VIDEO ‘Košarka u županiji gura jako dobro, ali brinu igrališta na kojima nema djece…’
Darko Ćopić, tajnik Košarkaškog saveza Zagrebačke županije, u novom izdanju serijala “Sport Zagrebačke županije” govori o trenutačnom stanju košarke u našim gradovima, o prošlosti, budućnosti, razlozima za zadovoljstvo, ali i za strepnju…
Košarkaška sezona koja se bliži kraj, gledajući iz perspektive sporta Zagrebačke županije, imala je ono što već dugo nije – pravo, istinsko rivalstvo!
Godinama su košarkaši Gorice bili za razinu ili dvije iznad svih ostalih klubova u županiji, u pojedinim sezonama odlazili su i do polufinala domaćeg prvenstva, ravnopravno su se nosili s velikim klubovima kao što su Zadar, Cibona i Split, a ostatak košarkaškog društva iz županije sve je to promatrao s ozbiljne distance.
Od prošlog ljeta stvari su se, međutim, promijenile. Gorica je ispala iz Premijer lige, završila u drugom rangu, a tu ju je dočekao – Samobor. S velikim Krunom Simonom u sastavu, sa sve angažiranijim vodstvom kluba, sa sve ozbiljnijim ambicijama. I eto odjedanput Samobora u izravnoj borbi s Goricom za mjesto u doigravanju Prve muške lige. Bila su to dva okršaja istinskih sportskih rivala, oba puta neizvjesna i dramatična, a poslužile su te utakmice i kao dobar povod da u serijalu “Sport Zagrebačke županije” ugostimo Darka Ćopića, već više od dva desetljeća tajnika Košarkaškog saveza Zagrebačke županije.
– Situacija u županijskoj košarci i više ne nego dobra. Naš Savez osnovan je 1997., a predsjednik Igor Mužina i ja vodimo ga već više od 20 godina. Mislim da funkcioniramo jako dobro, svi naši gradovi u Županiji imaju svoje klubove, pritom neki igraju s više, a neki s manje uspjeha, no nama je najvažnije da se što više djece bavi košarkom – kaže Ćopić, Velikogoričanin koji je svoje najljepše dane dao Radniku, a kasnije i Mediji.
Oprostio se baš na vrijeme da se uključi u županijsku košarkašku priču.
– Bio sam i jedan od osnivača saveza. Za prvog predsjednika izabran je nažalost pokojni Ivan Šilc iz Zaprešića, a za tajnika Zvonimir Majić, legenda jaskanske košarke, takođerpokojni… Od 2002. godine došlo je do promjene, ja sam postao tajnik, a gospodin Mužina predsjednik, što traje do danas. Imamo kontinuitet, imamo i financijsku podršku Županije i sportske Zajednice, što nam omogućava da provodimo razne programe, kako na razini županije, tako i u gradovima – priča Ćopić pa pojašnjava čime se savez točno bavi.
– Na sam rad klubova ne možemo utjecati, funkcioniramo tako da klubovi imaju apsolutnu autonomiju, a mi radimo svoje. Uz sve ostale lige, klubovi igraju i županijske lige u mlađim kategorijama, koje mi organiziramo. U periodima bez međužupanijskih natjecanja mi krećemo sa svojim ligama, kadetskom, mlađekadetskom, U-11 i U-13, što je priča koja traje već godinama.
Svake godine već dva desetljeća mladi košarkaši iz županije idu i na more.
– Već više od 20 godina organiziramo ljetni košarkaški kamp, koji je godinama bio na Velom Lošinju, a posljednjih nekoliko godina je u Crikvenici. Izuzev nacionalnoga kampa, bio je to jedan od najbrojnijih kampova u Hrvatskoj, prošle godine imali smo 97 košarkašica i košarkaša. Povezujemo druženje djece, kupanje na moru i igranje košarke. Gdje ćeš ljepše. Obično to bude krajem ljeta, to su svojevrsne pripreme za sezonu – pojašnjava Ćopić.
U Zagrebačkoj županiji trenutačno djeluje 11 klubova, a jedini grad u kojem se ne igra organizirana košarka je Sv. Ivan Zelina.
– Neki gradovi imaju po dva kluba, kao Velika Gorica, Samobor i Zaprešić, koji ima jedini naš ženski košarkaški klub, ŽKK Jabuku. Uz njih tu su i klubovi iz Jaske, Ivanića, Vrbovca, Sv. Nedelje… Samobor i Gorica su u Prvoj ligi, a ostali u A-2 ligi, izuzev Dugog Sela, koje je u B-1. Jaska i velikogorički Velgor nemaju seniore, ti klubove rade samo s mlađim uzrastima – prezentira tajnik saveza aktualnu situaciju.
Krenuli smo i u kratak pregled po klubovima i sredinama, a krenuti se opet moralo od Velike Gorice.
– Gorica je oduvijek bila perjanica košarke u županiji, iz jednostavnog razloga što klub dugo postoji, a grad ima najveći broj stanovnika. Nažalost, Goričani više nisu u najvišem rangu, no svako zlo za neko dobro. Brojni igrači napustili su klub, priliku su dobili neki mladi, pri čemu moram pohvaliti trenera Mirona Češkića, koji je par dana prije početka prvenstva preuzeo momčad i super iskoristio priliku, odradio je jako dobru sezonu – ističe Ćopić, pa se okreće u smjeru Samobora.
– Samobor je definitivno u usponu. Prije svega su se organizacijski pojačali, grad stoji iza kluba, a s mlađim kategorijama rade jako dobro. Velika je stvar što je Kruno Simon tamo, to je svakako važan detalj, znamo svi tko je i što je Đuks.
Zaprešićki Inter i košarkaši Ivanića također se ističu u radu s mladima, a isto se može reći i za Dugo Selo.
– U Ivaniću i Dugom Selu bivši igrači su jako vezani uz klub, svi su uključeni, a to je posebno važno. Dugo Selo, primjerice, igra u najnižem rangu, ali igra isključivo s domaćim igračima, sa svojim klincima, i vjerujemo da će u godinama pred nama samo rasti – kaže tajnik Ćopić.
Bilo bi sjajno kad bi malo narastao i interes djece za košarku, no to je već neka puno šira priča.
– Nije mi drago gledati uređena igrališta na svakom koraku kako zjape prazna. Nekad nisi mogao doći na red za hakl, a danas djece nema. Nažalost, puno se manje bave sportom, što ne vrijedi za nogomet i borilačke sportove. Oni su puni k’o šipak, a kod svih ostalih je slično. Osim možda u Zadru i Splitu, nigdje nema gužve na košarci… – zaključio je Ćopić.
Zagrebačka županija pokrenula je ovogodišnji postupak dodjele javnih priznanja, a prijedlozi za istaknute pojedince i organizacije zaprimaju se do 30. travnja 2026. godine. Riječ je o priznanjima koja se dodjeljuju onima koji su svojim djelovanjem ostavili značajan trag u razvoju županije ili pridonijeli njezinu ugledu u Hrvatskoj i izvan nje.
U izbor mogu ući i domaći i strani kandidati, a prijedloge mogu podnijeti širok krug predlagatelja – od županijskih vijećnika i radnih tijela skupštine do građana, udruga, poduzeća, vjerskih zajednica te kulturnih i sportskih institucija.
Kriteriji za dodjelu priznanja obuhvaćaju niz područja – od gospodarstva i znanosti do kulture, obrazovanja i umjetnosti – pri čemu se naglasak stavlja na dugotrajan i iznimno vrijedan doprinos. Traže se kandidati čiji su rezultati trajni, mjerljivi i vidljivi u unapređenju pojedinih sektora, ali i oni koji su svojim radom pridonijeli međunarodnoj prepoznatljivosti Zagrebačke županije.
Osim konkretnih postignuća, važan element pri odabiru je i ugled koji kandidat uživa u svojoj sredini, kao i njegov doprinos promicanju hrvatskog suvereniteta, samostalnosti i identiteta.
Iz Zagrebačke županije pozivaju sve zainteresirane da iskoriste priliku i predlože pojedince i organizacije koji su obilježili proteklo razdoblje.
U Društvenom domu u Strmcu okupili su se obrtnici i poduzetnici iz cijele regije na 9. Obrtničkom forumu Zagrebačke županije, godišnjem događaju koji organiziraju Obrtnička komora Zagreb i Zagrebačka županija. Susret je još jednom poslužio kao platforma za razmjenu iskustava, predstavljanje aktualnih mjera potpore te raspravu o izazovima s kojima se sektor suočava.
Jedna od ključnih tema bile su financijske potpore. Zamjenik župana Ervin Kolarec istaknuo je kako su u ovogodišnjem proračunu osigurana tri milijuna eura za razvoj poduzetništva i obrtništva, pri čemu dio sredstava već ide kroz aktualni natječaj za početnike, dok se novi programi očekuju uskoro. „U tijeku je javni natječaj za poduzetnike početnike za koje je osiguran ukupan iznos od 400 tisuća eura bespovratnih potpora, a u travnju će biti raspisani natječaji za dodjelu bespovratnih sredstva za jačanje konkurentnosti odnosno proizvodne i neproizvodne djelatnosti poduzetnika ukupne vrijednosti 2,1 milijun eura te pola milijuna eura za postavljanje solarnih panela na proizvodne objekte“, rekao je Kolarec. Podsjetio je i kako se Zagrebačka županija po nizu ekonomskih pokazatelja nalazi među vodećima u Hrvatskoj, što je, kako je naglasio, rezultat kvalitetnog rada obrtnika i poduzetnika.
Da su upravo obrtnici ključ stabilnosti lokalnog gospodarstva, poručio je predsjednik Obrtničke komore ZagrebAntun Trojnar, koji je fokus stavio na dugoročne izazove struke. „Na ovogodišnjem Obrtničkom forumu Zagrebačke županije otvaramo pitanja koja su ključna za opstanak i razvoj obrtništva — od obrazovanja i zapošljavanja do očuvanja identiteta naših gradova jer su obrtnici temelj lokalnog gospodarstva i važno je da zajedno tražimo konkretna rješenja za izazove s kojima se susreću“, naglasio je Trojnar. Dodao je kako upravo ovakvi susreti potvrđuju važnost partnerstva između institucija i obrtnika.
Pozitivni trendovi vidljivi su i među mlađim generacijama. Kako je istaknuto, interes za obrtnička zanimanja raste, što potvrđuju i rezultati nedavno održanog Zagrebačkog obrtničkog sajma, ali i popunjene kvote u srednjim strukovnim školama posljednjih godina.
Uz uvodne govore, forum je donio i konkretne rasprave kroz dva tematska panela. Prvi se bavio problemom nedostatka radne snage te potrebom boljeg povezivanja obrazovnog sustava s realnim potrebama tržišta rada. U drugom planu bio je širi društveni kontekst – uloga obrtnika u očuvanju identiteta gradova, tradicije i razvoju kontinentalnog turizma.
Razgovori u Strmcu pokazali su da, unatoč izazovima, postoji jasna volja za suradnjom i pronalaženjem rješenja koja bi mogla osigurati stabilan i održiv razvoj obrtništva u Zagrebačkoj županiji.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.
Turistički djelatnici, iznajmljivači, organizatori događanja i svi koji razvijaju turističku ponudu imaju nešto manje od mjesec dana za prijavu na ovogodišnje izdanje nagrade „Ruža Zagrebačke županije“. Prijave su otvorene do 24. travnja, a u fokusu su rezultati ostvareni tijekom posljednjih godinu dana.
Riječ je o četvrtom izdanju nagrade koja je u međuvremenu postala jedno od ključnih priznanja u županijskom turizmu. Cilj joj je izdvojiti one koji podižu kvalitetu ponude, bilo kroz konkretne projekte, nove ideje ili svakodnevni rad s gostima.
Natjecanje je podijeljeno u osam kategorija, a raspon je širok, od održivih i inovativnih projekata, preko eno-gastro ponude i smještaja, pa sve do digitalnih rješenja i manifestacija. Osim projekata i tvrtki, priznanja idu i pojedincima koji se ističu profesionalnošću u turizmu.
“Ruža Zagrebačke županije od samog početka prije četiri godine, osmišljena je kao projekt koji se više od same nagrade, ona je platforma koja prepoznaje i slavi ljude, projekte koji našu cijelu županiju čine atraktivnijom turističkom destinacijom. Četvrto izdanje donosi osvježeni vizualni identitet nadahnut bogatom tradicijom našeg kraja, a istovremeno simbolizira suvremeni duh inovacija koji želimo promicati, stoga pozivam sve dionike turističkog sektora, od ugostitelja, iznajmljivača, vodiča, digitalnih kreatora, organizatora događanja, da se prijave i pokažu što sve naša županija može ponuditi”, istaknula je Direktorica turističke zajednice Ivana Alilović.
Ovogodišnje izdanje donosi i promjene u vizualnom identitetu. Inspiracija dolazi iz tradicionalnih motiva Turopolja, a svaka kategorija ima svoju boju, što bi trebalo olakšati prepoznatljivost i dodatno istaknuti raznolikost ponude.
Pravo prijave imaju i fizičke i pravne osobe iz javnog i privatnog sektora, uz uvjet da su projekti provedeni na području županije u proteklih godinu dana. O najboljima će odlučivati peteročlano neovisno povjerenstvo, a vrednovat će se kvaliteta izvedbe, originalnost i konkretni rezultati.
Foto: Prva solarna elektrana postavljena na Veleučilište Velika Gorica/Gorica.hr
Broj sunčanih elektrana u Hrvatskoj naglo raste. Prema najnovijim podacima koje prenosi Župan.hr, u zemlji je trenutno više od 43 tisuće solarnih elektrana, dok ih je 2021. bilo oko 4 tisuće.
Najveći broj priključenih elektrana, nalazi se upravo u Zagrebačkoj županiji, čime prednjači ispred Grada Zagreba i Splitsko-dalmatinske županije. Kada se gleda samo sektor kućanstava, Zagrebačka županija ponovno je na vrhu s više od 3 tisuće solarnih sustava.
Ovako snažan rast povezuje se s državnim i lokalnim potporama te sve većim interesom građana i poduzetnika za energetsku neovisnost. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost nastavlja s poticajima, a nedavno je najavio dodatnih 20 milijuna eura, za solarne elektrane, dizalice topline i baterijske sustave. Također, i županija se uključila se vlastitim mjerama. Prošle godine pokrenula je program vrijedan 500 tisuća eura za poduzetnike, koji mogu dobiti do 15 tisuća eura bespovratno za ugradnju fotonaponskih sustava.
Iako većinu solarnih elektrana, više od 35 tisuća, čine kućanstva, poduzetnici i dalje prednjače u ukupnoj instaliranoj snazi. Na razini Hrvatske, poslovni sektor ima gotovo tri puta veću priključnu snagu od kućanstava, a u županiji ukupna snaga priključenih solarnih elektrana doseže oko 108 MW, što je svrstava među vodeće regije u zemlji, odmah iza Splitsko-dalmatinske.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.
Povodom nadolazećeg Uskrsa, u prostorijama Zagrebačke županije održana je prigodna prodajna izložba radova učeničkih zadruga s područja županije. Na izložbi se ove godine predstavilo deset učeničkih zadruga koje su izložile i ponudile svoje proizvode.
Posjetitelji su mogli razgledati raznovrsne predmete s uskršnjim motivima – od ručno oslikanih i heklanih pisanica do ukrasa izrađenih decoupage tehnikom. Uz dekorativne proizvode, u ponudi su bili i čajevi, domaći proizvodi te prirodna kozmetika.
Izložbu je obišao zamjenik župana Ervin Kolarec, koji je istaknuo dugogodišnju podršku županije učeničkim zadrugama:
„Zagrebačka županija već pune 24 godine potiče i daje punu podršku našim učeničkim zadrugama. Evo moram reći da prepoznajemo njihov rad, njihovo djelovanje, prepoznajemo njihov poduzetnički duh, njihovu inovativnost, njihovu kreativnost. U ovoj godini smo upravo za rad učeničkih zadruga povećali financijske sredstva i osigurali 37.000 eura jer ulaganje u našu mladost je ulaganje u svjetlu budućnost Zagrebačke županije“.
Na važnost kontinuiranog rada s učenicima ukazala je i voditeljica učeničke zadruge Vida Srednje škole Vrbovec, Marijana Radić:
„Na uskrsnom sajmu radimo već pet godina i učenici redovito sudjeluju u svim našim radionicama. Imamo sedam sekcija i jedna od najaktivnijih je sekcija kuharstva i sekcija kreativnosti, kreativna sekcija gdje se izrađuju ovakvi prigodni ukrasi te prehrambeni proizvodi koje naša zadruga nudi na svim sajmovima i na svim događanjima unutar lokalne zajednice i šire.“
Na području Zagrebačke županije trenutno djeluje 47 učeničkih zadruga u kojima sudjeluje oko 5400 učenika. Dvije zadruge djeluju pri centrima za odgoj i obrazovanje u Lugu Samoborskom i Velikoj Gorici, šest ih je u srednjim školama, dok su ostale u osnovnim školama.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.