VIDEO ‘Ako se nešto ne promijeni, rukomet će završiti kao košarka i odbojka’
RUKOMETNI RAZGOVORI Predsjednik Rukometnog saveza Zagrebačke županije Miroslav Ivić, kao i njegov suradnik Nenad Plašić, ne nude previše optimizma po pitanju budućnosti svoga sporta
U sklopu serijala “Sport Zagrebačke županije” došli smo i do rukometa. U goste su nam stigli predsjednik Rukometnog saveza Zagrebačke županije Miroslav Ivić te Nenad Plašić, izvršno-tehnički tajnik istoga saveza, ujedno i trener ŽRK Dugo Selo ’55. I očekivali smo u takvom društvu živopisne rukometne priče, koloplet iskustava, uspjeha i pobjeda, da bi na kraju dobili razgovor prepun problema, muka i strahova za budućnost.
– Kako je krenula sezona? Solidno, rukometašice i rukometaši pokazali su da su spremni, no pitanje je koliko smo mi svi oko njih spremni, s obzirom na situaciju s financijama. To nam je daleko najveći problem – počeo je razgovor predsjednik saveza Ivić, pa nastavio u sličnom tonu:
– Trenutačno u našoj županiji imamo samo tri trenera koji su u radnom odnosu u svojim klubovima, sve ostalo je, gotovo bih rekao, na granici legalnosti. Novca nema, sredstava za plaćanje trenera nema, a to nam je problem o kojem govorimo već godinama, kojeg pokušavamo riješiti, ali pomaka baš i nema.
Rukomet je hrvatskom sportu donio neke od najvećih uspjeha, uključujući i dvije olimpijske i jednu svjetsku medalju, ali to se uporno ne preslikava na stvarnost u kojoj žive ljudi predviđeni da nastave raditi i graditi u istom stilu.
– Najveći problemi je to što sport nema suradnju sa školama i fakultetima. Sport je u obrazovanju definitivno bačen na margine, gotovo je u statusu nužnog zla. Izuzetno je mali broj klubova koji mogu imati trenere zaposlenike, jedino Zagreb je to riješio u svom sustavu, a svi drugi u Hrvatskoj u situaciji su da treneri imaju i posao uz rukomet – ističe Nenad Plašić, koji već godinama radi fenomenalne stvari u dugoselskom ženskom rukometu, ali ujedno i odaje dojam čovjeka koji je sve umorniji nakon brojnih bitaka.
– U sport treba ulagati više, da možemo bazu posložiti i iz nje izvlačiti kvalitetne igrače. Naši klubovi tonu. Zagreb se još vrti tu negdje, Lokomotiva i Podravka Ligu prvakinja mogu samo sanjati… Ne igramo kvalitetne utakmice, nemamo sponzora, sve što se može dobiti ide na bazi poznanstva, prijateljstva ili politike. A to je loše. Bojim se da ne dođemo u status košarke ili odbojke. Treba nam sustav koji će nam omogućiti da svi skupa od toga imamo korist – kaže Plašić.
Zagrebačka županija svoj je rukometni savez dobila 2001. godine, u vrijeme kad su prvoligaši u ovom kraju bili više izuzetak nego pravilo. Danas imamo dva prvoligaša u muškom rukomet, jednog u ženskom, te po šest županijskih klubova u drugom stupnju natjecanja.
– Uspjeh je tu evidentan, ali on se događa isključivo zahvaljujući dobroj volji ljudi koji su uključeni, zato što oni žive rukomet. Ljudi su zaposleni, nakon radnog vremena idu raditi kao treneri, a kad je tako, često nemaju vremena, jednako kao što često nemaju dvoranu, nemaju igrače, igračice… Nemamo dovoljno dvorana, nemamo čak ni mogućnost koristiti i one koje imamo, a uslijed svega toga sve češće se događa da nam djeca odlaze u druge sportove – govori Ivić.
Unatoč svim problemima, unatoč tome što je situacija teška, ona definitivno nije i bezizlazna. I ne mora biti dramatična.
– Situacija nije toliko crna ako uspijemo napraviti samo neke pomake. Nije logično da profesori sa završenim Kineziološkim fakultetom ne mogu raditi s djecom, nego ih se mora svake godine licencirati, tjerati ih na dodatne troškove, jer sve to košta. Zašto djeca koja sa pet ili šest godina počinju s rukometom ne mogu raditi s profesorima kineziologije? To je moguće jedino kod nas…- ističe Miroslav Ivić.
– Sva sreća da se na Euro i SP plasira sve više reprezentacija, mi ćemo i dalje tu vjerojatno biti, ali ono vrijeme kad je bronca bila razočaranje je davno zaboravljeno. I pitanje je hoćemo li ikad više biti na tim razinama. Jedino rješenje je da svi sjednemo za stol i da krenemo nešto mijenjati. Bez kvalitetnih trenera, bez kvalitetnog kadra nećemo ništa napraviti. Rukomet je relativno jeftin sport, ali moramo pronaći način kako sve to realizirati – dodaje Plašić.
A dok se sve te stvari ne promjene, rukometaši će preživljavati. I povremeno će dolaziti rezultati, jer talent je tu, ali sve što su vodeći ljudi županijskog rukometa ispričali ne nudi veliki optimizam…
Zagrebačka županija pred kraj godine razveselila je učenike i njihove mentore!
Poklon bonovi u vrijednosti od 90 do 180 eura dostavljeni su početkom tjedna u njihove škole, a riječ je o 150 učenika i njihovih 65 mentora koji su u protekloj školskoj godini osvojili jedno od prva tri mjesta na predmetnim, umjetničkim i sportskim državnim natjecanjima.
Gimnazijalku Petru Dumanić od djetinjstva je zanimala grčka mitologija, a osvojila je 1. mjesto na natjecanju iz povijesti.
-Pripreme su išle dosta glatko, jedino sam pred sam kraj svaki dan učila i pripremala se, ali išlo je glatko – rekla je Petra.
Interes za astronomijom od malih nogu ima Fran Podvorac Mihajlović, učenik OŠ Bogumila Tonija a na posljednjem natjecanju postigao je i najbolji uspjeh osvojivši 1. mjesto.
-Astronoomija me zanima još dok sam bio mali. Nisam imao nikakvih problema s učenjem tijekom priprema jer je to ono što me zanima i prošlo je super . poručio je Fran.
Ženska rukometna ekipa, učenice Srednje škole Ivan Švear iz Ivanić-Grada, osvojile su 2. mjesto na natjecanju iz rukometa-
-Mi smo ekipa koja je inače zajedno na treninzima i kroz te treninge smo uvježbavale, tako da sam jako zadovoljna rezultatom – naglasila je njihova golmanica Gabrijela Gregorek.
Tea Babojelić, učenica Glazbene škole Ferdo Livadić, osvojila je 1. mjesto na natjecanju učenika i studenata glazbe i plesa.
-Sviram mandolin! Odabrala sam ovaj instrument jer me zanimalo kako on zvuči i na koji način se svira, na kraju sam uspješna u tome – ispričala je Tea.
Čestitke talentiranim školarcima i mentorima uputio je zamjenik župana Ervin Kolarec.
– Vi ste ponos i budućnost Zagrebačke županije, a kako ste vi uspješni na natjecanjima tako se i Županija trudi biti maksimalno uspješna u ulaganju u obrazovanje. Zahvaljujući uspješnim prijavama Zagrebačka županija je do sada kroz NPOO osigurala bespovratnih 81 milijun eura za gradnju i dogradnju 13 škola, a do kraja ove godine očekuje nas potpisivanje ugovora za još četiri škole – istaknuo je Kolarec.
Za ostvareni uspjeh na državnim natjecanjima učenici su nagrađeni poklon bonovima u iznosu od 180 eura za 1. mjesto, 130 eura za 2. mjesto i 90 eura za 3. mjesto. Svi mentori nagrađeni su poklon bonovima u iznosu od 90 eura.
Podsjetimo, zahvaljujući uspješnim prijavama Zagrebačka županija do sada je kroz NPOO osigurala bespovratnih 81 milijun eura za gradnju i dogradnju 13 škola, a do kraja ove godine slijedi i potpisivanje ugovora za još četiri škole.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.
Zagrebačka županija među najboljima u Hrvatskoj – PRONACUL prvi među 46 projekata
Projekt je značajno ojačao kapacitete destinacije, unaprijedio upravljanje prirodnom i kulturnom baštinom te donio konkretne koristi lokalnoj zajednici.
Na manifestaciji Dani regionalnoga razvoja i EU fondova 2025., održanoj od 2. do 4. prosinca u Šibeniku, projekt PRONACUL – Promocija prirodne i kulturne baštine za razvoj održivog turizma u zaštićenim područjima ostvario je izniman uspjeh.
U konkurenciji 46 projekata iz cijele Hrvatske, PRONACUL je osvojio 1. mjesto prema izboru čitatelja Jutarnjeg lista i 2. mjesto u kategoriji prekogranične suradnje. Ova priznanja potvrđuju visok stupanj kvalitete, dugoročnu vrijednost projekta i njegov doprinos održivom razvoju destinacije.
U središtu uspjeha nalazi se suradnja brojnih partnera i stručnjaka, kao i predan rad timova koji su projekt vodili i razvijali.
-Projekt je značajno ojačao kapacitete destinacije, unaprijedio upravljanje prirodnom i kulturnom baštinom te donio konkretne koristi lokalnoj zajednici, što ovakva priznanja dodatno potvrđuju – istaknula je direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije Ivana Alilović.
Ostvareni rezultati potvrđuju stabilan i dugoročno usmjeren razvoj Zagrebačke županije, temeljen na održivosti, partnerskoj suradnji i stvaranju stvarne vrijednosti za zajednicu.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.
Zagrebačka županija pred kraj svake godine, a povodom Svjetskog dana učitelja, okupi učitelje i nastavnike koji su tijekom godine odradili posljednje sate u učionicama i otišli u mirovinu, kako bi im zahvalila i prigodno ih nagradila.
Riječ je o 67 prosvjetnih djelatnika kojima su u Hotelu Sport u Ivanić Gradu uručene darovne kartice u iznosu 220 eura, a koju mogu iskoristiti u prodajnoj mreži Konzuma.
– Želim vam zdrave umirovljeničke dane ispunjene aktivnostima za koje do sada niste imali vremena – poručio je u ime grada domaćina zamjenik gradonačelnika Ivanić Grada Tomislav Cuvaj.
Od velikih kapitalnih investicija pa do izdašnih stipendija i ovakvih prijema, način je na koji Županija dugi niz godina posvećuje veliku pažnju ulaganju u obrazovanje – naglasio je zamjenik župana Ervin Kolarec.
-Hvala vam jer ste cijeli svoj životni i radni vijek usmjerili na odgajanje i obrazovanje djece i mladih. Uz znanje koje ste prenosili na čitave generacije ništa manje nisu bitne ni one ljudske vrijednosti i vrline bez kojih nema razvoja društva, a to su poštovanje, odgovornost, solidarnost i tolerancija – dodao je Kolarec i naveo kako Zagrebačka županija niz godina najveći dio svog proračuna ulaže u školstvo, a zahvaljujući osiguranim sredstvima iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti gradnjom novih i dogradnjom postojećih škola stvorit će se uvjeti za jednosmjensku nastavu. Tako je ovom trenutku Zagrebačkoj županiji za 13 projekata vrijednih 95 milijuna eura iz NPOO-a do sada odobreno bespovratno 81 milijun eura.
U ime svih umirovljenih učitelja obratio se Ivo Karača, koji je radni vijek završio kao ravnatelj u Osnovnoj školi Klinča Sela.
–Više puta imao sam čast biti na ovakvim prijemima kada su u mirovinu išle kolegice iz moje škole, a sada je red došao i na mene. Tijekom mojih tridesetak godina rada u školi, mogu reći da je rad s djecom neprocjenjiv i najljepši period radnog vijeka – rekao je Karača.
Iz Velike Gorice i okolice ove je godine u zasluženu mirovinu otišlo 18 učiteljica i učitelja, nastavnika i nastavnica: vjeroučiteljica iz OŠ Nikole Hribara Antonija Mande Crnoja, učiteljica glazbene kulture u OŠ Jurja Habdelića Marina Dean Zebec, učiteljica matematike u OŠ Nikole Hribara Željka Gabud, učiteljica razredne nastave u OŠ Nikole Hribara Vlasta Godinić, učiteljica razredne nastave u OŠ Novo Čiče Braka Hemen, nastavnica engleskog i francuskog jezika u Srednjoj strukovnoj školi Velika Gorica Marija Huzjak Šaban, nastavnica ekonomske grupe predmeta u Ekonomskoj školi Jelica Kelava, učiteljica razredne nastave u OŠ Eugena Kumičića Darija Kotrman, učiteljica razredne nastave u OŠ Šćitarjevo Vesela Lešina, učitelj razredne nastave u OŠ Novo Čiče Stjepan Lončar, učitelj tehničke kulture i informatike u OŠ Eugena Kvaternika Vinko Lujić, učiteljica razredne nastave u OŠ Vukovina Marina Novosel, učiteljica biologije u OŠ Nikole Hribara Jasnica Odrčić Sertić, učiteljica engleskog jezika u OŠ Eugena Kumičića Lidija Orsag, učitelj razredne nastave u OŠ Eugena Kvaternika Zdenko Tonković, učiteljica biologije i kemije OŠ Nikole Hribara Branka Vican, ravnatelj OŠ Jurja Habdelića Davor Vidović i učiteljica razredne nastave u OŠ Eugena Kvaternika Marina Golemac, koja nam je ispričala kako je sve 44 godine radnoga staža odradila u istoj školi!
-Ja sam čak i bila učenica te škole, koja se nekada zvala Antun Cvetković, a godine koje su iza mene pamtim po najljepšem – ne bih to mijenjala ni sa čime. Vrijeme se mijenja, no djeca su ostala ista – draga, iskrena, topla. S djecom je lijepo raditi uvijek, mada zna biti malko teže kada se previše uključe roditelji koji ističu silna prava, koja im na koncu nisu ni potrebna, jer mi učitelji smo normalni, divni ljudi. Naš posao se radi s ljubavlju – ispričala je Golemac, a od koje smo doznali i što će raditi u mirovini, a za što prije nije imala vremena.
-Jučer sam si kupila 10 kila gline, volim pisati pjesme i šetati, napokon ću se baviti više članovima svoje obitelji, putovati na more u suprugov rodni kraj, i uživat ću – vrijeme je da se odmorim – priznala je Marina.
Zasluženo, za njih sada počinje poduži veliki odmor, koji će nadamo se, provesti u zdravlju i planiranju slobodnog vremena.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.
Djelatnici Odjela javnog zdravstva i zdravstvene statistike, Zavoda za javno zdravstvo Zagrebačke županije organizirali su prošlog tjedna edukativno-kreativnu akciju povodom Movember-a u Dječjem vrtiću Lojtrica Velika Gorica.
Brkati studeni ili Movember – event tijekom mjeseca studenog posvećen je podizanju svijesti o muškom zdravlju, a bio je prilika da se najmlađima približe teme očuvanja zdravlja na njima razumljiv i zanimljiv način.
Program je započeo predavanjem za djecu predškolske skupine kojeg su vodili stručnjaci Zavoda, porazgovarali s djecom o važnosti brige za zdravlje, pojasnili pojam preventivni pregled te ih educirali o važnosti provođenja osobne higijene – pranju ruku, pranju zubi, tuširanju i umivanju.
Poseban naglasak stavljen je na uravnoteženu prehranu i važnost kretanja i bavljenja sportom.
Djeca su pokazala veliki interes, aktivno sudjelovala u razgovoru i postavljala pitanja, što je potvrdilo koliko su spremna usvajati zdrave navike.Nakon edukativnog dijela uslijedila je kreativna radionica izrade brkova od papira. Materijale za radionicu osigurali su djelatnici Odjela javnog zdravstva, a vesela atmosfera i maštoviti radovi dodatno su obogatili obilježavanje Movember-a.
Kako bi se poruka prenijela i na obitelji, djeca su dobila kuverte s pismom za roditelje u kojem su se mogli dodatno informirati o važnosti muškog zdravlja i preventivnih pregleda.
Cilj akcije bio je potaknuti djecu da svojim primjerom i razgovorom motiviraju roditelje na zdrav način života, a projekt je uspješno proveden zahvaljujući suradnji Zavoda za javno zdravstvo Zagrebačke županije i Dječjeg vrtića Lojtrica.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.
Istraživanja šišmiša na području ekološke mreže Odransko polje, a koje uključuje i Značajni krajobraz Turopoljski lug, pokazala su da na tom području obitava najmanje 5 vrsta šišmiša koji ranije nisu bili zabilježeni u području – ističu iz Javne ustanove Zeleni k prsten Zagrebačke županije.
U sklopu istraživanja su pregledana poznata skloništa šišmiša, dio lovačkih čeka, pogodne pukotine u stablima te ostali za šišmiše prikladni objekti, a jedinke šišmiša hvatane su mrežama specijaliziranima za lov šišmiša.
Nakon što je njihovo glasanje snimljeno ultrazvučnim detektorom, određivano je kojim vrstama pripadaju.
Uhvaćeno je 38 jedinki šišmiša – pripadnicima 6 vrsta: velikouhi šišmiš, riječni šišmiš, riđi šišmiš, resasti šišmiš, patuljasti šišmiš i patuljasti močvarni šišmiš. Više od polovice uhvaćenih šišmiša su činile gravidne ženke, što znači da u okolici postoje formirane kolonije tih vrsta.
Snimanjem pomoću stacionarnih detektora zabilježeno je 7 vrsta šišmiša: širokouhi mračnjak, primorski šišmiš, dugokrili pršnjak, rani večernjak, patuljasti šišmiš, patuljasti močvarni šišmiš i veliki potkovnjak, a zabilježeni su i neki rodovi unutar kojih nije moguće razlikovati pojedine vrste zbog sličnog glasanja. To znači da je broj vrsta šišmiša na području gotovo sigurno veći od trenutno poznatog.
Prema literaturnim podacima, na području ekološke mreže HR20000451 Odransko polje, unutar kojeg se nalazi i značajni krajobraz Turopoljski lug, tijekom prijašnjih istraživanja zabilježeno je 10 vrsta šišmiša, a ovogodišnjim istraživanjem zabilježeno ih je 11. Od toga ih je 6 već bilo zabilježeno na ovom području, a 5 ih je novih: dugokrili pršnjak, velikouhi šišmiš, riječni šišmiš, resasti šišmiš i patuljasti šišmiš.
Dodajmo kako je prisutnost širokouhog mračnjaka, riđeg šišmiša i velikog potkovnjaka potvrđena i tijekom novog istraživanja, što je vrlo dobar indikator kvalitete istraživanog područja.
Istraživanja su za JU Zeleni prsten Zagrebačke županije proveli stručnjaci za šišmiše iz tvrtke Geonatura.
VAŽNO: Šišmiši koji žive u umjerenom pojasu pa tako i u Hrvatskoj, hrane se muhama, komarcima, moljcima; predatori su kukcima i neizostavni su u kontroli populacija insekata, od kojih su mnogi štetnici u poljoprivredi i šumarstvu pa šišmiše smatramo i prirodnim insekticidima. U prosjeku jedan šišmiš na noć pojede oko tisuću insekata. Pokazatelji su zdravih ekosustava, zdrave prirode, jer brojnost vrsta i populacija šišmiša znači da je i okoliš u kojem žive i opstaju zdrav, otporan i stabilan.
(Foto: JU Zeleni prsten Zagrebačke županije)
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.