice za 2026. godinu, a ugovore je dodijelio ministar turizma i sporta Tonči Glavina.
“Kontinuiranom potporom županijskim sportskim zajednicama snažno jačamo sport djece i mladih u cijeloj Hrvatskoj. Od kada smo započeli s ovim sufinanciranjem 2023. godine osigurali smo ukupno 23 milijuna eura, kojima je sufinancirana oprema za gotovo 590.000 djece i plaće za više od 2.800 trenera”, rekao je ministar Glavina.
Predsjednik Zajednice športskih udruga i saveza Zagrebačke županije, Vladimir Bregović, istaknuo je da su sredstva namijenjena direktno onima koji rade na terenu s djecom i mladima. Zajednica je ovo sufinanciranje osigurala već treću godinu zaredom, a prošle godine obuhvatila je 38 trenera i opremu vrijednu 148 tisuća eura.
Ove godine su se programu pridružile sve županijske sportske zajednice u Hrvatskoj, ukupno 21, a dodijeljeno je 8,6 milijuna eura u rasponu od 215 tisuća do 715 tisuća eura po županiji. Raspodjela sredstava temelji se na indeksu razvijenosti, broju članica, sportskih klubova, mladih sportaša te djece s posebnim potrebama. Uz nacionalna sredstva, Zajednica će koristiti i dva milijuna eura iz proračuna Zagrebačke županije za 2026. godinu.
Zgrada suda u Zaprešiću danas je službeno otvorena nakon cjelovite obnove vrijedne 4,4 milijuna eura, financirane iz decentraliziranih sredstava Zagrebačke županije. Objekt je obnovljen nakon oštećenja u potresu te je konstruktivno ojačan i energetski unaprijeđen.
Otvorenju su prisustvovali potpredsjednik Vlade i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić, ministar pravosuđa i uprave Damir Habijan te potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, koji je i stanovnik Zaprešića, kao i župan Zagrebačke županije Stjepan Kožić te gradonačelnik Zaprešića Željko Turk.
Gradonačelnik Turk najavio je kako će se do jeseni u obnovljenu zgradu preseliti i zaprešićka Gradska uprava, čime će se gradske i pravosudne institucije ponovno objediniti na jednoj lokaciji. Grad Zaprešić financirao je i uređenje vanjskog prostora Trga žrtava fašizma, a u tijeku su i završni radovi na obnovi višestambenih zgrada.
Župan Stjepan Kožić naveo je kako je Zagrebačka županija kroz decentralizirana sredstva ugovorila 126 projekata obnove ukupne vrijednosti 51 milijun eura, od kojih je 109 u potpunosti završeno. U Zaprešiću su, uz sud, obnovljeni i prostori Pučkog otvorenog učilišta, a ukupna vrijednost projekata u gradu iznosi 7,7 milijuna eura.
Ministar Branko Bačić istaknuo je da je u obnovu nakon zagrebačkog i petrinjskog potresa do sada uloženo 4,3 milijarde eura, što uključuje zgrade javne namjene na 14 tisuća lokacija te oko 55 tisuća stambenih jedinica. Završetak obnove na području cijele Hrvatske planira se do 2030. godine. Također, ministar Damir Habijan govorio je o ulaganjima u pravosudnu infrastrukturu vrijednima 400 milijuna eura te najavio projektiranje Trga pravde u Velikoj Gorici.
Otvorenju su nazočili i predsjednik Županijske skupštine Zagrebačke županije Mato Čičak te potpredsjednik Skupštine Goran Navoj.
Zagrebačka županija u 2026. godini ulaže rekordnih 2,5 milijuna eura u sport, što je porast od 840 tisuća eura u odnosu na prošlu godinu. Sredstva su namijenjena klubovima, školskim natjecanjima, parasportu te programima sportske rekreacije, a dio će se koristiti i za nagrađivanje uspješnih sportaša i organizaciju velikih događaja.
Ugovore ukupne vrijednosti 2,4 milijuna eura dodijelio je zamjenik župana Ervin Kolarec predstavnicima nekoliko županijskih sportskih saveza. Najveći iznos, više od 2 milijuna eura, odlazi Zajednici športskih udruga i saveza Zagrebačke županije koja okuplja 680 klubova i preko 20.000 sportaša. Savez također koristi dodatnih pola milijuna eura iz resornog ministarstva za plaće trenera i nabavu opreme.
Školski sportski savez dobio je 175 tisuća eura za organizaciju 54 županijska natjecanja, dok će parasport dobiti 86 tisuća eura, što je 25 % više nego lani. Fokus parasportaša je priprema za Paraolimpijske igre u Los Angelesu, podsjetio je predsjednik saveza Darko Matić. Po prvi puta sredstva su dodijeljena i Savezu sportske rekreacije „Sport za sve“, 100 tisuća eura ide na programe besplatne rekreacije za sve građane, s naglaskom na mlade i starije.
Uz sport, Županija je osigurala i 171 tisuću eura za Zajednicu tehničke kulture, koja podržava formalno obrazovanje i potiče učenike na upis tehničkih zanimanja.
Zagrebačka županija objavila je prijedlog liste kandidata za stipendije za školsku godinu 2025./2026. Ukupno je predviđeno 45 stipendija za učenike i 30 za studente.
Za učenike se 20 stipendija dodjeljuje prema kriteriju izvrsnosti, uključujući do tri stipendije za glazbena zanimanja, dok se 25 stipendija dodjeljuje prema socijalnom kriteriju, od čega do deset za deficitarna zanimanja. Kod studenata, 15 stipendija ide izvrsnim studentima (do tri za glazbena zanimanja), a još 15 prema socijalnom kriteriju.
Kandidati koji žele uložiti prigovor imaju osam dana od objave liste, zaključno s četvrtkom, 22. siječnja, da to učine isključivo u pisanom obliku. Nakon isteka roka, župan će donijeti odluku o prigovorima, a povjerenstvo konačnu listu stipendista.
Zimska služba Zagrebačke županije poručuje vozačima: ceste su prohodne, ali oprez je nužan
Unatoč obilnim padalinama, sve županijske ceste su prohodne, angažirano je svih 28 ekipa, a vozače se poziva na oprez i prilagodbu vožnje zimskim uvjetima.
Obilne snježne padaline koje su posljednja dva dana zahvatile Zagrebačku županiju stavile su zimsku službu u puni pogon, no prema službenim podacima, prometni kolaps je izbjegnut. Sve ceste u nadležnosti Županijske uprave za ceste Zagrebačke županije trenutačno su prohodne, a čišćenje i posipavanje odvija se pojačanim intenzitetom na cijelom području.
Na snazi je treći stupanj pripravnosti, što znači da je na terenu svih 28 ekipa zimske službe raspoređenih kroz sedam mjesta pripravnosti, uključujući Veliku Goricu. Kako ističu iz Županijske uprave za ceste, raspolaže se dovoljnim količinama soli i sipine, a logistika za sada funkcionira bez poteškoća. U samo dva dana intenzivnog snježenja održavano je više od 1.200 kilometara županijskih i lokalnih cesta, pri čemu je potrošeno oko 880 tona soli i više od 400 kubičnih metara sipine. Radove zimskog održavanja provode Županijske ceste Zagrebačke županije, koje koordiniraju aktivnosti kroz stožer zimske službe.
Iz nadležnih službi apeliraju na vozače da budu strpljivi i odgovorni, brzinu i način vožnje potrebno je prilagoditi uvjetima na cestama, držati razmak između vozila i ne kretati na put bez propisane zimske opreme.
Zimsko održavanje provodi se prema unaprijed definiranim razinama prednosti cesta, što znači da se najprometnije prometnice čiste prve i u duljem dnevnom razdoblju, dok su na cestama manjeg prometnog značaja mogući povremeni zastoji, osobito tijekom noći ili u slučaju jačeg snijega.
Za zimsku sezonu 2025./2026. Zagrebačka županija osigurala je ukupno 5.000 tona soli i isto toliko kubičnih metara sipine, a za provedbu programa zimskog održavanja izdvojeno je 2,6 milijuna eura.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.
Sportprije 2 dana
Vijestiprije 2 dana
prometprije 3 dana
HOTNEWSprije 5 dana