U sklopu ciklusa radionica o zdravlju, zdravstvenoj pismenosti i pravima iz socijalne skrbi, održana je posljednja, osma po redu radionica u Zaprešiću, čiji je cilj osnaživanje znanja krajnjih korisnika o zdravlju, pravima iz područja socijalne skrbi te unapređenje zdravstvene pismenosti.

-Zagrebačka županija je prva županija u Hrvatskoj koja je donijela Socijalni plan za razdoblje od 2025. do 2027. godine i već u ovoj godini su odrađene mnoge aktivnosti, proputovali smo cijelu županiju, sva gradska Društva Crvenog križa. Obzirom da su na radionicama stanovnici dobi 50+, kroz sve radionice smo dali najvažnije informacije o zdravlju i zdravstvenoj pismenosti i uslugama koje je moguće ostvariti iz sustava socijalne skrbi – objasnila je pročelnica za zdravstvo, socijalnu skrb i hrvatske branitelje Ksenija Čuljak i istaknula projekt „Pomoć u kući“ u sklopu kojeg Zagrebačka županija jedina u Hrvatskoj financira božićnice i regres za gerontodomaćice, te financira police osiguranja za djecu s neadekvatnom roditeljskom skrbi.

-Naš socijalni plan je pun mjera i aktivnosti koje će se nastaviti i u sljedećim godinama, poput trogodišnjeg projekta „Četiri plus“ koji pomaže obiteljima s 4 i više djece. Ove godine smo pomoć uputili prema 11 obitelji koje ukupno čine 73 člana, a donirali smo im kućanske aparate koji su neophodni za funkcioniranje kućanstva. Osim toga, kako je u izradi novi Proračun, on će uključivati i financiranje socijalnih vrtova – najavila je Čuljak.

Inače, radionice koje je organiziralo Društvo Crvenog križa Zagrebačke županije, u suradnji s 8 gradskih društava Crvenog križa, područnim uredima Hrvatskog zavoda za socijalni rad i ispostavama županijskog Doma zdravlja te uz financijsku podršku Zagrebačke županije, obuhvatile su više od 300 sudionika.

-Radionice su i osmišljene na način da pruže ključne informacije osobama u socijalnom riziku, kako bi one točno znale kome se dalje obratiti i na što imaju pravo – rekla je ravnateljica županijskog Doma zdravlja Drinka Sopta.

Uz predavanja s temom: Kako do pomoći kada zatreba: zdravstvena skrb u zajednici?, te usluga iz sustava socijalne skrbi, svi prisutni imali su priliku besplatno izmjeriti krvni tlak i razinu šećera u krvi.

-Ove godine Zagrebačka županija je izdvojila oko 470 tisuća eura za rad udruga jer nam je rad braniteljskih i udruga civilnog društva jako važan. Koliko imamo programa, toliko smo bogatiji kao zajednica. U ovoj je godini za socijalnu skrb i hrvatske branitelje na području županije planirano 5,4 milijuna eura, a u 2026. godini očekujemo i povećanje izdvajanja – dodala je pročelnica.

(Foto: Zagrebačka županija)

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

Projekt “Bestovje – most na Savi – Zaprešić” Županijske uprave za ceste Zagrebačke županije, dug gotovo osam kilometara, trebao bi u budućnosti znatno poboljšati prometnu povezanost zapadnog dijela Zagrebačke županije, rasteretiti obilaznicu i ubrzati lokalni promet.

Naime, nova prometnica će povezivati istočni dio Grada Zaprešića, od kružnog raskrižja Ulice Ruševje do Industrijske ceste, odnosno postojećeg kružnog raskrižja. Denivelacijom iznad postojećeg kružnog raskrižja (DC225), mostom preko Save te spojem na Staru cestu u Bestovju, nova će cesta izravno povezati Grad Zaprešić i Grad Svetu Nedelju.

Projektirani zahvat ima za cilj rasteretiti postojeće prometne pravce i smanjiti zastoje, u skladu s važećim strateškim i prostornim dokumentima koji ga prepoznaju kao rješenje za jačanje povezanosti, mobilnosti i skraćenje vremena putovanja unutar zagrebačke regije.

Prometnica od stacionaže 0+000,00 do 1+360,00 km prolazi kroz izgrađeno područje Grada Sveta Nedelja, na kojem je na snazi UPU dijela naselja Strmec, Orešje, Bestovje i Novaki. Od stacionaže 1+360,00 do 2+840,00 km trasa prolazi kroz neizgrađeno područje, odnosno nasip rijeke Save. Do stacionaže 2+257,50 cesta se nalazi unutar područja Svete Nedelje, a nakon toga prelazi na područje Grada Zaprešića. Od stacionaže 2+840,00 do 7+776,31 km prolazi kroz područje obuhvata GUP-a Grada Zaprešića te dodiruje UPU zonu između istočne obilaznice, Krapinske ulice i željezničke pruge.

Prometni profil županijske ceste čine kolnik za dvosmjerni promet s trakama širine 3,50 metra, pješačko-biciklistička staza širine od 3,50 do 4,00 metra te pješačka staza širine od 1,50 do 2,00 metra. Pješačko-biciklističke i pješačke površine odvojene su od kolnika zelenim pojasom širine od 1,00 do 1,50 metar.

Zahvat započinje spojem na postojeću prometnicu ŽC 3060 – Staru cestu, gdje je predviđeno novo kružno raskrižje. Trasa se nastavlja mostom preko Save (od stacionaže 1+236,00 do 2+904,00 km) te vijaduktom preko DC225 (od stacionaže 3+400,00 do 3+740,00 km). Raskrižje s Ulicom Ruševje (od stacionaže 4+300,00 do 4+470,00 km) predviđeno je kao kružno raskrižje. Raskrižje s Ulicom Pere Devčića (od 4+470,00 do 4+800,00 km) projektirano je kao T-raskrižje s trakama za lijevo i desno skretanje te trakama za ubrzanje. Raskrižje s Krapinskom ulicom (od 4+870,00 do 5+185,00 km) također je projektirano kao T-raskrižje s trakama za skretanje i ubrzanje. Nakon Krapinske ulice, prometnica prelazi most preko kanala Črnec (od 5+190,00 do 5+340,00 km), a završava spojem na postojeće kružno raskrižje s Industrijskom cestom (ŽC 2262) na stacionaži 7+776,31 km.

Ukupna duljina novoprojektirane prometnice iznosi 7.776,31 metar. Na pojedinim dijelovima trase predviđene su denivelacije – vijadukt iznad Avenije hrvatskih branitelja (DC225), most preko Save te most preko kanala Črnec.

Svrha planiranog zahvata

Između gradova Sveta Nedelja i Zaprešić trenutačno ne postoji izravna prometna poveznica, pa se sav promet između ta dva grada odvija preko čvora Jankomir i zagrebačke obilaznice, odnosno Podsusedskog mosta, Samoborske ceste, Škorpikove ulice, Aleje Bolonje, Avenije hrvatskih branitelja i Ulice bana Jelačića u Zaprešiću.

Master plan prometnog sustava Grada Zagreba, Zagrebačke županije i Krapinsko-zagorske županije utvrdio je nedovoljan broj mostova na urbanom području oko Zagreba. Skela na lokaciji Medsave nema odgovarajući prometni kapacitet, a lokalni i regionalni promet na zagrebačkoj obilaznici uzrokuje svakodnevne zastoje te probleme u prometnoj povezanosti na regionalnoj i državnoj razini. Također, radijalna prometna mreža Zagrebačke županije usmjerava promet prema Zagrebu, bez postojanja odgovarajućih prometnica višeg ranga koje bi međusobno povezivale razvojna središta županije.

Izgradnjom nove prometnice rasteretit će se gradske prometnice u Svetoj Nedelji, Zaprešiću i zapadnom dijelu Zagreba (Podsused, Vrapče, Aleja Bolonje i Samoborska cesta), što će omogućiti brže prometovanje vozila javnog prijevoza. Distribucijom osobnog i teretnog prometa na novu cestu stvaraju se i preduvjeti za povećanje broja putnika u javnom prijevozu.

Planirani zahvat ima važnu ulogu u povezivanju gradskih područja razdvojenih rijekom Savom, budući da postojeći cestovni pravci ne zadovoljavaju sadašnje ni buduće prometne potrebe s obzirom na broj vozila, izgubljeno vrijeme putovanja i ukupnu prometnu učinkovitost. Nova će prometnica smanjiti vrijeme putovanja, omogućiti brži odaziv žurnih službi te osigurati alternativni pravac u slučaju zatvaranja autoceste zbog prometnih nesreća ili drugih okolnosti.

Utjecaj na okoliš

Godine 2022. provedena je ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš, na temelju koje je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja (MINGOR) donijelo rješenje da je za izgradnju županijske ceste “Bestovje – most na Savi – Zaprešić” potrebno provesti postupak PUO (procjena utjecaja na okoliš) te Glavnu ocjenu prihvatljivosti za ekološku mrežu.

U siječnju 2025. godine izrađena je Studija o utjecaju na okoliš, a 22. rujna 2025. Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije donijelo je rješenje kojim se projekt ocjenjuje prihvatljivim za okoliš i ekološku mrežu. Odobrenje uključuje primjenu zakonom propisanih mjera zaštite okoliša, mjera za ublažavanje negativnih utjecaja na očuvanje i cjelovitost područja ekološke mreže te provedbu programa praćenja stanja okoliša.

Zagrebačka županija raspisala je natječaj za dodjelu stipendija za školsku i akademsku godinu 2025./2026. godine. Prijave su otvorene do 3. studenoga 2025., a pravo na sudjelovanje imaju učenici i studenti s prebivalištem na području županije. Ukupno se traži 75 novih stipendista, 45 učenika i 30 studenata.

Stipendije se isplaćuju tijekom cijele godine. Učenici primaju 120 eura mjesečno, dok studentima pripada 240 eura, što znači da će godišnje iznosi dosegnuti 1.440 eura za učenike i 2.880 eura za studente. Za nove i dosadašnje stipendiste koji nastavljaju školovanje osigurano je gotovo 430 tisuća eura iz proračuna Zagrebačke županije.

Od ukupno 45 stipendija za učenike, 20 će biti dodijeljeno prema kriteriju izvrsnosti, od čega do tri za učenike glazbenih zanimanja. Preostalih 25 stipendija dodjeljuje se prema socijalnom kriteriju, a među njima je do 10 namijenjeno učenicima deficitarnih zanimanja poput kuhara, vodoinstalatera, elektroinstalatera, medicinskih sestara i tehničara, automehaničara, zlatara, zidara i drugih.

Za studente je predviđeno 30 stipendija, polovica prema izvrsnosti (do tri za glazbena zanimanja), a druga polovica prema socijalnom kriteriju.

Zainteresirani učenici i studenti mogu se prijaviti do 3. studenoga 2025. godine. Prijave se podnose osobno u Pisarnicu Zagrebačke županije ili poštom na adresu – Zagrebačka županija, Upravni odjel za odgoj i obrazovanje, Ulica grada Vukovara 72/V, 10000 Zagreb, uz obaveznu naznaku “Za natječaj za dodjelu stipendije”.

Tekst natječaja i prijavni obrazac dostupni su ovdje, a dodatne informacije mogu se dobiti putem e-maila: [email protected].

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

U Dječjem vrtiću Velika Gorica u Pucekovićevoj ulici jutros je bilo posebno veselo i svečano! Vrtićanci su zajedno s odgojiteljicama obilježili Dan kravate – modnog dodatka koji je potekao iz našeg Turopolja. 

Inicijator je direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije Ivana Alilović koja je donirala instalacije turopoljske podgutnice, povijesne preteče kravate, dječjim vrtićima Velika Gorica, Ciciban, Lojtrica i Žirek, a mališani su dobili i male podgutnice kojima će čuvati turopoljski identitet, umjetničko djelo velikogoričanke Tine Miličević.

– Projekt „Od srca Turopolja. U rukama koje odgajaju. U srcima koja pamte“ nastao je u suradnji s Gradom Velikom Goricom u želji da se očuvanje naše baštine, tradicije i identiteta usmjeri na naše najmlađe generacije, koji su zajedno sa svojim odgajateljicama, ambasadori naše bogate povijesne baštine. Oni će znati gdje žive i koji je njihov smjer kada otputuju van grada, znati će reći da je Turopolje važan kraj, poput mnogih drugih na području županije na koje ćemo u budućnosti usmjeriti slične projekte – istaknula je Alilović. 

Podsjetila ja kako na području naše županije ima 309 zaštićenih nematerijalnih kulturnih baština, dok je kravata – elegantan modni dodatak prisutan u cijelome svijetu – potekao upravo iz našega kraja.

Turopolje, središnji dio Zagrebačke županije, smatra se kolijevkom kravate. A na koji točno način, ispričao je župan Plemenite opčine turopoljske Juraj pl. Odrčić. 

-Vojnici Turopoljskog banderija odlazili su u rat diljem Europe, a dok su se od njih opraštale njihove djevojke, majke i supruge, oko vrata, ili kako se to nekad u Turopolju zvalo “pod gutom” su im vezale crvenu maramu, u blizini srca, da ne zaborave da ih na povratku čekaju njihovi voljeni. Od tuda i naziv “podgutnica”. Kad ih je vidio kralj Luj, toliko mu se svidjela da je naredio da svi u kraljevstvu moraju nositi crvene marame. Kroz stoljeća se vezanje mijenjalo, mijenjao se dizajn i od podgutnice je nastala današnja kravata – prepričao je Odrčić.

Dječji vrtić Velika Gorica ove godine obilježava veliku obljetnicu, stoga je Dan kravate obilježen upravo s njihovim mališanima. 

-Ponosna sam na svoje odgojitelje i svoj stručni tim koji radi izvanredan posao. To je skup predivnih ljudi. Kroz naš dugogodišnji rad dug 65. godina, promičemo kulturu i povijest ne samo Turopolja nego cijele Lijepe naše. Naša djeca su ta koja će to danas-sutra prenijeti cijelome svijetu, čime naš identitet živi i dalje – poručila je ravnateljica Irena Kozmić. 

Podsjećamo, Sabor Republike Hrvatske je 18. listopada proglasio Dan kravate kako bi odao počast ovom elegantnom modnom dodatku, koji je postao prepoznatljiv simbol Hrvatske diljem svijeta. 

FOTO: Marija Vrbanus, Cityportal

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

FOTO galerija:

Zagrebačka županija ovih je dana domaćin nizozemskoj novinarki Nynke Hoogma, specijaliziranoj za teme održivog turizma i sporog putovanja. U suradnji s Hrvatskom turističkom zajednicom i uz podršku Nele Pitko, Hoogma istražuje primjere destinacija koje nastoje povezati turizam, lokalnu zajednicu i prirodu.

Tijekom posjeta obići će lokacije koje čine prepoznatljiv identitet županije. To su rudnik svete Barbare, Pekarnicu Nikl s tradicionalnom Rudarskom greblicom, Samobor s obiteljskim podrumom Filipec poznatim po Bermetu i Muštardi, te područje Žumberka. Kroz obilazak ju vodi turistička vodičkinja Janja Dimnjaković.

“Dolazak novinarke poput Nynke Hoogma potvrđuje da je Zagrebačka županija prepoznata i izvan Hrvatske kao primjer autentične i održive destinacije. Ovdje održivost nije samo koncept, već način života – spoj gospodarstva, zajednice i prirode”, izjavila je Ivana Alilović, direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije.