VIDEO Grad s nadimkom i motocrossom kao simbolom. Ali to nije sve…
Sportska zajednica Jastrebarskog ima 35 članica iz 17 sportova, pri čemu dominiraju moto cross i borilački sportovi. O svemu tome govori tajnik Zajednice Marko Gvozdanović u novom nastavku serijala “Sport Zagrebačke županije”
Jastrebarsko je jedan od rijetkih gradova na svijetu koji ima svoj nadimak, jer čak će i stanovnici češće reći “Jaska” neko puni naziv svoga grada, a i sami sebe nazivaju Jaskancima. Grad je to koji s okolnim naseljima ima oko 15.000 žitelja, a iz sportske perspektive ima i cijeli niz posebnosti.
– Nalazimo se u idealnoj poziciji u središnjoj Hrvatskoj, na pola puta od Zagreba do Karlovca, prepoznaju to mnogi i doseljavaju se, ali istovremeno stanovništvo i odlazi, sve je starije… U svakom slučaju, svakom bih preporučio život u Jaski, ja svoj grad ne bih mijenjao ni za koji drugi – kaže nam uvodno Marko Gvozdanović, tajnik Sportske zajednice Jastrebarskog.
– Kao tajnik koji je na toj poziciji zadnjih devet godina, u suradnji s predsjednikom Domagojem Šlatom, mogu reći da je stanje u sportu u Jastrebarskom zadovoljavajuće. Naravno da to uvijek može biti i malo bolje, da ima prostora za planove i ciljeve, no za sve to potrebno je vrijeme – dodao je Gvozdanović prije nego što se okrenuo brojkama.
– Sportska zajednica sastoji se od 35 članica iz 17 sportova, uključujući i rekreaciju. To je više od 600 sportaša, otprilike toliko i rekreativaca, koji svoju oazu imaju u predivnom parku Erdödy. Djeca treniraju, iako ih je sve manje u sportu, što je problem koji se pojavljuje i na razini cijele države. Mi bismo voljeli da ih je više, radimo sve što možemo da ih privučemo u sport, ali puno je tu remetilačkih faktora u njihovom slobodnom vremenu. Ključni su školovani treneri, koji će svojim znanjem i radom privući djecu u sport. Uz to što si dobar trener, danas moraš biti i jako dobar animator, imati osjećaj za rad s djecom.
Kad se spomene sportski život Jastrebarskog, nekome sa strane prvo će napamet pasti motocross, po kojem je ovaj grad poznat, prepoznatljiv već godinama.
– Kao i za sve ostale sportove, motocross je krenuo s entuzijastima. Poznata je naša staza u Mladini, a ti ljudi doveli su sve skupa na jako visoku razinu, uz podršku grada i sponzora, koji su bili spremni ulagati u velike manifestacije. Već više od 40 godina traje ta priča, Jaska je prepoznatljiva po tome, ali ne samo po tome – govori tajnik Zajednice, pa pojašnjava da je u njihovu gradu ipak najpopularniji dobri stari nogomet.
– Naše nogometne perjanice dugo su bili NK Vinogradar i NK Jaska, najstariji i najuspješniji klub u gradu, koji su od prije tri godine spojeni u jedan klub. Ljudi poput pokojnog Ivana Rubinića, koji je zaslužan za sve uspjehe Vinogradara, iznimno su rijetki u sportu, a privatna sredstva u nogometu su jedini način da klub ode na višu razinu. Imamo gotovo 200 mladih nogometaša u klubu, a seniori su perjanica koja gura klub. Evo, od ove sezone će igrati četvrtu ligu – ističe Gvozdanović, kojeg vesele priče kako će se i Rubinićev sin ozbiljnije uključiti u projekt podizanja kluba na višu razinu.
– Momčadski sportovi su vrlo skupi, pogotovo nogomet, i bilo bi sjajno da sin gospodina Rubinića zaista želi ozbiljnije ući u tu priču. Bude li to tako, imat će svakako našu podršku.
Uz motoriste i nogometaše, Jastrebarsko ima još ponešto posebnosti.
– Specifičnost Jaske je i kickboxing. Baš nedavno smo imali i pripremni kamp reprezentacije, a općenito možemo reći da smo grad borilačkih sportova. Uz kickboxing klub Jastreb, imamo i karate klub Jastreb i judo klub Jaska. Uz nogomet, taj dio je najpopularniji, tu odlazi najviše djece i mladih. Redovito imamo europske medalje u kickboxingom, među dva najbolja kluba u državi smo, karatisti su također jako dobri, jednako kao i judaši – ponosan je Marko.
Košarka i rukomet, s druge strane, nisu na najvišim razinama.
– Korona je donijela mnogo lošega za sport. Košarka je 2019. trebala prvi put nakon cijelog desetljeća trebala imati seniorsku momčad, sastavljenu od igrača iz Jaske, čime bi klub imao sve kategorije u natjecanju, a sad je ostao na jednoj momčadi. Rukometni klub se također dizao, počelo je trenirati 70-ak djece, a nakon korone više nema niti jedne ekipe. Nadam se da će kroz dvije-tri godine sve to vratiti na staro stanje – ističe Gvozdanović i dodaje:
– Prije korone smo imali oko 900 sportaša, nakon korone ne prolazimo brojku od 600. Jako nas je to unazadilo, ali radimo na projektu “Mi stvaramo sportaše”, koji bi trebao pratiti djecu od vrtićke dobi do juniorskog uzrasta, vjerujemo da bi to moglo biti temelj razvoja sporta u našem gradu.
Posebnost Jaske je i Nika Markulin, cura koja je reprezentativka u dva sporta, u rukometu i judu.
– Ona je jako specifična cura, pravi sportski fenomen. Ima i sportsko zaleđe, mama je bila rukometašica, tata u kickboxingu, a mi smo ponosni što smo barem malo pomogli u njezinu razvoju. Kad smo uvidjeli njezin talent, počeli smo u proračun uvrštavati stavku za razvoj vrhunskog sporta i maksimalno je podržali. Nadamo se da ćemo ubrzo imati i prvu Jaskanku na Olimpijskim igrama, vidjet ćemo samo još u kojem točno sportu… Uskoro će se morati odlučiti – zaključio je Gvozdanović.
Svečano obilježavanje Dana hrvatskih branitelja Zagrebačke županije ove će se godine održati 27. lipnja u Zaprešiću, odlučeno je na drugoj sjednici županijskog Odbora za hrvatske branitelje.
Riječ je o datumu koji se obilježava od 2013. godine, a kroz proteklo razdoblje manifestacija je organizirana u nizu gradova diljem županije, uključujući i Veliku Goricu.
Predsjednik Odbora i zamjenik župana Zagrebačke županije Ervin Kolarec naglasio je kako je obilježavanje dosad obuhvatilo sve gradove u županiji te da postoji zajednička želja članova Odbora i braniteljske populacije da se ta praksa nastavi i ubuduće. Za organizaciju ovogodišnje svečanosti u proračunu je predviđeno 35 tisuća eura, a očekuje se sudjelovanje oko 500 branitelja i članova njihovih obitelji s područja Zagrebačke županije.
Na sjednici je također istaknuto kako je u tijeku evaluacija prijava pristiglih na javni natječaj za financiranje programa i projekata udruga proizašlih iz Domovinskog rata za 2026. godinu. U tu svrhu osigurano je ukupno 100 tisuća eura, s ciljem dodatnog osnaživanja rada i kapaciteta tih udruga na području županije.
U povodu obilježavanja Dana planeta Zemlje, u Samoboru će se održati digitalna izložba „Samoborska gromotulja – nepoznata ljepotica“, posvećena jednoj od najrjeđih biljnih vrsta u Hrvatskoj.
Događanje je najavljeno za subotu, 18. travnja 2026. godine na Trgu kralja Tomislava, u vremenu od 10 do 13 sati, a organizira se u sklopu projekta „Hrvatska divlja“.
Endem ograničen na samo dvije lokacije
Samoborska gromotulja ističe se kao iznimno rijedak endem – osim na području Samobora, raste još samo na jednoj lokaciji u svijetu. U ovom kraju može se pronaći u Posebnom botaničkom rezervatu Brežuljak, gdje opstaje u specifičnim i osjetljivim uvjetima staništa.
Riječ je o niskoj zeljastoj biljci prepoznatljivoj po žutim cvjetovima, koja cvate u rano proljeće. Upravo zbog svoje ograničene rasprostranjenosti i osjetljivosti, uvrštena je na popis ugroženih vrsta prema nacionalnim propisima i europskim direktivama.
U slučaju nepovoljnih vremenskih uvjeta, održavanje izložbe bit će odgođeno.
Zagrebačka županija raspisala je javni poziv za dodjelu donacija Hrvatima izvan Republike Hrvatske za 2026. godinu, za što je osigurano ukupno 70.000 eura, a rok za prijavu istječe 10. svibnja.
Riječ je o financijskoj potpori namijenjenoj neprofitnim organizacijama koje djeluju izvan Hrvatske i zastupaju interese Hrvata u Bosni i Hercegovini te pripadnika hrvatskih manjina i iseljeništva diljem Europe i svijeta.
Cilj poziva je očuvanje nacionalnog identiteta, jezika i kulturne baštine, kao i poticanje različitih društvenih aktivnosti unutar hrvatskih zajednica u inozemstvu. U fokusu su i projekti koji pridonose jačanju organizacijskih kapaciteta te povezivanju s Hrvatskom i Zagrebačkom županijom.
Najviši iznos koji pojedini prijavitelj može ostvariti iznosi 10.000 eura, dok se za pojedinačne projekte može dobiti između 2.000 i 7.000 eura, ovisno o vrsti potpore.
Zagrebačka županija našla se među pet najuspješnijih u Hrvatskoj po broju novih doktora znanosti. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u 2025. godini u Zagrebačkoj županiji doktoriralo je 48 osoba, što je sedam više nego godinu ranije, odnosno rast od 17,1 %.
Kako prenosi Župan.hr, kada se gleda odnos prema broju stanovnika, Zagrebačka županija ima 0,15 doktora znanosti na 1.000 stanovnika. Najviše ih u tom omjeru ima Primorsko-goranska županija s 0,30, dok Splitsko-dalmatinska bilježi 0,23. Najveći dio doktorata i dalje se stječe na Sveučilištu u Zagrebu, gdje je doktoriralo 64,9 % svih novih doktora znanosti u Hrvatskoj.
Žene i dalje čine većinu među novim doktorima znanosti, od ukupno 800 doktorata, 463 su ostvarile žene, što je 57,9 %.
Najviše doktorskih radova napisano je iz područja biomedicine i zdravstva (27,9 %), zatim iz tehničkih znanosti (21,1 %) te društvenih znanosti (17,7 %). Najviše novih doktora znanosti bilo je u dobnoj skupini od 30 do 34 godine.
Najveći broj doktora znanosti zaposlen je u obrazovanju (42,4 %), a slijede zdravstvena zaštita i socijalna skrb s 17 %. Doktorski studij u najvećem broju slučajeva financirao je poslodavac (42 %), dok je 37,4 % doktoranada troškove podmirilo samostalno.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji s Zagrebačkom županijom.
Na stadionu Mladost održano je županijsko natjecanje osnovnih škola u atletici, na kojem su nastupili učenici i učenice iz cijele županije, a među njima i predstavnice Atletskog kluba Maraton Velika Gorica.
Najbolji pojedinačni rezultat ostvarila je Ana Trčak, koja je osvojila 2. mjesto u disciplini vortex. Do medalje je stigla i Ema Gilja, koja je u utrci na 60 metara osvojila 3. mjesto.
Odličan nastup imala je i Tia Weihnacht, koja je također osvojila 2. mjesto u svojoj disciplini, dok je Lea Šepčić upotpunila uspješan dan kluba osvajanjem još jedne medalje.
Nadomak postolja ostala je Sara Fabečić, koja je natjecanje završila na 4. mjestu.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji s Zagrebačkom županijom.