VIDEO Đuka i Rak opet zajedno: ‘Igrali smo i u Gorici skupa. Mislim, on je igrao, ja gledao…’
Nikola Rak krenuo je u Gorici, na svom prvoligaškom putu prošao je Zaprešić, a na niželigaškom Sv. Nedelju. I Jurica Kovačić krenuo je u Gorici, prošao Jasku, Dugo Selo… A našli su se u – Vrbovcu! A zatim i na našem kauču, u serijalu “Sport Zagrebačke županije”
Prve korake, u najdoslovnijem smislu, obojica su napravila na našim bregima, Nikola u Šiljakovini, a Jurica u Kozjači. Prve nogometne korake također su napravili na istome mjestu, na “brežanskom Wembleyju”, igralištu NK Bune, a sudarale su im se karijere i u dresu HNK Gorice, za čije su seniore zajedno igrali u drugoligaškim danima. Svatko u svojoj ulozi.
– Da, on je igrao, a ja sam ga gledao, ha, ha – kaže Jurica Kovačić (30) zvani Đuka, sin dobrog starog Peveca, čovjek s tacnom u Caffe VAR-u na stadionu i igrač koji ima ozbiljno ime i prezime u niželigaškom nogometu.
Navrati na kavu na stadion i frend Nikola Rak (36), koji mu je po novome i suigrač! Dečki su prihvatili ponude od ambicioznog NK Vrbovca i opet će nositi isti dres. Ovoga puta, očekuje se, nitko neće biti u statusu gledatelja…
– Imao sam jako dobru sezonu u Tigru iz Svete Nedelje, osvojili smo naslov prvaka u 4. NL Središte i plasirali se u viši rang, a to je i važan razlog zašto sam prihvatio poziv iz Vrbovca. Sve sam već praktički dogovorio oko ostanka u Tigru, ali ljudi iz Vrbovca bili su uporni. Poklopilo se da meni u ovim godinama, i zbog posla i zbog obiteljskih razloga, bolje odgovara igrati niži rang, uz nešto manje zahtjeva. I odlučio sam prihvatiti ponudu – govori Rak.
Ostat će tako u istom rangu natjecanja kao i prošle sezone, što kod Kovačića nije slučaj. Đuka je pristao spustiti se dva ranga niže, iz jedinstvene treće u petu ligu, a razlozi su slični kao i u slučaju Nikole Raka.
– Proveo sam zadnje tri godine u Dugom Selu i stvarno mi je bilo fenomenalno. Usudim se reći i da je to najbolje razdoblje ove moje dosadašnje “karijere”. Klub je organizacijski i u svakom drugom smislu na razini višoj od ranga u kojem se natječe, tako da sam zaista uživao tamo. Ovog ljeta javili su se ljudi iz Vrbovca, predstavili mi svoj projekt, a meni se to svidjelo. Pogotovo zato što sam se nedavno i oženio, uskoro dolazi bebica… Želim više biti doma, uz obitelj, zato mi je odgovaralo spustiti se malo niže – priča Đuka.
Osim njih dvojice, stiglo je u Vrbovec još nekoliko igrača s iskustvom iz viših liga, pa trenutačno sve govori da bi baš Vrbovčani trebali biti prvi favoriti za titulu prvaka.
– Klub ove godine slavi stoti rođendan i želja je povodom stote obljetnice izboriti ulazak u viši rang. To je cilj, to se jasno komunicira, ali svjesni smo da je do toga dug put. Upoznao sam ovu ligu prošle sezone, vidio da se tu igra dobar nogomet, da ima jako dobrih pojedinaca, ali i pet-šest stvarno dobrih momčadi. Očekujem da će nam najveći konkurenti biti Naftaš Ivanić, Moslavina Rugvica i Mraclin, ali naravno da je uvijek moguće da tu još netko iskoči – kaže Rak, koji će prvim nastupom za Vrbovec u karijeri imati više klubova iz ostatka župnije nego iz svoga grada.
– Imao sam 21 godinu kad sam otišao iz Radnika u Lučko. Zadržao sam se tamo četiri sezone, iz treće tamo ušao u drugu ligu, pa iz druge u prvu, da bi na kraju opet ispali. Nastavio sam u Slaven Belupu, vratio se u Goricu pa opet preko Lučkog završio u Singapuru na nepunih godinu dana. Vratio sam se opet u Lučko, pa završio u Interu iz Zaprešića. Vratio sam se u Zaprešić još jednom, nakon epizoda u Šibeniku i treći put u Lučkom, a prošle sezone osvojio sam naslov prvaka u 4. NL Središte s Tigrom iz Sv. Nedelje. I sad sam, evo, u Vrbovcu – prevrtio je Rak svoju karijeru.
Možda i najbolji nogomet karijere igrao je u Zaprešiću, pod Samirom Toplakom.
– Te dvije sezone igrali smo prvu ligu, i to dosta uspješno, jer momčad je bila stvarno dobra, puna karakternih igrača, ali i s jako dobrom kemijom u svlačionici. Par puta tjedno družili bismo se i nakon treninga, Toplak je sve to znao začiniti nekom od svojih fora, tako da je bilo baš jako dobro – govori Rak.
Jurica Kovačić, s druge strane, nikad nije došao do prvoligaškog nogometa u Hrvatskoj, ali zato jest u Litvi, gdje je otišao zajedno s kumom Damirom Žutićem.
– To je bilo zanimljivo životno iskustvo, a nogometno je razina naše druge lige, ako se izuzmu dva najbolja kluba. Nisu ljudi tamo ni znali da smo nogometaši, u Litvi je samo košarka važna, ali glavno da su nas prepoznali i fotkali onaj jedan put kad smo izašli i malo se opustili – sa smiješkom priča Đuka, bivši igrač Kustošije, Maksimira, Vinogradara…
A, po novome, igrač NK Vrbovca. Opasno ambicioznog Vrbovca…
Zagrebačka županija će ove godine gradovima i općinama dodijeliti milijun eura za razvoj poduzetničkih zona i poduzetničkih inkubatora.
Sredstva mogu iskoristiti za izgradnju energetske, komunalne, prometne i komunikacijske infrastrukture te komunalnih vodnih građevina do zone i u zoni, kao i za uređenje okoliša.
Također, sredstva se dodjeljuju i za izgradnju i opremanje poduzetničkih inkubatora i njihovih okoliša.
Maksimalno ostvariv iznos potpore je 150 tisuća eura, a postotak sufinanciranja ovisi o indeksu razvijenosti grada ili općine.
Županijski poziv je otvoren do iskorištenja sredstava, a najkasnije do 30. Studenoga.
Zagrebačka županija ove godine uvodi paket stimulativnih mjera vrijedan 558.400 eura kako bi privukla i zadržala zdravstvene radnike u svojim ustanovama. Novac je namijenjen liječnicima specijalistima, magistrima farmacije i medicinske biokemije, ali i medicinskim sestrama, tehničarima i drugim zdravstvenim djelatnicima koji se odluče raditi u sustavu kojem je osnivač Županija.
Prema informacijama portala Župan.hr, najveći dio sredstava, 310.240 eura, predviđen je za subvencije pri kupnji prve nekretnine. Pojedinačni iznos potpore iznosi 10.000 eura neto, a procjena je da će mjeru koristiti 20 zdravstvenih radnika. Subvencija se odnosi na kupnju stana ili kuće, gradnju, kao i kupnju zemljišta za prvu nekretninu. Dodatnih 155.120 eura osigurano je za opremanje prve nekretnine. Iznos od 5.000 eura neto po korisniku namijenjen je za namještaj i kućanske uređaje, također za 20 korisnika.
Uvodi se i jednokratni bonus dobrodošlice u iznosu od 2.000 eura za one koji se zaposle u ustanovama kojima je osnivač Županija. Za tu je mjeru osigurano 62.040 eura, a ostvarivat će se temeljem javnog poziva za razdoblje od 2026. do 2030. godine.
Dio sredstava, 31.000 eura, predviđen je i za sufinanciranje doškolovanja medicinskih sestara i tehničara, fizioterapeuta te laboratorijskih tehničara. Županija će pokrivati polovicu godišnje školarine, do najviše 1.000 eura po korisniku.
Zagrebačka županija u 2026. godini dodjeljuje 1,9 milijuna eura za projekte i programe udruga, uključujući zdravstvene, socijalne, kulturne, obrazovne, braniteljske i ekološke aktivnosti. Trenutačno je otvoreno 7 od 12 javnih natječaja. Za zdravstvene, socijalne i humanitarne programe dostupno je 420 tisuća eura, dok udruge proizašle iz Domovinskog rata mogu konkurirati za 100 tisuća eura.
Iz područja poljoprivrede i lovstva prijave za veće infrastrukturne projekte traju do 5. ožujka, dok je javni poziv za lovstvo otvoren do 31. listopada. Natječaj za ribarstvo također je otvoren do 5. ožujka, kao i onaj za poljoprivredne udruge.
Kulturne, socijalne, humanitarne i druge neprofitne organizacije mogu se prijaviti na javni poziv vrijedan 510 tisuća eura do 15. studenoga. Ustanove za obrazovanje odraslih prijave za nabavu opreme podnose do 31. listopada. Natječaji za zaštitu okoliša te projekte iz područja ljudskih prava i demokratske kulture bit će raspisani u ožujku, a poziv za pomoć Hrvatima izvan Hrvatske se također očekuje tijekom ožujka.
Zagrebačka županija ove godine za kulturu izdvaja 664.500 eura, što je gotovo 50 % više nego lani. Novac ide za 260 različitih projekata, od muzeja i knjižnica do KUD-ova i samostalnih umjetnika. Prva tranša sredstava već je dodijeljena ustanovama čiji su osnivači gradovi i općine, turističkim zajednicama te Specijalnoj bolnici Gornja Bistra. Druga tranša, koja pokriva udruge i umjetnike, bit će isplaćena do kraja veljače.
Među projektima koji dobivaju potporu su Velikogorički brass festival, Samoborska glazbena jesen, aktivnosti u Muzeju Matije Skurjenija, oslikavanje javnih površina u Vrbovcu, recitali kajkavskog pjesništva u Zelini, kao i obnova fonda i zavičajnih zbirki svetonedeljske knjižnice. Županija financira i Jaska art festival, izložbe karikaturista u Ivanić-Gradu te retrospektivnu izložbu likovnih umjetnika u Dugom Selu.
Zamjenik župana Ervin Kolarec istaknuo je da kulturni djelatnici “nose kulturni i društveni život” te da Županija želi da građani aktivno sudjeluju u programima.
“Upravo su oni nosioci kulture na području Zagrebačke županije. U odnosu na prošlu godinu to je uvećanje za čak 220 tisuća eura i vjerujemo da ove programe i projekte koje smo financijski podržali, da će itekako biti interesantni našim žiteljima, da će oni ove kulturne ustanove posjećivati i da će na kvalitetan način moći upotpuniti svoje slobodno vrijeme”, rekao je Kolarec.
Ulaganja je komentirao i Željko Barun, zamjenik gradonačelnika grada Zaprešića.
“Želim zahvaliti Zagrebačkoj županiji što je prvenstveno se odlučila da u ovom našem prelijepom gradu Zaprešiću dodijeli ove ugovore za naše kulturne djelatnike. To nam znači da bi naši kulturnjaci mogli što kvalitetnije raditi svoje programe koje su planirali provesti u djelo te našim građanima prikazati čime se sve oni bave i što treba čuvati u našem gradu”.
Zagrebačka županija zaslužila je ulazak u utrku za naslov Europske regije sporta 2027., čijim bi osvajanjem osvojila priznanje najatraktivnije regije u razvoju sporta i promicanju zdravog načina života u Europi.
Partner udruženja ACES iz Bruxellesa, Berislav Čižmek, danas je uručio certifikat o prihvaćanju kandidature zamjeniku župana Ervinu Kolarecu.
– Ovim aktom Zagrebačka županija dokazuje svoju sposobnost ispunjavanja svih kriterija za ulazak u završnu fazu izbora za Europsku regiju sporta 2027. Nastavit ćemo kontinuirano pratiti razvoj i kvalitetu sportskih programa i infrastrukture u tekućoj godini – rekao je Čižmek te istaknuo kako će posebna pažnja biti posvećena dostupnosti sporta svim građanima, zajedničkom djelovanju županije i lokalnih zajednica te dugoročnoj održivosti sportskih politika.
Zagrebačka županija u 2026. godini izdvaja rekordnih 2,5 milijuna eura za razvoj i rad sportskih saveza i klubova, školski sport, parasport, sportsku rekreaciju, nagrađivanje uspješnih sportaša te organizaciju velikih sportskih događanja te za izgradnju i obnovu sportskih dvorana, igrališta i terena. Također je odobreno 88,4 milijuna eura bespovratnih sredstava iz NPOO-a za gradnju i dogradnju školskih objekata.
– Kontinuiranim ulaganjima pokazujemo da sport u Zagrebačkoj županiji nije trošak, nego ulaganje u zdravlje i kvalitetu života građana. Vjerujem da će naš rad, rezultati i energija naših sportaša biti prepoznati i nagrađeni ovim europskim priznanjem – rekao je Kolarec, ističući da Zagrebačka županija ima sve što je potrebno za osvajanje titule Europske regije sporta 2027.
Završna odluka i svečana dodjela priznanja održat će se krajem 2027. godine u Europskom parlamentu u Bruxellesu.