VIDEO Košarkaška romantika u Samoboru: ‘Kruni Simonu možda se priključi i Mario Kasun…’
Darijo Gaća, predsjednik Samoborskog sportskog saveza, gostovao je u prvom ovogodišnjem nastavku serijala “Sport Zagrebačke županije” i dotaknuo se samoborskog sporta općenito, ali i karatea, nogometa, rukometa, košarke…
Preuzeo sam dužnost predsjednika 5. rujna 2022. i od tad smo, vjerujem, uspjeli napraviti značajan pomak po pitanju rada Samoborskog sportskog saveza. Važni su kriteriji raspodjele javnih sredstava, a mi smo sve uspjeli posložiti u roku od šest mjeseci. Danas imamo kvalitetne kriterije, a donijeli smo i novi Status i poslovnik rada Skupštine. Administrativni i organizacijski dio posložen je onako kako je to od nas i zatraženo, funkcioniramo jako dobro, rekao je Darijo Gaća, predsjednik Samoborskog sportskog saveza, gostujući u novom izdanju serijala “Sport Zagrebačke županije”.
U nešto više od pola sata razgovora uspjeli smo prevrtjeti većinu tema važnih za prošlost, sadašnjost i budućnost samoborskog sporta, koji ima svoje posebnosti.
– Samobor je grad bogat sportom. Naš Savez ima 61 članicu, perjanice našega sporta su karate, judo i rukomet, a i košarka ide velikim koracima naprijed… Jako dobre rezultate postižemo i u biciklizmu i streličarstvu, a u svemu tome je važno da imamo oko 2600 aktivnih sportaša u Samoboru. Uz rekreativce to odlazi i preko četiri tisuće ljudi. Tendencija je da se što više građana uključi u sport, na ovaj ili onaj način, a na tragu toga želimo napraviti u suradnju s Gradom i strategiju samoborskog za razdoblje do 2030. godine. To bi bila podloga za rad našem Savezu, ali i gradskim vlastima kod izdvajanja sredstava za sport. Moramo znati što su nam ciljevi, kako po pitanju infrastrukture, odnosno planova što će se graditi, tako i po pitanju podrške vrhunskom sportu. Naravno, u svemu tome treba raditi i na bazi, na omasovljenju – navodi Gaća želje, planove i ambicije.
U mnogim sredinama sportaši se vole požaliti na poteškoće s infrastrukturom, odnosno prostorom za treninge i natjecanja. U Samoboru takvih problema baš i nema, a bit će ih još manje.
-Što se tiče objekata, Samobor tu stoji relativno dobro. U samom gradu postoje dvije polivalentne dvorane, plus dvorana u Rudama. Pored toga, imamo i jednu manju dvoranu, što donekle zadovoljava potrebe naših klubova. Dobar dio klubova dobio je, u suradnji sa Savezom i Gradom, na korištenje gradske prostore koji su bili prazni. Za simboličan najam ih danas koriste, pa sve skupa govori da je stanje po ovom pitanju dobro. Tome treba dodati i prostore bivše vojarne u Samoboru, budući da su neki hangari već uređeni, a tendencija je i dalje slična, da još neki sportovi prijeđu u te objekte – ističe Gaća i dodaje:
– Želimo jedan hangar urediti za stolni tenis, brdski biciklizam i sportski ples. Uvijek se može i bolje, radimo na tome, a napredujemo i u smislu vanjskih terena. Prošle godine napravljeno je igralište s umjetnom travom za NK Samobor, a igralište je napravljeno i za NK Zrinski. Ove godine odobrena su sredstva za teren s umjetnom travom u Bregani, a to će značajno pridonijeti kvaliteti rada, pogotovo u zimskim mjesecima. U planu je i izgradnja polivalentne dvorane u Bregani, budući da se ide u proširenje škole, pa će se u sklopu toga dobiti i nova dvorana. Ono što nemamo, a trebali bismo dobiti kroz strategiju sporta, atletska je staza, a nadamo se da ćemo jednog dana dobiti i bazen u Samoboru. Nekad smo imali Šmidhen, ali to je danas zapušteno i ne ulazi u ovu našu priču…
Opisivao je prvi čovjek samoborskog sporta i snažnu vezu Samoborki i Samoboraca s karateom, dotaknuo se i drugih borilačkih sportova, pohvalio se i sa streličarima, a naravno da je razgovor otišao i u smjeru nogometa, odnosno činjenica da su najbolji samoborski klubovi tek u četvrtom rangu natjecanja.
Novosti ima u košarci, koju trenutačno “nosi” obitelj Simon. Đuro je trener, a njegov sin Krunoslav, dvostruki prvak Europe, nosi dres samoborskog drugoligaša.
– Ne treba puno govoriti što Kruno Simon znači u hrvatskoj košarci i jasno je da je to jako dobra priča. Postoji objektivna šansa da Samobor završi u Final Fouru Prve lige, a skriveni adut mogao bi biti naš Samoborac Mario Kasun. Čovjek će uskoro navršiti 44 godine, ali izgleda kao da je jučer izašao s parketa, vjerujem da bi mogao pomoći do kraja sezone, postoji i ta opcija. Bude li tako, bio bi to strašan iskorak nakon svega što se događalo posljednjih godina – otkriva Gaća.
Osim što je predsjednik Saveza, Gaća je i sportski direktor Rukometnog kluba Rudar iz Ruda, mjesta naslonjenog na Samobor.
– Rukometni klub Rudar je iz mjesta sa 1100 stanovnika, a u travnju ćemo proslaviti 60 godina kluba. Specifičnost Ruda je to što je mjesto na brežuljcima i nije bilo prilike ni mjesta da se napravi nogometno igralište. I ljudi koji su se željeli baviti sportom počeli su se baviti rukometom. I u bivšoj državi je bilo dobrih rezultata, igrale su se i kvalifikacije za drugu ligu, a 1990. godine Rudar je bio četvrti klub na području Zagreba i današnjoj Zagrebačkoj županiji, odmah iza Zagreb Chromosa, Medveščaka i Borca. Gorica, Sesvete, Dubrava i ostali tad su bili županijski ligaši. Tradicija u Rudama postoji godinama, jer kaže se da u Rudama nema kuće u kojoj nema barem jednog rukometaša. I tamo svi sve znaju o rukometu – kaže Darijo Gaća.
Potpredsjednik Vlade RH i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić danas je posjetio Sisak i Sisačko-moslavačku županiju, gdje je sa županom Ivanom Celjakom i gradonačelnikom Domagojem Orlićem uručio ugovore novim korisnicima stambenog zbrinjavanja.
„U Sisku danas, zajedno sa županom i gradonačelnicima, uručujemo ugovore našim sugrađanima ovdje na području Sisačko-moslavačke županije. Riječ o ukupno 61 stanu, 49 stanova odnosi se na stambeno zbrinjavanje, dok je 12 stanova namijenjeno rješavanju stambenog pitanja za deficitarna zanimanja na području Sisačko-moslavačke županije“, rekao je Bačić.
Najamnina za ove stanove iznosi samo 0,36 eura po četvornom metru, a nakon pet godina stanari će ih moći otkupiti po povoljnijim uvjetima.
Ministar i župan obišli su gradilište zgrade u Ulici Ivana Meštrovića, drugu po veličini zgradu oštećenu u potresu. „Kada se obnove zgrade u Ulici Hrvatskog narodnog preporoda i Ulici Ivana Meštrovića, u njihove ćemo stanove vratiti oko 250 obitelji, što nas zaista jako veseli“, istaknuo je Celjak.
Zgrada u Ulici Hrvatskog narodnog preporoda, s 144 stambene jedinice, potpuno je nova i prve obitelji planiraju se useliti početkom travnja. „Time ćemo postupno privoditi kraju konstruktivnu obnovu svih višestambenih zgrada na području grada Siska“, zaključio je Bačić.
SISAK – Na svečanoj sjednici Skupštine Obrtničke komore Sisačko-moslavačke županije jučer je župan Ivan Celjak istaknuo velike korake koje županija čini u razvoju poduzetništva i obrtnika.
Župan je posebno naglasio realizaciju četiri nova poduzetnička inkubatora vrijedna više od 30 milijuna eura, koji će otvoriti vrata inovacijama, novim tehnologijama i radnim mjestima.
Sisak postaje inkubatorsko središte
U Sisku će uskoro zaživjeti Sisak Smart Green, Sisak Smart Gold i Sisak Smart Silver, inkubatori koji će pokriti različite sektore gospodarstva. U Glini se gradi Glina Smart, inkubator za drvno-prerađivačku industriju, s naglaskom na integraciju modernih tehnologija.
Novska – budući gaming centar Hrvatske
Sisačko-moslavačka županija namjerava postati i centar gaming industrije. U Novskoj se gradi Centar gaming industrije, jedan od najmodernijih u Europi. Prva faza, koja je započela u ožujku 2025., uključuje studentski dom, zgradu fakulteta, dvoranu i bazen, dok druga faza vrijedna 37,6 milijuna eura predviđa akcelerator s VR studijom, inkubator i veliku dvoranu za testiranje videoigara s 2.500 mjesta.
Tradicija i inovacija idu ruku pod ruku
Župan je također naglasio važnost podrške tradicijskim i umjetničkim obrtima: „Iako Sisačko-moslavačka županija razvija županiju u smjeru novih industrija i tehnologija i dalje posebnu pažnju posvećujemo našim tradicijskim i umjetničkim obrtima. Znamo koliko je potrebno truda, kroz nekoliko generacija, da se takvi obrti održe“.
Prilikom obilaska OPG-a Benjamin u Mraclinu danas je objavljeno kako je Zagrebačka županija raspisala 1.447.000 eura vrijedne natječaje za bespovratne potpore poljoprivrednicima u 2026. godini.
Zamjenik župana Damir Tomljenović rekao je da “Zagrebačka županija ima najveći broj obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava u Republici Hrvatskoj” te tako Županija želi pomoći korisnicima, stavljanjem na raspolaganje “gotovo 1,5 milijuna eura vrijedan paket potpore, što je oko 400 tisuća eura više od prošle godine”.
Foto: Zagrebačka županija
Od sveukupnih bespovratnih sredstava, koji iznose 1.447.000 eura, najveći dio osiguran je za potpore male vrijednosti u poljoprivredi, ruralnom razvoju i šumarstvu. Također, potpore su namijenjene i za edukaciju i stručno osposobljavanje te razvoj proizvodnje i marketing proizvoda. Vlasnica OPG-a Benjamin, Suzana Klapšec Macenić i jedna je od korisnica potpore za promociju svojih proizvoda na tržištu rekla je: „Trenutno obrađujemo 3.000 kvadrata grijanog prostora i još oko 4.000 kvadrata na otvorenome, a uskoro ćemo se širiti na još jednu veću površinu od 6.000 kvadrata gdje želimo postaviti novu proizvodnju, uglavnom povrća“
Foto: Zagrebačka županija
Rok prijave je do 15. studenoga ili do utroška sredstava, a više o tome dostupno je ovdje.
Danas je u hotelu International s početkom u 10.00 održana sjednica Županijske skupštine Zagrebačke županije.
Na sjednici je prihvaćeno Izvješće o radu župana za drugu polovicu 2025. godine, a istaknuto je kako je Zagrebačka županija iz NPOO-a do sada ugovorila 91 milijun eura za izgradnju i dogradnju 18 školskih objekata za prelazak na jednosmjensku nastavu.
Predsjednik Županijske skupštine je pohvalio Rugvicu “koja je prošli tjedan otvorila radove na proširenju škole i stečeni su uvjeti za jednosmjensku nastavu”, a župan Stjepan Kožić je rekao da očekuje “kako će Zagrebačka županija uspješno realizirati čak 27 školskih projekata”.
Javna ustanova Zeleni prsten Zagrebačke županije osigurala je iz EU fondova do sada najveći iznos bespovratnih sredstava i to 2 milijuna eura za projekt „ReNatura u Zagrebačkoj županiji“ kojim će biti obuhvaćena restauracija Creta Dubravica, zatim staništa ribe crnke u šumi Žutica, skloništa za šišmiše u Turopoljskom lugu, kao i travnjačkih staništa Odranskog polja. Ravnateljica, Tatjana Masten Milek rekla je kako se radi o tome da će radti na revitalizaciji staništa i očuvanju i staništa i ciljnih vrsta u zaštiti prirode: “Radit ćemo interesantne stvari, radit ćemo na tome da poboljšamo stanje jer svi znate da klimatske promjene danas predstavljaju jako velik problem.”
Na aktualnom satu vezano uz županijske natječaje, vijećnike je zanimalo kada će biti raspisani natječaji i koliko je sredstava osigurano za poduzetnike, poljoprivrednike, gradove i općine, kao i eko projekte škola i vrtića. Iz sfere školstva pitanja su se odnosila na imenovanje školskih odbora, najam sportske dvorane u Rakitju te potpisivanje aneksa ugovora za stipendiste nastavljače. Iz sfere prometa pitanja su se odnosila na sanaciju cesta na području Vrbovca, mogućnost izgradnje nogostupa i autobusnog stajališta u Svetoj Nedelji te plan radova Županijske uprave za ceste na području Dugog Sela. Ostala vijećnička pitanja odnosila su se na obnovu zgrada javne namjene oštećenih u potresu, gospodarenje otpadom i divlje deponije, početak radova na energetskoj obnovi Doma zdravlja Zagrebačke županije – Ispostava Velika Gorica, sanaciju grijanja u zdravstvenom objektu „Zaprešić-sjever”, izgradnju pogona za preradu mesa u Klinča Selima, visinu prihoda koju Županija ostvaruje od prodaje državnih nekretnina te sufinanciranje rada trenera u sportovima s loptom.
U Rugvici je započela dogradnja Osnovne škole Rugvica, investicija vrijedna 6,6 milijuna eura kojom bi učenicima trebali biti osigurani uvjeti za jednosmjensku nastavu. Radovi su otvoreni polaganjem kamena temeljca.
Projekt predviđa izgradnju novog školskog aneksa površine nešto veće od 2.000 četvornih metara u kojem će biti osam standardnih učionica te dvije manje učionice namijenjene učenicima s teškoćama u razvoju. Veći dio investicije financira se europskim sredstvima, 6,3 milijuna eura osigurano je kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti u suradnji s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i mladih, dok preostalih 300 tisuća eura pokriva Zagrebačka županija iz vlastitog proračuna.
Dogradnja škole u Rugvici dio je šireg investicijskog ciklusa kojim Zagrebačka županija planira osigurati jednosmjensku nastavu u osnovnim školama. Prema riječima zamjenika župana Ervina Kolareca, do sada je za 18 školskih objekata ugovoreno 109 milijuna eura ulaganja.
“Moram istaknuti da smo iz nacionalnog plana oporavka i otpornosti, ugovorili i potpisali 18 objekata za što smo dobili bespovratnih 91 milijun eura, a ukupna investicija je za 18 objekata. Uz njih, očekujemo da ćemo uskoro potpisati ugovor s ministarstvom za još 4 objekta. Početkom ovog tjedna prijavili smo još 4 škole i još jedna škola u Jakovlju je spremna za prijavu. Za očekivati je da će Zagrebačka županija imati 27 projekata u školstvu, ukupne vrijednosti od 150 milijuna eura”, dodao je Kolarec.
Foto: Zagrebačka županija
Načelnik Rugvice Mato Čičak istaknuo je kako je projekt rezultat višegodišnjih priprema te da će značajno rasteretiti školu u općini koja bilježi stalni rast broja stanovnika.
“Puno toga je prethodilo ovom, od imovinsko pravnih stvari koje smo riješili sa županijom. Svima zahvaljujem, premijeru Plenkoviću, Vladi, ministru Fuchsu, državnom tajniku Mamiću, našem županu na jednoj tako velikoj stvari. Naša općina jako raste u svim segmentima, od stanogradnje do gradnje kuća. Mi to pokušavamo pratiti kroz predškolski odgoj, nemamo nijedno neupisano dijete. Bit će to teško pratiti s ovim brojem porasta stanovnika. Sad nas je više od 9.400. Za očekivati je da ćemo morati još nadograđivati”, istaknuo je Čičak.
Zadovoljstvo je izrazio i ravnatelj OŠ Rugvica, Robert Munđer.
“Došao je i taj dan kad su počeli radovi. To znači jako puno za naših 630 učenika koji će konačno moći pohađati jednosmjensku nastavu. Radovi su počeli i zahvaljujem svih općinskim strukturama, županiji, ali i ministarstvu znanosti i obrazovanja. Uistinu semi vrlo brzo ishodili sve dozvole, rok gradnje je 18 mjeseci i nadam se da ćemo to sve u roku napraviti i biti u jednosmjenskoj nastavi”.
Iz Ministarstva znanosti i obrazovanja poručuju da je cilj državnih ulaganja osigurati jednosmjensku nastavu u svim školama u Hrvatskoj, što se smatra važnim korakom prema uvođenju cjelodnevne škole i poboljšanju obrazovnog sustava.
Foto: Zagrebačka županija
“Želimo pohvaliti Zagrebačku županiju kao osnivača svih osnovnih škola, uistinu su bili jako operativni i tako velik broj projekata nas veseli. S obzirom na to da sam ja danas ovdje u funkciji izaslanika predsjednika Vlade Republike Hrvatske, moram ipak povući neke paralele i prenijeti njegove čestitke. Ta potpora je počela kad smo počeli pregovarati s Europskom komisijom o nacionalnom planu oporavka i otpornosti”, rekao je Stipe Mamić, državni tajnik u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih.
Dodao je kako je ovaj projekt dio šireg plana da se naš obrazovni sustav prilagodi onom iz Europske unije.
“Cilj Vlade RH je da sve škole u Hrvatskoj rade u jednoj smjeni. To je jako važno jer sve škole u EU imaju nastavu u jednoj smjeni, oni su to odavno riješili. Ne samo radi rada u jednoj smjeni, bolje organizacije privatnog života obitelji, nego zbog nužne pretpostavke za nešto što se zove cjelodnevna škola, što podrazumijeva bolji obrazovni sustav, a sve zato da bi naša djeca postigla bolje rezultate. Napravili smo jako puno analiza, dugo smo pregovarali s Europskom komisijom i nije bilo lako izboriti ta sredstva. Zato nas veseli da smo počeli s organizacijom nakon 3 – 4 godine pripreme ovih projekata i da ćemo uskoro u Hrvatskoj imati škole koje rade u jednoj smjeni”, objašnjava Mamić.
Završetak projekta u Rugvici planiran je za 18 mjeseci.