VIDEO ‘Ako se nešto ne promijeni, rukomet će završiti kao košarka i odbojka’
RUKOMETNI RAZGOVORI Predsjednik Rukometnog saveza Zagrebačke županije Miroslav Ivić, kao i njegov suradnik Nenad Plašić, ne nude previše optimizma po pitanju budućnosti svoga sporta
U sklopu serijala “Sport Zagrebačke županije” došli smo i do rukometa. U goste su nam stigli predsjednik Rukometnog saveza Zagrebačke županije Miroslav Ivić te Nenad Plašić, izvršno-tehnički tajnik istoga saveza, ujedno i trener ŽRK Dugo Selo ’55. I očekivali smo u takvom društvu živopisne rukometne priče, koloplet iskustava, uspjeha i pobjeda, da bi na kraju dobili razgovor prepun problema, muka i strahova za budućnost.
– Kako je krenula sezona? Solidno, rukometašice i rukometaši pokazali su da su spremni, no pitanje je koliko smo mi svi oko njih spremni, s obzirom na situaciju s financijama. To nam je daleko najveći problem – počeo je razgovor predsjednik saveza Ivić, pa nastavio u sličnom tonu:
– Trenutačno u našoj županiji imamo samo tri trenera koji su u radnom odnosu u svojim klubovima, sve ostalo je, gotovo bih rekao, na granici legalnosti. Novca nema, sredstava za plaćanje trenera nema, a to nam je problem o kojem govorimo već godinama, kojeg pokušavamo riješiti, ali pomaka baš i nema.
Rukomet je hrvatskom sportu donio neke od najvećih uspjeha, uključujući i dvije olimpijske i jednu svjetsku medalju, ali to se uporno ne preslikava na stvarnost u kojoj žive ljudi predviđeni da nastave raditi i graditi u istom stilu.
– Najveći problemi je to što sport nema suradnju sa školama i fakultetima. Sport je u obrazovanju definitivno bačen na margine, gotovo je u statusu nužnog zla. Izuzetno je mali broj klubova koji mogu imati trenere zaposlenike, jedino Zagreb je to riješio u svom sustavu, a svi drugi u Hrvatskoj u situaciji su da treneri imaju i posao uz rukomet – ističe Nenad Plašić, koji već godinama radi fenomenalne stvari u dugoselskom ženskom rukometu, ali ujedno i odaje dojam čovjeka koji je sve umorniji nakon brojnih bitaka.
– U sport treba ulagati više, da možemo bazu posložiti i iz nje izvlačiti kvalitetne igrače. Naši klubovi tonu. Zagreb se još vrti tu negdje, Lokomotiva i Podravka Ligu prvakinja mogu samo sanjati… Ne igramo kvalitetne utakmice, nemamo sponzora, sve što se može dobiti ide na bazi poznanstva, prijateljstva ili politike. A to je loše. Bojim se da ne dođemo u status košarke ili odbojke. Treba nam sustav koji će nam omogućiti da svi skupa od toga imamo korist – kaže Plašić.
Zagrebačka županija svoj je rukometni savez dobila 2001. godine, u vrijeme kad su prvoligaši u ovom kraju bili više izuzetak nego pravilo. Danas imamo dva prvoligaša u muškom rukomet, jednog u ženskom, te po šest županijskih klubova u drugom stupnju natjecanja.
– Uspjeh je tu evidentan, ali on se događa isključivo zahvaljujući dobroj volji ljudi koji su uključeni, zato što oni žive rukomet. Ljudi su zaposleni, nakon radnog vremena idu raditi kao treneri, a kad je tako, često nemaju vremena, jednako kao što često nemaju dvoranu, nemaju igrače, igračice… Nemamo dovoljno dvorana, nemamo čak ni mogućnost koristiti i one koje imamo, a uslijed svega toga sve češće se događa da nam djeca odlaze u druge sportove – govori Ivić.
Unatoč svim problemima, unatoč tome što je situacija teška, ona definitivno nije i bezizlazna. I ne mora biti dramatična.
– Situacija nije toliko crna ako uspijemo napraviti samo neke pomake. Nije logično da profesori sa završenim Kineziološkim fakultetom ne mogu raditi s djecom, nego ih se mora svake godine licencirati, tjerati ih na dodatne troškove, jer sve to košta. Zašto djeca koja sa pet ili šest godina počinju s rukometom ne mogu raditi s profesorima kineziologije? To je moguće jedino kod nas…- ističe Miroslav Ivić.
– Sva sreća da se na Euro i SP plasira sve više reprezentacija, mi ćemo i dalje tu vjerojatno biti, ali ono vrijeme kad je bronca bila razočaranje je davno zaboravljeno. I pitanje je hoćemo li ikad više biti na tim razinama. Jedino rješenje je da svi sjednemo za stol i da krenemo nešto mijenjati. Bez kvalitetnih trenera, bez kvalitetnog kadra nećemo ništa napraviti. Rukomet je relativno jeftin sport, ali moramo pronaći način kako sve to realizirati – dodaje Plašić.
A dok se sve te stvari ne promjene, rukometaši će preživljavati. I povremeno će dolaziti rezultati, jer talent je tu, ali sve što su vodeći ljudi županijskog rukometa ispričali ne nudi veliki optimizam…
NOVSKA Gaming centar vrijedan 76 milijuna eura ulazi u novu fazu
Završetkom projekta Novska bi se trebala profilirati kao jedno od središta gaming industrije u Hrvatskoj i regiji, čime bi se otvorile nove gospodarske mogućnosti i privukli mladi stručnjaci.
Izgradnja Centra gaming industrije u Novskoj, jednog od ključnih razvojnih projekata Sisačko-moslavačke županije, napreduje prema planu. Riječ je o investiciji vrijednoj 76,3 milijuna eura, financiranoj iz Fonda za pravednu tranziciju pri čemu prva faza projekta iznosi 38,7 milijuna eura.
Tijekom današnjeg obilaska gradilišta, župan Ivan Celjak sa suradnicima uvjerio se u tijek radova koji obuhvaćaju izgradnju studentskog doma, zgrade fakulteta te pratećih sadržaja poput dvorane i bazena. Prema najavama, osigurana su sredstva i za nastavak projekta.
„Radovi dobro napreduju, vidimo radove na četvrtoj etaži studentskog doma i zgrade fakulteta, kao i konstrukciju dvorane i bazena. Sredstva su odobrena i za drugu fazu radova. Rokovi ovise o nizu uvjeta, ali cilj nam je nakon završetka prve faze, u što kraćem roku započeti i dovršiti drugu fazu. Centar gaming industrije u Novskoj bit će generator razvoja, ne samo Novske, nego i cijele Sisačko-moslavačke županije pa i Republike Hrvatske“, istaknuo je župan Celjak.
Završetkom projekta Novska bi se trebala profilirati kao jedno od središta gaming industrije u Hrvatskoj i regiji, čime bi se otvorile nove gospodarske mogućnosti i privukli mladi stručnjaci.
Županija pritom sve snažnije usmjerava razvoj prema modernim industrijama i novim tehnologijama, nakon razdoblja intenzivne obnove.
„Ulažemo u nove tehnologije i moderne industrije i na tome temeljimo razvoj Sisačko-moslavačke županije. U Srednjoj školi Novska imamo program tehničara za izradu video igara. Taj program postoji i u Tehničkoj školi Sisak, gdje imamo i program tehničara za robotiku. U našem županijskom vrtiću imamo STEM kabinet, čime smo povezali cijeli odgojno-obrazovni sustav, od STEM-a u vrtiću, preko škola, do gaming kampusa u Novskoj, pa sve do poduzetničkog inkubatora u Sisku na kojem smo započeli radove. Želimo mladima omogućiti stjecanje specifičnih znanja, ali i priliku da rade na području naše županije, bilo nakon srednje škole ili nakon završetka akademskog obrazovanja“, rekao je župan Celjak.
Osim gaming centra, na području Novske provode se i drugi projekti. Među njima je i izgradnja sportske dvorane pri Osnovnoj školi Rajić, za koju su nedavno osigurana bespovratna sredstva iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
Posjet Novskoj zaključen je radnim sastankom u gradskoj upravi, na kojem su predstavnici županije i grada razgovarali o daljnjoj suradnji i razvojnim projektima.
Grad Sisak osigurao je značajna sredstva za unapređenje sportske infrastrukture nakon što je Ministarstvo turizma i sporta donijelo odluku o sufinanciranju projekata za 2026. godinu. Odluku je 11. ožujka donio ministar Tonči Glavina, a Sisak je među odabranima s dva projekta ukupne vrijednosti oko 343 tisuće eura.
Ugovori su svečano uručeni u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnica u Zagrebu gdje ih je ministar predao gradonačelniku Domagoju Orliću. Riječ je o projektima rekonstrukcije i uređenja stadiona NK Metalac te izrade projektne dokumentacije za obnovu gradskog stadiona Sisak.
Obnova stadiona NK Metalac
Projekt uređenja stadiona NK Metalac donosi niz zahvata koji će unaprijediti uvjete za sportaše i rekreativce. Planirani radovi uključuju obnovu nogometnog terena s novim sustavom navodnjavanja, uređenje travnjaka i atletske staze, kao i izgradnju pomoćnog igrališta sa sintetičkom travom prema FIFA standardima.
Dokumentacija za modernizaciju gradskog stadiona
Drugi projekt odnosi se na izradu sveobuhvatne dokumentacije za rekonstrukciju gradskog stadiona u Sisku. Planirana je modernizacija glavnog terena, tribina s najmanje 4500 sjedalica, pratećih prostorija i instalacija, kao i uređenje pomoćnih igrališta te cjelokupnog okoliša.
Cilj je uskladiti stadion s UEFA-inim standardima kategorije 3 i kriterijima HNS-a za najviši rang natjecanja, čime bi se otvorila mogućnost održavanja utakmica SuperSport Hrvatska nogometna liga, domaćih kupova i međunarodnih susreta, uključujući kvalifikacije i grupnu fazu UEFA Europska konferencijska liga te kvalifikacije za Liga prvaka i Europska liga.
Na važnost ulaganja u sport osvrnuo se i gradonačelnik:
„Ovo je još jedan konkretan korak u sustavnom ulaganju u sportsku infrastrukturu u Sisku. Ovi projekti nisu samo ulaganje u objekte, već u budućnost našeg sporta i mladih. Javljanjem na ovakve pozive razvijamo naš grad a štedimo novac u gradskom proračunu. Želimo Sisak pozicionirati kao grad sporta, s uvjetima koji omogućuju razvoj vrhunskih sportaša, ali i dostupnost sporta svima. Ulaganjem u infrastrukturu stvaramo temelje za velika natjecanja, ali i svakodnevni kvalitetniji život naših sugrađana.“
Nutricionizam u borbi protiv raka – predstavljen novi vodič koji pomaže pacijentima planirati prehranu tijekom liječenja
Zagrebačka županija i Ljekarne Zagrebačke županije predstavili su stručni vodič i panel za onkološke pacijente, fokusiran na prilagodbu prehrane nuspojavama terapija i jačanje organizma tijekom liječenja.
U Samoboru je u prepunoj Galeriji Prica održan prvi panel posvećen prehrani onkoloških pacijenata, u organizaciji Zagrebačke županije i Ljekarni Zagrebačke županije. Cilj je bio pacijentima, njihovim obiteljima i svim zainteresiranim građanima približiti kako pravilna prehrana može podržati tijelo tijekom i nakon terapija protiv raka.
Panel su vodili farmaceuti i nutricionisti Lucia Pavazza i Boris Stanković, pedagoginja i sociologinja Sabina Rubinić, dok je o suvremenim pristupima u liječenju pacijenata govorio prof. dr. sc. Stjepko Pleština, predstojnik Klinike za onkologiju KBC-a Zagreb.
Ravnateljica Ljekarni Zagrebačke županije Ana Galić Skoko objasnila je kako je ideja nastala iz svakodnevnog kontakta s pacijentima koji traže savjete o prehrani i suočavanju s nuspojavama terapija. Rezultat je vodič “KARCINOM I PREHRANA: Vodič kroz pravilnu prehranu tijekom i nakon liječenja”, koji će biti besplatno dostupan u svim podružnicama ljekarni i na panelima diljem županije.
“Često pacijenti, ali i članovi njihovih obitelji, dolaze u ljekarnu s pitanjem kako se nositi s nuspojavama koje onkološka terapija uzrokuje, budući da ona može omesti prehranu i negativno utjecati na sami proces liječenja kao i na ishod terapije. To je bio poticaj da naši kolege, magistri farmacije i sveučilišni specijalisti nutricionizma, izrade vodič”, objasnila je Galić Skoko.
Boris Stanković naglasio je da vodič pacijentima olakšava planiranje nutritivno uravnoteženih obroka i pruža savjete za suočavanje s nuspojavama kemoterapije i radioterapije.
“Istaknuo bih da prvenstveno pacijenti vide na koji način isplanirati obrok, koje namirnice koristiti kako bi taj obrok bio nutritivno kvalitetan i kako si pomoći u slučaju kada će nastupiti onkološke i radioterapije. Imaju brzu pomoć na jednom mjestu tako da njihovim obiteljima i skrbnicima olakšamo u tom jednom zahtjevnom razdoblju. Ne postoji namirnica koja svima paše, a da poboljšava liječenje. To je jako individualno, ovisi o vrsti karcinoma, ali i o pacijentovim potrebama i u kakvom je pacijent stanju. Mora se dosta pristupiti individualizirano”, rekao je Stanković.
Foto: Zagrebačka županija
Dodao je da premda prehrana ne mijenja liječenje, prehrana je svakako temelj te je komplementarna s njim.
“Najveći problem onkološkim pacijentima, što se tiče prehrane, su te nuspojave radioterapije, kemoterapije zbog čega pacijenti znaju odbijati hranu i tekućinu. To izaziva dehidraciju i pothranjenost, što svako ne želimo. Postoje načini kako se može hrana približiti pacijentu. Svaki zalogaj je važan i mora biti nutritivno vrijedan”, dodao je.
Prof. Pleština dodaje da je personalizacija ključna, prehranu treba prilagoditi vrsti tumora, stadiju bolesti i terapijama koje pacijent prima.
“Nije stvar kalorijskog unosa nego što unosimo. Nije samo pitanje i hrane nego i pića. Nerijetko bolesnici premalo piju, što je ključno pri održavanju bubrežne funkcije i smanjenja negativnih učinaka naše terapije. Također, nije svejedno koji tumor ima bolesnik ni u kojem je stadiju ni kako se liječi. Prehranu moramo prilagoditi svemu tome i paziti da ne nastane nutritivni deficit jer znamo da će pothranjenost i manjak pojedinih tvari, voditi skraćenju terapija, lošijem podnošenju terapije, a onda i u konačnici, ne samo sniženoj kvaliteti života nego i manjem preživljenju. Dakle moramo individualizirati terapiju za svakog bolesnika”, istaknuo je.
Ljudima je stalo do prehrane, sve više se o tome razmišlja. Ono što je jako važno i korisno od ovakvih priručnika, koji su stručno napisani, da se izbjegne da ljudi pogrešno interpretiraju što nađu na internetu. Važno je imati pouzdan izvor”, istaknuo je.
Grad Sisak objavio je da od sutra, 19. ožujka 2026. godine započinje isplata uskrsnica za svoje građane. Odluku o isplati donio je gradonačelnik Domagoj Orlić.
Isplata će se provoditi na sljedećim lokacijama: Gradska blagajna na Gradskoj tržnici Sisak, Gradska blagajna na tržnici u Capragu i Poslovnica Sisačkog vodovoda. Pravo na uskrsnicu imaju ostvaruju svi korisnici koji su navedeni status ostvarili zaključno s 12. ožujkom 2026. godine, a isplata će se vršiti na temelju službenih popisa Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje uz predočenje osobne iskaznice.
Grad Sisak ističe kako nastavlja s isplatom uskrsnica kao dio kontinuirane podrške svojim sugrađanima, vodeći računa o standardu umirovljenika, korisnika nacionalne naknade te osoba koje skrbe o članovima svojih obitelji.
„Uskrsnice su mali, ali važan znak pažnje i poštovanja prema našim sugrađanima koji su svojim radom i brigom o drugima dali velik doprinos zajednici. Grad će i dalje provoditi mjere koje podižu kvalitetu života i pružaju konkretnu podršku u svakodnevici“, istaknuo je gradonačelnik Domagoj Orlić.
Obnovljena škola u Svetom Ivanu Zelini: više energije, manje troškova
Ukupna vrijednost projekta iznosila je 1,66 milijuna eura, od čega je iz NPOO-a osigurano 671.372 eura, a iz proračuna Zagrebačke županije nešto više od 990.000 eura.
SVETI IVAN ZELINA – Zgrada Srednje škole Dragutina Stražimira u Svetom Ivanu Zelini energetski je obnovljena. Riječ je o prvom od osam javnih objekata koje Zagrebačka županija obnavlja uz podršku Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO).
Zamjenik župana Zagrebačke županije Ervin Kolarec obišao je školu zajedno s gradonačelnicom Evom Jendriš Škrljak. „Ovo je trenutno energetski najučinkovitija zgrada u Svetom Ivanu Zelini, obnovili smo je, usudim se reći, od ‘glave do pete’. Posebno veseli što će uskoro energetski biti obnovljena i susjedna zgrada osnovne škole. Ovo je centar Zeline i on sada dobiva novu vizuru, a učenici, kao i nastavnici koji na njih prenose svoja znanja, dobivaju kvalitetnije uvjete za rad“, rekao je Kolarec.
Obnova uključuje novi ETICS fasadni sustav, toplinsku izolaciju krova, novu vanjsku stolariju i krovne prozore, fotonaponsku elektranu snage 40 kW te sustav grijanja kombiniran plinskim kondenzacijskim kotlom i dizalicom topline zrak/voda. U sve učionice ugrađen je ventilacijski sustav s rekuperatorom zraka, a na radijatore su montirani termostatski ventili. Zamijenjena su rasvjetna tijela, izvedene instalacije za vodu i uređeni sanitarni čvorovi.
Ravnateljica Andreja Regvat istaknula je da je škola sada „modernija, sigurnija i ugodnija za boravak sviju nas, a smanjuju se i troškovi električne energije i grijanja“.
Energetska obnova omogućila je prelazak zgrade iz energetskog razreda „D“ u „B“ prema potrebnoj energiji za grijanje te iz razreda „F“ u „A+“ prema specifičnoj primarnoj energiji.
Ukupna vrijednost projekta iznosila je 1,66 milijuna eura, od čega je iz NPOO-a osigurano 671.372 eura, a iz proračuna Zagrebačke županije nešto više od 990.000 eura.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.