Povežite se s nama

Kultura

Vid Lacković se oženio po deseti puta u Buševcu

Objavljeno

na

Turopoljska svadba 2015 foto: Dora Črnko

Turopoljska svadba 2015 foto: Dora Črnko

Netko je jučer u šali i u zbilji prokomentirao svadbu turopoljskog plemenitaša Vida Lackovića rečenicom: “ovo mi je deseti puta da sam mu na svadbi”. Oni pak kojima kultura i tradicija Turopolja nije svakodnevica teško će povjerovati da će se za dvije godine navršiti punih pedeset godina štovanja tradicije “svadbovanja” i njegovanja starinskih svadbenih običaja pod ravnanjem Ogranka “Seljačke sloge” u Buševcu. Prva svadba u Buševcu, ma koliko taj podatak danas zvuči nestvarno, održana je davne 1967. godine u režiji Josipa Kovačevića i u svojem neskraćenom obliku trajala je cijeli dan, a prikaz tradicije i običaja događao se u Mraclinu i Buševcu. Mladenac je bio iz Mraclina, a po mladenku, snahu ili kako to turopoljci kažu “sneju” se išlo u Buševec gdje se svadba i održavala. Pripovjetku Ženidba turopoljskog plemenitaša Vida Lackovića s detaljnim opisom svadbenih običaja prikupljenih ne samo iz Buševca već i iz nekoliko drugih turopoljskih sela Mraclina, Kuča, Gornjeg Podotočja, Rakitovca i Lomnice izdao je Josip Kovačević godinu dana nakon uprizorenja prve Turopoljske svadbe.

Kiša i dvojica gradonačelnika najavili svate

Turopoljska svadba 2015 foto: Dora Črnko

Turopoljska svadba 2015 foto: Dora Črnko

Kiša koja je nepuna dva sata ranije dobro zaprijetila organizatorima ipak nije pokvarila događaj koji se u Buševcu spremao mjesecima, ali je sigurno osvježila vrijeme i sunce koje je nepunih sat vremena pred svadbu zasjalo i stvorilo gotovo idealne vremenske uvjete samo je poslalo dodatnu pozivnicu da će svadbe u Buševcu ipak biti. Sve je krenulo svetom misom u 17:00 sati, a tradicionalno uz gvirc, slatko i proštenje obilježavao se dan svetog Ivana Krstitelja, zaštitnika mjesta. Među gotovo tisuću posjetitelja, gostiju i uzvanika, najvažniji svat i gost bio je ipak velikogorički gradonačelnik Dražen Barišić sa suprugom Nikolinom koji se na početku obratio uvodnom riječi i pozdravima okupljenima. Ništa manje simpatija među okupljenim gledateljima nije pokupio ni zagrebački gradonačelnik Milan Bandić koji je prihvatio poziv organizatora i posjetio ovaj veliki kulturni događaj u našem gradu, a obzirom da je ipak po prvi puta i službeno bio u Buševcu i on je prigodnim riječima pozdravio posjetitelje. Svadba u kojoj su uz domaćine Ogranak “Seljačke sloge” Buševec, sudjelovali i KUD “Dučec” iz Mraclina i KUD “Nova zora” iz Donje Lomnice, te članice i članovi HKPD Kučani u svoja dva sata izvedbe oduševila je sve prisutne. Pejzaž kolora u živopisnim narodnim nošnjama, dvije pozornice i autentična okruženja uprizorenja, konji i zaprežna kola na kojima su se prevozili “svati” i škrinje – sve su to detalji koji su živopisno iscrtali tradiciju i običaje ovog kraja koji doista uz ovakva njegovanja nikad neće izumrijeti i prenosit će se generacijama.

Turopoljska svadba – najveće dramsko dostignuće Ogranka “Seljačke sloge” od osnutka do danas

“Turopoljska svadba” u svim elementima tradicije i kulture ovoga kraja opravdala je sva očekivanja i uloženo. Jedna od tradicija “buševskih ogrankaša” je i štovanje i prikazivanje Turopoljske svadbe svakih pet godina, što je na kraju i najavljeno porukom “vidimo se opet za pet godina”. No, pedeset godina od prvog uprizorenja Turopoljske svadbe je već za dvije godine i uvjereni smo da u Buševcu taj događaj nitko neće propustiti tim više što je upravo Turopoljska svadba bila i ostala najveće ogrankovo dramsko dostignuće do danas. Upravo ovaj događaj objedinio je sve sekcije društva u jedinstvenu cjelinu svih ovih pedeset godina, a kao što je to bilo i davnih šezdesetih godina prošlog stoljeća kada je svadba snimljena i za potrebe Hrvatske televizije zanimanje javnosti je sve veće što nam je potvrdilo i jučerašnje deseto uprizorenje svadbe. Danas u svim sekcijama Ogranka “Seljačke sloge” Buševec djeluje gotovo 250 aktivnih članova svih uzrasta, a život i duh društva utjelovljuje se u svim generacijama ljudi koji su bar na trenutak proživjeli dio ogrankove povijesti što se na kraju neizbrisivo iscrtava i na tradiciji samog mjesta. Iz ovih gena potekla su mnoga poznata imena u Hrvatskoj koja ne smijemo zaboraviti, od pokojnog Zvonimira Črnka koji je svojom glumom u šezdesetim i sedamdesetim godinama pobrao mnoge međunarodne simpatije i stigao čak i do Hollywooda, buševskim genima poznatih režisera i glumaca Renea i Svena Medvešek čija je majka rođena i odrasla u Buševcu (djevojački se prezivala Črnko), Vande Winter koja je rođena i odrasla u Buševcu…. I baš neka od ovih imena možda su buduća prilika svima da zajedno još jednom i nakon pedeset godina dočaramo tradicije mladim pokoljenjima ovoga kraja i regije koje se nikada ne smiju zaboraviti. I sam gradonačelnik ne samo da cijeni i pomaže ovakve projekte koji iscrtavaju i kulturnu sliku Velike Gorice, već je i potpisniku ovog teksta najavio još čvršće uključenje grada Velike Gorice u dovršetak etno parka u Buševcu, pa možda je i to prigoda da na dva kolosjeka zajednički i Ogranak i Velika Gorica isplaniraju veliko uprizorenje svadbe u Etno parku Buševec već 2017. godine i tako proslave velikih pedeset godina prikazivanja svadbenih običaja Turopolja.

Galerija fotografija – Turopoljska svadba Buševec 2015 (foto: Dora Črnko)

Kultura

Galerija Trumbetaš poziva neafirmirane izlagatelje

Natječaj otvoren za manje poznate likovnjake – iskoristite priliku!

Objavljeno

na

Galerija Trumbetaš koja djeluje pri Pučkom otvorenom učilištu Velika Gorica raspisala je natječaj za izlaganje u 2026. godini, usmjeren prema izlaganju neafirmiranih i manje afirmiranih likovnih umjetnika, likovnih amatera, ali i izložbama u organizaciji udruga te obrazovnih ustanova s područja grada Velika Gorica.

Umjetnici mogu podnijeti jedan prijedlog za izlaganje, a udruge, umjetničke organizacije, obrazovne ustanove maksimalno do tri prijedloga.

Natječaj je otvoren do 10. kolovoza.

Nastavite čitati

Kultura

Županijska smotra folklora – Buševec ide na državne susrete!

Tročlani žiri najbolju ocjenu dao je Ogranku seljačke sloge Buševec za koreografiju pod nazivom „Ribica mi plava“ – Međimurje.

Objavljeno

na

U organizaciji Hrvatskog sabora kulture i uz domaćinstvo Ogranka Seljačke sloge Buševec održana je 25. Županijska smotra koreografiranog folklora. 

Dvoranom Gorica Pučkog otvorenog učilišta u Velikoj Gorici, orile su se pjesme i  plesovi iz svih krajeva Hrvatske, čime su društva s područja Zagrebačke županije pokazale, ne samo da njeguju lokalno tradicijsko nasljeđe, već su izuzetni i u prezentaciji drugih hrvatskih narječja. 

Foto: Sanjin Vrbanus

Sudionike i goste u ime Grada Velike Gorice pozdravila je vijećnica Gradskog vijeća Zlatica Krznarić, inače dugogodišnja kulturna djelatnica iz Donje Lomnice. 

 – Grad Velika Gorica prepoznat je kao dobar domaćin svima, pa tako i našim dragim folklorašima iz svih dijelova županije. Veseli nas da imamo ovakav festival folklora u našem gradu, da naša županija pokaže s kojim bogatstvom raspolaže – rekla je Krznarić i poželjela sudionicima uspješnu večer na pozornici. 

Foto: Sanjin Vrbanus

Tako je Smotru otvorio FA Sveta Nedelja s koreografijom “Kre Mure, globoke vode” iz Sjevernog Međimurja, nakon čega se dugoselski KUD Preporod predstavio koreografijom “Žnjačice pred ižum” iz Zagrebačkog prigorja, KUD Sveta Jana iz Gorice Svetojanske odlučio se za “Homou balo – linđo”, tradicionalnu koreografiju karakterističnu za dubrovačko područje, a članovi KUD-a Stupnik za bilogorsku koreografiju “Alaj nam se kolo razigralo”. 

KUD Stari grad Lukavec ostao je “svoj na svome” i izveo koreografiju turopoljsku pjesme ”Selo moje.” 

KUD Bratinečko srce iz Bratine podsjetilo je na svoj kraj koreografijom “Da ja imam kola okovana”, folkloraši iz Križa koreografijom su dočarali obližnju Moslavinu dok su domaćini, OSS Buševec Smotru zatvorili s koreografijom pod nazivom “Ribica mi plava” – Međimurje. 

Foto: Sanjin Vrbanus

Županijska Smotra održana je pod pokroviteljstvom Zajednice Kulturno umjetničkih udruga Zagrebačke županije. 

– Ova Smotra pokazala je kvalitetu naših društava koja njeguju folklorni izričaj i glazbeno nasljeđe svih krajeva Hrvatske, tako da time zaista možemo biti ponosni. Folkloraši su promotori Zagrebačke županije, gdje god da nastupaju, čime ističu naš identitet. Vjerujem da će pobjednici Smotre također biti uspješni i na Susretima Hrvatskih folklornih ansambala – poručio je, u ime Zagrebačke županije, zamjenik župana Ervin Kolarec. 

Dodajmo kako je tročlani žiri u sastavu Irena Miholić, Katarina Bušić i Tvrtko Zebec najbolju ocjenu dao Ogranku seljačke sloge Buševec i poslao ih, kao predstavnike Zagrebačke županije, na 32. Susrete Hrvatskih folklornih ansambala koji će se održati u Čakovcu. Čestitamo!

Foto: OSS Buševec

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom 

FOTO galerija:  

Nastavite čitati

Kultura

2. Velikogorički salon uz performans umjetnice Ane Katulić

Velikogoričanka će u sklopu skupne izložbe 12 umjetnika u Galeriji Galženica izvesti performans „Ekologija uma / Ecology of the Mind”.

Objavljeno

na

U Galeriji Galženica, u sklopu skorašnjeg zatvaranja skupne izložbe 2. Velikogorički salon pod nazivom „Košmari ustraju, ali ustrajemo i mi!” , 04. srpnja u 19 sati održava se besplatno vodstvo izložbom za građane Jozefina Ćurković, autorica i kustosica izložbe, te performans velikogoričke izvedbene umjetnice Ane Katulić „Ekologija uma / Ecology of the Mind”. 

  •  O izložbi:  Velikogorički salon, trijenalna manifestacija vizualnih umjetnika/ca, ove godine predstavila je svoje drugo izdanje prema kustoskoj koncepciji Jozefine Ćurković „The horrors persist, but so do we!” / „Košmari ustraju, ali ustrajemo i mi!”. Izložba donosi radove 12 vizualnih umjetnika/ca: Nataše Devčić, Marijane Stanić, Marije Lovrić Rajačić, Hane Hanak, Martine Miholić, Ane Katulić, Tare Stanić, Sare Pukanić, Mateja Vukovića, Željke Kaurić, Mirne Nestić i Mihaela Frančića. 

Izložba se fokusira na nelagodna afektivna, ali i difuzna osjećajna stanja u kojima popuštamo vlastitim slabostima. Pitanja od kojih polazi su kako, zašto i kada zapadamo u područje „niske frekvencije”? Kako se odnosimo prema tim porivima: udovoljavamo li im, potiskujemo ih ili strateški kontroliramo i zašto? Mogu li, primjerice, ponašanja poput tračanja, opsesivnog praćenja i kratkotrajno nekontrolirano ugađanje za pojedince imati iscjeliteljski učinak? Do koje nam je mjere (i je li uopće) prihvatljiva ideja da je put do samoostvarenja djelomično popločen narcisoidnim preuzimanjem „glavne uloge” nauštrb svih koji nam se nađu na putu? Nadalje, mijenja li se naše poimanje ideja empatije, solidarnosti, srama (osobnog, društvenog, klasnog), susramlja, zavisti, samosažaljenja, tjeskobe? Naposljetku, je li čežnja za dekadentnim i neprimjerenim prijeteći simptom društvene apatije ili je pak strategija pregovaranja sa stvarnošću čiji je cilj učiniti je manje negativnom? 

  • O performansu: Olga Vidačević probudila se jednog jutra ne znajući tko je. Sjela je za računalo, izguglala vlastito ime – ali ništa nije pronašla. Ne postoji. Ili možda postoji – u nečijoj glavi? Je li ona umjetna tvorevina? Ili umjetnica? Olga Vidačević ponekad sama sebi govori na engleskom, ponekad na hrvatskom. Često naglas izgovara koliko je sati, koja je temperatura i kolika je vlažnost zraka. Izmišlja poslovice, razvija metode, pjevuši pop pjesme i promatra muhe u letu. „Ekologija uma / Ecology of the Mind” istražuje međuovisnost elemenata koji oblikuju naš misaoni okoliš, s naglaskom na odnosu svjesnog i nesvjesnog, na procesima koji se odvijaju u stanjima između sna i budnosti. Metodologija rada temelji se na autoričinu bilježenju prvih jutarnjih misli i rečenica, koje kroz izmišljenu personu Olge Vidačević, pokušava racionalizirati, očuvati ih i pročistiti mentalni i fizički prostor od suvišnosti. U tom procesu brišu se granice između stvaralačkog impulsa i ludila i postavlja pitanje: je li ih ikad moguće jasno razlučiti. Gdje je granica stvaranja i gubitka kontrole? Kako oponašanjem i razumijevanjem naše podsvijesti možemo održavati mentalnu higijenu i stvoriti prostor za nove ideje i kreacije? 

 (Foto: Ana Vuko) 

Nastavite čitati

Kultura

Bliži se 25. Smotra koreografiranog folklora Zagrebačke županije

Folklorna društva provest će nas cijelom Lijepom našom!

Objavljeno

na

Folkloraši iz Svete Nedelje, Kupljenova, Dugog Sela, Gorice Svetojanske, Lukavca, Stupnika, Bratine, Križa i Buševca dolaze pokazati svu raskoš županijskog folklora na 25. Smotri koreografiranog folklora Zagrebačke županije.

29.lipnja s početkom u 17 sati u Dvorani Gorica Pučkog otvorenog učilišta folklorna društva provest će nas cijelom Lijepom našom, od Međimurja, Gorskog Kotara, Zagrebačkog Prigorja do Dubrovnika, Turopolja, Bilogore, Bratine i Moslavine.

Organizator smotre je Hrvatski sabor kulture uz domaćinstvo Ogranka Seljačke sloge Buševec i uz pod pokroviteljstvo Zajednice Kulturno umjetničkih udruga Zagrebačke županije.

Najbolji sa smotre predstavljat će našu županiju na 32. Susretima Hrvatskih folklornih ansambala u Čakovcu.

Ulaz je slobodan.

Nastavite čitati

Kultura

FOTO Čičko Ivanje po 20. put – pozornica spojila folklor nekoliko naroda

Novo Čiče goste dočekalo sa šaranom na rašljama, kotlovinom i gulašom

Objavljeno

na

Objavio/la

Zaštitnika Novog Čiča, Svetog  Ivana Krstitelja, mještani slave kroz nekoliko dana, a centralno događanje, na prostoru Etno naselja Novo Čiče, bila je jučerašnja jubilarna, 20. Međunarodna smotra folklora.  

U organizaciji KUD-a Novo Čiče i uz pomoć lokalnih ostalih udruga, sponzora, Grada Velike Gorice i Zagrebačke županije u ovo mjesto je pristiglo 300 folkloraša, iz Slovenije, Srbije, BiH i naše Hrvatske. 

Manifestaciju je u ime grada Velike Gorice, otvorila direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije Ivana Alilović koja je naglasila da manifestacije poput ove šire glas o ljepotama i gostoljubivosti naše županije, kao i bogatoj tradiciji koju domaćini itekako njeguju. 

Foto: Marija Vrbanus/Cityportal

Domaćini, KUD Čiče odlučio je festival otvoriti s pjesmama posavske tematike kako bi podsjetili na bogatstvo Posavine i ono što je ostavila generacijama u nasljeđe. 

–S pjesmom i plesom zajedno promičemo folklornu baštinu, a s nama je Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo “Jelačić” iz Petrovaradina iz Srbije, Hrvatsko kulturno društvo “Napredak” Vitez i “Zavidovići” iz BiH, zatim hrvatski folkloraši iz Zasadbrega i Galgova, Rakek iz Slovenije, Udruga bosanskih Posavljaka iz Zagreba. Za 90 sudionika smo organizirali smještaj u našim domaćinstvima i u hotelima, jer dolaze izdaleka, jedino nam je KUD Veleševec ove godine nažalost bio spriječen doći, no nadamo se da će dogodine biti na našoj pozornici – rekao je predsjednik KUD-a Čiče Stipo Duvnjak i pokazao nam prostor oko festivalskog šatora gdje se krčkala kotlovina i gulaš, a šarani na rašljama već su bili spremni za degustaciju. 

Foto: Marija Vrbanus/Cityportal

Pogledati i čuti kao naši susjedi njeguju običaje, pjesme i plesove, došao je pogledati velik broj posjetitelja, budući da nastupe folkloraša iz nekoliko država na jednom mjestu ne vidimo često. 

Fotografije, poput naslikanih slika, govore tisuću riječi, pa zavirite u veliku foto-galeriju: 

 

 

 

Nastavite čitati

Reporter 450 - 26.06.2025.

Facebook

Izdvojeno