VIDEO Košarkaška romantika u Samoboru: ‘Kruni Simonu možda se priključi i Mario Kasun…’
Darijo Gaća, predsjednik Samoborskog sportskog saveza, gostovao je u prvom ovogodišnjem nastavku serijala “Sport Zagrebačke županije” i dotaknuo se samoborskog sporta općenito, ali i karatea, nogometa, rukometa, košarke…
Preuzeo sam dužnost predsjednika 5. rujna 2022. i od tad smo, vjerujem, uspjeli napraviti značajan pomak po pitanju rada Samoborskog sportskog saveza. Važni su kriteriji raspodjele javnih sredstava, a mi smo sve uspjeli posložiti u roku od šest mjeseci. Danas imamo kvalitetne kriterije, a donijeli smo i novi Status i poslovnik rada Skupštine. Administrativni i organizacijski dio posložen je onako kako je to od nas i zatraženo, funkcioniramo jako dobro, rekao je Darijo Gaća, predsjednik Samoborskog sportskog saveza, gostujući u novom izdanju serijala “Sport Zagrebačke županije”.
U nešto više od pola sata razgovora uspjeli smo prevrtjeti većinu tema važnih za prošlost, sadašnjost i budućnost samoborskog sporta, koji ima svoje posebnosti.
– Samobor je grad bogat sportom. Naš Savez ima 61 članicu, perjanice našega sporta su karate, judo i rukomet, a i košarka ide velikim koracima naprijed… Jako dobre rezultate postižemo i u biciklizmu i streličarstvu, a u svemu tome je važno da imamo oko 2600 aktivnih sportaša u Samoboru. Uz rekreativce to odlazi i preko četiri tisuće ljudi. Tendencija je da se što više građana uključi u sport, na ovaj ili onaj način, a na tragu toga želimo napraviti u suradnju s Gradom i strategiju samoborskog za razdoblje do 2030. godine. To bi bila podloga za rad našem Savezu, ali i gradskim vlastima kod izdvajanja sredstava za sport. Moramo znati što su nam ciljevi, kako po pitanju infrastrukture, odnosno planova što će se graditi, tako i po pitanju podrške vrhunskom sportu. Naravno, u svemu tome treba raditi i na bazi, na omasovljenju – navodi Gaća želje, planove i ambicije.
U mnogim sredinama sportaši se vole požaliti na poteškoće s infrastrukturom, odnosno prostorom za treninge i natjecanja. U Samoboru takvih problema baš i nema, a bit će ih još manje.
-Što se tiče objekata, Samobor tu stoji relativno dobro. U samom gradu postoje dvije polivalentne dvorane, plus dvorana u Rudama. Pored toga, imamo i jednu manju dvoranu, što donekle zadovoljava potrebe naših klubova. Dobar dio klubova dobio je, u suradnji sa Savezom i Gradom, na korištenje gradske prostore koji su bili prazni. Za simboličan najam ih danas koriste, pa sve skupa govori da je stanje po ovom pitanju dobro. Tome treba dodati i prostore bivše vojarne u Samoboru, budući da su neki hangari već uređeni, a tendencija je i dalje slična, da još neki sportovi prijeđu u te objekte – ističe Gaća i dodaje:
– Želimo jedan hangar urediti za stolni tenis, brdski biciklizam i sportski ples. Uvijek se može i bolje, radimo na tome, a napredujemo i u smislu vanjskih terena. Prošle godine napravljeno je igralište s umjetnom travom za NK Samobor, a igralište je napravljeno i za NK Zrinski. Ove godine odobrena su sredstva za teren s umjetnom travom u Bregani, a to će značajno pridonijeti kvaliteti rada, pogotovo u zimskim mjesecima. U planu je i izgradnja polivalentne dvorane u Bregani, budući da se ide u proširenje škole, pa će se u sklopu toga dobiti i nova dvorana. Ono što nemamo, a trebali bismo dobiti kroz strategiju sporta, atletska je staza, a nadamo se da ćemo jednog dana dobiti i bazen u Samoboru. Nekad smo imali Šmidhen, ali to je danas zapušteno i ne ulazi u ovu našu priču…
Opisivao je prvi čovjek samoborskog sporta i snažnu vezu Samoborki i Samoboraca s karateom, dotaknuo se i drugih borilačkih sportova, pohvalio se i sa streličarima, a naravno da je razgovor otišao i u smjeru nogometa, odnosno činjenica da su najbolji samoborski klubovi tek u četvrtom rangu natjecanja.
Novosti ima u košarci, koju trenutačno “nosi” obitelj Simon. Đuro je trener, a njegov sin Krunoslav, dvostruki prvak Europe, nosi dres samoborskog drugoligaša.
– Ne treba puno govoriti što Kruno Simon znači u hrvatskoj košarci i jasno je da je to jako dobra priča. Postoji objektivna šansa da Samobor završi u Final Fouru Prve lige, a skriveni adut mogao bi biti naš Samoborac Mario Kasun. Čovjek će uskoro navršiti 44 godine, ali izgleda kao da je jučer izašao s parketa, vjerujem da bi mogao pomoći do kraja sezone, postoji i ta opcija. Bude li tako, bio bi to strašan iskorak nakon svega što se događalo posljednjih godina – otkriva Gaća.
Osim što je predsjednik Saveza, Gaća je i sportski direktor Rukometnog kluba Rudar iz Ruda, mjesta naslonjenog na Samobor.
– Rukometni klub Rudar je iz mjesta sa 1100 stanovnika, a u travnju ćemo proslaviti 60 godina kluba. Specifičnost Ruda je to što je mjesto na brežuljcima i nije bilo prilike ni mjesta da se napravi nogometno igralište. I ljudi koji su se željeli baviti sportom počeli su se baviti rukometom. I u bivšoj državi je bilo dobrih rezultata, igrale su se i kvalifikacije za drugu ligu, a 1990. godine Rudar je bio četvrti klub na području Zagreba i današnjoj Zagrebačkoj županiji, odmah iza Zagreb Chromosa, Medveščaka i Borca. Gorica, Sesvete, Dubrava i ostali tad su bili županijski ligaši. Tradicija u Rudama postoji godinama, jer kaže se da u Rudama nema kuće u kojoj nema barem jednog rukometaša. I tamo svi sve znaju o rukometu – kaže Darijo Gaća.
Nutricionizam u borbi protiv raka – predstavljen novi vodič koji pomaže pacijentima planirati prehranu tijekom liječenja
Zagrebačka županija i Ljekarne Zagrebačke županije predstavili su stručni vodič i panel za onkološke pacijente, fokusiran na prilagodbu prehrane nuspojavama terapija i jačanje organizma tijekom liječenja.
U Samoboru je u prepunoj Galeriji Prica održan prvi panel posvećen prehrani onkoloških pacijenata, u organizaciji Zagrebačke županije i Ljekarni Zagrebačke županije. Cilj je bio pacijentima, njihovim obiteljima i svim zainteresiranim građanima približiti kako pravilna prehrana može podržati tijelo tijekom i nakon terapija protiv raka.
Panel su vodili farmaceuti i nutricionisti Lucia Pavazza i Boris Stanković, pedagoginja i sociologinja Sabina Rubinić, dok je o suvremenim pristupima u liječenju pacijenata govorio prof. dr. sc. Stjepko Pleština, predstojnik Klinike za onkologiju KBC-a Zagreb.
Ravnateljica Ljekarni Zagrebačke županije Ana Galić Skoko objasnila je kako je ideja nastala iz svakodnevnog kontakta s pacijentima koji traže savjete o prehrani i suočavanju s nuspojavama terapija. Rezultat je vodič “KARCINOM I PREHRANA: Vodič kroz pravilnu prehranu tijekom i nakon liječenja”, koji će biti besplatno dostupan u svim podružnicama ljekarni i na panelima diljem županije.
“Često pacijenti, ali i članovi njihovih obitelji, dolaze u ljekarnu s pitanjem kako se nositi s nuspojavama koje onkološka terapija uzrokuje, budući da ona može omesti prehranu i negativno utjecati na sami proces liječenja kao i na ishod terapije. To je bio poticaj da naši kolege, magistri farmacije i sveučilišni specijalisti nutricionizma, izrade vodič”, objasnila je Galić Skoko.
Boris Stanković naglasio je da vodič pacijentima olakšava planiranje nutritivno uravnoteženih obroka i pruža savjete za suočavanje s nuspojavama kemoterapije i radioterapije.
“Istaknuo bih da prvenstveno pacijenti vide na koji način isplanirati obrok, koje namirnice koristiti kako bi taj obrok bio nutritivno kvalitetan i kako si pomoći u slučaju kada će nastupiti onkološke i radioterapije. Imaju brzu pomoć na jednom mjestu tako da njihovim obiteljima i skrbnicima olakšamo u tom jednom zahtjevnom razdoblju. Ne postoji namirnica koja svima paše, a da poboljšava liječenje. To je jako individualno, ovisi o vrsti karcinoma, ali i o pacijentovim potrebama i u kakvom je pacijent stanju. Mora se dosta pristupiti individualizirano”, rekao je Stanković.
Foto: Zagrebačka županija
Dodao je da premda prehrana ne mijenja liječenje, prehrana je svakako temelj te je komplementarna s njim.
“Najveći problem onkološkim pacijentima, što se tiče prehrane, su te nuspojave radioterapije, kemoterapije zbog čega pacijenti znaju odbijati hranu i tekućinu. To izaziva dehidraciju i pothranjenost, što svako ne želimo. Postoje načini kako se može hrana približiti pacijentu. Svaki zalogaj je važan i mora biti nutritivno vrijedan”, dodao je.
Prof. Pleština dodaje da je personalizacija ključna, prehranu treba prilagoditi vrsti tumora, stadiju bolesti i terapijama koje pacijent prima.
“Nije stvar kalorijskog unosa nego što unosimo. Nije samo pitanje i hrane nego i pića. Nerijetko bolesnici premalo piju, što je ključno pri održavanju bubrežne funkcije i smanjenja negativnih učinaka naše terapije. Također, nije svejedno koji tumor ima bolesnik ni u kojem je stadiju ni kako se liječi. Prehranu moramo prilagoditi svemu tome i paziti da ne nastane nutritivni deficit jer znamo da će pothranjenost i manjak pojedinih tvari, voditi skraćenju terapija, lošijem podnošenju terapije, a onda i u konačnici, ne samo sniženoj kvaliteti života nego i manjem preživljenju. Dakle moramo individualizirati terapiju za svakog bolesnika”, istaknuo je.
Ljudima je stalo do prehrane, sve više se o tome razmišlja. Ono što je jako važno i korisno od ovakvih priručnika, koji su stručno napisani, da se izbjegne da ljudi pogrešno interpretiraju što nađu na internetu. Važno je imati pouzdan izvor”, istaknuo je.
Grad Sisak objavio je da od sutra, 19. ožujka 2026. godine započinje isplata uskrsnica za svoje građane. Odluku o isplati donio je gradonačelnik Domagoj Orlić.
Isplata će se provoditi na sljedećim lokacijama: Gradska blagajna na Gradskoj tržnici Sisak, Gradska blagajna na tržnici u Capragu i Poslovnica Sisačkog vodovoda. Pravo na uskrsnicu imaju ostvaruju svi korisnici koji su navedeni status ostvarili zaključno s 12. ožujkom 2026. godine, a isplata će se vršiti na temelju službenih popisa Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje uz predočenje osobne iskaznice.
Grad Sisak ističe kako nastavlja s isplatom uskrsnica kao dio kontinuirane podrške svojim sugrađanima, vodeći računa o standardu umirovljenika, korisnika nacionalne naknade te osoba koje skrbe o članovima svojih obitelji.
„Uskrsnice su mali, ali važan znak pažnje i poštovanja prema našim sugrađanima koji su svojim radom i brigom o drugima dali velik doprinos zajednici. Grad će i dalje provoditi mjere koje podižu kvalitetu života i pružaju konkretnu podršku u svakodnevici“, istaknuo je gradonačelnik Domagoj Orlić.
Obnovljena škola u Svetom Ivanu Zelini: više energije, manje troškova
Ukupna vrijednost projekta iznosila je 1,66 milijuna eura, od čega je iz NPOO-a osigurano 671.372 eura, a iz proračuna Zagrebačke županije nešto više od 990.000 eura.
SVETI IVAN ZELINA – Zgrada Srednje škole Dragutina Stražimira u Svetom Ivanu Zelini energetski je obnovljena. Riječ je o prvom od osam javnih objekata koje Zagrebačka županija obnavlja uz podršku Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO).
Zamjenik župana Zagrebačke županije Ervin Kolarec obišao je školu zajedno s gradonačelnicom Evom Jendriš Škrljak. „Ovo je trenutno energetski najučinkovitija zgrada u Svetom Ivanu Zelini, obnovili smo je, usudim se reći, od ‘glave do pete’. Posebno veseli što će uskoro energetski biti obnovljena i susjedna zgrada osnovne škole. Ovo je centar Zeline i on sada dobiva novu vizuru, a učenici, kao i nastavnici koji na njih prenose svoja znanja, dobivaju kvalitetnije uvjete za rad“, rekao je Kolarec.
Obnova uključuje novi ETICS fasadni sustav, toplinsku izolaciju krova, novu vanjsku stolariju i krovne prozore, fotonaponsku elektranu snage 40 kW te sustav grijanja kombiniran plinskim kondenzacijskim kotlom i dizalicom topline zrak/voda. U sve učionice ugrađen je ventilacijski sustav s rekuperatorom zraka, a na radijatore su montirani termostatski ventili. Zamijenjena su rasvjetna tijela, izvedene instalacije za vodu i uređeni sanitarni čvorovi.
Ravnateljica Andreja Regvat istaknula je da je škola sada „modernija, sigurnija i ugodnija za boravak sviju nas, a smanjuju se i troškovi električne energije i grijanja“.
Energetska obnova omogućila je prelazak zgrade iz energetskog razreda „D“ u „B“ prema potrebnoj energiji za grijanje te iz razreda „F“ u „A+“ prema specifičnoj primarnoj energiji.
Ukupna vrijednost projekta iznosila je 1,66 milijuna eura, od čega je iz NPOO-a osigurano 671.372 eura, a iz proračuna Zagrebačke županije nešto više od 990.000 eura.
Grad Sisak nastavlja s ulaganjima u gradske škole kako bi učenicima osigurao bolje uvjete za boravak i učenje. Zamjenica gradonačelnika Sanja Mioković posjetila je Osnovnu školu Budaševo-Topolovac-Gušće gdje je s ravnateljicom Ljiljanom Slunjskim razgovarala o aktualnim i planiranim projektima u školi.
Jedna od novosti je osnivanje druge skupine produženog boravka, za što je školi tijekom posjeta uručena potrebna suglasnost. Time će se, ističe Grad, dodatno izaći u susret roditeljima koji rade, a učenicima omogućiti organiziran i kvalitetan boravak u školi i nakon završetka nastave. U narednom razdoblju planirana je i obnova dijela školske opreme. Dotrajali stolovi, stolice i ormarići trebali bi biti zamijenjeni novima kako bi učenici imali primjerenije i funkcionalnije uvjete za rad.
Jačanje suradnje i dodatna ulaganja u škole
Na sastanku se govorilo i o jačanju suradnje između gradskih i županijskih škola, ali i o povezivanju sa Strukovnom školom Sisak, što bi trebalo pridonijeti razmjeni iskustava i znanja unutar obrazovnog sustava. Grad planira dodatno ojačati i školske knjižnice. Za područne škole u Donjoj Posavini osigurana je i nova oprema za prijevoz toplih obroka kako bi učenici u svim školama imali jednake uvjete kada je riječ o školskoj prehrani. Zamjenica gradonačelnika Sanja Mioković osvrnula se na sve ove pothvate s rečenicom da “Grad Sisak nastavlja ulagati u svako dijete i svaku školu, jer naša djeca zaslužuju najbolje uvjete bez obzira u kojem dijelu grada žive“.
Istoga dana, Sanja Mioković i pročelnica Alenka Ljubešić, posjetile su i Osnovnu školu Sela. Razlog posjeta bio je novi program u gradskim školama – organizirani doručak za učenike po principu švedskog stola.
„Vjerujemo da je kvalitetna prehrana temelj zdravlja, zato Grad Sisak ponosno podržava inicijativu koja osigurava svježe i nutritivne obroke svako jutro, jednake uvjete za svako dijete, te poticanje zdravih navika od najranije dobi.“ – istaknula je zamjenica Mioković.
Otvorene su prijave za ovogodišnji Izbor najuzornije hrvatske seoske žene, a kandidatkinje se mogu prijaviti do 1. lipnja 2026. godine. Na natječaj se mogu javiti i žene s područja Zagrebačke županije, odakle su uputili poziv svim zainteresiranima da pošalju svoje prijave.
Izbor organizira Udruga Uzorne hrvatske seoske žene, a završnica natjecanja će se održati 3. listopada u Vukovarsko-srijemskoj županiji.
Prijaviti se mogu žene u dobi od 25 do 65 godina koje žive na selu i aktivno sudjeluju u životu svoje zajednice. Uz vođenje kućanstva i poljoprivrednog gospodarstva, kandidatkinje se mogu baviti proizvodnjom poljoprivrednih proizvoda, izradom rukotvorina ili umjetničkim stvaralaštvom. Važan kriterij je i njihov doprinos razvoju društvenog, kulturnog i gospodarskog života sredine u kojoj žive.
Natječaj je namijenjen ženama koje do sada nisu sudjelovale u ovom izboru.
Prijava treba sadržavati osnovne osobne podatke te kratak životopis, a kandidatkinje iz Zagrebačke županije ispunjeni obrazac za prijavu mogu poslati na e-mail adresu [email protected].