VIDEO ‘Ako se nešto ne promijeni, rukomet će završiti kao košarka i odbojka’
RUKOMETNI RAZGOVORI Predsjednik Rukometnog saveza Zagrebačke županije Miroslav Ivić, kao i njegov suradnik Nenad Plašić, ne nude previše optimizma po pitanju budućnosti svoga sporta
U sklopu serijala “Sport Zagrebačke županije” došli smo i do rukometa. U goste su nam stigli predsjednik Rukometnog saveza Zagrebačke županije Miroslav Ivić te Nenad Plašić, izvršno-tehnički tajnik istoga saveza, ujedno i trener ŽRK Dugo Selo ’55. I očekivali smo u takvom društvu živopisne rukometne priče, koloplet iskustava, uspjeha i pobjeda, da bi na kraju dobili razgovor prepun problema, muka i strahova za budućnost.
– Kako je krenula sezona? Solidno, rukometašice i rukometaši pokazali su da su spremni, no pitanje je koliko smo mi svi oko njih spremni, s obzirom na situaciju s financijama. To nam je daleko najveći problem – počeo je razgovor predsjednik saveza Ivić, pa nastavio u sličnom tonu:
– Trenutačno u našoj županiji imamo samo tri trenera koji su u radnom odnosu u svojim klubovima, sve ostalo je, gotovo bih rekao, na granici legalnosti. Novca nema, sredstava za plaćanje trenera nema, a to nam je problem o kojem govorimo već godinama, kojeg pokušavamo riješiti, ali pomaka baš i nema.
Rukomet je hrvatskom sportu donio neke od najvećih uspjeha, uključujući i dvije olimpijske i jednu svjetsku medalju, ali to se uporno ne preslikava na stvarnost u kojoj žive ljudi predviđeni da nastave raditi i graditi u istom stilu.
– Najveći problemi je to što sport nema suradnju sa školama i fakultetima. Sport je u obrazovanju definitivno bačen na margine, gotovo je u statusu nužnog zla. Izuzetno je mali broj klubova koji mogu imati trenere zaposlenike, jedino Zagreb je to riješio u svom sustavu, a svi drugi u Hrvatskoj u situaciji su da treneri imaju i posao uz rukomet – ističe Nenad Plašić, koji već godinama radi fenomenalne stvari u dugoselskom ženskom rukometu, ali ujedno i odaje dojam čovjeka koji je sve umorniji nakon brojnih bitaka.
– U sport treba ulagati više, da možemo bazu posložiti i iz nje izvlačiti kvalitetne igrače. Naši klubovi tonu. Zagreb se još vrti tu negdje, Lokomotiva i Podravka Ligu prvakinja mogu samo sanjati… Ne igramo kvalitetne utakmice, nemamo sponzora, sve što se može dobiti ide na bazi poznanstva, prijateljstva ili politike. A to je loše. Bojim se da ne dođemo u status košarke ili odbojke. Treba nam sustav koji će nam omogućiti da svi skupa od toga imamo korist – kaže Plašić.
Zagrebačka županija svoj je rukometni savez dobila 2001. godine, u vrijeme kad su prvoligaši u ovom kraju bili više izuzetak nego pravilo. Danas imamo dva prvoligaša u muškom rukomet, jednog u ženskom, te po šest županijskih klubova u drugom stupnju natjecanja.
– Uspjeh je tu evidentan, ali on se događa isključivo zahvaljujući dobroj volji ljudi koji su uključeni, zato što oni žive rukomet. Ljudi su zaposleni, nakon radnog vremena idu raditi kao treneri, a kad je tako, često nemaju vremena, jednako kao što često nemaju dvoranu, nemaju igrače, igračice… Nemamo dovoljno dvorana, nemamo čak ni mogućnost koristiti i one koje imamo, a uslijed svega toga sve češće se događa da nam djeca odlaze u druge sportove – govori Ivić.
Unatoč svim problemima, unatoč tome što je situacija teška, ona definitivno nije i bezizlazna. I ne mora biti dramatična.
– Situacija nije toliko crna ako uspijemo napraviti samo neke pomake. Nije logično da profesori sa završenim Kineziološkim fakultetom ne mogu raditi s djecom, nego ih se mora svake godine licencirati, tjerati ih na dodatne troškove, jer sve to košta. Zašto djeca koja sa pet ili šest godina počinju s rukometom ne mogu raditi s profesorima kineziologije? To je moguće jedino kod nas…- ističe Miroslav Ivić.
– Sva sreća da se na Euro i SP plasira sve više reprezentacija, mi ćemo i dalje tu vjerojatno biti, ali ono vrijeme kad je bronca bila razočaranje je davno zaboravljeno. I pitanje je hoćemo li ikad više biti na tim razinama. Jedino rješenje je da svi sjednemo za stol i da krenemo nešto mijenjati. Bez kvalitetnih trenera, bez kvalitetnog kadra nećemo ništa napraviti. Rukomet je relativno jeftin sport, ali moramo pronaći način kako sve to realizirati – dodaje Plašić.
A dok se sve te stvari ne promjene, rukometaši će preživljavati. I povremeno će dolaziti rezultati, jer talent je tu, ali sve što su vodeći ljudi županijskog rukometa ispričali ne nudi veliki optimizam…
Zagrebačka županija dobila je 517 tisuća eura bespovratnih sredstava za potporu sporta djece i mladih, što će omogućiti plaće za 45 trenera te nabavu sportske opreme u vrijednosti od 180 tisuća eura. Sredstva su osigurana iz Programa razvoja sporta od interesa za lokalne zajednice za 2026. godinu, a ugovore je dodijelio ministar turizma i sporta Tonči Glavina.
“Kontinuiranom potporom županijskim sportskim zajednicama snažno jačamo sport djece i mladih u cijeloj Hrvatskoj. Od kada smo započeli s ovim sufinanciranjem 2023. godine osigurali smo ukupno 23 milijuna eura, kojima je sufinancirana oprema za gotovo 590.000 djece i plaće za više od 2.800 trenera”, rekao je ministar Glavina.
Predsjednik Zajednice športskih udruga i saveza Zagrebačke županije, Vladimir Bregović, istaknuo je da su sredstva namijenjena direktno onima koji rade na terenu s djecom i mladima. Zajednica je ovo sufinanciranje osigurala već treću godinu zaredom, a prošle godine obuhvatila je 38 trenera i opremu vrijednu 148 tisuća eura.
Ove godine su se programu pridružile sve županijske sportske zajednice u Hrvatskoj, ukupno 21, a dodijeljeno je 8,6 milijuna eura u rasponu od 215 tisuća do 715 tisuća eura po županiji. Raspodjela sredstava temelji se na indeksu razvijenosti, broju članica, sportskih klubova, mladih sportaša te djece s posebnim potrebama. Uz nacionalna sredstva, Zajednica će koristiti i dva milijuna eura iz proračuna Zagrebačke županije za 2026. godinu.
Zgrada suda u Zaprešiću danas je službeno otvorena nakon cjelovite obnove vrijedne 4,4 milijuna eura, financirane iz decentraliziranih sredstava Zagrebačke županije. Objekt je obnovljen nakon oštećenja u potresu te je konstruktivno ojačan i energetski unaprijeđen.
Otvorenju su prisustvovali potpredsjednik Vlade i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić, ministar pravosuđa i uprave Damir Habijan te potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, koji je i stanovnik Zaprešića, kao i župan Zagrebačke županije Stjepan Kožić te gradonačelnik Zaprešića Željko Turk.
Gradonačelnik Turk najavio je kako će se do jeseni u obnovljenu zgradu preseliti i zaprešićka Gradska uprava, čime će se gradske i pravosudne institucije ponovno objediniti na jednoj lokaciji. Grad Zaprešić financirao je i uređenje vanjskog prostora Trga žrtava fašizma, a u tijeku su i završni radovi na obnovi višestambenih zgrada.
Župan Stjepan Kožić naveo je kako je Zagrebačka županija kroz decentralizirana sredstva ugovorila 126 projekata obnove ukupne vrijednosti 51 milijun eura, od kojih je 109 u potpunosti završeno. U Zaprešiću su, uz sud, obnovljeni i prostori Pučkog otvorenog učilišta, a ukupna vrijednost projekata u gradu iznosi 7,7 milijuna eura.
Ministar Branko Bačić istaknuo je da je u obnovu nakon zagrebačkog i petrinjskog potresa do sada uloženo 4,3 milijarde eura, što uključuje zgrade javne namjene na 14 tisuća lokacija te oko 55 tisuća stambenih jedinica. Završetak obnove na području cijele Hrvatske planira se do 2030. godine. Također, ministar Damir Habijan govorio je o ulaganjima u pravosudnu infrastrukturu vrijednima 400 milijuna eura te najavio projektiranje Trga pravde u Velikoj Gorici.
Otvorenju su nazočili i predsjednik Županijske skupštine Zagrebačke županije Mato Čičak te potpredsjednik Skupštine Goran Navoj.
Zagrebačka županija u 2026. godini ulaže rekordnih 2,5 milijuna eura u sport, što je porast od 840 tisuća eura u odnosu na prošlu godinu. Sredstva su namijenjena klubovima, školskim natjecanjima, parasportu te programima sportske rekreacije, a dio će se koristiti i za nagrađivanje uspješnih sportaša i organizaciju velikih događaja.
Ugovore ukupne vrijednosti 2,4 milijuna eura dodijelio je zamjenik župana Ervin Kolarec predstavnicima nekoliko županijskih sportskih saveza. Najveći iznos, više od 2 milijuna eura, odlazi Zajednici športskih udruga i saveza Zagrebačke županije koja okuplja 680 klubova i preko 20.000 sportaša. Savez također koristi dodatnih pola milijuna eura iz resornog ministarstva za plaće trenera i nabavu opreme.
Školski sportski savez dobio je 175 tisuća eura za organizaciju 54 županijska natjecanja, dok će parasport dobiti 86 tisuća eura, što je 25 % više nego lani. Fokus parasportaša je priprema za Paraolimpijske igre u Los Angelesu, podsjetio je predsjednik saveza Darko Matić. Po prvi puta sredstva su dodijeljena i Savezu sportske rekreacije „Sport za sve“, 100 tisuća eura ide na programe besplatne rekreacije za sve građane, s naglaskom na mlade i starije.
Uz sport, Županija je osigurala i 171 tisuću eura za Zajednicu tehničke kulture, koja podržava formalno obrazovanje i potiče učenike na upis tehničkih zanimanja.
Zagrebačka županija objavila je prijedlog liste kandidata za stipendije za školsku godinu 2025./2026. Ukupno je predviđeno 45 stipendija za učenike i 30 za studente.
Za učenike se 20 stipendija dodjeljuje prema kriteriju izvrsnosti, uključujući do tri stipendije za glazbena zanimanja, dok se 25 stipendija dodjeljuje prema socijalnom kriteriju, od čega do deset za deficitarna zanimanja. Kod studenata, 15 stipendija ide izvrsnim studentima (do tri za glazbena zanimanja), a još 15 prema socijalnom kriteriju.
Kandidati koji žele uložiti prigovor imaju osam dana od objave liste, zaključno s četvrtkom, 22. siječnja, da to učine isključivo u pisanom obliku. Nakon isteka roka, župan će donijeti odluku o prigovorima, a povjerenstvo konačnu listu stipendista.
Zimska služba Zagrebačke županije poručuje vozačima: ceste su prohodne, ali oprez je nužan
Unatoč obilnim padalinama, sve županijske ceste su prohodne, angažirano je svih 28 ekipa, a vozače se poziva na oprez i prilagodbu vožnje zimskim uvjetima.
Obilne snježne padaline koje su posljednja dva dana zahvatile Zagrebačku županiju stavile su zimsku službu u puni pogon, no prema službenim podacima, prometni kolaps je izbjegnut. Sve ceste u nadležnosti Županijske uprave za ceste Zagrebačke županije trenutačno su prohodne, a čišćenje i posipavanje odvija se pojačanim intenzitetom na cijelom području.
Na snazi je treći stupanj pripravnosti, što znači da je na terenu svih 28 ekipa zimske službe raspoređenih kroz sedam mjesta pripravnosti, uključujući Veliku Goricu. Kako ističu iz Županijske uprave za ceste, raspolaže se dovoljnim količinama soli i sipine, a logistika za sada funkcionira bez poteškoća. U samo dva dana intenzivnog snježenja održavano je više od 1.200 kilometara županijskih i lokalnih cesta, pri čemu je potrošeno oko 880 tona soli i više od 400 kubičnih metara sipine. Radove zimskog održavanja provode Županijske ceste Zagrebačke županije, koje koordiniraju aktivnosti kroz stožer zimske službe.
Iz nadležnih službi apeliraju na vozače da budu strpljivi i odgovorni, brzinu i način vožnje potrebno je prilagoditi uvjetima na cestama, držati razmak između vozila i ne kretati na put bez propisane zimske opreme.
Zimsko održavanje provodi se prema unaprijed definiranim razinama prednosti cesta, što znači da se najprometnije prometnice čiste prve i u duljem dnevnom razdoblju, dok su na cestama manjeg prometnog značaja mogući povremeni zastoji, osobito tijekom noći ili u slučaju jačeg snijega.
Za zimsku sezonu 2025./2026. Zagrebačka županija osigurala je ukupno 5.000 tona soli i isto toliko kubičnih metara sipine, a za provedbu programa zimskog održavanja izdvojeno je 2,6 milijuna eura.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.