Kuharice u Područnoj školi Buševec od ove školske godine napokon će obroke za 50-tak učenika moći pripremati u kompletno preuređenoj školskoj kuhinji.

Zahvaljujući Gradu Velikoj Gorici, stari dotrajali uređaji i namještaj zamijenjeni su novima, i to po najnovijim standardima opremanja, uz suvremene uređaje i inox elemente, što su u ovoj školi svi dočekali s oduševljenjem – rekao nam je ravnatelj OŠ Vukovina Damir Bedić.

Ravnatelj OŠ Vukovina Damir Bedić

–Presretni smo i zaista sada mogu odahnuti jer me je to kao ravnatelja zaista mučilo. Naime, ja sam u školu Vukovina došao prije 19 godina kao nastavnik tjelesne i zdravstvene kulture, a posljednjih 10 godina sam ravnatelj. Naravno da su najprije prioritet bile naše područne škole koje nisu ni imale kuhinju, tako da je ove godine, nakon gotovo 50 godina, kao zadnja u nizu ostala ona u Buševcu. Sve je novo, od pećnice, hladnjaka, zamrzivača, nape, ormara…presretni smo – ispričao je ravnatelj i dodao kako će se sada u kuhinji moći puno lakše i bolje posvetiti pripremi obroka, kao i ispuniti neke individualne želje.

–Ponosni smo što tijekom nastave naši učenici imaju kuhani obrok, što je jako važno za njihovo zdravlje i razvoj, nasuprot „brzoj“ hrani. Navikli smo ih da je to naš standard i iako su u početku malo negodovali jer im je bila draža pizza ili sendvič, sada je to druga priča. I naši nastavnici jedu zajedno s učenicima – dodao je Bedić, tako da imaju zajedničko vrijeme za jelo, što će od ponedjeljka biti još bolje s novom kuhinjom.

Inače, Područna škola u Buševcu sagrađena je 1977. godine, godinu dana nakon matične škole u Vukovini.

Uoči početka nove školske godine gradonačelnik Krešimir Ačkar i pročelnica za predškolski odgoj, školstvo i društvene djelatnosti Lana Krunić Lukinić obratili su se medijima, u društvu ravnatelja i ravnateljica goričkih osnovnih škola, u novoj učionici Osnovne škole Nikole Hribara.

Riječ je o učionici koju će koristiti učenici 4. razreda ali i oni koji nakon nastave ostaju u produženom boravku, čime Grad osigurava svakom djetetu pravo i mogućnost korištenja produženog boravka u školama.

–Kako bi opravdali titulu najboljeg grada po ulaganju u obrazovanje i mlade tijekom školskih praznika intenzivno su se odvijali radovi u i oko školskih objekata, a zahvaljujući Vladi Republike Hrvatske i ove godine učenici osnovnih škola imaju besplatne udžbenike, dok je Grad Velika Gorica osigurao radne bilježnice, likovne mape i tehnički pribor, čime uvelike pomažemo kućnom budžetu roditelja, koji će jedino morati kupiti bilježnice i pernice – naglasio je gradonačelnik i dodao kako je i prehrana besplatna od lani, što također osigurava naša Vlada.

–Za sve navedeno i za stipendiranje učenika iz proračuna smo osigurali 1,5 milijuna eura. Zahvaljujem svim ravnateljima i ravnateljicama škola, nastavnicima, spremačicama…koji su svi zajedno ispoštovali proceduru, da uoči početka nastave, učenike sve dočeka na školskim klupama – poručio je Ačkar.

Inače, većina radova odnosila se na osiguravanje prostora za produženi boravak, uređenje kuhinja i osiguravanje sigurnosti učenika u neposrednoj blizini školskih zgrada.

–Ukupno je uloženo 227 tisuća eura za tu namjenu, a riječ je o izgradnji ograde oko Područne škole Lukavec i uređenju poda, zatim u OŠ Eugena Kvaternika je saniran sanitarni čvor koji koriste učenici nižih razreda, u OŠ Jurja Habdelića je u tijeku klimatizacija škole, Područna škola Buševec je uredila školsku kuhinju,  novim, modernim uređajima i inox kuhinjskim elementima, OŠ Vukovina sanirala je parket. Također, OŠ Nikole Hribara u kojoj se trenutačno nalazimo uredila je novu učionicu za učenike 4. razreda i za učenike koji koriste produženi boravak, čiji smo broj povećali. Postavljene su klime i dvorišna rampa te odrađena sanacija grijanja, a u Područnoj školi Gradići sanirana je fasada. OŠ Eugen Kumičić dobila je dodatnu učionicu za produženi boravak, saniran je sanitarni čvor i parketi. OŠ Velika Mlaka dobiva novu stolariju, a OŠ Ščitarjevo, OŠ Novo Čiče i Područna škola Veleševec klima uređaje – nabrojala je pročelnica Krunić Lukinić.

Veseli i činjenica da će ove godine po prvi puta u školske klupe sjesti i više od 660 prvašića, dok je svim srednjoškolcima Grad i ove godine osigurao jednokratne stipendije ukupne vrijednosti 322 tisuće eura.

Dodajmo kako su osigurani i pomoćnici u nastavi, a riječ je o 118 učenika koji ove školske godine imaju potrebu za takvim vidom podrške na nastavi. Podsjetimo, taj broj je 2015. godine bio oko 60.

95 posto pomoćnika je trenutačno osigurano, a ostatak pristiže još ovaj tjedan putem natječaja škola.

Foto: Marija Vrbanus

Na redovnoj izbornoj sjednici Sabora Hrvatske udruge radijskih nakladnika (HURiN), održanoj 2. rujna u Dugom Selu, Željko Švenda ponovno je izabran za predsjednika Udruge. Sabor je Švendi jednoglasno povjerio novi četverogodišnji mandat. Kao zamjenici predsjednika izabrani su Robert Turkalj i Zvjezdan Jurcola.

Osim predsjedništva, izabrana su i nova vodstva ostalih tijela Udruge. Nadzorni odbor vodit će Ivan Gračaković, s članovima Mladenom Kukasom i Dezijem Paliskom. Predsjednik Stegovnog suda postao je Ivan Radolović, a u tom su tijelu još i Anica Košta te Ivan Mezga.

Kao jedan od ključnih zadataka u predstojećem mandatu najavio je potpisivanje i trajno produženje ugovora sa ZAMP-om, što bi trebalo osigurati dugoročnu stabilnost poslovanja radijskih postaja. Dodao je i da će HURiN raditi na izjednačavanju uvjeta za sve medije te reorganizaciji regionalnih centara kako bi se Udruga približila svojim članicama.

“Naš je cilj izjednačiti uvjete i obveze svih medija, jer radio mora imati jednak položaj i jednak tretman kao i svi drugi komunikacijski kanali. Planiramo reorganizaciju regionalnih centara HURiN-a kako bismo bili što bliže članicama i njihovim potrebama. Također, pokrenut ćemo Vijesti HURiN-a i emisije koje će moći koristiti sve naše članice, a poseban ćemo naglasak staviti na razvoj HURiN-ova internetskog kanala i na uvođenje Top liste HURiN-a. Time želimo biti pouzdani partner domaćim autorima i glazbenicima”, rekao je Švenda.

Zaključno je poručio kako je primarni cilj Udruge očuvati dugu tradiciju i povjerenje koje radio ima u javnosti. “Radio u Hrvatskoj ima dugu tradiciju i uživa duboko povjerenje publike. Naša je zadaća da zajedničkim radom očuvamo njegovu važnost i dodatno ojačamo njegovu poziciju na medijskom tržištu, a istodobno pružimo podršku svim članicama koje svakodnevno ulažu trud u kvalitetan program i informiranje građana”, poručuje Švenda.

Radovi na elektroenergetskim postrojenjima se nastavljaju. Tako će u četvrtak i petak na red doći dio Gorice i Kuča.

U četvrtak, 4. rujna i petak, 5. rujna, od 9 do 14 sati, planirani su radovi na području naselja Kuče, a u navedenom periodu bez struje će biti:

• Turopoljska ulica (od k.br. 3-25 i od k.br. 8-24)
• Tomacova ulica (od k.br. 1-47 i od k.br. 2-32)
• Braće Radić (k.br. 39)

Također, u petak, u razdoblju od 8 do 10 sati, bez struje će ostati sljedeće lokacije u Velikoj Gorici:

• Kolodvorska ulica (od k.br. 38-44 i k.br. 39)
• Ulica Matice Hrvatske (k.br. 2-20)
• Ulica Nikole Bonifačića (k.br. 1-5, 4-36 i 15A-35)
• Ulica Nikole Šopa (u cijelosti)

Iz nadležne Terenske jedinice Velika Gorica napominju da se radovi mogu odgoditi u slučaju loših vremenskih uvjeta.

U današnjem načinu života, kada većina ljudi provodi sate sjedeći, tjelesna aktivnost postaje presudna za zdravlje. Redovito kretanje povoljno djeluje na rad srca, pluća i metabolizam, poboljšava raspoloženje, a istovremeno jača mišiće i čuva pokretljivost zglobova. Medicinski centar Gorica, koji bilježi više od godinu dana svog uspješnog djelovanja, pita se: koliko se građani Hrvatske kreću? Koje fizičke aktivnosti biraju?

Povodom Europskog tjedna mobilnosti Medicinski centar Gorica iznosi niz zanimljivih podataka o navikama kretanja u Hrvatskoj i usmjerava nam pažnju kako određene fizičke aktivnosti utječu na naše zglobove.

U današnjem načinu života, kada većina ljudi provodi sate sjedeći, tjelesna aktivnost postaje presudna za zdravlje. Redovito kretanje povoljno djeluje na rad srca, pluća i metabolizam, poboljšava raspoloženje, a istovremeno jača mišiće i čuva pokretljivost zglobova. Medicinski centar Gorica, koji bilježi više od godinu dana svog uspješnog djelovanja, pita se: koliko se građani Hrvatske kreću? Koje fizičke aktivnosti biraju?

Osim toga, centar je već dobro poznat po tome da svaki mjesec ima akciju i u rujnu je vezana za Europski tjedan mobilnosti, koji se obilježava od 16. do 22. rujna, i naziva se: Kretanje bez ograničenja: MR zglobova za 180 eura.

Jesmo li dovoljno fizički aktivni?

Eurobarometar iz 2022. godine pokazuje kako 45% Europljana nikada ne vježba dok je u Hrvatskoj taj udio nešto niži i iznosi 40%. Upravo to pokazuje kako je gotovo svaki drugi građanin u Europi, a i u Hrvatskoj, fizički neaktivan. Nekretanje povećava rizik od kroničnih bolesti i ozljeda i ne čudi kako smo kao država u vrhu Europe po udjelu osoba s prekomjernom tjelesnom masom.

Istraživanje Valicon Consumer Profiles, koje je prošle godine provela istraživačka agencija Valicon na uzorku hrvatskih građana, otkriva kako se 64% građana Hrvatske povremeno bavi sportskim aktivnostima, dok se njih 36% nikada ne bavi sportom (izvor).

Kada se u Hrvatskoj odlučimo za kretanje, najčešće posegnemo za onim što nam je najdostupnije: za hodanjem i planinarenjem, bicikliranjem ili plivanjem. Regija u kojoj živimo također oblikuje naše navike – tako je planinarenje češće u Zagrebu i okolici, biciklizam u Slavoniji, a plivanje u Dalmaciji i Istri. 

Trčanje i fitness posebno su popularni kod mlađih generacija, dok su stariji skloniji aktivnostima koje manje opterećuju zglobove, poput plivanja ili laganih šetnji.

150 minuta tjedno tjelesne aktivnosti?!

Stručnjaci savjetuju odraslim osobama barem 150 minuta umjerene tjelesne aktivnosti tjedno, što odgovara otprilike pola sata hodanja pet dana u tjednu. Ono što nam posebno može zaokupiti pažnju su i djeca. Naime, djeca i adolescenti trebaju znatno više kretanja – barem 60 minuta dnevno.

Upravo zato je važno djeci osigurati dodatne aktivnosti koje uključuju fizičku aktivnost poput bavljenja sportom ili plesom. Treba ih uspješno odvojiti od raznih „ekrana“ i potaknuti na zdraviji način života.

Vlasnici pasa hodaju više!

Zanimljivo je spomenuti kako prema studiji objavljenoj u časopisu BMC Public Health, koju je prikazao Time, vlasnici pasa hodaju oko 23 minute duže dnevno i naprave otprilike 2 760 koraka više u odnosu na osobe koje nemaju psa. Tako, naravno, lakše ispune preporuke stručnjaka o minimalnoj dnevnoj aktivnosti.

I male životne navike mogu donijeti velike zdravstvene koristi, osobito kada je riječ o svakodnevnom „broju koraka”. Umjesto automobila, sve više ljudi bira javni prijevoz pa tako prirodno napravi nekoliko dodatnih stotina metara hodanja, pogotovo ciljanim hodanjem dvije-tri tramvajske stanice. Dobro poznat savjet je i izbjegavanje dizala te odabir stepenica. Iako često želimo parkirati automobil što bliže odredištu, upravo tih nekoliko minuta hoda može imati značajan učinak na zdravlje i kondiciju.

Umjerena tjelesna aktivnost čuva zglobove

Umjerena tjelesna aktivnost čuva zglobove jer jača mišiće koji ih podupiru, poboljšava cirkulaciju i održava pokretljivost. Međutim, nije svaka aktivnost jednako blaga prema zglobovima.

Sportovi koji uključuju nagla zaustavljanja, česte promjene smjera ili udarce, poput nogometa, rukometa ili tenisa, posebno u srednjoj i starijoj životnoj dobi, mogu uzrokovati brže trošenje hrskavice i povećati rizik od ozljeda ligamenata i meniska. Također, trčanje po tvrdoj podlozi, osobito na asfaltu, može dodatno opteretiti koljena i kukove, osobito kod osoba s viškom kilograma.

S druge strane, lagano rekreativno trčanje također se smatra korisnim jer potiče mineralizaciju kostiju i doprinosi jačanju koštane mase, čime smanjuje rizik od osteoporoze. Aktivnosti poput plivanja, vožnje bicikla ili hodanja ubrajaju se među najprikladnije za očuvanje zdravlja zglobova, jer kombiniraju kretanje i snagu uz minimalno opterećenje.

Bez obzira na aktivnost, važno je reagirati na prve simptome, poput boli ili oteklina, umjesto čekati da se stanje pogorša. Pravovremena dijagnostika i liječenje mogu spriječiti dugotrajnije posljedice i omogućiti povratak kretanju bez boli.

Kada napraviti magnetsku rezonancu (MR)?

Bez obzira bavite li se planinarenjem, biciklizmom, plivanjem ili jednostavnim svakodnevnim hodanjem – najvažnije je da ostanete aktivni, jer kretanje znači zdravlje. Ako se ipak pojave bolovi u zglobovima, pravovremena dijagnostika, poput magnetske rezonance, može biti presudna za brži povratak bezbolnom i aktivnom životu.

Magnetska rezonanca je napredna i potpuno sigurna metoda snimanja koja ne koristi ionizirajuće zračenje. MR zglobova omogućuje detaljan prikaz hrskavice, ligamenata, tetiva, meniska i okolnog mekog tkiva te se preporučuje kod sportskih ozljeda, bolova i oteklina, kao i kod degenerativnih i upalnih bolesti zglobova.

Više o uslugama Medicinskog centra Gorica i rujanskoj akciji Kretanje bez ograničenja: MR zglobova za 180 eura saznajte na: medicinski-centar.hr/akcije