VIDEO Jelena, kraljica badmintona: ‘Kad mi je teško, razmišljam o LA-u…’
U novom nastavku serijala “Sport Zagrebačke županije” gostovala je Jelena Buchberger, peterostruka prvakinja Hrvatske u badmintonu, djevojka s Galženice, sportašica koja sanja da će uspjeti u onome u čemu još nitko nije…
Tata Josip počeo se rekreativno baviti badmintonom, pa je sa sobom odlučio voditi i svoju djecu. Nešto stariji Lucija i Vito brzo su se zaljubili u badminton, željeli su i oni probati, ali posebna “vatra” gorjela je u najmlađem djetetu, kćerkici Jeleni.
– Imala sam tad šest ili sedam godina, tu negdje, i mogu vam reći da mi se badminton na prvu i nije baš svidio. Bila sam najmlađa u toj mojoj grupi i moram priznati da sam bila pravi mali vrag, ha, ha… Nije nikome tamo bilo lako sa mnom, ali malo po malo sam se i ja “navukla” na badminton. Uvijek sam igrala protiv starijih od sebe, a danas mislim da je to bilo ključno na putu do ovoga gdje sam u ovom trenutku – ispričala je Jelena Buchberger gostujući u serijalu “Sport Zagrebačke županije”.
Danas Jelena ima 19 godina, a već je peterostruka prvakinja Hrvatske. Posljednje dvije godine pripala joj je i nagrada za najbolju sportašicu Velike Gorice, a u međuvremenu je završio i juniorski staž, pa je djevojka s Galženice ušla u novu fazu svoje karijere.
– Prijelaz iz juniora u seniore nije jednostavan, protivnici su neusporedivo teži i zahtjevniji, ali u osnovi je sve ostalo isto. Radim, treniram, dajem sve od sebe, a krenuli smo i na međunarodne turnire, na kojima se skupljaju bodovi koji omogućuju da se ode na višu razinu turnira – govori simpatična, uvijek nasmijana Jelena.
Prije nekoliko dana vratila se iz Portugala, sudjelovala je na jako turniru na kojem je trebalo proći četiri kola kvalifikacija da bi se uopće došlo do glavnog turnira.
– Izgubila sam u drugom kolu kvalifikacija, što je s obzirom na protivnicu koja me dopala bilo i očekivano u ovoj fazi, ali u svakom slučaju sam stekla novo iskustvo. Puno će mi to pomoći na svakom sljedećem turniru – uvjerena je najbolja hrvatska badmintonašica.
Svoju prvu medalju, priznaje, više ni ne pamti, ali zna da je kolekcija iznimno bogata. Bila je drugi razred srednje škole kad je prvi put postala prvakinja države.
– To je stvarno bilo šokantno za sve, pa tako i za mene. Sjećam se da sam u to finale ušla potpuno rasterećeno, jer igrala sam protiv djevojke koja je u tom trenutku šest puta bila prvakinja Hrvatske, ali u jednom trenutku shvatila sam da ja to mogu. Posebno pamtim posljednja dva poena iz tog finala, kao i osjećaj koji me preplavio kad je sve završilo. To su stvari koje ostaju u sjećanju – pamti te lijepe trenutke Jelena.
U godinama koje su slijedile njezina dominacija samo se pojačavala, postajala sve izraženija, što samu Jelenu ni najmanje ne veseli.
– Iskreno, konkurencija u Hrvatskoj nije osobita. Na tim državnim prvenstvima bude desetak cura, treba se i tu potruditi da bi se došlo do pobjeda, ali to je, realno, kvalitetom daleko čak i od najslabijih međunarodnih turnira. Ne znam racionalno objasniti zašto je to tako, zašto nema više interesa za sport za koji kažu da je jedan od najbržih na svijetu, kojim se bave milijuni ljudi u cijelome svijetu, ali definitivno bi to moglo biti puno bolje – vjeruje Jelena.
Ispada tako da su državna prvenstva, kao i titule prvakinje države, zapravo samo odrađivanje posla. Ono pravo događa se izvan naših granica, u njezinu slučaju diljem Europe.
– U Aziji još nisam bila, ali proputovala sam gotovo cijelu Europu s badmintonom, a bili smo i u Maroku na jednom turniru. Želja mi je otići i na neki od turnira u Aziji, jer to je zapravo sami vrh. Jako dobar badminton igra se i u Kini, i u Japanu, i u Koreji, i u Indiji… Azijati su genetski idealni za badminton, rekla bih da je u tome tajna njihove uspješnosti, ali naravno da ima nešto i do rada, treniranja. Ja treniram dvaput dnevno, jako puno sam u dvorani, ali njihovi treninzi još su duži, jači, intenzivniji… – objašnjava Jelena.
Bilo je pokušaja da se treneri iz Azije dovedu u Hrvatsku, da pomognu našim natjecateljima napraviti dodatan iskorak, ali sve to treba i platiti. A u svijetu badmintona novca nema previše, koliko god se trudili i u savezu i u Hrvatskom olimpijskom odboru. I zato Jeleni preostaje samo raditi još jače i ozbiljnije, pod vodstvom svog prvog i jedinog trenera Nevena Rihtara.
– Da nije bilo Nevena, sasvim sigurno ne bi bilo ni mene na ovoj razini. Rekla bih da imamo odnos kao tata i kćer, jer ipak smo zajedno od kad sam bila dijete, doslovno od prvog dana kad sam ušla u dvoranu. Znali smo, naravno, imati i teške trenutke, bude dana kad ni on ni ja nismo u najboljoj formi, ali uvijek nađemo način kako odraditi zamišljeno na najbolji mogući način. I on se dodatno educira, radi na sebi, što pomaže i meni, a ja mu na svemu mogu biti samo zahvalna.
U individualnom sportu ponekad se nije lako nositi sa samim sobom, ali Jelena Buchberger pronašla je način.
– Nisam tip koji bi funkcionirao u ekipnom sportu, puno više odgovara mi biti sama, voditi brigu isključivo o sebi, ali to ponekad i nije lako. Međutim, uvijek kad mi je teško, razmišljam o nastupu na Olimpijskim igrama! To mi je san, velika želja i cilj, budući da hrvatski badminton nikad nije imao predstavnika na Igrama. Osobno vjerujem da je moguće to ostvariti već u Los Angelesu 2028., iako sam svjesna da je put do tamo jako težak. Treba skupljati bodove, igrati i vjerovati, a ja o tome razmišljam doslovno svaki dan – kaže Jelena.
I što čovjek drugo može nego poželjeti joj da uspije. Da put koji je počeo na našoj Galženici dobije i postaju zvanu LA…
VIDEO Josip Mučnjak izbliza: Kako mi je rukomet “zamijenio” nogomet…
Dugogodišnji predsjednik ŽRK Udarnika Josip Mučnjak dobitnik je Povelje Zagrebačke županije, a u posebnom videu objasnio je kako je iz svijeta nogometa prešao u svijet ženskog rukometa…
U svijetu velikogoričkog sporta jako je dobro poznato ime Josipa Mučnjaka. U nogometnim krugovima dugo su ga najuže povezivali s NK Udarnikom, u kojem je prošao sve što se može proći u okviru jednoga takvoga kluba, ali posljednja dva desetljeća u nekom je drugom điru. Točnije, u rukometnom điru…
I ponovno je uspješan, aktivan, ponosan na učinjeno. Nekoć je odgajao mlade generacije kao trener u omladinskoj školi NK Udarnika, u praktički svim selekcijama, a u nekoliko navrata bio je i trener seniorske momčadi. Uz to, u klubu je obnašao i brojne druge funkcije, nudio svoju energiju, znanje, vještine i osobni integritet. Sve to u posljednjih nekoliko predsjedničkih mandata čini i u Ženskom rukometnom klubu Udarnik, jedinim klubom na ovome svijetu koji i dalje nosi to ime.
Josip Mučnjak je skroman čovjek, s obje noge na zemlji, ali i vrlo racionalan sportski djelatnik. Jedan od onih koji neće “lupati” obećanja, nego će ispunjavati ono što se dogovori. Tako funkcionira kad su u pitanju seniorke, članice drugog ranga hrvatskog rukometa, ali pogotovo kad je riječ o mlađim uzrastima, koji su na poseban način ponos ovoga kluba.
Godine su prošle u svemu tome, točnije desetljeća, pa polako dolazi vrijeme da neki drugi ljudi pokušaju biti barem dio onoga što je Josip Mučnjak bio u razdoblju iza nas. Najave kažu da će uskoro napustiti funkciju predsjednika ŽRK Udarnika, a taj važan trenutak prepoznali su i u Zagrebačkoj županiji. Mučnjak je tako dobio Povelju Zagrebačku županije za svojih 50 aktivnih sportskih godina, a dobio je i video uradak snimljen tim povodom…
Turistička zajednica Zagrebačke županije raspisala je javni natječaj za izbor najboljeg domaćina 2025. godine, s ciljem promicanja kvalitete i autentičnosti obiteljskog smještaja. Natječaj je otvoren do 4. rujna, a prijaviti se mogu 33 iznajmljivača iz županije koji već nose oznaku Vaš domaćin/Local Host, prestižnu oznaku koja jamči poseban i održiv turistički doživljaj Hrvatske.
Oznaka „Vaš domaćin“ je simbol predanosti, topline i lokalnog identiteta. Njezini nositelji su privatni iznajmljivači koji nude više od smještaja, koji s gostima dijele priče, običaje, recepte i preporuke iz prve ruke.
Kao dio projekta koji su pokrenuli Hrvatska turistička zajednica i Ministarstvo turizma i sporta, oznaka domaćinima donosi vidljivost i tržišnu prednost. Njihovi objekti promoviraju se kroz nacionalne i međunarodne kampanje, a sve to doprinosi i impresivnim rezultatima. U prvih sedam mjeseci 2025. broj noćenja domaćih turista porastao je za 10 %, dok je ukupni broj noćenja premašio 2019. za čak 35 %.
Direktorica TZ Zagrebačke županije, Ivana Alilović, naglašava da je cilj nagraditi one koji gostima nude više od ključeva. “Ovaj natječaj predstavlja našu posvećenost podizanju kvalitete turističke ponude Zagrebačke županije. Želimo istaknuti one domaćine koji svojim gostima pružaju više od običnog smještaja, oni dijele priče, tradiciju i dušu naše destinacije. Oznaka Vaš domaćin/Local Host jamči gostima da će doživjeti pravo hrvatsko gostoprimstvo u autentičnom obiteljskom okruženju”, poručila je.
Kriteriji su jasni, ali ne i laki. Traži se autentičnost, gostoljubivost, održivost, kvalitetna komunikacija i kontinuirano usavršavanje. Prijave se zaprimaju isključivo elektronički na adresu [email protected], do 4. rujna u 23:59 sati, uz ispunjeni obrazac i (po mogućnosti) vizualne materijale. Prijavni obrazac možete naći ovdje.
Najbolji domaćin Zagrebačke županije bit će proglašen 20. studenog 2025. na Danima hrvatskog turizma, dok će nacionalni pobjednik, onaj tko uistinu predstavlja lice i srce hrvatskog turizma,cbiti otkriven dan kasnije u svečanom prijenosu na HRT-u.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom
Jedna karta za vlak, tramvaj i autobus na području tri županije? Projekt ide dalje
„Želimo potvrditi da ono što smo do sada radili nije bilo uzalud, već da je riječ o sustavnim pripremama za jedinstvenu kartu i povezani javni prijevoz“.
Na radnom sastanku održanom u Zaboku, župani Zagrebačke i Krapinsko-zagorske županije te gradonačelnik Zagreba složili su se da projekt integriranog prijevoza ide dalje! Cilj je uvođenje jedinstvene karte kojom bi građani mogli putovati vlakom, tramvajem i autobusom na području cijele zagrebačke aglomeracije. Prvi konkretni korak očekuje se krajem srpnja, kada će tročlano izaslanstvo s jasnim zahtjevima sjesti za stol s potpredsjednikom Vlade i ministrom prometa Olegom Butkovićem.
Iako se o integriranom prijevozu govori već godinama, čini se da je projekt napokon došao do točke u kojoj bi mogao postati opipljiv za svakodnevne putnike. „Došlo je vrijeme da proširimo ovaj projekt i učinimo ga jasno vidljivim na cijelom prostoru Zagrebačke i Krapinsko-zagorske županije te Grada Zagreba. Želimo potvrditi da ono što smo do sada radili nije bilo uzalud, već da je riječ o sustavnim pripremama za jedinstvenu kartu i povezani javni prijevoz“, poručio je župan Zagrebačke županije Stjepan Kožić. Također istaknuo je kako bi realizacijom ovog projekta došlo do smanjenja prometnih gužvi, što dalje može i pozitivno utjecati na klimatske promjene.
Njegov kolega iz Krapinsko-zagorske županije, Željko Kolar, najavio je da će sastanak s ministrom Butkovićem biti ključan. „Mi ćemo doći s konkretnim zahtjevima oko nastavka projekta čiji je krajnji cilj uvođenje jedne karte za putnike koja bi vrijedila za područje cijele Zagrebačke i Krapinsko – zagorske županije te Grada Zagreba, a neovisno o kakvoj vrsti prijevoza se radi, autobus, tramvaj ili vlak. Od toga nećemo odustati i smatramo da je upravo sada pravo vrijeme za realizaciju tog projekta“, rekao je Kolar.
Gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević istaknuo je da je do sada izrađena čitava serija strateških dokumenata i studija, no sada je vrijeme za akciju, prije svega infrastrukturnu. Fokus je, kaže, na ulaganjima u željeznicu kao ključnom nositelju međugradskog prijevoza. „Bez bolje željeznice nema ni boljeg javnog prijevoza u cjelini“, rekao je Tomašević, dodavši kako je važno i uskladiti vozne redove svih prijevoznika kako bi sustav bio funkcionalan.
Ako se planovi potvrde i financijska sredstva osiguraju, već u bliskoj budućnosti građani triju županija mogli bi putovati jednostavnije, brže i jeftinije. S jednom kartom, jednim sustavom i boljim javnim prijevozom za sve.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom
U godini koja je Hrvatskoj donijela ukupno 32.069 živorođenih beba, što je 101 manje nego 2023., Zagrebačka županija ide u suprotnom smjeru, piše Župan.hr. Porast od 1,5 %, odnosno 40 beba više nego lani, pozicionira je među osam hrvatskih županija koje bilježe pozitivan trend u natalitetu.
U društvu županija poput Splitsko-dalmatinske (+193), Zadarske (+64), Šibensko-kninske (+61) i Požeško-slavonske (+46), Zagrebačka županija ističe se kao jedina kontinentalna regija s većim brojem novorođenih, osim manjih porasta u Koprivničko-križevačkoj i Bjelovarsko-bilogorskoj. U isto vrijeme, Hrvatska je ušla u još jednu godinu s negativnim prirodnim prirastom. Sa stopom nataliteta od 8,3 i stopom mortaliteta od 13,2, ukupni prirodni prirast pao je na -19.011 osoba. Vitalni indeks iznosi tek 62,8, što znači da se na svakih 100 umrlih rodi samo 63 djece.
Iako podaci izgledaju obeshrabrujuće, Zagrebačka županija, kao i još nekoliko županija s blagim porastom, dokazuje da pomaci postoje. S obzirom na blizinu Zagreba i činjenicu da mnogi mladi parovi iz metropole gravitiraju prema okolnim mjestima, moguće je da županija profitira od “bijega u predgrađe”, gdje su uvjeti stanovanja povoljniji. Zanimljivo je i kako brojke iz Matice rođenih pokazuju da je u Krapinsko-zagorskoj županiji zabilježen velik porast upisanih beba, iako je stvarni broj rođenih iz te županije manji. To otkriva migraciju rodilja prema zabočkoj bolnici, što dodatno komplicira lokalne statistike.
Na nacionalnoj razini, broj umrle dojenčadi u 2024. godini smanjen je s 3,9 na 3,2 na 1.000 živorođenih. Najniža stopa umrle dojenčadi zabilježena je u Zadarskoj (0,7), a najviša u Dubrovačko-neretvanskoj županiji (6,8).
Dok Hrvatska i dalje korača prema demografskoj zimi, Zagrebačka županija pokazuje da i najmanji pozitivni pomaci mogu biti vrijedni pažnje. Porast broja novorođenih ne znači kraj negativnih trendova, ali može poslužiti kao indikator potencijala, osobito u županijama koje postaju sve poželjnije za obiteljski život.
Zagrebačka županija među liderima po doseljavanju! “Gradimo županiju u kojoj je lijepo živjeti i poslovati”
S više od 5.900 doseljenih iz inozemstva i najvećim međužupanijskim migracijskim saldom u Hrvatskoj, Zagrebačka županija sve više postaje novo središte života, rada i razvoja.
Zagrebačka županija u 2024. godini bilježi značajan rast stanovništva zahvaljujući migracijama, i iz inozemstva i iz ostatka Hrvatske, prenosi Župan.hr. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u ovu županiju se iz inozemstva doselilo 5.978 osoba, što je za gotovo 500 više nego prethodne godine.
Time je Zagrebačka županija zauzela četvrto mjesto po broju doseljenih iz inozemstva, odmah iza Grada Zagreba, Splitsko-dalmatinske i Istarske županije. No, još važnije od ukupnog broja doseljenih jest činjenica da je Zagrebačka županija ostvarila najveći međužupanijski migracijski saldo u Hrvatskoj, čak 1.903 osobe više doselilo je iz drugih županija nego što ih je odselilo.
Kada se zbroje i međunarodne i međužupanijske migracije, ukupni migracijski saldo za 2024. godinu iznosi 4.814 osoba u plusu, po tom kriteriju druga je u državi, odmah nakon Grada Zagreba. U usporedbi s 2020. godinom, broj doseljenih u Zagrebačku županiju se udvostručio, što jasno pokazuje da je u pitanju dugoročni trend, a ne privremeni skok. Osim stranih radnika, među doseljenima je i sve više mladih obitelji i ljudi iz urbanih središta koji traže bolju kvalitetu života, a pritom ne žele izgubiti blizinu glavnog grada.
Zanimljivo, unatoč velikom broju doseljenih, iz županije se 2024. godine u inozemstvo odselilo 3.067 osoba. Ipak, zahvaljujući visokom broju dolazaka, saldo ostaje izrazito pozitivan. Glavne zemlje iz kojih dolaze stranci su Nepal i Bosna i Hercegovina, dok se Hrvati najčešće sele u Njemačku. Demografski, u strukturi doseljenih i odseljenih prevladavaju muškarci, čak 73,6 % među doseljenima i 67,8 % među odseljenima. Većina tih migracija događa se u dobnoj skupini između 20 i 39 godina, što ukazuje na mobilnu, radno sposobnu populaciju. 1.903 osobe više doselilo je iz drugih županija nego što ih je otišlo, što je najviši takav saldo u državi.
Zagrebačka županija već godinama gradi reputaciju regije u kojoj se može uspješno živjeti, raditi i odgajati djecu. Župan Stjepan Kožić ističe kako se ulaže u obrazovanje, zdravstvo, javnu infrastrukturu i poduzetništvo.
“Gradimo županiju u kojoj je obiteljima lijepo živjeti, mladima lijepo ostati, poduzetnicima i investitorima privlačno poslovati”, poručio je Kožić, dodavši da je županija druga u državi prema kriterijima neto dobiti, broja zaposlenih i prihoda gospodarstvenika, odmah iza Grada Zagreba. Osim gospodarskog uzleta, u županiji se bilježi snažan investicijski zamah. Grade se škole, vrtići, domovi zdravlja i druge javne zgrade, a novi infrastrukturni projekti, poput najavljene nove zagrebačke obilaznice, dodatno podižu kvalitetu života.
“Izdan je i značajan broj dozvola za javne zgrade, škole vrtiće i domove, čime dodatno potvrđujemo da gradimo i gospodarstvo i kvalitetu života naših stanovnika. Prije nekoliko dana Hrvatske autoceste izdale su natječaj o izradi studijske dokumentacije za izgradnju nove zagrebačke obilaznice. To je u svakom smislu značajan infrastrukturni projekt za Zagrebačku županiju, kojem dajemo punu podršku.“, rekao je Kožić.
Župan se osvrnuo i na veliku ulogu u razvoju koji imaju i europski fondovi, čija se sredstva uspješno koriste za projekte u zdravstvu, obrazovanju, vodoopskrbi i socijalnim programima. “Članstvo u EU također nam daje brojne pogodnosti koje nastojimo maksimalno iskoristiti. Na dobrobit svih naših stanovnika, od projekata namijenjenih ranjivim skupinama, prekogranične suradnje do velikih infrastrukturnih projekata”, zaključio je Kožić.
Zagrebačka županija sve se više nameće kao prostor u kojem se spajaju urbano i ruralno, sigurnost i dinamika, životni standard i prilike za napredak. I dok mnoge druge županije još uvijek vode bitku s odljevom stanovništva, ova županija pokazuje da dobro upravljanje, stabilan proračun i strateške investicije mogu itekako promijeniti demografsku sliku.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom