VIDEO ‘Košarka u županiji gura jako dobro, ali brinu igrališta na kojima nema djece…’
Darko Ćopić, tajnik Košarkaškog saveza Zagrebačke županije, u novom izdanju serijala “Sport Zagrebačke županije” govori o trenutačnom stanju košarke u našim gradovima, o prošlosti, budućnosti, razlozima za zadovoljstvo, ali i za strepnju…
Košarkaška sezona koja se bliži kraj, gledajući iz perspektive sporta Zagrebačke županije, imala je ono što već dugo nije – pravo, istinsko rivalstvo!
Godinama su košarkaši Gorice bili za razinu ili dvije iznad svih ostalih klubova u županiji, u pojedinim sezonama odlazili su i do polufinala domaćeg prvenstva, ravnopravno su se nosili s velikim klubovima kao što su Zadar, Cibona i Split, a ostatak košarkaškog društva iz županije sve je to promatrao s ozbiljne distance.
Od prošlog ljeta stvari su se, međutim, promijenile. Gorica je ispala iz Premijer lige, završila u drugom rangu, a tu ju je dočekao – Samobor. S velikim Krunom Simonom u sastavu, sa sve angažiranijim vodstvom kluba, sa sve ozbiljnijim ambicijama. I eto odjedanput Samobora u izravnoj borbi s Goricom za mjesto u doigravanju Prve muške lige. Bila su to dva okršaja istinskih sportskih rivala, oba puta neizvjesna i dramatična, a poslužile su te utakmice i kao dobar povod da u serijalu “Sport Zagrebačke županije” ugostimo Darka Ćopića, već više od dva desetljeća tajnika Košarkaškog saveza Zagrebačke županije.
– Situacija u županijskoj košarci i više ne nego dobra. Naš Savez osnovan je 1997., a predsjednik Igor Mužina i ja vodimo ga već više od 20 godina. Mislim da funkcioniramo jako dobro, svi naši gradovi u Županiji imaju svoje klubove, pritom neki igraju s više, a neki s manje uspjeha, no nama je najvažnije da se što više djece bavi košarkom – kaže Ćopić, Velikogoričanin koji je svoje najljepše dane dao Radniku, a kasnije i Mediji.
Oprostio se baš na vrijeme da se uključi u županijsku košarkašku priču.
– Bio sam i jedan od osnivača saveza. Za prvog predsjednika izabran je nažalost pokojni Ivan Šilc iz Zaprešića, a za tajnika Zvonimir Majić, legenda jaskanske košarke, takođerpokojni… Od 2002. godine došlo je do promjene, ja sam postao tajnik, a gospodin Mužina predsjednik, što traje do danas. Imamo kontinuitet, imamo i financijsku podršku Županije i sportske Zajednice, što nam omogućava da provodimo razne programe, kako na razini županije, tako i u gradovima – priča Ćopić pa pojašnjava čime se savez točno bavi.
– Na sam rad klubova ne možemo utjecati, funkcioniramo tako da klubovi imaju apsolutnu autonomiju, a mi radimo svoje. Uz sve ostale lige, klubovi igraju i županijske lige u mlađim kategorijama, koje mi organiziramo. U periodima bez međužupanijskih natjecanja mi krećemo sa svojim ligama, kadetskom, mlađekadetskom, U-11 i U-13, što je priča koja traje već godinama.
Svake godine već dva desetljeća mladi košarkaši iz županije idu i na more.
– Već više od 20 godina organiziramo ljetni košarkaški kamp, koji je godinama bio na Velom Lošinju, a posljednjih nekoliko godina je u Crikvenici. Izuzev nacionalnoga kampa, bio je to jedan od najbrojnijih kampova u Hrvatskoj, prošle godine imali smo 97 košarkašica i košarkaša. Povezujemo druženje djece, kupanje na moru i igranje košarke. Gdje ćeš ljepše. Obično to bude krajem ljeta, to su svojevrsne pripreme za sezonu – pojašnjava Ćopić.
U Zagrebačkoj županiji trenutačno djeluje 11 klubova, a jedini grad u kojem se ne igra organizirana košarka je Sv. Ivan Zelina.
– Neki gradovi imaju po dva kluba, kao Velika Gorica, Samobor i Zaprešić, koji ima jedini naš ženski košarkaški klub, ŽKK Jabuku. Uz njih tu su i klubovi iz Jaske, Ivanića, Vrbovca, Sv. Nedelje… Samobor i Gorica su u Prvoj ligi, a ostali u A-2 ligi, izuzev Dugog Sela, koje je u B-1. Jaska i velikogorički Velgor nemaju seniore, ti klubove rade samo s mlađim uzrastima – prezentira tajnik saveza aktualnu situaciju.
Krenuli smo i u kratak pregled po klubovima i sredinama, a krenuti se opet moralo od Velike Gorice.
– Gorica je oduvijek bila perjanica košarke u županiji, iz jednostavnog razloga što klub dugo postoji, a grad ima najveći broj stanovnika. Nažalost, Goričani više nisu u najvišem rangu, no svako zlo za neko dobro. Brojni igrači napustili su klub, priliku su dobili neki mladi, pri čemu moram pohvaliti trenera Mirona Češkića, koji je par dana prije početka prvenstva preuzeo momčad i super iskoristio priliku, odradio je jako dobru sezonu – ističe Ćopić, pa se okreće u smjeru Samobora.
– Samobor je definitivno u usponu. Prije svega su se organizacijski pojačali, grad stoji iza kluba, a s mlađim kategorijama rade jako dobro. Velika je stvar što je Kruno Simon tamo, to je svakako važan detalj, znamo svi tko je i što je Đuks.
Zaprešićki Inter i košarkaši Ivanića također se ističu u radu s mladima, a isto se može reći i za Dugo Selo.
– U Ivaniću i Dugom Selu bivši igrači su jako vezani uz klub, svi su uključeni, a to je posebno važno. Dugo Selo, primjerice, igra u najnižem rangu, ali igra isključivo s domaćim igračima, sa svojim klincima, i vjerujemo da će u godinama pred nama samo rasti – kaže tajnik Ćopić.
Bilo bi sjajno kad bi malo narastao i interes djece za košarku, no to je već neka puno šira priča.
– Nije mi drago gledati uređena igrališta na svakom koraku kako zjape prazna. Nekad nisi mogao doći na red za hakl, a danas djece nema. Nažalost, puno se manje bave sportom, što ne vrijedi za nogomet i borilačke sportove. Oni su puni k’o šipak, a kod svih ostalih je slično. Osim možda u Zadru i Splitu, nigdje nema gužve na košarci… – zaključio je Ćopić.
Zagrebačka županija dobila je 517 tisuća eura bespovratnih sredstava za potporu sporta djece i mladih, što će omogućiti plaće za 45 trenera te nabavu sportske opreme u vrijednosti od 180 tisuća eura. Sredstva su osigurana iz Programa razvoja sporta od interesa za lokalne zajednice za 2026. godinu, a ugovore je dodijelio ministar turizma i sporta Tonči Glavina.
“Kontinuiranom potporom županijskim sportskim zajednicama snažno jačamo sport djece i mladih u cijeloj Hrvatskoj. Od kada smo započeli s ovim sufinanciranjem 2023. godine osigurali smo ukupno 23 milijuna eura, kojima je sufinancirana oprema za gotovo 590.000 djece i plaće za više od 2.800 trenera”, rekao je ministar Glavina.
Predsjednik Zajednice športskih udruga i saveza Zagrebačke županije, Vladimir Bregović, istaknuo je da su sredstva namijenjena direktno onima koji rade na terenu s djecom i mladima. Zajednica je ovo sufinanciranje osigurala već treću godinu zaredom, a prošle godine obuhvatila je 38 trenera i opremu vrijednu 148 tisuća eura.
Ove godine su se programu pridružile sve županijske sportske zajednice u Hrvatskoj, ukupno 21, a dodijeljeno je 8,6 milijuna eura u rasponu od 215 tisuća do 715 tisuća eura po županiji. Raspodjela sredstava temelji se na indeksu razvijenosti, broju članica, sportskih klubova, mladih sportaša te djece s posebnim potrebama. Uz nacionalna sredstva, Zajednica će koristiti i dva milijuna eura iz proračuna Zagrebačke županije za 2026. godinu.
Zgrada suda u Zaprešiću danas je službeno otvorena nakon cjelovite obnove vrijedne 4,4 milijuna eura, financirane iz decentraliziranih sredstava Zagrebačke županije. Objekt je obnovljen nakon oštećenja u potresu te je konstruktivno ojačan i energetski unaprijeđen.
Otvorenju su prisustvovali potpredsjednik Vlade i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić, ministar pravosuđa i uprave Damir Habijan te potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, koji je i stanovnik Zaprešića, kao i župan Zagrebačke županije Stjepan Kožić te gradonačelnik Zaprešića Željko Turk.
Gradonačelnik Turk najavio je kako će se do jeseni u obnovljenu zgradu preseliti i zaprešićka Gradska uprava, čime će se gradske i pravosudne institucije ponovno objediniti na jednoj lokaciji. Grad Zaprešić financirao je i uređenje vanjskog prostora Trga žrtava fašizma, a u tijeku su i završni radovi na obnovi višestambenih zgrada.
Župan Stjepan Kožić naveo je kako je Zagrebačka županija kroz decentralizirana sredstva ugovorila 126 projekata obnove ukupne vrijednosti 51 milijun eura, od kojih je 109 u potpunosti završeno. U Zaprešiću su, uz sud, obnovljeni i prostori Pučkog otvorenog učilišta, a ukupna vrijednost projekata u gradu iznosi 7,7 milijuna eura.
Ministar Branko Bačić istaknuo je da je u obnovu nakon zagrebačkog i petrinjskog potresa do sada uloženo 4,3 milijarde eura, što uključuje zgrade javne namjene na 14 tisuća lokacija te oko 55 tisuća stambenih jedinica. Završetak obnove na području cijele Hrvatske planira se do 2030. godine. Također, ministar Damir Habijan govorio je o ulaganjima u pravosudnu infrastrukturu vrijednima 400 milijuna eura te najavio projektiranje Trga pravde u Velikoj Gorici.
Otvorenju su nazočili i predsjednik Županijske skupštine Zagrebačke županije Mato Čičak te potpredsjednik Skupštine Goran Navoj.
Zagrebačka županija u 2026. godini ulaže rekordnih 2,5 milijuna eura u sport, što je porast od 840 tisuća eura u odnosu na prošlu godinu. Sredstva su namijenjena klubovima, školskim natjecanjima, parasportu te programima sportske rekreacije, a dio će se koristiti i za nagrađivanje uspješnih sportaša i organizaciju velikih događaja.
Ugovore ukupne vrijednosti 2,4 milijuna eura dodijelio je zamjenik župana Ervin Kolarec predstavnicima nekoliko županijskih sportskih saveza. Najveći iznos, više od 2 milijuna eura, odlazi Zajednici športskih udruga i saveza Zagrebačke županije koja okuplja 680 klubova i preko 20.000 sportaša. Savez također koristi dodatnih pola milijuna eura iz resornog ministarstva za plaće trenera i nabavu opreme.
Školski sportski savez dobio je 175 tisuća eura za organizaciju 54 županijska natjecanja, dok će parasport dobiti 86 tisuća eura, što je 25 % više nego lani. Fokus parasportaša je priprema za Paraolimpijske igre u Los Angelesu, podsjetio je predsjednik saveza Darko Matić. Po prvi puta sredstva su dodijeljena i Savezu sportske rekreacije „Sport za sve“, 100 tisuća eura ide na programe besplatne rekreacije za sve građane, s naglaskom na mlade i starije.
Uz sport, Županija je osigurala i 171 tisuću eura za Zajednicu tehničke kulture, koja podržava formalno obrazovanje i potiče učenike na upis tehničkih zanimanja.
Zagrebačka županija objavila je prijedlog liste kandidata za stipendije za školsku godinu 2025./2026. Ukupno je predviđeno 45 stipendija za učenike i 30 za studente.
Za učenike se 20 stipendija dodjeljuje prema kriteriju izvrsnosti, uključujući do tri stipendije za glazbena zanimanja, dok se 25 stipendija dodjeljuje prema socijalnom kriteriju, od čega do deset za deficitarna zanimanja. Kod studenata, 15 stipendija ide izvrsnim studentima (do tri za glazbena zanimanja), a još 15 prema socijalnom kriteriju.
Kandidati koji žele uložiti prigovor imaju osam dana od objave liste, zaključno s četvrtkom, 22. siječnja, da to učine isključivo u pisanom obliku. Nakon isteka roka, župan će donijeti odluku o prigovorima, a povjerenstvo konačnu listu stipendista.
Zimska služba Zagrebačke županije poručuje vozačima: ceste su prohodne, ali oprez je nužan
Unatoč obilnim padalinama, sve županijske ceste su prohodne, angažirano je svih 28 ekipa, a vozače se poziva na oprez i prilagodbu vožnje zimskim uvjetima.
Obilne snježne padaline koje su posljednja dva dana zahvatile Zagrebačku županiju stavile su zimsku službu u puni pogon, no prema službenim podacima, prometni kolaps je izbjegnut. Sve ceste u nadležnosti Županijske uprave za ceste Zagrebačke županije trenutačno su prohodne, a čišćenje i posipavanje odvija se pojačanim intenzitetom na cijelom području.
Na snazi je treći stupanj pripravnosti, što znači da je na terenu svih 28 ekipa zimske službe raspoređenih kroz sedam mjesta pripravnosti, uključujući Veliku Goricu. Kako ističu iz Županijske uprave za ceste, raspolaže se dovoljnim količinama soli i sipine, a logistika za sada funkcionira bez poteškoća. U samo dva dana intenzivnog snježenja održavano je više od 1.200 kilometara županijskih i lokalnih cesta, pri čemu je potrošeno oko 880 tona soli i više od 400 kubičnih metara sipine. Radove zimskog održavanja provode Županijske ceste Zagrebačke županije, koje koordiniraju aktivnosti kroz stožer zimske službe.
Iz nadležnih službi apeliraju na vozače da budu strpljivi i odgovorni, brzinu i način vožnje potrebno je prilagoditi uvjetima na cestama, držati razmak između vozila i ne kretati na put bez propisane zimske opreme.
Zimsko održavanje provodi se prema unaprijed definiranim razinama prednosti cesta, što znači da se najprometnije prometnice čiste prve i u duljem dnevnom razdoblju, dok su na cestama manjeg prometnog značaja mogući povremeni zastoji, osobito tijekom noći ili u slučaju jačeg snijega.
Za zimsku sezonu 2025./2026. Zagrebačka županija osigurala je ukupno 5.000 tona soli i isto toliko kubičnih metara sipine, a za provedbu programa zimskog održavanja izdvojeno je 2,6 milijuna eura.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.
Sportprije 1 dan
prometprije 5 dana
prometprije 2 dana
HOTNEWSprije 4 dana