VIDEO ‘Ako se nešto ne promijeni, rukomet će završiti kao košarka i odbojka’
RUKOMETNI RAZGOVORI Predsjednik Rukometnog saveza Zagrebačke županije Miroslav Ivić, kao i njegov suradnik Nenad Plašić, ne nude previše optimizma po pitanju budućnosti svoga sporta
U sklopu serijala “Sport Zagrebačke županije” došli smo i do rukometa. U goste su nam stigli predsjednik Rukometnog saveza Zagrebačke županije Miroslav Ivić te Nenad Plašić, izvršno-tehnički tajnik istoga saveza, ujedno i trener ŽRK Dugo Selo ’55. I očekivali smo u takvom društvu živopisne rukometne priče, koloplet iskustava, uspjeha i pobjeda, da bi na kraju dobili razgovor prepun problema, muka i strahova za budućnost.
– Kako je krenula sezona? Solidno, rukometašice i rukometaši pokazali su da su spremni, no pitanje je koliko smo mi svi oko njih spremni, s obzirom na situaciju s financijama. To nam je daleko najveći problem – počeo je razgovor predsjednik saveza Ivić, pa nastavio u sličnom tonu:
– Trenutačno u našoj županiji imamo samo tri trenera koji su u radnom odnosu u svojim klubovima, sve ostalo je, gotovo bih rekao, na granici legalnosti. Novca nema, sredstava za plaćanje trenera nema, a to nam je problem o kojem govorimo već godinama, kojeg pokušavamo riješiti, ali pomaka baš i nema.
Rukomet je hrvatskom sportu donio neke od najvećih uspjeha, uključujući i dvije olimpijske i jednu svjetsku medalju, ali to se uporno ne preslikava na stvarnost u kojoj žive ljudi predviđeni da nastave raditi i graditi u istom stilu.
– Najveći problemi je to što sport nema suradnju sa školama i fakultetima. Sport je u obrazovanju definitivno bačen na margine, gotovo je u statusu nužnog zla. Izuzetno je mali broj klubova koji mogu imati trenere zaposlenike, jedino Zagreb je to riješio u svom sustavu, a svi drugi u Hrvatskoj u situaciji su da treneri imaju i posao uz rukomet – ističe Nenad Plašić, koji već godinama radi fenomenalne stvari u dugoselskom ženskom rukometu, ali ujedno i odaje dojam čovjeka koji je sve umorniji nakon brojnih bitaka.
– U sport treba ulagati više, da možemo bazu posložiti i iz nje izvlačiti kvalitetne igrače. Naši klubovi tonu. Zagreb se još vrti tu negdje, Lokomotiva i Podravka Ligu prvakinja mogu samo sanjati… Ne igramo kvalitetne utakmice, nemamo sponzora, sve što se može dobiti ide na bazi poznanstva, prijateljstva ili politike. A to je loše. Bojim se da ne dođemo u status košarke ili odbojke. Treba nam sustav koji će nam omogućiti da svi skupa od toga imamo korist – kaže Plašić.
Zagrebačka županija svoj je rukometni savez dobila 2001. godine, u vrijeme kad su prvoligaši u ovom kraju bili više izuzetak nego pravilo. Danas imamo dva prvoligaša u muškom rukomet, jednog u ženskom, te po šest županijskih klubova u drugom stupnju natjecanja.
– Uspjeh je tu evidentan, ali on se događa isključivo zahvaljujući dobroj volji ljudi koji su uključeni, zato što oni žive rukomet. Ljudi su zaposleni, nakon radnog vremena idu raditi kao treneri, a kad je tako, često nemaju vremena, jednako kao što često nemaju dvoranu, nemaju igrače, igračice… Nemamo dovoljno dvorana, nemamo čak ni mogućnost koristiti i one koje imamo, a uslijed svega toga sve češće se događa da nam djeca odlaze u druge sportove – govori Ivić.
Unatoč svim problemima, unatoč tome što je situacija teška, ona definitivno nije i bezizlazna. I ne mora biti dramatična.
– Situacija nije toliko crna ako uspijemo napraviti samo neke pomake. Nije logično da profesori sa završenim Kineziološkim fakultetom ne mogu raditi s djecom, nego ih se mora svake godine licencirati, tjerati ih na dodatne troškove, jer sve to košta. Zašto djeca koja sa pet ili šest godina počinju s rukometom ne mogu raditi s profesorima kineziologije? To je moguće jedino kod nas…- ističe Miroslav Ivić.
– Sva sreća da se na Euro i SP plasira sve više reprezentacija, mi ćemo i dalje tu vjerojatno biti, ali ono vrijeme kad je bronca bila razočaranje je davno zaboravljeno. I pitanje je hoćemo li ikad više biti na tim razinama. Jedino rješenje je da svi sjednemo za stol i da krenemo nešto mijenjati. Bez kvalitetnih trenera, bez kvalitetnog kadra nećemo ništa napraviti. Rukomet je relativno jeftin sport, ali moramo pronaći način kako sve to realizirati – dodaje Plašić.
A dok se sve te stvari ne promjene, rukometaši će preživljavati. I povremeno će dolaziti rezultati, jer talent je tu, ali sve što su vodeći ljudi županijskog rukometa ispričali ne nudi veliki optimizam…
Prije početka susreta domaća uprava prigodnim je dresom s brojem 200 nagradila Ivana Kosa za dvjestoti nastup u dresu Mraclina, a iskusni napadač jubilej je obilježio asistencijom i pogotkom. Nogometaši Mraclina ostvarili su važnu pobjedu u borbi za bijeg iz donjeg dijela tablice svladavši na Novoj grabi Metalac iz Siska rezultatom 3:0.
Domaćini su do prednosti stigli u 34. minuti kada je nakon ubačaja Frana Krilića s desne strane glavom precizan bio Dominik Smolković. Mraclin je i u nastavku bio bolja momčad, a vodstvo je povećano u 52. minuti. Ivan Kos probio je desni bok gostiju i ubacio u peterac gdje je Igor Hajduk na drugoj vratnici pospremio loptu u mrežu za 2:0.
Točku na zasluženu pobjedu stavio je upravo slavljenik Ivan Kos u 70. minuti. Nakon kornera i nekoliko odbijanaca lopta je stigla do domaćeg napadača koji je s četrnaest metara preciznim prizemnim udarcem pogodio iza leđa vratara Blagojevića. Ovom pobjedom Mraclin je dva kola prije kraja napravio važan korak prema očuvanju četvrtoligaškog statusa.
IV. NL SREDIŠTE ZAGREB – B, 28. kolo
MRACLIN – METALAC (S) 3:0
Stadion Nova graba. Gledatelja 70.
Sudac: Juraj Mikšec (Vrbovec). Pomoćnici: Luka Bradašić (Novska) i Veronika Muraja (Rajić).
MRACLIN: Matejčić (od 78. Zagorac), Marjanović, J. Domitrović, Rajić, Brdek, Smolković (od 60. Matić), Borovac, Tokić, Krilić, Hajduk, I. Kos (od 83. Hodalin). Trener: Marko Pancirov.
METALAC (S): Blagojević, Čajani, Acel, Matić (od 53. Pupić), Bičanić, Ayuba, Kesse (od 53. Perić), Brlečić, Krištopović, Knežević (od 57. Bekonjić), Vincelj (od 53. Brlić). Trener: Dalibor Sanader.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.
ŽUPANIJA OTVORILA NOVI KRUG FINANCIRANJA: Gradovima i općinama više od 1,3 milijuna eura
U prvom krugu podjele dodijeljeno je oko 1,3 milijuna eura za prometnu infrastrukturu i komunalne projekte, a ukupno je za ovu namjenu osigurano više od 2,3 milijuna eura
Gradovi i općine u Zagrebačkoj županiji dobili su prve ugovore za sufinanciranje komunalnih projekata vrijedne oko 1,3 milijuna eura. Ugovore je predstavnicima pet gradova i devet općina uručio župan Stjepan Kožić, a riječ je o projektima vezanima uz prometnu infrastrukturu, odvodnju i komunalne sustave.
Kožić je pritom naglasio kako su potrebe gradova i općina sve veće, zbog čega županija iz godine u godinu povećava sredstva za potpore i razvojne projekte.
“Ukupno gledano, Zagrebačka županija je za gradove i općine, ove godine osigurala rekordnih 8,2 milijuna eura za 13 javnih poziva i natječaja iz područja gospodarstva, poljoprivrede, prometa ,komunalne infrastrukture, ruralnog razvoja i socijalne skrbi. Siv ti projekti bez obzira na područje imaju isti cilj. Zadržati što više stanovnika na području Zagrebačke županije, osigurati ravnomjeran razvoj i ono što je najvažnije, nastaviti stvarati uvjete za gospodarski rast”, istaknuo je Kožić
Ovo je prvi krug dodjele sredstava, dok je ukupno za projekte komunalne infrastrukture ove godine osigurano više od 2,3 milijuna eura.
Osim komunalnih projekata, velik dio ulaganja i dalje odlazi na prometnu infrastrukturu. Za lokalne i županijske ceste ove je godine osigurano oko tri milijuna eura, a među važnijim projektima spomenute su buduće obilaznice Dugog Sela te obilaznica Volavje – Petrovina kod Jastrebarskog.
U ime gradova i općina na dodijeljenim sredstvima zahvalio je gradonačelnik Željko Turk, koji je istaknuo kako su upravo ulaganja u cestovnu i željezničku infrastrukturu jedan od ključnih temelja gospodarskog razvoja.
Foto: Zagrebačka županija
“Svi želimo našim građanima stvoriti uvjete za bolji život, a tome je svakako uloga komunalne infrastrukture jedna od temeljnih, koju ova županija intenzivno, kvalitetno i dobro radi. Poveznica između izgradnje i obnove cestovne infrastrukture te kada tome dodamo željezničku infrastrukturu, stavlja temelje elementa razvoja i zato u ovom trenutku, Zagrebačka županija, ako izuzmemo Grad Zagreb, je županija u kojoj je gospodarski razvoj najjači u Republici Hrvatskoj. To svakako nije slučajno, to je kontinuitet rada u županiji”, rekao je Turk.
Župan je podsjetio i na velike državne infrastrukturne projekte, među kojima su proširenje zagrebačke obilaznice trećim trakom te modernizacija željezničkih pravaca Dugo Selo – Novska i Hrvatski Leskovac – Karlovac, investicije vrijedne više od milijardu eura.
“Riječ je o ulaganjima koja će dugoročno povećati prometnu protočnost i sigurnost, unaprijediti povezanost te dodatno potaknuti gospodarski razvoj cijelog područja naše županije”, dodao je.
Dio sredstava usmjeren je i na zdravstvene, obrazovne i socijalne projekte. Trenutačno se s gotovo tri milijuna eura financira gradnja ambulanti u Kupinovu i Rugvici, dok se sa šest milijuna eura sufinancira izgradnja Centra za starije osobe u Velika Gorica. U tijeku su i ulaganja u glazbenu školu u Samoboru, školske radionice u Svetom Ivanu Zelini te energetsku obnovu škola i domova zdravlja.
Kožić je najavio i najveći investicijski ciklus u školstvu do sada, gradnju i dogradnju školskih objekata radi uvođenja jednosmjenske nastave.
“Najveći posao tek slijedi, gradnja i dogradnja školskih objekata s ciljem osiguranja jedno smjenske nastave. Zagrebačkoj županiji je do sada, za realizaciju 22 projekta, iz bespovratnih sredstava NPOO-a dodijeljeno 98 milijuna eura za investicije ukupne vrijednosti 121 milijun eura. Očekujemo još odluke o financiranju za 5 objekata i realizaciju ukupno 27 projekata u vrijednosti 150 milijuna eura”, zaključio je Kožić.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.
Zagrebačka županija i dalje drži titulu najsigurnije u Hrvatskoj, pokazali su podaci koje je na sjednici Županijske skupštine predstavio načelnik Policijske uprave zagrebačke Marko Rašić. Prema statistikama za prošlu godinu, na području županije zabilježeno je nešto više od tri tisuće kaznenih djela, što je pad od oko 5 % u odnosu na godinu ranije, dok je smanjen i broj prometnih nesreća.
“I ove godine smo po stopi kriminaliteta, najsigurnija županija u Republici Hrvatskoj. Bilježimo 1.029 kaznenih djela na 100 tisuća stanovnika. Imamo i dobru učinkovitost policije u uočavanju kriminalnih djela, povoljno stanje je stanje sigurnost i vezano za javni red i mir, također, u prometu. Najveći izazovi su nastaviti ovakav rad da zadržimo ovo stanje sigurnosti na zadovoljstvo naših građana”, dodao je Rašić
Foto: Zagrebačka županija/FB
Osim sigurnosti, jedna od glavnih tema bio je i proračun. Skupština je prihvatila godišnje izvješće o izvršenju proračuna za prošlu godinu, a iz županijske uprave poručuju kako je razlog slabije realizacije dijela planiranih rashoda vezan uz velike projekte školstva koji tek ulaze u fazu izvođenja radova.
“Imali smo ostvarenje od 96 % plana. Realizacija je 70 % od planiranog. Razlog tome je što smo osigurali sredstva iz NPOO-a za gradnju i dogradnju školskih objekata, a čija je realizacija sada, u 2026. godini u tijeku. Podsjetit ću da je Zagrebačka županija za 22 školska objekta, do sada, ishodila 98 milijuna eura bespovratnih sredstava iz NPOO-a. Ukupna vrijednost za ovih 22 objekta je 120 milijuna eura, kada tome pridodamo da je županija prijavila dodatno pet školskih objekata, u ovoj fazi imat ćemo 27 školskih objekata koje ćemo nadograđivati i graditi, a ukupna procijenjena vrijednost je preko 150 milijuna eura”, objasnio je Ervin Kolarec, zamjenik župana Zagrebačle županije.
Foto: Zagrebačka županija/FB
Na sjednici je donesena i odluka o ovogodišnjim dobitnicima javnih priznanja. Među njima su i Velikogoričanin Dražen Kurilovčan te Društvo žena Buševec, a priznanja će biti uručena na svečanoj sjednici povodom Dana županije 15. srpnja.
Vijećnici su tijekom aktualnog sata otvorili niz tema, od južne obilaznice Dugog Sela i rokova za izdavanje građevinskih dozvola do problema divljih odlagališta, projekata navodnjavanja i novih ulaganja u turističku infrastrukturu. Raspravljalo se i o proširenju kapaciteta školskih objekata, energetskim obnovama javnih zgrada te projektima u poljoprivredi i zdravstvu.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.
Ponovno otvorena rasprava o županijskom prostornom planu – evo kada će se održati javno izlaganje
Plan se mijenja zbog obnovljivih izvora energije, novih turističkih i gospodarskih zona te usklađivanja s novim zakonskim okvirom za istraživanje ugljikovodika.
Ponovna javna rasprava o Prijedlogu VIII. izmjena i dopuna Prostornog plana Zagrebačke županije otvorena je od 19. svibnja do 17. lipnja 2026. godine, a u istom razdoblju traje i rasprava o Strateškoj studiji utjecaja na okoliš. Građani, stručnjaci i zainteresirana javnost mogu u tom roku pregledati dokumente i poslati svoje prijedloge i primjedbe.
“Pozivamo sve zainteresirane da pogledaju prostorni plan i stratešku studiju utjecaja na okoliš na internetskim stranicama Zagrebačke županije, na stranicama informacijskog sustava prostornog uređenja ili na stranicama našeg zavoda”, rekla je Željka Kučinić, ravnateljica Zavoda za prostorno ređenje ZŽ. Dodala je kako će tiskani elaborati i karte biti izloženi u svim gradovima i općinama na području Zagrebačke županije. Također, uvid u dokumentaciju moguć je u sjedištu Županije, radnim danom od 9 do 14 sati, u zgradi županijske uprave u Ulici Ivana Lučića 2a u Zagrebu.
Središnji događaj rasprave bit će javno izlaganje u utorak, 2. lipnja, s početkom u 10 sati, u hotelu International u Zagrebu (dvorana Sinergy). Tamo će stručnjaci predstaviti dopunjeni prijedlog plana i stratešku studiju te odgovarati na pitanja.
“Glavni ciljevi ovih izmjena i dopuna su definiranje lokacija i uvjeta za obnovljive izvore energije, zatim usklađenje s novim Zakonom o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika kao i planiranje novih turističkih i gospodarskih zona”, objasnila je Kučinić.
Primjedbe i prijedlozi mogu se predati izravno u zapisnik tijekom javnog izlaganja ili poslati pisanim putem nadležnom upravnom odjelu Zagrebačke županije, zaključno do 17. lipnja.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.
U Velikoj Gorici uskoro počinje energetska obnova ispostave županijskog Doma zdravlja, investicija vrijedna oko 3 milijuna eura koja bi trebala donijeti modernizaciju zgrade, niže troškove energije i bolje uvjete za pacijente i djelatnike. Radovi kreću u prvoj polovici lipnja, a planirani rok završetka je sedam mjeseci od uvođenja izvođača u posao.
Projekt obuhvaća građevinske, strojarske i elektrotehničke zahvate, a poseban naglasak je na ugradnji solarne elektrane na krovu zgrade te povećanju energetske učinkovitosti. Cilj je da objekt prijeđe iz sadašnjeg energetskog razreda D u razred C. Veći dio investicije, oko 2,2 milijuna eura, osiguran je iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, dok će preostalih oko 800 tisuća eura biti pokriveno iz županijskog proračuna.
Foto: Zagrebačka županija/FB
Ugovor su potpisali Ervin Kolarec zamjenik župana i Marko Pavlović, direktor tvrtke EDING d.o.o., koja je odabrana za izvođenje radova.
Iz županije ističu kako bi obnova trebala donijeti ugodnije uvjete za rad i boravak te osjetne uštede na energentima. Projekt je dio šireg plana ulaganja u zdravstvene objekte, u sklopu kojeg se obnavlja ukupno osam zgrada na području županije, vrijednih oko 21,5 milijuna eura.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.