Povežite se s nama

Moja županija

VIDEO Košarkaška romantika u Samoboru: ‘Kruni Simonu možda se priključi i Mario Kasun…’

Darijo Gaća, predsjednik Samoborskog sportskog saveza, gostovao je u prvom ovogodišnjem nastavku serijala “Sport Zagrebačke županije” i dotaknuo se samoborskog sporta općenito, ali i karatea, nogometa, rukometa, košarke…

Objavljeno

na

Preuzeo sam dužnost predsjednika 5. rujna 2022. i od tad smo, vjerujem, uspjeli napraviti značajan pomak po pitanju rada Samoborskog sportskog saveza. Važni su kriteriji raspodjele javnih sredstava, a mi smo sve uspjeli posložiti u roku od šest mjeseci. Danas imamo kvalitetne kriterije, a donijeli smo i novi Status i poslovnik rada Skupštine. Administrativni i organizacijski dio posložen je onako kako je to od nas i zatraženo, funkcioniramo jako dobro, rekao je Darijo Gaća, predsjednik Samoborskog sportskog saveza, gostujući u novom izdanju serijala “Sport Zagrebačke županije”.

U nešto više od pola sata razgovora uspjeli smo prevrtjeti većinu tema važnih za prošlost, sadašnjost i budućnost samoborskog sporta, koji ima svoje posebnosti.

– Samobor je grad bogat sportom. Naš Savez ima 61 članicu, perjanice našega sporta su karate, judo i rukomet, a i košarka ide velikim koracima naprijed… Jako dobre rezultate postižemo i u biciklizmu i streličarstvu, a u svemu tome je važno da imamo oko 2600 aktivnih sportaša u Samoboru. Uz rekreativce to odlazi i preko četiri tisuće ljudi. Tendencija je da se što više građana uključi u sport, na ovaj ili onaj način, a na tragu toga želimo napraviti u suradnju s Gradom i strategiju samoborskog za razdoblje do 2030. godine. To bi bila podloga za rad našem Savezu, ali i gradskim vlastima kod izdvajanja sredstava za sport. Moramo znati što su nam ciljevi, kako po pitanju infrastrukture, odnosno planova što će se graditi, tako i po pitanju podrške vrhunskom sportu. Naravno, u svemu tome treba raditi i na bazi, na omasovljenju – navodi Gaća želje, planove i ambicije.

U mnogim sredinama sportaši se vole požaliti na poteškoće s infrastrukturom, odnosno prostorom za treninge i natjecanja. U Samoboru takvih problema baš i nema, a bit će ih još manje.

-Što se tiče objekata, Samobor tu stoji relativno dobro. U samom gradu postoje dvije polivalentne dvorane, plus dvorana u Rudama. Pored toga, imamo i jednu manju dvoranu, što donekle zadovoljava potrebe naših klubova. Dobar dio klubova dobio je, u suradnji sa Savezom i Gradom, na korištenje gradske prostore koji su bili prazni. Za simboličan najam ih danas koriste, pa sve skupa govori da je stanje po ovom pitanju dobro. Tome treba dodati i prostore bivše vojarne u Samoboru, budući da su neki hangari već uređeni, a tendencija je i dalje slična, da još neki sportovi prijeđu u te objekte – ističe Gaća i dodaje:

– Želimo jedan hangar urediti za stolni tenis, brdski biciklizam i sportski ples. Uvijek se može i bolje, radimo na tome, a napredujemo i u smislu vanjskih terena. Prošle godine napravljeno je igralište s umjetnom travom za NK Samobor, a igralište je napravljeno i za NK Zrinski. Ove godine odobrena su sredstva za teren s umjetnom travom u Bregani, a to će značajno pridonijeti kvaliteti rada, pogotovo u zimskim mjesecima. U planu je i izgradnja polivalentne dvorane u Bregani, budući da se ide u proširenje škole, pa će se u sklopu toga dobiti i nova dvorana. Ono što nemamo, a trebali bismo dobiti kroz strategiju sporta, atletska je staza, a nadamo se da ćemo jednog dana dobiti i bazen u Samoboru. Nekad smo imali Šmidhen, ali to je danas zapušteno i ne ulazi u ovu našu priču…

Opisivao je prvi čovjek samoborskog sporta i snažnu vezu Samoborki i Samoboraca s karateom, dotaknuo se i drugih borilačkih sportova, pohvalio se i sa streličarima, a naravno da je razgovor otišao i u smjeru nogometa, odnosno činjenica da su najbolji samoborski klubovi tek u četvrtom rangu natjecanja.

Novosti ima u košarci, koju trenutačno “nosi” obitelj Simon. Đuro je trener, a njegov sin Krunoslav, dvostruki prvak Europe, nosi dres samoborskog drugoligaša.

– Ne treba puno govoriti što Kruno Simon znači u hrvatskoj košarci i jasno je da je to jako dobra priča. Postoji objektivna šansa da Samobor završi u Final Fouru Prve lige, a skriveni adut mogao bi biti naš Samoborac Mario Kasun. Čovjek će uskoro navršiti 44 godine, ali izgleda kao da je jučer izašao s parketa, vjerujem da bi mogao pomoći do kraja sezone, postoji i ta opcija. Bude li tako, bio bi to strašan iskorak nakon svega što se događalo posljednjih godina – otkriva Gaća.

Osim što je predsjednik Saveza, Gaća je i sportski direktor Rukometnog kluba Rudar iz Ruda, mjesta naslonjenog na Samobor.

– Rukometni klub Rudar je iz mjesta sa 1100 stanovnika, a u travnju ćemo proslaviti 60 godina kluba. Specifičnost Ruda je to što je mjesto na brežuljcima i nije bilo prilike ni mjesta da se napravi nogometno igralište. I ljudi koji su se željeli baviti sportom počeli su se baviti rukometom. I u bivšoj državi je bilo dobrih rezultata, igrale su se i kvalifikacije za drugu ligu, a 1990. godine Rudar je bio četvrti klub na području Zagreba i današnjoj Zagrebačkoj županiji, odmah iza Zagreb Chromosa, Medveščaka i Borca. Gorica, Sesvete, Dubrava i ostali tad su bili županijski ligaši. Tradicija u Rudama postoji godinama, jer kaže se da u Rudama nema kuće u kojoj nema barem jednog rukometaša. I tamo svi sve znaju o rukometu – kaže Darijo Gaća.

Moja županija

Za programe i projekte braniteljskih udruga na raspolaganju 80 tisuća eura

Financijska potpora za pojedini program i projekt može iznositi najmanje 700, a najviše 11 tisuća eura.

Objavljeno

na

Zagrebačka županija raspisala je 80 tisuća eura vrijedan javni natječaj za financiranje programa i projekata udruga proizašlih iz Domovinskog rata.

Cilj natječaja je jačanje kapaciteta udruga proizašlih iz Domovinskog rata na području Zagrebačke županije putem njihovih programa i projekata, koji se odnose na socijalno i psihološko osnaživanje hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, podizanje učinkovitosti skrbi o socijalno ugroženim i teško bolesnim hrvatskim braniteljima i njihovim obiteljima te promicanje vrijednosti Domovinskog rata.

Financijska potpora za pojedini program i projekt može iznositi najmanje 700, a najviše 11 tisuća eura. Prijavljeni program ili projekt mora biti besplatan za korisnike kojima je namijenjen, a korisnici moraju biti stanovnici Zagrebačke županije. Također, program ili projekt mora se odnositi na prioritetne aktivnosti te mora biti jasno određeno područje provedbe i ciljana skupina korisnika, a sama provedba ne smije trajati dulje od 12 mjeseci.

Tekst javnog natječaja, upute za prijavitelje i prijavni obrasci nalaze se na web-stranici Zagrebačke županije www.zagrebacka-zupanija.hr pod rubrikom Natječaji, a više informacija može se dobiti u Upravnom odjelu za zdravstvo, socijalnu skrb i hrvatske branitelje, Ulica grada Vukovara 72/VI, Zagreb te na brojeve telefona: 01/6009-485 i 01/6052-865.

Natječaj je otvoren do 24. svibnja.

Naslovna fotografija: Ilustracija

Nastavite čitati

Moja županija

Županijskim poduzetnicima na raspolaganju više od milijun eura bespovratnih potpora

Subjektima malog gospodarstva za proizvodne i neproizvodne djelatnosti na raspolaganju 850 tisuća eura za jačanje konkurentnosti.

Objavljeno

na

Zagrebačka županija raspisala je 850 tisuća eura vrijedan natječaj za dodjelu bespovratnih potpora subjektima malog gospodarstva koji se bave proizvodnim i neproizvodnim djelatnostima s ciljem jačanja konkurentnosti.

Ove godine bespovratna sredstva u maksimalnom iznosu do 10 tisuća eura dodjeljivat će se za proizvodne djelatnosti i to za nabavu strojeva, alata i druge opreme potrebne za obavljanje djelatnosti kao i nabavu radnih strojeva poput viličara, dizalica i sl.

Za neproizvodne djelatnosti maksimalni iznos potpore iznosi do 4 tisuće eura, a dodjeljivat će se za nabavu strojeva, alata i druge opreme potrebne za obavljanje djelatnosti, nabavu informatičke opreme i poslovnog softvera, izradu web stranica i web shopa te nabavu radnih strojeva.

Potpora se odobrava samo za jednu vrstu namjene, a postotak s kojim Županija sufinancira projekte je do 40% ukupnog iznosa.

Poduzetnici početnici mogu računati na sufinanciranje 75% prihvatljivih troškova za nabavu strojeva, alata i opreme, radnih strojeva, nabavu informatičke opreme i poslovnog softvera, izradu internetske web stranice i web shopa te nabavu uredskog i radnog namještaja, a maksimalni iznos potpore iznosi do 2 tisuće eura.

Natječaj za proizvodne i neproizvodne djelatnosti je otvoren do 24. svibnja, a podsjetimo i kako je u tijeku i 150 tisuća eura vrijedan natječaj namijenjen poduzetnicima početnicima koji je otvoren do 14. svibnja.

 

Nastavite čitati

Moja županija

Mali, šareni i krhki letači najljepši su stanovnici planeta, a ima ih više od tisuću vrsta

Povodom Dana planeta Zemlje na samoborskom Autobusnom kolodvoru izloženo je 40 predivnih fotografija leptira.

Objavljeno

na

Objavio/la

Povodom Dana planeta Zemlje na samoborskom Autobusnom kolodvoru izložene su predivne fotografije nevjerojatnih letača – leptira. Kroz izložbu ‘Najljepši stanovnici Planeta’ možete vidjeti 40 fotografija, i to Stanislava Gomboca, međunarodnog istraživača leptira, zatim Tomice Rubinića velikog zaljubljenika u prirodu s 35-godišnijm fotografskim iskustvom, Vlade Pirša zaljubljenika u pejzažnu i macro fotografiju te profesionalnog nagrađivanog fotografa Petra Sabola.

Foto: Petar Sabol

– Leptiri, šareni maleni letači, oduvijek nas fasciniraju svojim bojama, šarama, raznolikošću i mistikom. Prepoznajući važnost leptira za okoliš JU Zeleni prsten već nekoliko godina provodi istraživanja dnevnih i noćnih leptira kojima se želi utvrditi brojnost vrsta i populacija, ugroženost te načine i mogućnosti zaštite. Dosadašnja istraživanja pokazala su iznimno bogatstvo s više od 1000 vrsta, zahvaljujući još uvijek velikoj raznolikosti i očuvanosti staništa u našoj županiji. Svakim istraživanjem dodatno se otkrivaju nove vrste, većinom noćne, kojih ima desetak puta više nego dnevnih – istaknula je ravnateljica Javne ustanove Zeleni prsten Zagrebačke županije dr.sc. Tatjana Masten Milek.

Foto: JU Zeleni prsten

Davor Žerjav, autor nekoliko knjiga na temu fotografije napisao je u svom osvrtu o izložbi kako je ljepota leptira sadržana u njihovim krilima, krhkoj građi i nježnosti i nečujnom letu.

– Ljepota je u linijama i krivuljama, teksturama i koloritu, u proporcijama tijela, krila, ticala i očiju. Priroda nam je održala lekciju iz ljepote. Leptiri su zbog toga savršen motiv za ljudsko stvaralaštvo. Bez čovjeka, leptir ne bi bio estetski subjekt, a bez leptira čovjek ne bi u potpunosti naučio lekciju o prirodnoj ljepoti. Prirodu i njezine ljepote moramo sačuvati. Jer bez te ljepote ne bi bilo niti umjetnosti, niti nas – piše Žerjav.

Foto: Tomica Rubinić

Jedan od autora fotografija Vlado Pirša otkrio je posjetiteljima izložbe “tajne zanata” i dao nekoliko korisnih savjeta kako fotografirati leptire.

Izaslanica župana Zagrebačke županije, pročelnica Upravnog odjela za kulturu, sport, tehničku kulturu i civilno društvo dr.sc. Jadranka Dujić Frlan, oduševljena ljepotom fotografija zaželjela je da izložba dalje nastavi putovati kako bi je što više ljudi vidjelo i moglo uživati u pravim umjetničkim djelima.

Foto: Tomica Rubinić

Izložba se može razgledati do kraja svibnja svaki dan u prostoru Autobusnog kolodvora Samobor.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

Nastavite čitati

Moja županija

Milijun eura za uređenje društvenih domova, škola i rekonstrukciju nerazvrstanih cesta

Objavljeno

na

Zagrebačka županija poziva gradove i općine na svom području da se prijave na javni poziv za  za sufinanciranje izgradnje i uređenja infrastrukture na ruralnim prostorima. Za tu namjenu Zagrebačka je županija osigurala milijun eura bespovratnih sredstava.

Gradovi i općine mogu prijaviti svoje projekte izgradnje ili rekonstrukcije nerazvrstanih cesta te izgradnju, adaptaciju, sanaciju i opremanje područnih škola i objekata društvene namjene poput vatrogasnih i društvenih domova, dječjih igrališta, sportskih građevina, groblja i dr., pri čemu je važno naglasiti da i sami trebaju imati planirana sredstva za financiranje prijavljenih projekata u svom proračunu.

Prihvatljivi su troškovi rada, opreme i usluga iz područja ruralne infrastrukture sukladno stavkama financijskog plana i troškovnika projekta, a Zagrebačka županija sudjelovat će u sufinanciranju prijavljenog projekta s najviše 70.000 eura.

Inače, u protekle tri godine Zagrebačka županija sufinancirala je kroz mjere ruralnog razvoja izgradnju i uređenje 17 nerazvrstanih cesta, 44 društvena/ vatrogasna doma sa pratećom infrastrukturom, 13 dječjih igrališta, 5 vrtića, 9 sportskih građevina sa pratećom infrastrukturom, 8 uređenja groblja sa pratećom infrastrukturom i 3 područne škole, a za spomenute investicije osigurano je gotovo 2 milijuna eura.

Javni poziv otvoren je do 15. svibnja.

Nastavite čitati

Moja županija

Jedinstveni arheloški nalazi u Mariji Gorici dokazuju preradu željeza staru 2500 godina

Svi pronađeni nalazi i predmeti nakon restauracije i znanstvenih prezentacija bit će trajno pohranjeni u muzeju Brdovec.

Objavljeno

na

Na arheološkom lokalitetu Sveti Križ u Zagrebačkoj županiji, na području Općine Marija Gorica, pronađeni su jedinstveni nalazi života stanovnika željeznog doba, a riječ je o stambenim jedinicama 9×8 metara. Prema riječima voditeljice istraživanja Janje Mavrović Mokos, taj je podatak iznenađujuć obzirom da su u to doba građene kuće manjih dimenzija.

– Na ovom arheološkom lokalitetu kopamo od 2019. godine i pronašli smo za sada tri stambena objekta, od čega smo dva u potpunosti istražili. Riječ je o kućama koje su bile građene konstrukcijski; imale su stupove ukopane u zemlju, sa drvenim planjkama koje su oblagane kućnim lijepom, odnosno blatom pomješanim sa pljevom, što je bila karakteristična gradnja Turopolja, Prigorja i Zagorja  – istaknula je Mokos.

Značajno otkriće na ovom lokalitetu je i kovačnica sa metalurškom peći, depozit limonita od čega se dobiva željezo te velika količina metalnih predmeta. Ovi jedinstveni arheološki nalazi u Hrvatskoj, zbog svojeg značaja ujedno su i europski arheološki lokalitet, budući da je ovo gradinsko naselje staro 2.500 godina.

U neposrednoj blizini pronađen je i ritualni objekt, te velika zbirka metalnih predmeta poput oruđa i oružja te dijelova odjeće.

–  Pronašli smo nekadašnje kopče, takozvane fibule koje su povezivale odjeću a specifične su za lokalitete sjevernog Jadrana i Italije, zatim noževe, vrhove kopalja i to u zaista velikom broju, što nije slučaj u sličnim nalazištima recimo u Sloveniji – dodala je voditeljica istraživanja i istaknula kako nalazi datiraju iz 6. i 5. stoljeća prije Krista.

Ovi vrijedni nalazi života na našem području od iznimne su važnosti jer daju uvid u razvoj vještina, način gradnje, te dokazuju razvijenost stalnih naselja, stoga će se materijali s ovog arheološkog lokaliteta Sveti Križ i obližnjeg novopronađenog lokaliteta Gračec u općini Brdovec restaurirati uz pomoć Zagrebačke županije.

– U fazi smo dogovaranja sa Općinom Marija Gorica i Regionalnom razvojnom agencijom Zagrebačke županije da zajednički prijavimo projekt kao oblik prezentacije koji će biti dostupan javnosti, kao i osmislili sadržaje koji će na zanimljiv način progovoriti o ovom lokalitetu – najavila je pročelnica za kulturu, sport, tehničku kulturu i civilno društvo Zagrebačke županije Jadranka Dujić Frlan.

Istraživanje lokaliteta financira se kroz projekt Hrvatske zaklade za znanost i uz pomoć Zagrebačke županije koja je osigurala sredstva za restauraciju arheoloških nalaza što je ključni korak za prezentaciju javnosti.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

Nastavite čitati

Reporter 436 - 11.04.2024.

Facebook

Izdvojeno