Kultura

Vid Lacković se oženio po deseti puta u Buševcu

Objavljeno

prije 10 godina

29. lipnja 2015.

Objavio/la

Turopoljska svadba 2015 foto: Dora Črnko

Netko je jučer u šali i u zbilji prokomentirao svadbu turopoljskog plemenitaša Vida Lackovića rečenicom: “ovo mi je deseti puta da sam mu na svadbi”. Oni pak kojima kultura i tradicija Turopolja nije svakodnevica teško će povjerovati da će se za dvije godine navršiti punih pedeset godina štovanja tradicije “svadbovanja” i njegovanja starinskih svadbenih običaja pod ravnanjem Ogranka “Seljačke sloge” u Buševcu. Prva svadba u Buševcu, ma koliko taj podatak danas zvuči nestvarno, održana je davne 1967. godine u režiji Josipa Kovačevića i u svojem neskraćenom obliku trajala je cijeli dan, a prikaz tradicije i običaja događao se u Mraclinu i Buševcu. Mladenac je bio iz Mraclina, a po mladenku, snahu ili kako to turopoljci kažu “sneju” se išlo u Buševec gdje se svadba i održavala. Pripovjetku Ženidba turopoljskog plemenitaša Vida Lackovića s detaljnim opisom svadbenih običaja prikupljenih ne samo iz Buševca već i iz nekoliko drugih turopoljskih sela Mraclina, Kuča, Gornjeg Podotočja, Rakitovca i Lomnice izdao je Josip Kovačević godinu dana nakon uprizorenja prve Turopoljske svadbe.

Kiša i dvojica gradonačelnika najavili svate

Turopoljska svadba 2015 foto: Dora Črnko

Kiša koja je nepuna dva sata ranije dobro zaprijetila organizatorima ipak nije pokvarila događaj koji se u Buševcu spremao mjesecima, ali je sigurno osvježila vrijeme i sunce koje je nepunih sat vremena pred svadbu zasjalo i stvorilo gotovo idealne vremenske uvjete samo je poslalo dodatnu pozivnicu da će svadbe u Buševcu ipak biti. Sve je krenulo svetom misom u 17:00 sati, a tradicionalno uz gvirc, slatko i proštenje obilježavao se dan svetog Ivana Krstitelja, zaštitnika mjesta. Među gotovo tisuću posjetitelja, gostiju i uzvanika, najvažniji svat i gost bio je ipak velikogorički gradonačelnik Dražen Barišić sa suprugom Nikolinom koji se na početku obratio uvodnom riječi i pozdravima okupljenima. Ništa manje simpatija među okupljenim gledateljima nije pokupio ni zagrebački gradonačelnik Milan Bandić koji je prihvatio poziv organizatora i posjetio ovaj veliki kulturni događaj u našem gradu, a obzirom da je ipak po prvi puta i službeno bio u Buševcu i on je prigodnim riječima pozdravio posjetitelje. Svadba u kojoj su uz domaćine Ogranak “Seljačke sloge” Buševec, sudjelovali i KUD “Dučec” iz Mraclina i KUD “Nova zora” iz Donje Lomnice, te članice i članovi HKPD Kučani u svoja dva sata izvedbe oduševila je sve prisutne. Pejzaž kolora u živopisnim narodnim nošnjama, dvije pozornice i autentična okruženja uprizorenja, konji i zaprežna kola na kojima su se prevozili “svati” i škrinje – sve su to detalji koji su živopisno iscrtali tradiciju i običaje ovog kraja koji doista uz ovakva njegovanja nikad neće izumrijeti i prenosit će se generacijama.

Turopoljska svadba – najveće dramsko dostignuće Ogranka “Seljačke sloge” od osnutka do danas

“Turopoljska svadba” u svim elementima tradicije i kulture ovoga kraja opravdala je sva očekivanja i uloženo. Jedna od tradicija “buševskih ogrankaša” je i štovanje i prikazivanje Turopoljske svadbe svakih pet godina, što je na kraju i najavljeno porukom “vidimo se opet za pet godina”. No, pedeset godina od prvog uprizorenja Turopoljske svadbe je već za dvije godine i uvjereni smo da u Buševcu taj događaj nitko neće propustiti tim više što je upravo Turopoljska svadba bila i ostala najveće ogrankovo dramsko dostignuće do danas. Upravo ovaj događaj objedinio je sve sekcije društva u jedinstvenu cjelinu svih ovih pedeset godina, a kao što je to bilo i davnih šezdesetih godina prošlog stoljeća kada je svadba snimljena i za potrebe Hrvatske televizije zanimanje javnosti je sve veće što nam je potvrdilo i jučerašnje deseto uprizorenje svadbe. Danas u svim sekcijama Ogranka “Seljačke sloge” Buševec djeluje gotovo 250 aktivnih članova svih uzrasta, a život i duh društva utjelovljuje se u svim generacijama ljudi koji su bar na trenutak proživjeli dio ogrankove povijesti što se na kraju neizbrisivo iscrtava i na tradiciji samog mjesta. Iz ovih gena potekla su mnoga poznata imena u Hrvatskoj koja ne smijemo zaboraviti, od pokojnog Zvonimira Črnka koji je svojom glumom u šezdesetim i sedamdesetim godinama pobrao mnoge međunarodne simpatije i stigao čak i do Hollywooda, buševskim genima poznatih režisera i glumaca Renea i Svena Medvešek čija je majka rođena i odrasla u Buševcu (djevojački se prezivala Črnko), Vande Winter koja je rođena i odrasla u Buševcu…. I baš neka od ovih imena možda su buduća prilika svima da zajedno još jednom i nakon pedeset godina dočaramo tradicije mladim pokoljenjima ovoga kraja i regije koje se nikada ne smiju zaboraviti. I sam gradonačelnik ne samo da cijeni i pomaže ovakve projekte koji iscrtavaju i kulturnu sliku Velike Gorice, već je i potpisniku ovog teksta najavio još čvršće uključenje grada Velike Gorice u dovršetak etno parka u Buševcu, pa možda je i to prigoda da na dva kolosjeka zajednički i Ogranak i Velika Gorica isplaniraju veliko uprizorenje svadbe u Etno parku Buševec već 2017. godine i tako proslave velikih pedeset godina prikazivanja svadbenih običaja Turopolja.

Galerija fotografija – Turopoljska svadba Buševec 2015 (foto: Dora Črnko)

Povezane teme:

Kultura

„Kad plavi Dunav”, priča o ratu, obitelji i preživljavanju

Knjiga će nakon promocije biti dostupna za kupnju putem nakladnika Sandorf.

Objavljeno

prije 2 dana

1. svibnja 2025.

Objavio/la

Franjo Kompes

Nova knjiga poznate goričke autorice Marine Kuveždić, roman „Kad plavi Dunav”, bit će predstavljena javnosti 7. svibnja 2025. godine u 18:30 sati u Središnjem odjelu za odrasle. Riječ je o njenom prvom romanu, koji slijedi nakon hvaljene zbirke kratkih priča „Put koji je odabrala.”

U izdanju nakladničke kuće Sandorf, roman donosi dvostruku narativnu liniju. Jednu o odrastanju u predratnom Vukovaru, a drugu o odrasloj ženi koja se suočava s teškom obiteljskom situacijom, ali i s lošom liječničkom dijagnozom.

Kroz ova dva vremenska sloja, Kuveždić propituje važna i univerzalna pitanja – kako bi život izgledao da ga rat nije prekinuo, gdje pronalazimo utjehu u kaotičnoj svakodnevici i kako se nosimo s procesom starenja i odrastanjem vlastite djece.

Knjiga će nakon promocije biti dostupna za kupnju putem nakladnika Sandorf.

Marina Kuveždić još jednom potvrđuje svoju sposobnost da kroz intimne priče otvori prostor za širu društvenu refleksiju , a „Kad plavi Dunav” čitateljima nudi upravo to, roman koji boli, podsjeća i ostavlja trag.

Nastavite čitati

Kultura

Glazba i poezija pod istim krovom! U Galženici gostuju renomirane pjesnikinje iz Splita i Zagreba

Poetsko-glazbena večer u sklopu Poetskog književnog kluba donosi stihove Jelene Stanojčić i Marice Žanetić Malenice, uz glazbenu pratnju Gordana Nogića.

Objavljeno

prije 3 dana

30. travnja 2025.

Objavio/la

Franjo Kompes

Foto: Thought Catalog/pexels.com

U utorak, 6. svibnja 2025. godine, s početkom u 18:30 sati, u Područnoj knjižnici Galženici održat će se glazbeno-poetska večer u organizaciji Poetskog književnog kluba. Na večeri nastupaju dvije afirmirane pjesnikinje — Jelena Stanojčić iz Zagreba i Marica Žanetić Malenica iz Splita.

Glazbenu pratnju na gitari pružit će kantautor i glazbenik Gordan Nogić. profesor matematike iz Zagreba, koji se uz svoju profesiju bavi glazbom i pisanjem poezije.

Jelena Stanojčić, rođena 1961. godine, piše poeziju, prozu, haiku te književnost za djecu. Autorica je pet zbirki poezije, uključujući Ples ljubavi (2018), Kad oluje utihnu (2021) te Na rubu kalendara (2023), koja je ušla u finale nagrade Hrvatskog književnog društva u Rijeci. Najnovija zbirka TRIPTIH (2025) rezultat je suradnje s dvije druge pjesnikinje. Njeni radovi uvršteni su u više od pedeset zbornika i časopisa, a za njih je višestruko nagrađivana. Intenzivno stvara u posljednjih deset godina te živi i radi u Zagrebu.

Marica Žanetić Malenica rođena je u Veloj Luci, a živi i stvara u Splitu. Dugogodišnja novinarka i književnica, autorica je brojnih zbirki poezije, priča i putopisnih zapisa. Među njezinim djelima nalaze se naslovi poput Zemlja uvezene povijesti (2019), Žena svojih godina (2020), te zbirka na dijalektu Vonji ditinstva (2021). Njeni su tekstovi objavljeni u više od 150 različitih publikacija u Hrvatskoj i regiji, a surađuje i s portalom Hrvatski glas Berlin, gdje uređuje vlastitu rubriku. Piše i ljubavne romane za tjednik Gloria.

Ulaz na događanje je slobodan.

Foto: Gradska knjižnica Velika Gorica/www.knjiznica-vg.hr

Nastavite čitati

Kultura

KUD Čiče obilježava 20 godina djelovanja

Društvo djeluje kao snažan čuvar tradicije Turopolja, promovirajući kulturnu baštinu i kroz edukaciju, volonterski rad i projekte za sve dobne skupine.

Objavljeno

prije 3 dana

30. travnja 2025.

Objavio/la

Franjo Kompes

Kulturno umjetničko društvo „Čiče“ iz Novog Čiča ove godine obilježava 20 godina djelovanja. Prva aktivnost u sklopu obilježavanja velike obljetnice bit će promocija knjige o radu Društva, koja će se održati u prostorijama KUD-a 7. svibnja u 19 sati. Knjigu potpisuju autori dr. sc. Petra Batelja Majić, Stipo Duvnjak i Đuro Mesić, dok su urednici dr. sc. Petra Batelja Majić i Stipo Bilić.

KUD „Čiče“ osnovan je 2005. godine, a danas broji oko 140 članova uključenih u razne sekcije – folklorno-plesačke, tamburaške, gajdašku, sekciju tkanja i veza, te pjevačku sekciju starijih osoba. Društvo djeluje kao snažan čuvar tradicije Turopolja, promovirajući kulturnu baštinu i kroz edukaciju, volonterski rad i projekte za sve dobne skupine.

Kroz dva desetljeća, „Čiče“ su nastupali u Hrvatskoj i inozemstvu. Bili su na Cipru, u Turskoj, Bugarskoj, Italiji, Austriji, Mađarskoj, Sloveniji, Makedoniji, Bosni i Hercegovini te Srbiji. Uz bogatu zbirku narodnih nošnji, izvode 13 koreografija za odrasle i sudjeluju na gotovo svim važnijim manifestacijama u zemlji.

Među najznačajnijim postignućima Društva ističu se izgradnja Etno naselja Novo Čiče, replike konjskog tramvaja („kojnača“), obnova stare Pučke škole te Edukativno-kulturnog centra u suradnji s Gradom Velikom Goricom. U sklopu projekta „Društveni centar Novo Čiče“, koji je sufinanciran sredstvima EU, Društvo je unaprijedilo svoj rad i zaposlilo četiri osobe.

Veliku pozornost posvećuju edukaciji mladih kroz projekte „Info točka za mlade“, „Mladi u zajednici“ te program za djecu vrtićke i školske dobi. Posebno se ističe i sekcija za tkanje i vez, razvijena nakon projekta „Od lana haljina tkana“, a 2024. godine realiziran je i projekt s izložbom o tradicionalnoj turopoljskoj poculici.

Društvo je prepoznato i po organizaciji velikih manifestacija poput međunarodne smotre folklora i tradicijskih glazbala „Ivanje u Novom Čiču“, te Turopoljski Chill & Grill, Gastro etno biciklijade i Božićne priče. Za svoj predani rad nagrađeni su nagradama Grada Velike Gorice i Zagrebačke županije, a primili su i priznanja poput „Ruža Zagrebačke županije“ i dvostruke nagrade „Suncokret ruralnog turizma Hrvatske“.

Važno je istaknuti da je Društvo krenulo 2005. godine bez prostora, opreme i instrumenata, a danas provodi više od 20 programa godišnje uz podršku Grada, Županije i Ministarstva kulture i medija. Danas, KUD „Čiče“ služi kao primjer drugima. Svojim radom, projektima i entuzijazmom pokazali su kako se entuzijazam i zajedništvo pretvaraju u dugoročnu snagu lokalne zajednice.

Kako poručuje predsjednik Društva Stipo Duvnjak, obilježavanje ove važne obljetnice tek počinje, a svi su pozvani da joj se pridruže 7. svibnja na predstavljanju knjige, kao simboličnom početku nove ere KUD-a „Čiče“.

Nastavite čitati

Kultura

FOTO Mažoretkinje HUMT-a posjetile znamenitosti Istanbula

Objavljeno

prije 3 dana

29. travnja 2025.

Objavio/la

David Jolić

Mažoretkinje Plesnog kluba Barbara (Velika Gorica – Velika Mlaka), Vodiške mažoretkinje (Vodice), Mažoretkinje DND Budinščina (Budinščina) i Plesnog studia Tena (Zagreb) su u okviru svoga četverodnevnog boravka u Istanbulu posjetile neke od njegovih najvećih znamenitosti.

Istanbul, 26.04.2025. Aja Sofija, Plava džamija, Veliki Bazar, Bosfor. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Istanbul, 26.04.2025. Aja Sofija, Plava džamija, Veliki Bazar, Bosfor. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Istanbul, 26.04.2025. Aja Sofija, Plava džamija, Veliki Bazar, Bosfor. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Istanbul, 26.04.2025. Aja Sofija, Plava džamija, Veliki Bazar, Bosfor. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Istanbul, grad koji leži na dva kontinenta, čarobno mjesto gdje se susreću Istok i Zapad, bogat je povijesnim i kulturnim znamenitostima koje očaravaju posjetitelje iz cijelog svijeta. Ovaj jedinstveni grad, koji je tisućama godina služio kao prijestolnica triju velikih carstava – Rimskog, Bizantskog i Osmanskog, dom je nekim od najimpresivnijih zdanja i mjesta na svijetu.

Istanbul, 26.04.2025. Aja Sofija, Plava džamija, Veliki Bazar, Bosfor. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Istanbul, 26.04.2025. Aja Sofija, Plava džamija, Veliki Bazar, Bosfor. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Istanbul, 26.04.2025. Aja Sofija, Plava džamija, Veliki Bazar, Bosfor. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Istanbul, 26.04.2025. Aja Sofija, Plava džamija, Veliki Bazar, Bosfor. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Aja Sofija (Hagia Sophia), prvotno izgrađena kao crkva u 6. stoljeću za vrijeme vladavine cara Justinijana I., jedan je od najprepoznatljivijih simbola Istanbula. Tijekom svoje bogate povijesti, služila je kao crkva, džamija, a danas je muzej. Njezina masivna kupola, koja se uzdiže na visinu od 55 metara, predstavlja remek-djelo bizantske arhitekture. Unutrašnjost Aja Sofije ukrašena je mozaicima i islamskim kaligrafskim pločama. Zdanje je poznato po svojoj akustici i veličanstvenom interijeru. Aja Sofija svjedoči o povijesnim promjenama koje su se dogodile u Istanbulu, od kršćanstva do islama. Postala je UNESCO-va svjetska baština 1985. godine, simbolizirajući kulturnu sintezu Istoka i Zapada.

Istanbul, 26.04.2025. Aja Sofija, Plava džamija, Veliki Bazar, Bosfor. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Istanbul, 26.04.2025. Aja Sofija, Plava džamija, Veliki Bazar, Bosfor. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Istanbul, 26.04.2025. Aja Sofija, Plava džamija, Veliki Bazar, Bosfor. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Plava džamija (Sultanahmet Camii) Plava džamija, poznata po svojih šest minareta i prekrasnom eksterijeru, izgrađena je u 17. stoljeću za vrijeme vladavine sultana Ahmeta I. Ova džamija je jedinstven primjer klasične osmanske arhitekture i jedna je od najposjećenijih znamenitosti u Istanbulu. Nazvana je Plava džamija zbog plavih pločica koje krase njenu unutrašnjost. Džamija ima veliku molitvenu dvoranu i impresivan dvorišni prostor. Unutrašnjost je ukrašena složenim islamskim umjetničkim djelima, uključujući kaligrafiju i vitraje. Osim kao mjesto bogoslužja, džamija služi kao važan kulturni i turistički simbol. U blizini Plave džamije nalazi se i poznati Hipodrom, još jedna značajna povijesna lokacija.