U Galeriji Trumbetaš Pučkog otvorenog učilišta u Velikoj Gorici svečano je otvorena izložba najboljih fotografskih radova pristiglih u sklopu nagradnog natječaja “Photo Zagreb County” u organizaciji Turističke zajednice Zagrebačke županije. Otvorenje izložbe okupilo je brojne posjetitelje, a među njima su se našli i laureati ovog natječaja, članovi stručnog žirija, predstavnici medija te dionici iz turističkog sektora.

U sklopu ovogodišnjeg nagradnog natječaja “Photo Zagreb County”, stručni žiri imao je težak zadatak odabrati najbolje radove među mnoštvom iznimnih prijava. Prvo mjesto osvojio je Danijel Bošnjak, drugo mjesto pripalo je Ivi Šimunec, dok je treće mjesto osvojio Tomislav Krizmanić.

– Kroz ove fotografije želimo osjetiti emocije i iskustva koja posjetitelji proživljavaju dok istražuju našu županiju. Naš cilj i vizija su približiti manifestacije, ljude koji stoje iza njih, te istaknuti ljepote našeg kraja. Uvijek nastojimo uključiti lokalne dionike u promociju destinacije, stoga smo i ovaj put povezali nagrade s dobitnicima na način da su nagrade isključivo u obliku turističkih proizvoda s područja Zagrebačke županije – poput ručkova, večera ili degustacija lokalnih specijaliteta – izjavila je direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije Ivana Alilović.

Uz pobjednike koje je odabrao žiri, posebna priznanja pripala su i laureatima prema izboru pratitelja na društvenim mrežama. Josipa Humski proglašena je pobjednicom na Instagramu, Ines Medenjak osvojila je srca publike na Facebooku, dok je Dominik Papić nagrađen posebnom nagradom.

– Velika Gorica ponosno stoji kao srce Zagrebačke županije, regije bogate prirodnim ljepotama, kulturnom baštinom i tradicijom. Otvorenje ove izložbe slavi upravo sve to. Zahvaljujući inicijativi Turističke zajednice Zagrebačke županije, imamo priliku vidjeti kako su naši krajolici, drvena arhitektura i skriveni biseri oživjeli kroz oči amatera i profesionalaca. Ovaj nagradni natječaj sjajan je primjer kako umjetnost može poslužiti kao snažan alat u promociji destinacije, a kroz fotografiju otkrivamo nove poglede na ljepote našeg kraja koje nas okružuju. Čestitke svim laureatima ovog natječaja – poručio je gradonačelnik Velike Gorice Krešimir Ačkar uoči otvaranja.

Tijekom večeri, posjetitelji su uživali u glazbenim izvedbama KUD-a Gradići, dok su laureati primili svoje nagrade u nekoliko kategorija.

– Ovaj natječaj spaja umjetnost, turizam i lokalnu zajednicu, a kao takav je inovativan primjer promocije Zagrebačke županije kao turističke destinacije. Projekti poput ovog doprinose razvoju autentičnih turističkih proizvoda, koji ne samo da angažiraju lokalnu zajednicu, već i jačaju prepoznatljivost regije kao atraktivne boutique destinacije – istaknula je Slavija Jačan Obratov, direktorica Sektora za sustav turističkih zajednica i razvoj proizvoda Hrvatske turističke zajednice i članica žirija.

Dominik Papić – posebna nagrada

Izložba će biti otvorena za javnost narednih tjedana, pružajući posjetiteljima priliku da uživaju u jedinstvenim prizorima Zagrebačke županije, zabilježenim kroz objektive nadarenih amaterskih fotografa.

Ines Medenjak, dobitnica Facebook

Josipa Humski, dobitnica Instagram

Prvog dana nove školske godine u osnovne i srednje škole kojima je osnivač Zagrebačka županija kreće ukupno 19.464 učenika i to 12.706 u osnovne i 6.758 u srednje škole, dok u osnovne škole kojima su osnivači gradovi kreće još 11.371 učenik – rečeno je na konferenciji za mediji održanoj u Zagrebačkoj županiji.

– Posebno nas raduje porast broja prvašića u županijskim školama za 4,8% kao i učenika prvih razreda srednjih škola za 9,6% u odnosu na prošlu godinu. Ovi pozitivni trendovi ukazuju na to da je Zagrebačka županija atraktivna sredina za život i obrazovanje, što potvrđuju i posljednji podaci Državnog zavoda za statistiku prema kojima naša županija ima najviši međužupanijski pozitivan migracijski saldo u Hrvatskoj – rekao je župan Stjepan Kožić te poželio svim učenicima i nastavnicima uspješan početak nove školske godine.

Tijekom ljetnih praznika, Zagrebačka županija je putem Javnog poziva tražila 235 pomoćnika u nastavi i 1 stručnog komunikacijskog posrednika za rad u 40 osnovnih i srednjih škola, u sklopu projekta Prsten potpore. Trenutno su osposobljena 152 pomoćnika, a škole su krenule s dodatnim natječajima za zapošljavanje.

Župan Kožić osvrnuo se na realizirane investicije u 2024. godini. Tako je tijekom ove godine sanirano krovište OŠ Đure Deželića (800.000 eura) te rekonstruirano prizemlje i pročelje SŠ Ban Josip Jelačić u Zaprešiću (150.000 eura). Na OŠ Ante Kovačića u Mariji Gorici saniran je krov dvorane (80.000 eura), u OŠ Josipa Zorića u Dugom Selu rekonstruirane su svlačionice (85.000 eura), dok su se u OŠ Sveta Nedelja odvijali radovi u sportskoj dvorani (85.000 eura). Novu fasadu na dvorani (85.000 eura) te novi sportski pod (81.000 eura) dobila je OŠ Pokupsko, dok se na Zrakoplovnoj tehničkoj školi Rudolfa Perišina zamijenio saloniti pokrov na školi (90.000 eura).

U tijeku je gradnja 2,6 milijuna eura vrijedne sportske dvorane OŠ Josipa Badalića u Graberju Ivanečkom koju zajednički financiraju Zagrebačka županija i Ivanić-Grad, kao i gradnja, u potresu stradale, nove PŠ Dubranec za koju Županija osigurava oko 3 milijuna eura.

Foto: Mile Šola/Cityportal.hr

U Velikoj Gorici uređuje se školski trg ispred kompeksa srednjih škola za što je osigurano 750.000 eura, a kraj radova očekuje se krajem studenog. Radi se i na rekonstrukciji grijanja u OŠ Vladimir Nazor u Pisarovini (240.000 eura) kao i rekonstrukciji sanitarnih čvorova u OŠ Dragutina Domjanića u Sv. Ivanu Zelini (165.000 eura).

Kožić je najavio skoru gradnju 1,7 milijuna eura vrijedne Glazbene škole Ferde Livadića u Samoboru, nove radionice u SŠ Dragutina Stražimira u Sv. Ivanu Zelini vrijedne 1,6 milijuna eura, kao i da će se za potrebe Srednje strukovne škole u Samoboru nabaviti novi kamion (136.000 eura).

Kreće i novi ciklus energetskih obnova škola uz sufinanciranje od strane Fonda za zaštitu okoliša, a u Zagrebačkoj županiji obnovit će se zelinske OŠ Dragutina Domjanića i prateća dvorana s 5 milijuna eura i SŠ Dragutina Stražimira s 1,7 milijuna eura te OŠ Đure Deželića u Ivanić-Gradu s 2,4 milijuna eura.

Kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti plan je realizirati 26 škola čija se vrijednost procjenjuje na 95 milijuna eura. Do sada je Zagrebačka županija od Ministarstva znanosti i obrazovanja dobila 16 suglasnosti na idejna rješenja, a u tijeku je izrada glavnih projekata za 3 nove škole u Jastrebarskom, Dugom Selu i Kominu, kao i dogradnju škola u Rugvici i Jakovlju te rekonstrukciju PŠ Gornja Bistra i gradnju dvorane, dok je glavni projekt gotov za dogradnju PŠ Strmec i gradnju dvorane.

Kožić je zaključio da su realizirane i najavljene investicije u školstvu nastavak višegodišnje strategije podizanja kvalitete obrazovanja u Zagrebačkoj županiji te da je tijekom proteklih 20 godina izgrađeno i dograđeno više od 50 objekata u školstvu. Podsjetio je i da je u ožujku ove godine otvoren 15,5 milijuna eura vrijedan Regionalni centar kompetentnosti u strukovnom obrazovanju s tri centra izvrsnosti u Velikoj Gorici, Dugom Selu i Samoboru.

Županijska uprava za ceste Zagrebačke županije dodatno je intenzivirala svoje aktivnosti usmjerene na povećanje sigurnosti djece u prometu. Budući da se bliži početak nove školske godine, posebna pažnja usmjerena je na područja u blizini škola, vrtića i autobusnih stanica, gdje se bilježi pojačana prisutnost djece.

– U proteklom razdoblju, na ukupno 5 lokacija diljem Zagrebačke županije postavljene su kamere za mjerenje brzine te više od 40 uspornika prometa te na 35 lokacija se nalazi konzolni stup s LED osvjetljenjem pješačkog prijelaza. Ove mjere provode se u suradnji s policijom, s ciljem smanjenja brzine vozila i povećanja sigurnosti pješaka, a posebno djece – ističu iz Županijske uprave za ceste.

Također, obavljeni su i radovi na poboljšanju vidljivosti i prohodnosti pješačkih prijelaza te javnih površina u blizini škola. Izvršeno je rezanje grmlja i ostale vegetacije unutar zelenog cestovnog pojasa koja bi mogla ometati preglednost, postavljena je nova vertikalna signalizacija tamo gdje je to bilo potrebno, osvježena je horizontalna signalizacija poput pješačkih prijelaza te su postavljeni uzdignuti pješački prijelazi na kritičnim točkama.

Uz navedene mjere, Županijska uprava za ceste već je ranije provela nekoliko značajnih projekata usmjerenih na povećanje sigurnosti pješaka. Između ostalog, postavljene su tzv. “svjetleće zavjese” na frekventnim lokacijama, kao i novi uspornici prometa kako bi se dodatno smanjile brzine vozila u blizini škola.

– Sigurnost djece i pješaka naš je prioritet. Aktivno provodimo razne mjere kako bismo smanjili rizike u prometu, osobito na mjestima gdje se djeca najčešće kreću – u blizini škola, vrtića i autobusnih stanica. Apeliramo na sve vozače da budu posebno oprezni u prometu i poštuju prometne znakove, jer svi imamo odgovornost za sigurnost najmlađih sudionika u prometu – naglasio je Tomislav Landeka, ravnatelj Županijske uprave za ceste Zagrebačke županije.

Županijska uprava za ceste Zagrebačke županije nastavit će s provođenjem ovakvih i sličnih aktivnosti tijekom cijele školske godine, s ciljem dodatnog poboljšanja prometne infrastrukture i zaštite svih sudionika u prometu, a naročito najugroženijih – djece i pješaka.

Projekt Zagrebačke županije Regionalni centar kompetentnosti u strukovnom obrazovanju u strojarstvu – Industrija 4.0 u finalu je izbora za najbolji EU projekt 2024. godine u kategoriji „Doprinos obrazovanju, znanosti i inovacijama“.

Provodio se od svibnja 2020. godine do prosinca 2023. godine, a vrijednost mu je bila 15,5 milijuna eura, od čega je 10,5 milijuna eura bilo osigurano bespovratno iz EU fondova, dok je Zagrebačka županija osigurala 5 milijuna eura.

Nositelj projekta bila je Srednja strukovna škola Velika Gorica, a partneri Srednja strukovna škola Samobor, Srednja škola Dugo Selo i Zagrebačka županija.

Ove godine na natječaj za izbor najboljeg EU projekta pristiglo je 66 prijava, a 61 projekt ušao je u finalni izbor. Konačnu odluku o pobjedniku donosi žiri koji konsenzusom imenuje pobjednika, drugoplasiranog i trećeplasiranog kandidata s najuspješnijim projektima, i to u pet različitih kategorija: 1. Doprinos obrazovanju, znanosti i inovacijama; 2. Doprinos lokalnoj i regionalnoj zajednici; 3. Doprinos prekograničnoj suradnji; 4. Doprinos poduzetništvu; 5. Izbor projekta po glasanju građana. Također, svoj glas za najbolji projekt moći će dati i čitatelji Jutarnjeg lista na čijim se mrežnim stranicama objavljuju priče o svim projektima.

Inače, izbor za najbolji EU projekt petu godinu zaredom provodi Jutarnji list u suradnji s Hrvatskom zajednicom županija, Uredom Europskog parlamenta u Hrvatskoj i portalom Župan.hr, a uz pokroviteljstvo Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije u želji da povećaju razinu osviještenosti građana o uspješnom korištenju EU sredstava te da promocijom najboljih projekata potaknu još efikasnije korištenje EU fondova.

Proglašenje pobjednika i glavna dodjela nagrada za najbolje EU projekte održat će se u listopadu 2024. godine.

Nakon što je 15 godina nosio dres Zagreba, nakon što je prošao Španjolsku, Rusiju, Italiju i Tursku, nakon što je s reprezentacijom proživio sve lijepe, ali i manje lijepe trenutke, nakon što su mu u Istanbulu podigli dres pod svod dvorane, Kruno Simon (39) odlučio je doći u – Samobor! Prijelaznu sezonu odradio je u dresu Cedevite u najvišem rangu hrvatske košarke, a od jeseni prošle godine pridružio se tati Đuri.

– Da, tata je sigurno najvažniji razlog, ali nisam samo zbog njega odlučio doći u Samobor. Tu je i predsjednik kluba Mislav Maroević, jedan vrlo sposoban čovjek, koji je podigao klub i vodi projekt koji mi je u ovoj fazi života i karijere baš po mjeri. Igram košarku, uživam, družim se s tatom… Subotom odemo na kavu, odigramo utakmicu, odemo na klopu poslije toga i imamo super iskorišten dan! – kazao je Kruno gostujući u posljednjem nastavku serijala “Sport Zagrebačke županije”.

Samobor je prošle sezone dogurao do polufinala prvenstva, jednako kao i Gorica, pa ispao od Vrijednosnica Osijek. Ove će sezone, najavljuje Simon mlađi, ambicije ponovno biti vrh tablice.

– Neću sad tu govoriti da nam je imperativ ulazak u Premijer ligu, ali vjerujem da bismo mogli biti u vrhu. Pojačali smo se ovog ljeta, došlo je nekoliko kvalitetnih igrača, a ja ću pomoći koliko mogu. Kaže stari da ću igrati “četvorku”, valjda ću moći – sa smiješkom kaže Kruno.

Bez obzira na godine, bez obzira na nešto manji broj treninga, Simon je u drugom rangu hrvatske košarke klasični – svemirac. Nešto potpuno drugo, posebna razina, što se može pročitati doslovno u svakom kontaktu s loptom. Uostalom, ovdje pričamo o čovjeku koji je dvaput osvajao Euroligu, i to ne baš tako davno. Velika i bogata karijera je iza njega.

– S košarkom sam krenuo u Maksimiru, u kojem je tata u to vrijeme igrao, kratko sam bio i u Zrinjevcu, da bi s 12 godina došao u Zagreb, kod trenera Andreja Tesle. I tu sam ostao sljedećih 15 godina – vratio se Kruno na svoje početke.

Iz tih mlađih dana posebno zvoni jedan detalj…

– Ta moja generacija ’85., u kojoj je bio i Marko Tomas, u svom godištu nikad nije izgubila niti jednu utakmicu! Ni jednu jedinu. Tu ne pričamo samo o hrvatskim okvirima, nego i o turnirima u inozemstvu, na koje smo često išli. Igrali smo mi i sa starijim godištima, znali gubiti i 40-50 razlike, nije da nismo doživljavali poraze, ali u svojoj generaciji smo dominirali.

Ostao je u Zagrebu jako dugo, sve do 27. godine, do trenutka kad je već bilo upitno hoće li ikad otići na višu razinu. Otišao je, za početak u Unicaju iz Malage.

– Tad je Unicaja bila ozbiljan euroligaški klub, trener je bio Jasmin Repeša, i kroz tu sezonu sam puno toga naučio o profesionalizmu u sportu. Trenirali smo mi i u Zagrebu, po dvaput dnevno, ali prije i nakon treninga bi to bila kavica, druženje… A u Španjolskoj sam shvatio što je zapravo svijet vrhunske košarke, tu se svatko bori za sebe, grize u svakom trenutku, a tome se moraš prilagoditi – kaže Simon, koji je ljeto potom preselio u Rusiju.

– Bilo je jako lijepo u Kubanu iz Krasnodara, dvije godine ostao sam tamo, a ostao bih sigurno i puno duže da supruga nije inzistirala da se vratimo negdje u Europu, bliže Zagrebu. I tako smo završili u Olimpiji iz Milana, ponovno kod Jaska Repeše. U gradu koji je super za život, u jako dobrom klubu, bilo je to baš dobro razdoblje, iako rezultati u Euroligi i nisu bili osobiti – prisjeća se Simon.

Sljedeća, najdugotrajnija i najvažnija postaja bila je Istanbul. Anadolu Efes iskoristio je šansu i doveo igrača koji će se u sljedećih pet godina prometnuti u klupsku legendu.

– Trebala su mi tri-četiri mjeseca da se prilagodim na bitno drukčiju sredinu, način života i mentalitet, ali vrlo brzo sam se potpuno udomaćio u Istanbulu. Turci su veliki fanatici kad je sport u pitanju, bilo je tu jako simpatičnih situacija, pogotovo nakon što smo uzeli te dvije Eurolige i dospjeli u središte pažnje. Danas Efes smatram svojim klubom, a Istanbul mi je drugi dom. Kad slijećem na aerodrom u Istanbul, osjećam se kao kad dolazim u Zagreb… Velika je čast što su mi podigli dres pod svod dvorane, i sad se naježim kad se toga sjetim – priznaje Kruno.

Kad se povede priča o reprezentaciji, pogled je danas malo drukčiji.

– Stalno se o toj mojoj generaciji priča kroz neke pamtljive poraze i posrtaje, ali činjenica je da smo mi više-manje stalno bili na rubu borbe za medalju, često i na jednu loptu od polufinala, u Sloveniji 2013. završili smo četvrti… A danas smo zadovoljni što smo bili blizu plasmana na Olimpijske igre. Izbornik Sesar radi sjajan posao, ali radi s onim što ima, a to su tri top igrača i niz onih koji ne mogu raditi razliku na toj razini – zaključio je Simon.