VIDEO ‘Košarka u županiji gura jako dobro, ali brinu igrališta na kojima nema djece…’
Darko Ćopić, tajnik Košarkaškog saveza Zagrebačke županije, u novom izdanju serijala “Sport Zagrebačke županije” govori o trenutačnom stanju košarke u našim gradovima, o prošlosti, budućnosti, razlozima za zadovoljstvo, ali i za strepnju…
Košarkaška sezona koja se bliži kraj, gledajući iz perspektive sporta Zagrebačke županije, imala je ono što već dugo nije – pravo, istinsko rivalstvo!
Godinama su košarkaši Gorice bili za razinu ili dvije iznad svih ostalih klubova u županiji, u pojedinim sezonama odlazili su i do polufinala domaćeg prvenstva, ravnopravno su se nosili s velikim klubovima kao što su Zadar, Cibona i Split, a ostatak košarkaškog društva iz županije sve je to promatrao s ozbiljne distance.
Od prošlog ljeta stvari su se, međutim, promijenile. Gorica je ispala iz Premijer lige, završila u drugom rangu, a tu ju je dočekao – Samobor. S velikim Krunom Simonom u sastavu, sa sve angažiranijim vodstvom kluba, sa sve ozbiljnijim ambicijama. I eto odjedanput Samobora u izravnoj borbi s Goricom za mjesto u doigravanju Prve muške lige. Bila su to dva okršaja istinskih sportskih rivala, oba puta neizvjesna i dramatična, a poslužile su te utakmice i kao dobar povod da u serijalu “Sport Zagrebačke županije” ugostimo Darka Ćopića, već više od dva desetljeća tajnika Košarkaškog saveza Zagrebačke županije.
– Situacija u županijskoj košarci i više ne nego dobra. Naš Savez osnovan je 1997., a predsjednik Igor Mužina i ja vodimo ga već više od 20 godina. Mislim da funkcioniramo jako dobro, svi naši gradovi u Županiji imaju svoje klubove, pritom neki igraju s više, a neki s manje uspjeha, no nama je najvažnije da se što više djece bavi košarkom – kaže Ćopić, Velikogoričanin koji je svoje najljepše dane dao Radniku, a kasnije i Mediji.
Oprostio se baš na vrijeme da se uključi u županijsku košarkašku priču.
– Bio sam i jedan od osnivača saveza. Za prvog predsjednika izabran je nažalost pokojni Ivan Šilc iz Zaprešića, a za tajnika Zvonimir Majić, legenda jaskanske košarke, takođerpokojni… Od 2002. godine došlo je do promjene, ja sam postao tajnik, a gospodin Mužina predsjednik, što traje do danas. Imamo kontinuitet, imamo i financijsku podršku Županije i sportske Zajednice, što nam omogućava da provodimo razne programe, kako na razini županije, tako i u gradovima – priča Ćopić pa pojašnjava čime se savez točno bavi.
– Na sam rad klubova ne možemo utjecati, funkcioniramo tako da klubovi imaju apsolutnu autonomiju, a mi radimo svoje. Uz sve ostale lige, klubovi igraju i županijske lige u mlađim kategorijama, koje mi organiziramo. U periodima bez međužupanijskih natjecanja mi krećemo sa svojim ligama, kadetskom, mlađekadetskom, U-11 i U-13, što je priča koja traje već godinama.
Svake godine već dva desetljeća mladi košarkaši iz županije idu i na more.
– Već više od 20 godina organiziramo ljetni košarkaški kamp, koji je godinama bio na Velom Lošinju, a posljednjih nekoliko godina je u Crikvenici. Izuzev nacionalnoga kampa, bio je to jedan od najbrojnijih kampova u Hrvatskoj, prošle godine imali smo 97 košarkašica i košarkaša. Povezujemo druženje djece, kupanje na moru i igranje košarke. Gdje ćeš ljepše. Obično to bude krajem ljeta, to su svojevrsne pripreme za sezonu – pojašnjava Ćopić.
U Zagrebačkoj županiji trenutačno djeluje 11 klubova, a jedini grad u kojem se ne igra organizirana košarka je Sv. Ivan Zelina.
– Neki gradovi imaju po dva kluba, kao Velika Gorica, Samobor i Zaprešić, koji ima jedini naš ženski košarkaški klub, ŽKK Jabuku. Uz njih tu su i klubovi iz Jaske, Ivanića, Vrbovca, Sv. Nedelje… Samobor i Gorica su u Prvoj ligi, a ostali u A-2 ligi, izuzev Dugog Sela, koje je u B-1. Jaska i velikogorički Velgor nemaju seniore, ti klubove rade samo s mlađim uzrastima – prezentira tajnik saveza aktualnu situaciju.
Krenuli smo i u kratak pregled po klubovima i sredinama, a krenuti se opet moralo od Velike Gorice.
– Gorica je oduvijek bila perjanica košarke u županiji, iz jednostavnog razloga što klub dugo postoji, a grad ima najveći broj stanovnika. Nažalost, Goričani više nisu u najvišem rangu, no svako zlo za neko dobro. Brojni igrači napustili su klub, priliku su dobili neki mladi, pri čemu moram pohvaliti trenera Mirona Češkića, koji je par dana prije početka prvenstva preuzeo momčad i super iskoristio priliku, odradio je jako dobru sezonu – ističe Ćopić, pa se okreće u smjeru Samobora.
– Samobor je definitivno u usponu. Prije svega su se organizacijski pojačali, grad stoji iza kluba, a s mlađim kategorijama rade jako dobro. Velika je stvar što je Kruno Simon tamo, to je svakako važan detalj, znamo svi tko je i što je Đuks.
Zaprešićki Inter i košarkaši Ivanića također se ističu u radu s mladima, a isto se može reći i za Dugo Selo.
– U Ivaniću i Dugom Selu bivši igrači su jako vezani uz klub, svi su uključeni, a to je posebno važno. Dugo Selo, primjerice, igra u najnižem rangu, ali igra isključivo s domaćim igračima, sa svojim klincima, i vjerujemo da će u godinama pred nama samo rasti – kaže tajnik Ćopić.
Bilo bi sjajno kad bi malo narastao i interes djece za košarku, no to je već neka puno šira priča.
– Nije mi drago gledati uređena igrališta na svakom koraku kako zjape prazna. Nekad nisi mogao doći na red za hakl, a danas djece nema. Nažalost, puno se manje bave sportom, što ne vrijedi za nogomet i borilačke sportove. Oni su puni k’o šipak, a kod svih ostalih je slično. Osim možda u Zadru i Splitu, nigdje nema gužve na košarci… – zaključio je Ćopić.
Zagrebačka županija ove godine za kulturu izdvaja 664.500 eura, što je gotovo 50 % više nego lani. Novac ide za 260 različitih projekata, od muzeja i knjižnica do KUD-ova i samostalnih umjetnika. Prva tranša sredstava već je dodijeljena ustanovama čiji su osnivači gradovi i općine, turističkim zajednicama te Specijalnoj bolnici Gornja Bistra. Druga tranša, koja pokriva udruge i umjetnike, bit će isplaćena do kraja veljače.
Među projektima koji dobivaju potporu su Velikogorički brass festival, Samoborska glazbena jesen, aktivnosti u Muzeju Matije Skurjenija, oslikavanje javnih površina u Vrbovcu, recitali kajkavskog pjesništva u Zelini, kao i obnova fonda i zavičajnih zbirki svetonedeljske knjižnice. Županija financira i Jaska art festival, izložbe karikaturista u Ivanić-Gradu te retrospektivnu izložbu likovnih umjetnika u Dugom Selu.
Zamjenik župana Ervin Kolarec istaknuo je da kulturni djelatnici “nose kulturni i društveni život” te da Županija želi da građani aktivno sudjeluju u programima.
“Upravo su oni nosioci kulture na području Zagrebačke županije. U odnosu na prošlu godinu to je uvećanje za čak 220 tisuća eura i vjerujemo da ove programe i projekte koje smo financijski podržali, da će itekako biti interesantni našim žiteljima, da će oni ove kulturne ustanove posjećivati i da će na kvalitetan način moći upotpuniti svoje slobodno vrijeme”, rekao je Kolarec.
Ulaganja je komentirao i Željko Barun, zamjenik gradonačelnika grada Zaprešića.
“Želim zahvaliti Zagrebačkoj županiji što je prvenstveno se odlučila da u ovom našem prelijepom gradu Zaprešiću dodijeli ove ugovore za naše kulturne djelatnike. To nam znači da bi naši kulturnjaci mogli što kvalitetnije raditi svoje programe koje su planirali provesti u djelo te našim građanima prikazati čime se sve oni bave i što treba čuvati u našem gradu”.
Zagrebačka županija zaslužila je ulazak u utrku za naslov Europske regije sporta 2027., čijim bi osvajanjem osvojila priznanje najatraktivnije regije u razvoju sporta i promicanju zdravog načina života u Europi.
Partner udruženja ACES iz Bruxellesa, Berislav Čižmek, danas je uručio certifikat o prihvaćanju kandidature zamjeniku župana Ervinu Kolarecu.
– Ovim aktom Zagrebačka županija dokazuje svoju sposobnost ispunjavanja svih kriterija za ulazak u završnu fazu izbora za Europsku regiju sporta 2027. Nastavit ćemo kontinuirano pratiti razvoj i kvalitetu sportskih programa i infrastrukture u tekućoj godini – rekao je Čižmek te istaknuo kako će posebna pažnja biti posvećena dostupnosti sporta svim građanima, zajedničkom djelovanju županije i lokalnih zajednica te dugoročnoj održivosti sportskih politika.
Zagrebačka županija u 2026. godini izdvaja rekordnih 2,5 milijuna eura za razvoj i rad sportskih saveza i klubova, školski sport, parasport, sportsku rekreaciju, nagrađivanje uspješnih sportaša te organizaciju velikih sportskih događanja te za izgradnju i obnovu sportskih dvorana, igrališta i terena. Također je odobreno 88,4 milijuna eura bespovratnih sredstava iz NPOO-a za gradnju i dogradnju školskih objekata.
– Kontinuiranim ulaganjima pokazujemo da sport u Zagrebačkoj županiji nije trošak, nego ulaganje u zdravlje i kvalitetu života građana. Vjerujem da će naš rad, rezultati i energija naših sportaša biti prepoznati i nagrađeni ovim europskim priznanjem – rekao je Kolarec, ističući da Zagrebačka županija ima sve što je potrebno za osvajanje titule Europske regije sporta 2027.
Završna odluka i svečana dodjela priznanja održat će se krajem 2027. godine u Europskom parlamentu u Bruxellesu.
Zagrebačka županija ponovno se svrstava među ključne poticatelje razvoja gospodarstva Republike Hrvatske.
Prema podacima s kraja prošle godine, najviše trgovačkih društava, obrta i slobodnih zanimanja, odmah nakon Grada Zagreba, bilježe Splitsko-dalmatinska, Primorsko-goranska, Istarska, Zagrebačka, Osječko-baranjska te Zadarska županija, koje se izdvajaju kao vodeće gospodarske sredine u zemlji.
Udio veći od 5 % registriranih pravnih osoba ostvaruju Primorsko-goranska (7,8%), Istarska (7,2%) i Zagrebačka županija (6,8%), koje isti poredak drže i prema broju fizičkih osoba.
Važno je istaknuti kako je Zagrebačka županija na kraju prošle godine imala je 17.467 registriranih i 13.281 aktivnih pravnih osoba, uz gotovo 13 tisuća trgovačkih društava te više od 6.300 obrta i slobodnih zanimanja.
Prema strukturi vlasništva na razini županija, najveći udio subjekata u privatnom vlasništvu bilježi Grad Zagreb (87,7 %), potom Istarska (84,9 %) i Zagrebačka županija (84,5 %).
Trgovina na malo, Ostale uslužne djelatnosti i Građevinarstvo čine top tri djelatnosti u pogledu zastupljenosti registriranih i aktivnih subjekata. Slijede ih Prerađivačka industrija te Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti.
Biti dijete u ratu znači živjeti u strahu kad bi svijet trebao biti pun igre i osmijeha, ali rat često krade tu nevinu radost.
Stoga je za 30-ero djece iz ratom pogođenih područja u Ukrajini, Zagrebačka županija drugu godinu zaredom organizirala je boravak na bazenima Specijalne bolnice Naftalan u Ivanić-Gradu.
Boravak je dio projekta međunarodne razvojne suradnje „Vratimo život bez mina!“, u sklopu javnog poziva Ministarstva vanjskih i europskih poslova, koji ima za cilj psihosocijalno osnaživanje djece iz Ukrajine tijekom njihovog višednevnog boravka u Hrvatskoj.
Zamjenik župana Damir Tomljenović pozdravio je djecu i istaknuo kako projekt omogućuje barem jedan bezbrižan dan djeci čiji su roditelji stradali u ratu. Đurđa Adlešič iz Udruge Hrvatska pomaže zahvalila je Zagrebačkoj županiji na dugogodišnjoj suradnji, istaknuvši da djeca u dobi od 9 do 14 godina osam dana borave u Hrvatskoj uz pratitelje iz Ukrajine radi sigurnosti i organizacije.
Zagrebačka županija objavila je javni natječaj vrijedan 100 tisuća eura namijenjen financiranju programa i projekata udruga proizašlih iz Domovinskog rata, a prijave su otvorene do 25. veljače 2026. godine.
Cilj natječaja je osnažiti rad udruga proizašlih iz Domovinskog rata na području Zagrebačke županije kroz programe i projekte usmjerene na socijalno i psihološko osnaživanje hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji, unaprjeđenje skrbi za socijalno ugrožene i teško bolesne branitelje te promicanje vrijednosti Domovinskog rata.
Iznos financijske potpore po pojedinom programu/projektu može biti od najmanje 700 do najviše 11 tisuća eura. Programi i projekti moraju biti besplatni za krajnje korisnike, namijenjeni stanovnicima Zagrebačke županije te se mogu provoditi u razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca 2026. godine. Uz to, prijave moraju obuhvaćati prioritetne aktivnosti, s jasno definiranim područjem provedbe i ciljnom skupinom korisnika.
Tekst javnog natječaja, upute za prijavitelje i prijavni obrasci nalaze se ovdje.