VIDEO Košarkaška romantika u Samoboru: ‘Kruni Simonu možda se priključi i Mario Kasun…’
Darijo Gaća, predsjednik Samoborskog sportskog saveza, gostovao je u prvom ovogodišnjem nastavku serijala “Sport Zagrebačke županije” i dotaknuo se samoborskog sporta općenito, ali i karatea, nogometa, rukometa, košarke…
Preuzeo sam dužnost predsjednika 5. rujna 2022. i od tad smo, vjerujem, uspjeli napraviti značajan pomak po pitanju rada Samoborskog sportskog saveza. Važni su kriteriji raspodjele javnih sredstava, a mi smo sve uspjeli posložiti u roku od šest mjeseci. Danas imamo kvalitetne kriterije, a donijeli smo i novi Status i poslovnik rada Skupštine. Administrativni i organizacijski dio posložen je onako kako je to od nas i zatraženo, funkcioniramo jako dobro, rekao je Darijo Gaća, predsjednik Samoborskog sportskog saveza, gostujući u novom izdanju serijala “Sport Zagrebačke županije”.
U nešto više od pola sata razgovora uspjeli smo prevrtjeti većinu tema važnih za prošlost, sadašnjost i budućnost samoborskog sporta, koji ima svoje posebnosti.
– Samobor je grad bogat sportom. Naš Savez ima 61 članicu, perjanice našega sporta su karate, judo i rukomet, a i košarka ide velikim koracima naprijed… Jako dobre rezultate postižemo i u biciklizmu i streličarstvu, a u svemu tome je važno da imamo oko 2600 aktivnih sportaša u Samoboru. Uz rekreativce to odlazi i preko četiri tisuće ljudi. Tendencija je da se što više građana uključi u sport, na ovaj ili onaj način, a na tragu toga želimo napraviti u suradnju s Gradom i strategiju samoborskog za razdoblje do 2030. godine. To bi bila podloga za rad našem Savezu, ali i gradskim vlastima kod izdvajanja sredstava za sport. Moramo znati što su nam ciljevi, kako po pitanju infrastrukture, odnosno planova što će se graditi, tako i po pitanju podrške vrhunskom sportu. Naravno, u svemu tome treba raditi i na bazi, na omasovljenju – navodi Gaća želje, planove i ambicije.
U mnogim sredinama sportaši se vole požaliti na poteškoće s infrastrukturom, odnosno prostorom za treninge i natjecanja. U Samoboru takvih problema baš i nema, a bit će ih još manje.
-Što se tiče objekata, Samobor tu stoji relativno dobro. U samom gradu postoje dvije polivalentne dvorane, plus dvorana u Rudama. Pored toga, imamo i jednu manju dvoranu, što donekle zadovoljava potrebe naših klubova. Dobar dio klubova dobio je, u suradnji sa Savezom i Gradom, na korištenje gradske prostore koji su bili prazni. Za simboličan najam ih danas koriste, pa sve skupa govori da je stanje po ovom pitanju dobro. Tome treba dodati i prostore bivše vojarne u Samoboru, budući da su neki hangari već uređeni, a tendencija je i dalje slična, da još neki sportovi prijeđu u te objekte – ističe Gaća i dodaje:
– Želimo jedan hangar urediti za stolni tenis, brdski biciklizam i sportski ples. Uvijek se može i bolje, radimo na tome, a napredujemo i u smislu vanjskih terena. Prošle godine napravljeno je igralište s umjetnom travom za NK Samobor, a igralište je napravljeno i za NK Zrinski. Ove godine odobrena su sredstva za teren s umjetnom travom u Bregani, a to će značajno pridonijeti kvaliteti rada, pogotovo u zimskim mjesecima. U planu je i izgradnja polivalentne dvorane u Bregani, budući da se ide u proširenje škole, pa će se u sklopu toga dobiti i nova dvorana. Ono što nemamo, a trebali bismo dobiti kroz strategiju sporta, atletska je staza, a nadamo se da ćemo jednog dana dobiti i bazen u Samoboru. Nekad smo imali Šmidhen, ali to je danas zapušteno i ne ulazi u ovu našu priču…
Opisivao je prvi čovjek samoborskog sporta i snažnu vezu Samoborki i Samoboraca s karateom, dotaknuo se i drugih borilačkih sportova, pohvalio se i sa streličarima, a naravno da je razgovor otišao i u smjeru nogometa, odnosno činjenica da su najbolji samoborski klubovi tek u četvrtom rangu natjecanja.
Novosti ima u košarci, koju trenutačno “nosi” obitelj Simon. Đuro je trener, a njegov sin Krunoslav, dvostruki prvak Europe, nosi dres samoborskog drugoligaša.
– Ne treba puno govoriti što Kruno Simon znači u hrvatskoj košarci i jasno je da je to jako dobra priča. Postoji objektivna šansa da Samobor završi u Final Fouru Prve lige, a skriveni adut mogao bi biti naš Samoborac Mario Kasun. Čovjek će uskoro navršiti 44 godine, ali izgleda kao da je jučer izašao s parketa, vjerujem da bi mogao pomoći do kraja sezone, postoji i ta opcija. Bude li tako, bio bi to strašan iskorak nakon svega što se događalo posljednjih godina – otkriva Gaća.
Osim što je predsjednik Saveza, Gaća je i sportski direktor Rukometnog kluba Rudar iz Ruda, mjesta naslonjenog na Samobor.
– Rukometni klub Rudar je iz mjesta sa 1100 stanovnika, a u travnju ćemo proslaviti 60 godina kluba. Specifičnost Ruda je to što je mjesto na brežuljcima i nije bilo prilike ni mjesta da se napravi nogometno igralište. I ljudi koji su se željeli baviti sportom počeli su se baviti rukometom. I u bivšoj državi je bilo dobrih rezultata, igrale su se i kvalifikacije za drugu ligu, a 1990. godine Rudar je bio četvrti klub na području Zagreba i današnjoj Zagrebačkoj županiji, odmah iza Zagreb Chromosa, Medveščaka i Borca. Gorica, Sesvete, Dubrava i ostali tad su bili županijski ligaši. Tradicija u Rudama postoji godinama, jer kaže se da u Rudama nema kuće u kojoj nema barem jednog rukometaša. I tamo svi sve znaju o rukometu – kaže Darijo Gaća.
Grad Sisak nastavlja s ulaganjima u gradske škole kako bi učenicima osigurao bolje uvjete za boravak i učenje. Zamjenica gradonačelnika Sanja Mioković posjetila je Osnovnu školu Budaševo-Topolovac-Gušće gdje je s ravnateljicom Ljiljanom Slunjskim razgovarala o aktualnim i planiranim projektima u školi.
Jedna od novosti je osnivanje druge skupine produženog boravka, za što je školi tijekom posjeta uručena potrebna suglasnost. Time će se, ističe Grad, dodatno izaći u susret roditeljima koji rade, a učenicima omogućiti organiziran i kvalitetan boravak u školi i nakon završetka nastave. U narednom razdoblju planirana je i obnova dijela školske opreme. Dotrajali stolovi, stolice i ormarići trebali bi biti zamijenjeni novima kako bi učenici imali primjerenije i funkcionalnije uvjete za rad.
Jačanje suradnje i dodatna ulaganja u škole
Na sastanku se govorilo i o jačanju suradnje između gradskih i županijskih škola, ali i o povezivanju sa Strukovnom školom Sisak, što bi trebalo pridonijeti razmjeni iskustava i znanja unutar obrazovnog sustava. Grad planira dodatno ojačati i školske knjižnice. Za područne škole u Donjoj Posavini osigurana je i nova oprema za prijevoz toplih obroka kako bi učenici u svim školama imali jednake uvjete kada je riječ o školskoj prehrani. Zamjenica gradonačelnika Sanja Mioković osvrnula se na sve ove pothvate s rečenicom da “Grad Sisak nastavlja ulagati u svako dijete i svaku školu, jer naša djeca zaslužuju najbolje uvjete bez obzira u kojem dijelu grada žive“.
Istoga dana, Sanja Mioković i pročelnica Alenka Ljubešić, posjetile su i Osnovnu školu Sela. Razlog posjeta bio je novi program u gradskim školama – organizirani doručak za učenike po principu švedskog stola.
„Vjerujemo da je kvalitetna prehrana temelj zdravlja, zato Grad Sisak ponosno podržava inicijativu koja osigurava svježe i nutritivne obroke svako jutro, jednake uvjete za svako dijete, te poticanje zdravih navika od najranije dobi.“ – istaknula je zamjenica Mioković.
Otvorene su prijave za ovogodišnji Izbor najuzornije hrvatske seoske žene, a kandidatkinje se mogu prijaviti do 1. lipnja 2026. godine. Na natječaj se mogu javiti i žene s područja Zagrebačke županije, odakle su uputili poziv svim zainteresiranima da pošalju svoje prijave.
Izbor organizira Udruga Uzorne hrvatske seoske žene, a završnica natjecanja će se održati 3. listopada u Vukovarsko-srijemskoj županiji.
Prijaviti se mogu žene u dobi od 25 do 65 godina koje žive na selu i aktivno sudjeluju u životu svoje zajednice. Uz vođenje kućanstva i poljoprivrednog gospodarstva, kandidatkinje se mogu baviti proizvodnjom poljoprivrednih proizvoda, izradom rukotvorina ili umjetničkim stvaralaštvom. Važan kriterij je i njihov doprinos razvoju društvenog, kulturnog i gospodarskog života sredine u kojoj žive.
Natječaj je namijenjen ženama koje do sada nisu sudjelovale u ovom izboru.
Prijava treba sadržavati osnovne osobne podatke te kratak životopis, a kandidatkinje iz Zagrebačke županije ispunjeni obrazac za prijavu mogu poslati na e-mail adresu [email protected].
Stanovnicima Ulice bana Josipa Jelačića u Jastrebarskom, ispunjeno je obećanje. Postavljen je uspornik prometa s ciljem dodatnog povećanja sigurnosti svih sudionika u prometu, kako vozača, tako i pješaka te osiguravanja mirnijeg i sigurnijeg odvijanja svakodnevnog prometa.
Na svom je Facebook pofilu potpredsjednik Županijske skupštine, Goran Navoj, obavijestio građane o ovome pothvatu:
“Kao što smo i obećali stanovnicima Ulice bana Josipa Jelačića ŽC 3055– obećanje smo i ispunili. Postavljen je uspornik prometa kako bi se dodatno povećala sigurnost svih sudionika u prometu.
Ovim zahvatom napravljen je važan korak prema sigurnijem prometu i većoj zaštiti stanovnika ove ulice. Iako je riječ o manjem projektu, njegov značaj za sigurnost prometa i svakodnevni život stanovnika je velik.
Pješački prijelaz koji je ostao neoznačen bit će označen u popodnevnim satima tijekom sljedećih dana, kako bi se tijekom radnog vremena omogućilo nesmetano prometovanje vozila prema poslovnom objektu”.
Na naš upit o tome planiraju li se i na drugim lokacijama na području Zagrebačke županije slične mjere, Potpredsjednik je odgovorio rekao kako ” Županijska uprava za ceste Zagrebačke županije kontinuirano radi na povećanju sigurnosti u prometu u suradnji s jedinicama lokalne samouprave te će s tim aktivnostima nastaviti i ubuduće. Na pojedinim kritičnim lokacijama već su poduzeti određeni koraci, dok su dodatne mjere trenutno u procesu rješavanja.”
Stara kurija u novom ruhu – Kratečko dobilo Centar baštine
U obnovljenoj zgradi smješten je izložbeni postav „Kratečko – tok tradicije, baštine i povijesti“ koji prikazuje razvoj sela Kratečko i naselja sisačke Donje Posavine
Jučer je u srcu sisačke Donje Posavine, svečano otvoren Centar baštine Sisačko-moslavačke županije. Centar je smješten u obnovljenoj povijesnoj zgradi koja datira iz 1835. godine. Objekt je izvorno izgrađen kao kurija grofa Tome Keglevića, a tijekom kasnijih razdoblja, nakon prodaje imanja, služio je i kao župni dvor te bio važan dio društvenog života ovog kraja.
Zahvaljujući cjelovitoj obnovi koju je provela Sisačko-moslavačka županija u suradnji s Ministarstvom kulture i medija, povijesna zgrada danas je dobila novu funkciju i postala prostor namijenjen očuvanju i predstavljanju baštine ovog područja. Obnovljenu zgradu otvorio je župan Ivan Celjak koji je rekao kako će “Centar baštine u Kratečkom zasigurno podići kvalitetu života mještana, ali i obogatiti turističku ponudu za sve koji dolaze na ovo područje”.
Lokalni identitet
Svečanom otvorenju nazočili su brojni uzvanici i predstavnici institucija kao i mještani Kratečkog i Donje Posavine kojima je ovaj prostor važan dio lokalnog identiteta. Sisačka biskupija zgradu je ustupila Sisačko-moslavačkoj županiji na upravljanje. Župan Celjak tom je prilikom posebno zahvalio sisačkom biskupu mons. Vladi Košiću, koji je nakon blagoslova zgrade istaknuo važnost zajedništva, suradnje i zajedničkog djelovanja institucija iz kojih proizlaze ovako značajni projekti.
Baština za buduće generacije
Izaslanica ministrice kulture i medija Ivana Miletić Čakširan istaknula je kako je obnova kulturne baštine oštećene u potresu od izuzetne važnosti. Naglasila je ulogu Ministarstva kulture i medija u očuvanju i obnovi vrijednih povijesnih objekata rekavši da je “potres ovoj zgradi donio novu budućnost i mogućnost da ponovno živi zajedno s mještanima i doprinosi očuvanju bogate baštine Lonjskog polja.”
Potpredsjednik Vlade RH i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić danas je posjetio Sisak i Sisačko-moslavačku županiju, gdje je sa županom Ivanom Celjakom i gradonačelnikom Domagojem Orlićem uručio ugovore novim korisnicima stambenog zbrinjavanja.
„U Sisku danas, zajedno sa županom i gradonačelnicima, uručujemo ugovore našim sugrađanima ovdje na području Sisačko-moslavačke županije. Riječ o ukupno 61 stanu, 49 stanova odnosi se na stambeno zbrinjavanje, dok je 12 stanova namijenjeno rješavanju stambenog pitanja za deficitarna zanimanja na području Sisačko-moslavačke županije“, rekao je Bačić.
Najamnina za ove stanove iznosi samo 0,36 eura po četvornom metru, a nakon pet godina stanari će ih moći otkupiti po povoljnijim uvjetima.
Ministar i župan obišli su gradilište zgrade u Ulici Ivana Meštrovića, drugu po veličini zgradu oštećenu u potresu. „Kada se obnove zgrade u Ulici Hrvatskog narodnog preporoda i Ulici Ivana Meštrovića, u njihove ćemo stanove vratiti oko 250 obitelji, što nas zaista jako veseli“, istaknuo je Celjak.
Zgrada u Ulici Hrvatskog narodnog preporoda, s 144 stambene jedinice, potpuno je nova i prve obitelji planiraju se useliti početkom travnja. „Time ćemo postupno privoditi kraju konstruktivnu obnovu svih višestambenih zgrada na području grada Siska“, zaključio je Bačić.