Povežite se s nama

Moja županija

VIDEO ‘Ako se nešto ne promijeni, rukomet će završiti kao košarka i odbojka’

RUKOMETNI RAZGOVORI Predsjednik Rukometnog saveza Zagrebačke županije Miroslav Ivić, kao i njegov suradnik Nenad Plašić, ne nude previše optimizma po pitanju budućnosti svoga sporta

Objavljeno

na

U sklopu serijala “Sport Zagrebačke županije” došli smo i do rukometa. U goste su nam stigli predsjednik Rukometnog saveza Zagrebačke županije Miroslav Ivić te Nenad Plašić, izvršno-tehnički tajnik istoga saveza, ujedno i trener ŽRK Dugo Selo ’55. I očekivali smo u takvom društvu živopisne rukometne priče, koloplet iskustava, uspjeha i pobjeda, da bi na kraju dobili razgovor prepun problema, muka i strahova za budućnost.

– Kako je krenula sezona? Solidno, rukometašice i rukometaši pokazali su da su spremni, no pitanje je koliko smo mi svi oko njih spremni, s obzirom na situaciju s financijama. To nam je daleko najveći problem – počeo je razgovor predsjednik saveza Ivić, pa nastavio u sličnom tonu:

– Trenutačno u našoj županiji imamo samo tri trenera koji su u radnom odnosu u svojim klubovima, sve ostalo je, gotovo bih rekao, na granici legalnosti. Novca nema, sredstava za plaćanje trenera nema, a to nam je problem o kojem govorimo već godinama, kojeg pokušavamo riješiti, ali pomaka baš i nema.

Rukomet je hrvatskom sportu donio neke od najvećih uspjeha, uključujući i dvije olimpijske i jednu svjetsku medalju, ali to se uporno ne preslikava na stvarnost u kojoj žive ljudi predviđeni da nastave raditi i graditi u istom stilu.

– Najveći problemi je to što sport nema suradnju sa školama i fakultetima. Sport je u obrazovanju definitivno bačen na margine, gotovo je u statusu nužnog zla. Izuzetno je mali broj klubova koji mogu imati trenere zaposlenike, jedino Zagreb je to riješio u svom sustavu, a svi drugi u Hrvatskoj u situaciji su da treneri imaju i posao uz rukomet – ističe Nenad Plašić, koji već godinama radi fenomenalne stvari u dugoselskom ženskom rukometu, ali ujedno i odaje dojam čovjeka koji je sve umorniji nakon brojnih bitaka.

– U sport treba ulagati više, da možemo bazu posložiti i iz nje izvlačiti kvalitetne igrače. Naši klubovi tonu. Zagreb se još vrti tu negdje, Lokomotiva i Podravka Ligu prvakinja mogu samo sanjati… Ne igramo kvalitetne utakmice, nemamo sponzora, sve što se može dobiti ide na bazi poznanstva, prijateljstva ili politike. A to je loše. Bojim se da ne dođemo u status košarke ili odbojke. Treba nam sustav koji će nam omogućiti da svi skupa od toga imamo korist – kaže Plašić.

Zagrebačka županija svoj je rukometni savez dobila 2001. godine, u vrijeme kad su prvoligaši u ovom kraju bili više izuzetak nego pravilo. Danas imamo dva prvoligaša u muškom rukomet, jednog u ženskom, te po šest županijskih klubova u drugom stupnju natjecanja.

– Uspjeh je tu evidentan, ali on se događa isključivo zahvaljujući dobroj volji ljudi koji su uključeni, zato što oni žive rukomet. Ljudi su zaposleni, nakon radnog vremena idu raditi kao treneri, a kad je tako, često nemaju vremena, jednako kao što često nemaju dvoranu, nemaju igrače, igračice… Nemamo dovoljno dvorana, nemamo čak ni mogućnost koristiti i one koje imamo, a uslijed svega toga sve češće se događa da nam djeca odlaze u druge sportove – govori Ivić.

Unatoč svim problemima, unatoč tome što je situacija teška, ona definitivno nije i bezizlazna. I ne mora biti dramatična.

– Situacija nije toliko crna ako uspijemo napraviti samo neke pomake. Nije logično da profesori sa završenim Kineziološkim fakultetom ne mogu raditi s djecom, nego ih se mora svake godine licencirati, tjerati ih na dodatne troškove, jer sve to košta. Zašto djeca koja sa pet ili šest godina počinju s rukometom ne mogu raditi s profesorima kineziologije? To je moguće jedino kod nas…- ističe Miroslav Ivić.

– Sva sreća da se na Euro i SP plasira sve više reprezentacija, mi ćemo i dalje tu vjerojatno biti, ali ono vrijeme kad je bronca bila razočaranje je davno zaboravljeno. I pitanje je hoćemo li ikad više biti na tim razinama. Jedino rješenje je da svi sjednemo za stol i da krenemo nešto mijenjati. Bez kvalitetnih trenera, bez kvalitetnog kadra nećemo ništa napraviti. Rukomet je relativno jeftin sport, ali moramo pronaći način kako sve to realizirati – dodaje Plašić.

A dok se sve te stvari ne promjene, rukometaši će preživljavati. I povremeno će dolaziti rezultati, jer talent je tu, ali sve što su vodeći ljudi županijskog rukometa ispričali ne nudi veliki optimizam…

Moja županija

Turizam u županiji raste, a Velika Gorica drži vodeću poziciju! Evo što kažu brojke

Stabilan rast dolazaka, jačanje domaće potražnje i sve jasniji zaokret prema održivom, cjelogodišnjem turizmu.

Objavljeno

na

Objavio/la

Turizam u Zagrebačkoj županiji nastavlja se razvijati stabilno i bez naglih skokova, uz rast dolazaka od oko 4 % i zadržavanje broja noćenja na prošlogodišnjoj razini, pokazuju najnoviji podaci Turističke zajednice Zagrebačke županije. Prema strukturi noćenja, Velika Gorica uvjerljivo prednjači s približno 35 % ukupnog turističkog prometa, čime potvrđuje svoju poziciju ključne ulazne i poslovne točke županije.

Nakon Gorice, slijedi Jastrebarsko s oko 21 % noćenja, dok Samobor ostvaruje približno 11 %, oslanjajući se ponajprije na eno-gastronomiju te izletnički i vikend turizam. Značajan udio ima i Sveta Nedelja, koja kroz sportski turizam ostvaruje oko 17 % noćenja, dok Ivanić-Grad sudjeluje s oko 5 %, ponajviše zahvaljujući zdravstvenom i wellness turizmu. Ostale destinacije u županiji pojedinačno sudjeluju s oko 1 %.

Iako su ukupna noćenja ostala na sličnoj razini kao lani, posebno se ističe rast domaće potražnje. Dolasci domaćih gostiju porasli su za 7 %, a isti postotak bilježi se i kod domaćih noćenja.

Direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije Ivana Alilović ističe kako ovi rezultati potvrđuju dugoročni potencijal destinacije, ali i smjer kojim se ona svjesno razvija.

“Ovi rezultati potvrđuju da Zagrebačka županija ima snažan i dugoročno održiv potencijal razvoja. Kao destinacija, ne gradimo masovnost, već kvalitetu, ravnotežu i autentičnost. Prostor Zagrebačke županije obiluje prirodnim bogatstvima, očuvanim krajolikom, manifestacijama koje proizlaze iz lokalnog identiteta te snažnim zdravstvenim turizmom, koji destinaciji daje dodatnu vrijednost i cjelogodišnju relevantnost. Posebno ističem da održivost u Zagrebačkoj županiji nije trend, već način rada koji sustavno provodimo već šest godina. Održivost kod nas nije deklarativna, ona se živi, planira i primjenjuje u svakodnevnom upravljanju destinacijom”, rekla je Alilović.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Nastavite čitati

Moja županija

Nove cijene turističkih pristojbi u Zagrebačkoj županiji – tko će i koliko plaćati

Županijska skupština donijela je novu odluku o visini turističke pristojbe.

Objavljeno

na

Objavio/la

Zagrebačka županija od sljedeće godine uvodi nove iznose turističke pristojbe, odlučeno je na nedavnoj sjednici Županijske skupštine. Promjene se odnose na smještajne kapacitete u hotelima, kampovima, domaćinstvima i na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, a iznos pristojbe varira ovisno o mjestu i vrsti smještaja.

Za noćenje u standardnim smještajnim objektima, pristojba po osobi iznosit će od 1,33 do 1,80 eura, s najvišom cijenom u Velikoj Gorici, Jastrebarskom i Samoboru. Kampovi će biti nešto jeftiniji, od 1,06 do 1,30 eura po osobi, pri čemu je Velika Gorica opet na vrhu. Paušalni iznosi za pružatelje smještaja također su definirani. Smještaj u domaćinstvu koštat će između 46 i 60 eura po krevetu godišnje, dok obiteljska poljoprivredna gospodarstva plaćaju od 26,54 do 40 eura. Za kampove i robinzonski smještaj, iznosi se kreću od 33 do 80 eura po jedinici, ovisno o lokaciji.

Vlasnici kuća, apartmana ili stanova za odmor plaćat će godišnju pristojbu za sebe i članove uže obitelji, pri čemu iznosi variraju između 7,96 i 10 eura za prvog i drugog člana, te od 3,32 do 5 eura za svakog sljedećeg člana, ovisno o gradu.

Jedinice lokalne samouprave bez turističke zajednice i s nižim stupnjem razvijenosti mogu smanjiti iznos pristojbe za 30 %, što se odnosi na Dubravu, Farkaševac, Gradec, Pokupsko, Preseku, Rakovec i Žumberak.

Odluka o visini turističke pristojbe objavljuje se svake godine do 31. siječnja, a nova pravila stupaju na snagu u 2027. godini.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Nastavite čitati

Moja županija

Kolarec obišao žurne službe – županijski Zavod hitne medicine lani je odradio ukupno 28.888 hitnih intervencija

“Uslijed ovog vala gripe, u jednoj poslovnici Ljekarni Zagrebačke županije u jednom je danu izdano čak 1.750 recepata!

Objavljeno

na

Uoči novogodišnje noći zamjenik župana i načelnik Stožera civilne zaštite Zagrebačke županije Ervin Kolarec obišao je dežurne službe koje su i u silvestarskoj noći bile dostupne stanovnicima Zagrebačke županije.  

Poželio je mirnu noć djelatnicima Županijskog vatrogasno-operativni centra, velikogoričke ispostave Zavoda za hitnu medicinu Zagrebačke županije, dežurne Ljekarne Zagrebačke županije u Velikoj Gorici, kao i goričke Policijske postaje. 

-U ovim posebnim trenucima, kada većina naših sugrađana iščekuje i slavi dolazak Nove godine, vi ste na dužnosti. Vi ste oni koji prvi dolaze kada je najteže i koji ne pitaju je li blagdan, noć ili vikend – podsjetio je Kolarec. 

Inače, u Županijskom vatrogasnom operativnom centru koji djeluje pri Područnom uredu civilne zaštite Zagreb – Centru 112, tijekom cijele godine osigurano je stalno dežurstvo na telefonski broj 112 ili 193 za područje cijele Zagrebačke županije.   

-Centar je ove godine zabilježio i odradio više od 2.500 vatrogasnih intervencija te više od 2.700 ostalih operativnih aktivnosti. Godina je bila zahtjevna, a mi imamo važnu ulogu u komunikaciji s građanima, upućivanju snaga na teren i koordinacije na mjestu intervencije – rekao je voditelj ŽVOC-a Tihomir Varga. 

Na raspolaganju u svim danima tijekom godine je i Zavod za hitnu medicinu Zagrebačke županije u Velikoj Gorici, kao i sve ostale u Županiji, a tijekom 2025. godine županijski Zavod je u svojih 8 ispostava imao ukupno 28.888 hitnih intervencija. 

-Ispostava Velika Gorica u ovoj je godini imala 6.217 intervencija te više od 10.000 pregleda, a ukupna kilometraža hitnih intervencija procjenjuje na oko 140.000 kilometara – istaknuo je voditelj ispostave Siniša Golub. 

Ljekarnička skrb također je osigurana bez obzira na neradne dane u godini, pa je tako na Silvestrovo bila dežurna Ljekarna Zagrebačke županije u blizini goričke hitne pomoći.  

-Ljekarnički timovi u svim ljekarnama Zagrebačke županije osiguravaju opskrbu i izdavanje lijekova te daju savjete o njihovoj pravilnoj primjeni, a sve s ciljem učinkovitog i sigurnog liječenja, jer ljekarništvo predstavlja neizostavnu kariku u lancu zdravstvene skrbi. Recimo, uslijed ovog vala gripe, u jednoj poslovnici je u jednom danu izdano čak 1.750 recepata – naglasila je ravnateljica Ana Galić Skoko. 

Zamjenik Kolarec posjetio je i policijske službenike i djelatnike Policijske postaje Velika Gorica u pratnji načelnika Perice Malića.  

Nastavite čitati

CityLIGHTS

Polnoćka u župnoj crkvi Kravarsko

Objavljeno

na

U župi uzvišenja Svetog križa Kravarsko i ove je godine služena tradicionalna polnoćka.

Misu je služio vlč. Hrvoje Zovko, a uveličali su je župni zbor uz pratnju tamburaškog sastava izvođenjem prigodnih pjesama. Nakon svete mise organizirano je druženje mještana u društvenom domu Kravarsko.

Crkva u Kravarskom sagrađena je u vremenu između 13. i 14. stoljeća, a crkva je velika oštećenja doživjela tokom II svjetskog za vrijeme bombardiranja Kravarskog .

Nakon drugog svjetskog rata crkva je obnovljena, ali je i gotovo potpuno srušena u razornom potresu koji je pogodio Petrinju krajem 2020. godine.  Posljedice potresa su bile katastrofalne te je crkva u potpunosti srušena i 2023. godine izgrađena nova, uz zadržavanje identičnog oblika.

Nastavite čitati

Moja županija

Zagrebačka županija ima novi suvenir

„Povijest koju nosimo u srcu“ – čovjek, emocije i vrijednosti koje se prenose iz generacije u generaciju.

Objavljeno

na

Poruke nade, svjetla, hrabrosti i vjere nose novi suveniri Zagrebačke županije nastali kroz projekt „Povijest koju nosimo u srcu“. 

Umjesto klasične turističke ponude, predstavljeni su simbolični privjesci s univerzalnim porukama nade, svjetla, hrabrosti i vjere, koji poručuju da baština ne mora biti glasna da bi bila snažna.  

Projekt Turističke zajednice Zagrebačke županije predstavljen je u Velikoj Gorici, a u njegovu središtu nisu godine, datumi ni povijesne činjenice, nego čovjek, emocije i vrijednosti koje se prenose iz generacije u generaciju. 

-Htjeli smo baštinu ispričati na suvremen, profinjen i ljudima blizak način. Ovo je projekt koji govori tiho, ali ostavlja dubok trag ispričan na suvremen, profinjen i ljudima blizak način – istaknula je Ivana Alilović, direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije. 

Na predstavljanju ovog inovativnog projekta, zamjenik župana Zagrebačke županije, Damir Tomljenović istaknuo je kako je Županija zadovoljna razvojem turizma i kontinuiranim rastom broja posjetitelja.  

-Važne povijesne ličnosti naše županije poput bana Josipa Jelačića ili Petra Zrinskog mogu biti izvrstan temelj za razvoj novih oblika turizma. Upravo se ovakvim projektima gradi kvaliteta destinacije i novi smjer turističkog razvoja naše županije – dodao je Tomljenović. 

Naime, „Povijest koju nosimo u srcu“ povezuje četiri lokaliteta Zagrebačke županije, a to su Krašić, Kloštar Ivanić, Veliku Gorica kao i njezin dio Vukovinu.  

 -Baština nije nešto što stoji zatvoreno u zidovima. Ona živi u ljudima, u njihovim pričama i osjećajima. U vremenu ubrzanog konzumerizma, ovaj djelić naše turističke ponude snažan je podsjetnik na ono što je istinski važno. Privjesci nisu zamišljeni kao klasični suveniri, već kao osobni simboli koje nosimo uz sebe, znakovi pripadnosti i vrijednosti koje nadilaze granice destinacije – poručila je Alilović.  

Također, istaknuto je da je Zagrebačka županija izuzetno velika i raznolika destinacija koju je važno prezentirati kao jedinstvenu cjelinu, ali bez gubitka identiteta njezinih manjih mjesta. Upravo zato fokus nije stavljen na najpoznatije lokacije, nego na tzv.“ secret gemove“, mikrodestinacije koje zaslužuju vidljivost, kao i na odredište kratkih bjegova, ali i cjelogodišnjeg turizma te autentičnih doživljaja od vinskih cesti i vrhunske gastronomije, preko ruralnih i duhovnih lokacija, pa sve do suvremenih interpretacija baštine. 

 

-Gosti iz Skandinavije, primjerice, u jednom danu obilaze Turopoljski lug, destilerije i vinarije, kušaju lokalnu kuhinju i imaju priliku iz prve ruke doživjeti našu gastro priču „od polja do stola“. Sezona kod nas u županiji traje cijelu godinu kao adventi u Velikoj Gorici, Samoboru, Svetom Ivanu Zelini i drugim mjestima za goste koji žele doživljaj bez gužvi kakve danas opterećuju velike europske destinacije poput Beča i Praga – podsjetila je direktorica Turističke zajednice. 

Kako smo na kraju godine, navedeni su i planovi za 2026. godinu, usmjereni na snažnije pozicioniranje županije kao jedinstvene destinacije, ali bez gubitka identiteta njezinih manjih sredina. 

-Posebnu pažnju želimo dati lokacijama, poput Kloštar Ivanića i Krašića, koje imaju ogroman potencijal, ne samo u vjerskom, nego i u ruralnom turizmu. U fokusu razvoja bit će i eno-gastro ponuda te projekti poput apiturizma u Turopolju i Velikoj Gorici gdje možemo povezati vino, gastronomiju, lokalne proizvođače i doživljaj, uz naglasak na sve snažnije okretanje međunarodnim tržištima poput američkog – najavila je Alilović. 

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Nastavite čitati

Reporter 456 - 18.12.2025.

Facebook

Izdvojeno