Povežite se s nama

Moja županija

VIDEO Košarkaška romantika u Samoboru: ‘Kruni Simonu možda se priključi i Mario Kasun…’

Darijo Gaća, predsjednik Samoborskog sportskog saveza, gostovao je u prvom ovogodišnjem nastavku serijala “Sport Zagrebačke županije” i dotaknuo se samoborskog sporta općenito, ali i karatea, nogometa, rukometa, košarke…

Objavljeno

na

Preuzeo sam dužnost predsjednika 5. rujna 2022. i od tad smo, vjerujem, uspjeli napraviti značajan pomak po pitanju rada Samoborskog sportskog saveza. Važni su kriteriji raspodjele javnih sredstava, a mi smo sve uspjeli posložiti u roku od šest mjeseci. Danas imamo kvalitetne kriterije, a donijeli smo i novi Status i poslovnik rada Skupštine. Administrativni i organizacijski dio posložen je onako kako je to od nas i zatraženo, funkcioniramo jako dobro, rekao je Darijo Gaća, predsjednik Samoborskog sportskog saveza, gostujući u novom izdanju serijala “Sport Zagrebačke županije”.

U nešto više od pola sata razgovora uspjeli smo prevrtjeti većinu tema važnih za prošlost, sadašnjost i budućnost samoborskog sporta, koji ima svoje posebnosti.

– Samobor je grad bogat sportom. Naš Savez ima 61 članicu, perjanice našega sporta su karate, judo i rukomet, a i košarka ide velikim koracima naprijed… Jako dobre rezultate postižemo i u biciklizmu i streličarstvu, a u svemu tome je važno da imamo oko 2600 aktivnih sportaša u Samoboru. Uz rekreativce to odlazi i preko četiri tisuće ljudi. Tendencija je da se što više građana uključi u sport, na ovaj ili onaj način, a na tragu toga želimo napraviti u suradnju s Gradom i strategiju samoborskog za razdoblje do 2030. godine. To bi bila podloga za rad našem Savezu, ali i gradskim vlastima kod izdvajanja sredstava za sport. Moramo znati što su nam ciljevi, kako po pitanju infrastrukture, odnosno planova što će se graditi, tako i po pitanju podrške vrhunskom sportu. Naravno, u svemu tome treba raditi i na bazi, na omasovljenju – navodi Gaća želje, planove i ambicije.

U mnogim sredinama sportaši se vole požaliti na poteškoće s infrastrukturom, odnosno prostorom za treninge i natjecanja. U Samoboru takvih problema baš i nema, a bit će ih još manje.

-Što se tiče objekata, Samobor tu stoji relativno dobro. U samom gradu postoje dvije polivalentne dvorane, plus dvorana u Rudama. Pored toga, imamo i jednu manju dvoranu, što donekle zadovoljava potrebe naših klubova. Dobar dio klubova dobio je, u suradnji sa Savezom i Gradom, na korištenje gradske prostore koji su bili prazni. Za simboličan najam ih danas koriste, pa sve skupa govori da je stanje po ovom pitanju dobro. Tome treba dodati i prostore bivše vojarne u Samoboru, budući da su neki hangari već uređeni, a tendencija je i dalje slična, da još neki sportovi prijeđu u te objekte – ističe Gaća i dodaje:

– Želimo jedan hangar urediti za stolni tenis, brdski biciklizam i sportski ples. Uvijek se može i bolje, radimo na tome, a napredujemo i u smislu vanjskih terena. Prošle godine napravljeno je igralište s umjetnom travom za NK Samobor, a igralište je napravljeno i za NK Zrinski. Ove godine odobrena su sredstva za teren s umjetnom travom u Bregani, a to će značajno pridonijeti kvaliteti rada, pogotovo u zimskim mjesecima. U planu je i izgradnja polivalentne dvorane u Bregani, budući da se ide u proširenje škole, pa će se u sklopu toga dobiti i nova dvorana. Ono što nemamo, a trebali bismo dobiti kroz strategiju sporta, atletska je staza, a nadamo se da ćemo jednog dana dobiti i bazen u Samoboru. Nekad smo imali Šmidhen, ali to je danas zapušteno i ne ulazi u ovu našu priču…

Opisivao je prvi čovjek samoborskog sporta i snažnu vezu Samoborki i Samoboraca s karateom, dotaknuo se i drugih borilačkih sportova, pohvalio se i sa streličarima, a naravno da je razgovor otišao i u smjeru nogometa, odnosno činjenica da su najbolji samoborski klubovi tek u četvrtom rangu natjecanja.

Novosti ima u košarci, koju trenutačno “nosi” obitelj Simon. Đuro je trener, a njegov sin Krunoslav, dvostruki prvak Europe, nosi dres samoborskog drugoligaša.

– Ne treba puno govoriti što Kruno Simon znači u hrvatskoj košarci i jasno je da je to jako dobra priča. Postoji objektivna šansa da Samobor završi u Final Fouru Prve lige, a skriveni adut mogao bi biti naš Samoborac Mario Kasun. Čovjek će uskoro navršiti 44 godine, ali izgleda kao da je jučer izašao s parketa, vjerujem da bi mogao pomoći do kraja sezone, postoji i ta opcija. Bude li tako, bio bi to strašan iskorak nakon svega što se događalo posljednjih godina – otkriva Gaća.

Osim što je predsjednik Saveza, Gaća je i sportski direktor Rukometnog kluba Rudar iz Ruda, mjesta naslonjenog na Samobor.

– Rukometni klub Rudar je iz mjesta sa 1100 stanovnika, a u travnju ćemo proslaviti 60 godina kluba. Specifičnost Ruda je to što je mjesto na brežuljcima i nije bilo prilike ni mjesta da se napravi nogometno igralište. I ljudi koji su se željeli baviti sportom počeli su se baviti rukometom. I u bivšoj državi je bilo dobrih rezultata, igrale su se i kvalifikacije za drugu ligu, a 1990. godine Rudar je bio četvrti klub na području Zagreba i današnjoj Zagrebačkoj županiji, odmah iza Zagreb Chromosa, Medveščaka i Borca. Gorica, Sesvete, Dubrava i ostali tad su bili županijski ligaši. Tradicija u Rudama postoji godinama, jer kaže se da u Rudama nema kuće u kojoj nema barem jednog rukometaša. I tamo svi sve znaju o rukometu – kaže Darijo Gaća.

Moja županija

Tko su najbolji među najboljima? Zagrebačka županija traži kandidate za priznanja

Iz Zagrebačke županije pozivaju sve zainteresirane da iskoriste priliku i predlože pojedince i organizacije koji su obilježili proteklo razdoblje.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Zagrebačka županija

Zagrebačka županija pokrenula je ovogodišnji postupak dodjele javnih priznanja, a prijedlozi za istaknute pojedince i organizacije zaprimaju se do 30. travnja 2026. godine. Riječ je o priznanjima koja se dodjeljuju onima koji su svojim djelovanjem ostavili značajan trag u razvoju županije ili pridonijeli njezinu ugledu u Hrvatskoj i izvan nje.

U izbor mogu ući i domaći i strani kandidati, a prijedloge mogu podnijeti širok krug predlagatelja – od županijskih vijećnika i radnih tijela skupštine do građana, udruga, poduzeća, vjerskih zajednica te kulturnih i sportskih institucija.

Kriteriji za dodjelu priznanja obuhvaćaju niz područja – od gospodarstva i znanosti do kulture, obrazovanja i umjetnosti – pri čemu se naglasak stavlja na dugotrajan i iznimno vrijedan doprinos. Traže se kandidati čiji su rezultati trajni, mjerljivi i vidljivi u unapređenju pojedinih sektora, ali i oni koji su svojim radom pridonijeli međunarodnoj prepoznatljivosti Zagrebačke županije.

Osim konkretnih postignuća, važan element pri odabiru je i ugled koji kandidat uživa u svojoj sredini, kao i njegov doprinos promicanju hrvatskog suvereniteta, samostalnosti i identiteta.

Iz Zagrebačke županije pozivaju sve zainteresirane da iskoriste priliku i predlože pojedince i organizacije koji su obilježili proteklo razdoblje.

Više informacija potražite ovdje.

Nastavite čitati

Moja županija

Snažna podrška gospodarstvu: Zagrebačka županija ulaže milijune u razvoj obrtništva

Zagrebačka županija se po nizu ekonomskih pokazatelja, nalazi među vodećima u Hrvatskoj što je rezultat kvalitetnog rada obrtnika i poduzetnika.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Zagrebačka županija

U Društvenom domu u Strmcu okupili su se obrtnici i poduzetnici iz cijele regije na 9. Obrtničkom forumu Zagrebačke županije, godišnjem događaju koji organiziraju Obrtnička komora Zagreb i Zagrebačka županija. Susret je još jednom poslužio kao platforma za razmjenu iskustava, predstavljanje aktualnih mjera potpore te raspravu o izazovima s kojima se sektor suočava.

Jedna od ključnih tema bile su financijske potpore. Zamjenik župana Ervin Kolarec istaknuo je kako su u ovogodišnjem proračunu osigurana tri milijuna eura za razvoj poduzetništva i obrtništva, pri čemu dio sredstava već ide kroz aktualni natječaj za početnike, dok se novi programi očekuju uskoro. „U tijeku je javni natječaj za poduzetnike početnike za koje je osiguran ukupan iznos od 400 tisuća eura bespovratnih potpora, a u travnju će biti raspisani natječaji za dodjelu bespovratnih sredstva za jačanje konkurentnosti odnosno proizvodne i neproizvodne djelatnosti poduzetnika ukupne vrijednosti 2,1 milijun eura te pola milijuna eura za postavljanje solarnih panela na proizvodne objekte“, rekao je Kolarec. Podsjetio je i kako se Zagrebačka županija po nizu ekonomskih pokazatelja nalazi među vodećima u Hrvatskoj, što je, kako je naglasio, rezultat kvalitetnog rada obrtnika i poduzetnika.

Da su upravo obrtnici ključ stabilnosti lokalnog gospodarstva, poručio je predsjednik Obrtničke komore Zagreb Antun Trojnar, koji je fokus stavio na dugoročne izazove struke. „Na ovogodišnjem Obrtničkom forumu Zagrebačke županije otvaramo pitanja koja su ključna za opstanak i razvoj obrtništva — od obrazovanja i zapošljavanja do očuvanja identiteta naših gradova jer su obrtnici temelj lokalnog gospodarstva i važno je da zajedno tražimo konkretna rješenja za izazove s kojima se susreću“, naglasio je Trojnar. Dodao je kako upravo ovakvi susreti potvrđuju važnost partnerstva između institucija i obrtnika.

Pozitivni trendovi vidljivi su i među mlađim generacijama. Kako je istaknuto, interes za obrtnička zanimanja raste, što potvrđuju i rezultati nedavno održanog Zagrebačkog obrtničkog sajma, ali i popunjene kvote u srednjim strukovnim školama posljednjih godina.

Uz uvodne govore, forum je donio i konkretne rasprave kroz dva tematska panela. Prvi se bavio problemom nedostatka radne snage te potrebom boljeg povezivanja obrazovnog sustava s realnim potrebama tržišta rada. U drugom planu bio je širi društveni kontekst – uloga obrtnika u očuvanju identiteta gradova, tradicije i razvoju kontinentalnog turizma.

Razgovori u Strmcu pokazali su da, unatoč izazovima, postoji jasna volja za suradnjom i pronalaženjem rješenja koja bi mogla osigurati stabilan i održiv razvoj obrtništva u Zagrebačkoj županiji.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Nastavite čitati

Moja županija

Počinje utrka za ovogodišnju “Ružu”! Otvorene prijave za najvažniju turističku nagradu u županiji

Natječaj traje do 24. travnja, a biraju se najbolji projekti, ljudi i ideje koji su obilježili proteklu godinu u turizmu.

Objavljeno

na

Objavio/la

Turistički djelatnici, iznajmljivači, organizatori događanja i svi koji razvijaju turističku ponudu imaju nešto manje od mjesec dana za prijavu na ovogodišnje izdanje nagrade „Ruža Zagrebačke županije“. Prijave su otvorene do 24. travnja, a u fokusu su rezultati ostvareni tijekom posljednjih godinu dana.

Riječ je o četvrtom izdanju nagrade koja je u međuvremenu postala jedno od ključnih priznanja u županijskom turizmu. Cilj joj je izdvojiti one koji podižu kvalitetu ponude, bilo kroz konkretne projekte, nove ideje ili svakodnevni rad s gostima.

Natjecanje je podijeljeno u osam kategorija, a raspon je širok, od održivih i inovativnih projekata, preko eno-gastro ponude i smještaja, pa sve do digitalnih rješenja i manifestacija. Osim projekata i tvrtki, priznanja idu i pojedincima koji se ističu profesionalnošću u turizmu.

“Ruža Zagrebačke županije od samog početka prije četiri godine, osmišljena je kao projekt koji se više od same nagrade, ona je platforma koja prepoznaje i slavi ljude, projekte koji našu cijelu županiju čine atraktivnijom turističkom destinacijom. Četvrto izdanje donosi osvježeni vizualni identitet nadahnut bogatom tradicijom našeg kraja, a istovremeno simbolizira suvremeni duh inovacija koji želimo promicati, stoga pozivam sve dionike turističkog sektora, od ugostitelja, iznajmljivača, vodiča, digitalnih kreatora, organizatora događanja, da se prijave i pokažu što sve naša županija može ponuditi”, istaknula je Direktorica turističke zajednice Ivana Alilović.

Ovogodišnje izdanje donosi i promjene u vizualnom identitetu. Inspiracija dolazi iz tradicionalnih motiva Turopolja, a svaka kategorija ima svoju boju, što bi trebalo olakšati prepoznatljivost i dodatno istaknuti raznolikost ponude.

Pravo prijave imaju i fizičke i pravne osobe iz javnog i privatnog sektora, uz uvjet da su projekti provedeni na području županije u proteklih godinu dana. O najboljima će odlučivati peteročlano neovisno povjerenstvo, a vrednovat će se kvaliteta izvedbe, originalnost i konkretni rezultati.

Sve informacije možete pronaći ovdje.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Nastavite čitati

Moja županija

Solarni boom, Zagrebačka županija prva po broju elektrana

Hrvatska je u četiri godine došla do više od 43 tisuće solarnih elektrana, a Zagrebačka županija ih ima najviše, posebno na obiteljskim kućama.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Prva solarna elektrana postavljena na Veleučilište Velika Gorica/Gorica.hr

Broj sunčanih elektrana u Hrvatskoj naglo raste. Prema najnovijim podacima koje prenosi Župan.hr, u zemlji je trenutno više od 43 tisuće solarnih elektrana, dok ih je 2021. bilo oko 4 tisuće.

Najveći broj priključenih elektrana, nalazi se upravo u Zagrebačkoj županiji, čime prednjači ispred Grada Zagreba i Splitsko-dalmatinske županije. Kada se gleda samo sektor kućanstava, Zagrebačka županija ponovno je na vrhu s više od 3 tisuće solarnih sustava.

Ovako snažan rast povezuje se s državnim i lokalnim potporama te sve većim interesom građana i poduzetnika za energetsku neovisnost. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost nastavlja s poticajima, a nedavno je najavio dodatnih 20 milijuna eura, za solarne elektrane, dizalice topline i baterijske sustave. Također, i županija se uključila se vlastitim mjerama. Prošle godine pokrenula je program vrijedan 500 tisuća eura za poduzetnike, koji mogu dobiti do 15 tisuća eura bespovratno za ugradnju fotonaponskih sustava.

Iako većinu solarnih elektrana, više od 35 tisuća, čine kućanstva, poduzetnici i dalje prednjače u ukupnoj instaliranoj snazi. Na razini Hrvatske, poslovni sektor ima gotovo tri puta veću priključnu snagu od kućanstava, a u županiji ukupna snaga priključenih solarnih elektrana doseže oko 108 MW, što je svrstava među vodeće regije u zemlji, odmah iza Splitsko-dalmatinske.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Nastavite čitati

Moja županija

Uskršnja atmosfera u Zagrebačkoj županiji: učeničke zadruge pokazale kreativnost i poduzetnički duh

Ervin Kolarec je izjavio kako je županija u ovoj godini za rad učeničkih zadruga povećala financijska sredstva i osigurala 37.000 eura.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Zagrebačka županija

Povodom nadolazećeg Uskrsa, u prostorijama Zagrebačke županije održana je prigodna prodajna izložba radova učeničkih zadruga s područja županije. Na izložbi se ove godine predstavilo deset učeničkih zadruga koje su izložile i ponudile svoje proizvode.

Posjetitelji su mogli razgledati raznovrsne predmete s uskršnjim motivima – od ručno oslikanih i heklanih pisanica do ukrasa izrađenih decoupage tehnikom. Uz dekorativne proizvode, u ponudi su bili i čajevi, domaći proizvodi te prirodna kozmetika.

Izložbu je obišao zamjenik župana Ervin Kolarec, koji je istaknuo dugogodišnju podršku županije učeničkim zadrugama:
„Zagrebačka županija već pune 24 godine potiče i daje punu podršku našim učeničkim zadrugama. Evo moram reći da prepoznajemo njihov rad, njihovo djelovanje, prepoznajemo njihov poduzetnički duh, njihovu inovativnost, njihovu kreativnost. U ovoj godini smo upravo za rad učeničkih zadruga povećali financijske sredstva i osigurali 37.000 eura jer ulaganje u našu mladost je ulaganje u svjetlu budućnost Zagrebačke županije“.

Na važnost kontinuiranog rada s učenicima ukazala je i voditeljica učeničke zadruge Vida Srednje škole Vrbovec, Marijana Radić:
„Na uskrsnom sajmu radimo već pet godina i učenici redovito sudjeluju u svim našim radionicama. Imamo sedam sekcija i jedna od najaktivnijih je sekcija kuharstva i sekcija kreativnosti, kreativna sekcija gdje se izrađuju ovakvi prigodni ukrasi te prehrambeni proizvodi koje naša zadruga nudi na svim sajmovima i na svim događanjima unutar lokalne zajednice i šire.“

Na području Zagrebačke županije trenutno djeluje 47 učeničkih zadruga u kojima sudjeluje oko 5400 učenika. Dvije zadruge djeluju pri centrima za odgoj i obrazovanje u Lugu Samoborskom i Velikoj Gorici, šest ih je u srednjim školama, dok su ostale u osnovnim školama.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Nastavite čitati

Reporter 457 - 26.02.2026.

Facebook

Izdvojeno