Velike gužve i povremeni zastoji nisu nikakva novost za one koji svakodnevno prometuju Zagrebom. No, kad krenu radovi na bilo kojem od mostova ili glavnih prometnih poveznica u metropoli dolazi do – prometnog kolapsa! Upravo jednom takvom svjedočimo od proteklog vikenda, jer u subotu, 24. rujna, su započeli radovi sanacije prijelaznih naprava i izvanrednog održavanja južnog prilaznog vijadukta Jadranskog mosta. I tako bi trebalo biti sve do do lipnja iduće godine, što je planirani rok dovršetka sanacije..

Foto: Gužve zbog radova na na Jadranskom mostu/Igor Kralj/PIXSELL

Promet se zbog radova na Jadranskom mostu iz smjera Novog Zagreba prema centru usmjerava u jedan trak. To bi se ipak trebalo promijeniti i to od idućeg tjedna, moglo se čuti na redovitoj konferenciji za medije zagrebačkog gradonačelnika, Tomislava Tomaševića.

Komentirajući prometni kolaps zbog radova, najavio je i kraći rok trajanja radova, te hitne izmjene po pitanju privremene prometne regulacije.

– Ni ja nisam zadovoljan što su izveli. Naložio sam da to mijenjaju. Kad sam jučer vidio elaborat  dao sam nalog da se izmijeni, da se poveća protočnost na samom mostu. Iako je ona danas bila bolja, jer se dio prometa prebacio na Most slobode. Očekujem do sljedećeg tjedna da se popravi protočnost na način da budu dvije trake na Jadranskom mostu u svakom smjeru otvorene. Bit će zabranjen promet za teretna vozila. Napravit ćemo sve moguće napore da radovi ne traju devet mjeseci nego kraće – najavio je na redovnoj konferenciju za medije, prenosi HRT.

Foto: Foto: Gužve zbog radova na na Jadranskom mostu/Igor Kralj/PIXSELL

Također je istaknuo kako se radovi nisu mogli izvoditi tijekom ljeta, jer se radio vijadukt u Buzinu.

– Moram reći i to da Jadranski most nije saniran otkad je otvoren, 40 godina nije saniran, oštećen je u potresu. Mi u sljedećih godinu dana namjeravamo obnoviti sve mostove u Zagrebu, na to ćemo potrošiti oko 300 milijuna kuna. Dio tog novca ćemo povući iz EU fondova. Nužno je da svi mostovi budu otporni na, ne daj Bože, potrese i da budu sanirani, da budu sigurni. Zato su nužni ovi radovi – rekao je gradonačelnik Zagreba.

Naslovna fotografija: Zračna fotografija rotora u Remetincu,gdje se stvaraju gužve zbog radova na Jadranskom mostu/Igor Kralj/PIXSELL

Krenula je spektakularna biciklistička utrka CRO Race koja će se ove godine voziti do 2. listopada te će Hrvatsku po sedmi put pretvoriti u sportsku arenu čiji će kadrovi obići čitav svijet.

Na dosadašnjim izdanjima utrke nastupale su najveće biciklističke zvijezde poput Marka Cavendisha, Vincenza Nibalija, Giacoma Nizzola, Adama Yatesa i drugih, a ove nas godine očekuje čak šest WorldTeam timova od ukupno dvadeset koji će nastupiti na CRO Raceu.

Ljubitelji biciklizma moći će uživo ili putem televizijskog prijenosa uživati u nastupu vrhunskih biciklista koji će voziti trasu dugu više od 1.000 kilometara u šest etapa diljem Hrvatske.

Vozit će se lokalnim, županijskim i državnim cestama, a u šestoj, završnoj etapi, oko 150 biciklista će proći i Velikom Goricom u nedjelju 02.listopada. U našem gradu vozit će sljedećom trasom: Ulica Kneza Ljudevita Posavskog – Ulica Matice Hrvatske – Trg kralja Petra Krešimira IV – Trg kralja Tomislava – Šetalište Franje Lučića –Rakarska – Avenija Ivana Pavla II – 153. brigade  i dalje prema Domovinskom most.

– Na prometnicama kojima se kreće utrka bit će na snazi privremena regulacija prometa na dijelu javnih cesta te će se ograničenje prometa na navedenim dionicama vršiti uz nazočnost djelatnika MUP-a i predstavnika organizacije. Iako se biciklistička utrka održava u uvjetima normalnog odvijanja prometa s povremenim zaustavljanjem prometa neposredno prije nailaska i prolaska biciklista, moguća su zaostajanja biciklista koja sudjeluju u manifestaciji pa je potrebno povećati oprez i obratiti pozornost na bicikliste u prometu – ističu organizatori.

Trasu kojom će u nedjelju prolaziti biciklisti možete vidjeti ovdje. 

Stotine poruka podrške stižu od sinoć Dragici Ceković, ali ne zbog neke uspješne akcije Udruge žena Općine Kravarsko kojoj je na čelu, nego ovog puta zbog hrabre odluke da se javno uhvati u klinč s viškom kilograma u popularnom TV showu ‘Život na vagi’, čija je 6. sezona upravo započela na RTL-u.

Obzirom kako je snimanje još u tijeku, od inače pričljive Dragice nismo mogli čuti niti riječi, jer pravila su stroga, a ugovorne kazne visoke – nema pričanja za medije..

Predsjednica Udruge žena Kravarsko, Dragica Ceković, u 6.sezoni showa ‘Život na vagi’ RTL televizije/screenshot

No, zahvaljujući produkciji ‘Života na vagi’ slobodno se može otkriti kako natjecateljica iz Kravarskog  radi i kao kuharica u osnovnoj školi, a kao ponosna supruga, majka i baka kaže kako joj je rođenje unučadi obilježilo život i sada je odlučna u tome da napravi nešto po pitanju svojih kilograma.

– Uvijek sam bila bucmastija, ali to me nije sputavalo ili mi smetalo. Za vrijeme trudnoće, i prve i druge, počela sam se debljati i to je išlo sve dalje. Zatim, kuharica sam, malo i političarka, tako da se često nalazim u situacijama da me nude hranom i pićem. A i kad kuhate, morate sve probati, ne možete to nekome poslužiti jelo, ako vi to niste prije probali – iskrena je Dragica i dodaje kako je isprobavala razne dijete i neke proizvode za skidanje kilograma, ali kad god bi prestala  s tim, vratilo bi joj se gotovo dvostruko više.

Kaže kako joj je najveća podrška za skidanje kilograma muž, djeca i unučad.

– Muž mi je rekao da me podržava i da idem, ali uvjeren je kako neću uspjeti i da ću odustati. Poznaje me –  kroz smijeh kaže Dragica i naglašava kako će ih sve ugodno iznenaditi, jer je sad odlučila sebe staviti na prvo mjesto.

Bravo za Dragicu Ceković i puno sreće!

U sklopu projekta Međužupanijske suradnje učeničkih zadruga, 54 zadrugara iz 18 učeničkih zadruga Zagrebačke županije, zajedno s voditeljima i predstavnicima županije, posjetili su Bjelovarsko-bilogorsku županiju.

Škola domaćin ovogodišnje Međužupanijske suradnje bila je Osnovna škola Garešnica. Županijski zadrugari tijekom svog trodnevnog posjeta sudjelovali su na radionici izrade starih glazbala i izrade crtanog filma, obišli su Daruvar, vidjeli najstarije stablo ginka u ovom dijelu Europe, a penjali su se i na Papuk i osvojili Petrov vrh na visini od 614 metara.

Foto: Zagrebačka županija

U Garešnici su posjetili prvi hotel za pčele, dok su na edukativnom punktu Kaniška Iva saznali puno toga o projektu Natura 2000 te su se u okruženju prepunom jezera okušali u pecanju i dalekozorima promatrali biljni i životinjski svijet.

Posjetili su i Kulturni centar Mato Lovrak gdje su prošetali po vlaku iz filma „Vlak u snijegu“, vidjeli mlin iz filma „Družba Pere Kvržice“ i poslušali mnogo zanimljivih priča iz tog doba. Na ranču Letec u Čazmi susreli se s jelenima, srnama, muflonima, obišli staje s kozama te degustirali kozji sir i mlijeko.

Cilj ovog projekta je upoznavanje zadrugara s posebnostima drugih županija u Republici Hrvatskoj, usvajanje novih znanja i vještina te stjecanje novih poznanstava i prijateljstava.

Dio manifestacije Dani europske baštine u Velikoj Gorici, čija je ovogodišnja tema održivost baštine, je i izložba “Umjetnički vremeplov Muzeja Turopolja”. Otvorenje je u srijedu u 18 sati, a cilj izložbe je prezentirati dio fundusa likovne zbirke koja se počela oblikovati osnutkom Muzeja 1960. godine.

– Od samih početaka zbirke, kriterij za odabir djela nije isključivo njihova likovna vrijednost nego potreba za očuvanjem i zaštitom radova važnih za kulturu i povijest našega kraja te se nastoje skupljati radovi autora koji su životom i radom vezani uz Turopolje, Pokuplje, Posavinu i Vukomeričke gorice. Tijekom 62 godine muzejskog djelovanja sakupljeno je 475 umjetničkih djela, ponajviše grafika, zatim slijede slike, skulpture, crteži i predmeti primijenjene umjetnosti. Novi početak izlaganja umjetničkih djela iz fundusa Muzeja Turopolja odlučili smo u najvećem dijelu posvetiti radovima pokojnih umjetnika i umjetnica poput Milke Bedeković, Stjepana i Milana Kičina, Josipa Markuza, Mate Mihinice, Slavka Peršića, Josipa Pukanića, Branka Šenoe, Dragutina Trumbetaša, Dore Vernić Fabijanec i Carla Dragutina Weingärtnera – ističe Valentina Radoš, autorica i kustosica ove izložbe, a ujedno i voditeljica likovne zbirke Muzeja Turopolja.

Foto: Muzej Turopolja

– Pojam održivosti u baštinskom kontekstu podsjeća nas da su umjetnost i život jedno. Svako djelo u fundusu likovne zbirke priča nam priču o jednom vremenu, prostoru, društvu, ali i pojedincu. Svjedok je našeg identiteta, tradicije i običaja – nekih prošlih vremena koja želimo aktualizirati u sadašnjosti i očuvati za budućnost – naglasila je Radoš.

Izložba je otvorena do 17. studenog.