Politika
Velikogorički SDP opet o Vijeću, ovoga puta o Aglomeraciji i o otpadu
Velikogorički SDP održao je još jednu konferenciju za novinare povodom sjednice Gradskog vijeća koju su oporbeni vijećnici napustili. Govorili su o Aglomeraciji i gospodarenju otpadom…
Reakcije na 3. Sjednicu Gradskog vijeća, drugi dio. Tako bi se mogla nazvati konferencija za novinare koju je sazvao velikogorički SDP tjedan dana nakon što su o dijelu tema govorili Ivo Jelušić, Ozren Robić i Goran Beus Richembergh. Ovoga puta ponovno je pred novinare izašao Ivo Jelušić, a društvo mu je pravio Marijo Zdelar. Prvi je govorio o Aglomeraciji, drugi o gospodarenju otpadom…
– Aglomeracija je projekt o kojem bi trebalo razgovarati na svakoj sjednici Gradskog vijeća, ali i izvan toga. To je, gledajući financijski, najveći projekt koji se dogodio otkad je Velika Gorica grad. Trebao je donijeti i najveću korist građanima. Nažalost, zbog načina na koji je HDZ-ova vlast to radila i radi, pretvorila se u najveću sramotu za ovaj grad, a pritom je izazvala i određenu nepravdu. Tim projektom nije iskorištena mogućnost da se svim ljudima na ovim područjima, na kojima se provodi projekt, napravi odvodnja. Ovdje je riječ o novcu iz EU fondova i državnom novcu, budući da Grad sudjeluje sa samo devet posto, a imamo niz naselja i kuća koje su ostale izvan projekta. Nepravedno je da u istom naselju ili selu jedni imaju, a drugi nemaju i bojim se da grad dugo neće imati sredstava da tu neprevdu ispravi – kazao je Jelušić i nastavio:
– Što se tiče sramote, to je već poznata i prožvakana tema. Prošle godine Velika Gorica bila je najpoznatiji grad u Hrvatskoj, i to ne po dobrome, što se razvija i gradi, nego zato što je bilo ozbiljnih sumnji na muljanje, na kriminal i korupciju. Zato su pokrenute istrage, a natječaj je poništen. I taj poništeni natječaj rezultirao je time da cijeli projekt kasni, pročistač je već trebao biti do pola završen, a još nije ni gotovo natječaj. Navodno bi u petak trebalo biti otvaranje ponuda… To znači da će cijeli projekt kasniti za više od dvije godine! Sve je trebalo biti gotovo koncem 2022. godine, no sad sve upućuje na to da će biti gotovo tek početkom 2026. godine. Kasni se u mnogim faza, pogotovo sa izgradnjom pročistača. Dakle, kasni se, muljalo se, a vidimo da su određene stvari i nejasne, odnosno netransparentne.
31.7.2020. Lukavec – Radovi na projektu Aglomeracija Velike Gorice pri kraju. Foto: Vanja Stanojević/Cityportal.hr
Vijećnika Jelušića brine i rast troškova.
– Osim što projekt kasni i što je nanio ogromnu sramotu gradu, vidimo i enormna poskupljenja u odnosu na dogovorene cijene. Iz nama dostupnih dokumenata vidimo da je kroz anekse ugovora cijena već porasla za više od 55 milijuna kuna, i to na području grada i okolice. A piše samo ‘zbog dodatnih radova i zaštite građevinske jame’. Dozvolite da to izaziva ozbiljne sumnje… Dodatnih 25 milijuna kuna dogovoreno je za područje Turopolja, a nije jasno za što?! Iz dokumenata koje smo dobili to se ne vidi. Nema ni javno dostupnog i jasnog terminskog plana. Svaka ozbiljna investicija, poput ove, zahtjeva plan po kojem se za svaki dan i tjedan vidi gdje će se i što će se raditi. Ovdje toga nema. Za svaku dionicu, za svako naselje, mora se vidjeti kad će se što događati, da ljudi znaju, ali i da javnost može kontrolirati kako se radi – govori Jelušić i nastavlja:
– Upitna je i kvaliteta izvedenih radova. Imamo primjer u gradu poznatog dokumenta, u kojem su Lukavčani naveli niz ozbiljnih primjedbi na kvalitetu i način izvođenja radova. Od materijala, do šahtova na kolnicima, do ilegalnog deponija izvođača radova, do širine kolnika, koja se smanjila nakon radova… Dakle, vidimo da je ovaj projekt krivo počeo, oko njega je bilo velikog muljanja i sumnji u korupciju, kasni, poskupio je, nema terminskih planova i upitna je kvaliteta izvođenja. I u gradu je niz ulica gdje je provedena kanalizacija, sve je nasuto, ali ne i asfaltirano. Ne vidimo niti jedan razlog zašto se čeka, zašto se te ulice jedna po jedna ne asfaltiraju nakon što radovi završe. Ove jeseni to očito neće biti gotovo, zimi se ne može asfaltirati, što znači da će više od godinu dana ceste biti razrovane, a radovi pod zemljom su završeni.
Nakon Jelušićeva izlaganja, riječ je preuzeo Marijo Zdelar.
– Reći ću nešto više od dvije točke koje su prihvaćene za Gradskom vijeću, a to je Prijedlog Zaključka o prihvaćanju Izvješća o radu davatelja javne usluge VG Čistoća te Prijedlog Odluke o načinu pružanja javne usluge sakupljanja komunalnog otpada, koje su usko vezane – počeo je Zdelar.
– Obzirom da je VG Čistoća dužna prema Zakonu o gospodarenju otpada do 31. siječnja dati izvješće predstavničkom tijelu, a oni to nisu učinili, prekršili su taj zakon. Tu se u startu vidi na koji način se funkcionira u Velikoj Gorici kad je riječ o temi od vitalnog značenja, a to je zaštita okoliša. Iz izvješća se može vidjeti da VG Čistoća ima 155 zaposlenih, da ima prihode od 25 milijuna kuna, da 55 posto ide na plaće zaposlenih, da samo deset posto ide na gorivo i održavanje vozila te ostale opreme. Budući da je mehanizacija zastarjela, troškovi održavanja puno su veći nego što bi to bilo normalno, a puno stavki i izvješća nisu usklađeni s postojećim pravilnicima.
Govorio je Zdelar i o brojkama, o stvarima koje smatra nelogičnima.
– Nije razvrstano koliko je prihoda od građana koji koriste uslugu, a koliko od drugih pravnih osoba, nisu usklađeni ugovori s Fondom… Puno toga nije usklađeno, a vidi se i da na odlagalištu Mraclinska Dubrava u 2020. odloženo 20.412 tona komunalnog otpada. Stopa odvojenog sakupljanja je 13,4 posto, a trebalo bi biti 50 posto po Zakonu o gospodarenju otpadom! Još 2017. se govorilo da ćemo biti na 50 posto, da ćemo imati te famozne kante o kojima se priča godinama. Tu je i pilot projekt koji traje tri godine, tu su kante koje su stigle prije sedam mjeseci i još nisu podijeljene. Iz izvješća se vidi i da je Grad platio kazne od 747.000 kuna zbog odlaganja prekomjerne količine otpada, sve lijepo piše. Iz svega toga proizlazi da je hitno potrebna bolja organizacija VG Čistoće, da je hitno potrebno organizirati rad javne usluge tako da se prestane zapošljavati po stranačkom ključu i da se počne zapošljavati sposobne, a ne podobne. Zašto? Zato što dolazi vrijeme kad će građani to žestoko i debelo plaćati – rekao je Zdelar.
– Standarde u gospodarenju otpadom propisuje Europa, a tek posljedično Hrvatska, i oni se mogu sažeti u dvije riječi – onečišćivač plaća! Onaj tko proizvodi otpad, taj mora platiti i zbrinjavanje. Koliko mješanog komunalnog otpada proizvedeš, toliko moraš i platiti. U izvješću o radu davatelja javne usluge, koje je prihvaćeno, stoji da onečišćivač sigurno ne plaća, da sustav nikoga ne motivira na smanjenje količine otpada, što znači da komunalno poduzeće sve svoje troškove podijeli na broj stanovnika, dođe do prosjeka i to je naša cijena. Po ovome ispada da na cijenu možete utjecati s 20 do 25 kuna, a to sigurno nije stimulativno.
– Donesena je odluka kako će komunalno poduzeće kontrolirati nalazi li se u spremniku za plastiku doista plastika. Tko će to raditi, na koji način? Navedeno je samo da će to raditi komunalni redari i nadležni inspektori, a to spada u sferu znanstvene fantastike. Mi imamo sedam komunalnih redara na tolikom području da ne možemo kontrolirati ni ilegalna odlagališta, kojih nitko u županiji nema više od nas. Ograničavaju se i količine koliko građani mogu odlagati na reciklažnom dvorištu, što zakon nikako ne podržava. Pa ćete moći, recimo, predati četiri gume mjesečno, 200 kg šute mjesečno… Po našem mišljenju, to će povećati broj ilegalnih odlagališta – zaključio je Zdelar.
HOTNEWS
Gradonačelnik Ačkar jedini Velikogoričan koji ulazi u Sabor
Kako neslužbeno doznajemo dobio je više od 6 tisuća prefernecijalnih glasova.
Politika
Velika izlaznost birača u Velikoj Gorici, a evo i gdje su glasali kandidati s goričkog područja
U Velikoj Gorici je u prijepodnevnim satima glasalo već gotovo 30 posto birača, iz Državnog izbornog povjerenstva kažu kako je to osjetno veća izlaznost od izbora za zastupnike u Hrvatski sabor održanih 2020.godine.
Velikogoričani kandidati na stranačkim listama u 1. izbornoj jedinici većinom su još u prijepodnevnim satima obavili svoju građansku dužnost, te glasali na biračkim mjestima, ovisno o mjestu stanovanja. Baš kao i svi drugi glasači, no ipak s bitnom razlikom, jer rezultati glasanja ovogodišnjih parlamentarnih izbora odredit će njihove iduće četiri godine političke karijere. Barem što se statusa narodnog zastupnika tiče. Neki će možda prvi put zasjesti u saborske klupe, a neki će možda i s istih ‘ispasti’.
Izlaznost birača do 11:30 sati pokazuje osjetno veća izlaznost birača nego na izborima 2020. godine. U Velikoj Gorici je na birališta izišlo 27,67 posto odnosno 14 961 birača, objavilo je to Državno izborno povjerenstvo u prvom izvješću o izlaznosti birača na izborima za zastupnike u Hrvatski sabor 2024. Birališta su otvorena do 19 sati. Ako niste sigurni gdje je vaše biračko mjesto, sve podatke možete provjeriti OVDJE.
Gradonačelnik Krešimir Ačkar, inače na izbornoj listi HDZ-a, na biralište u Gradićima stigao je u pratnji supruge te je tom prilikom pozvao sve da izađu na izbore.
Svoje biračko pravo iskoristila je i kandidatkinja s izborne liste koalicije Rijeke pravde, predsjednica goričkog SDP-a, Ivana Mlinar, koja je glasala na biračkom mjestu u Elektri te poručila ‘Budi odgovoran građanin, glasaj pa produži dalje…na kavu, misu, vikendicu, obiteljski ručak, posao!’.
Svoju građansku dužnost u prijepodnevnim satima obavio je i kandidat na izbornoj listi koalicije Rijeke pravde, SDP-ov Ivo Jelušić .
– Za nama je gotovo 800 godina parlamentarne tradicije hrvatskih sabora koja je velikim dijelom doprinijela očuvanju kontinuiteta državnosti, kakva god bila. Sačuvajmo slobodu govora za ovaj i buduće naraštaje – istaknuo je Ivan Bekavac, kandidat s izborne liste MOST-a, koji je glasao u OŠ Nikole Hribara.
Naslovna photo: Nikola Cutuk/PIXSELL
Politika
Završno druženje goričkih Mostovaca i partnera Suverenista uoči izbora
Podržati Mostove kandidate i kandidate partnera u I. izbornoj jedinici došao je i Nikola Grmoja.
Politika
Goričani na listama: Kraljica dronova, tiktoker i dva navijača u borbi za Sabor
Najveći broj kandidata s velikogoričkog područja ponudila je lista koju predvodi HSP, njih sedam. Šestero ih je na listi koju predvodi MOST, troje na onoj u kojoj je Domovinski pokret, dvoje na SDP-ovoj, a po jednog imaju HDZ i Možemo!
Trideset i tri godine nakon što je uspostavljena samostalna Republika Hrvatska izaći ćemo na birališta i izabrati jedanaesti saziv Hrvatskog sabora. Birat će se 151 saborski zastupnik, i to kroz deset izbornih jedinica, a za ta mjesta kanidiralo je 2277 ljudi.
Gledamo li samo našu, I. izbornu jedinicu, ukupno je na listama 238 kandidata, a eđu njima, naravno, ima i ljudi iz našega grada, odnosno našega kraja. To su naši susjedi, prijatelji ili poznanici, a ukupno ih je ovoga puta – 20! Preračunato u postotke, to je nešto više od osam posto, a tih 14 muškaraca i šest žena rasporedili su se na šest od ukupno 17 lista za koje ćemo moći glasovati.
Naši sumještani najbrojniji su na listi HSP-a, na kojoj ih je čak sedam “naših”, a slijedi MOST s šestero kandidata.
I svi oni pokušat će ostvariti ono što do sad nije uspjelo prevelikom broju naših sugrađana. Gledajući u povijest, tu se radi o ukupno 12 ljudi, u raznim oblicima i varijantama, počevši od prvih višestranačkih izbornika, za Sabor tadašnje Savezne Republike Hrvatske.
U taj su saziv 1990. ušla trojica Velikogoričana, ali koncept je bio drukčiji, s tri vijeća. U Vijeću općina bio je Nikola Bulat, u Društveno-političkom vijeću Zvonimir Špišić, a u Vijeću udruženog rada Josip Zagorac.
Nakon uspostave samostalne Hrvatske, na izborima 1992., u Sabor je ušao samo Nikola Bulat, a na “šestosiječanjskim” izborima iz 2000. godine mjesto u klupama dobio je Ivan Šuker, koji je zastupnik postao i na izborima 2003. Međutim, tad je postao i ministar financija pa su ga u sljedeća dva saborska mandata mijenjali naši ljudi – prvo Ivan Jurkin, a zatim i Stjepan Kundić.
U godinama koje su slijedile u Saboru su sjedili i Tonino Picula, Vesna Fabijančić Križanić, Dražen Barišić i Goran Beus Richembergh, a dosadašnji niz na posljednjim je izborio zatvorio gradonačelnik Krešimir Ačkar.
Teoretski, prvi sljedeći može biti svatko od 20 kandidata na listama za ove izbore, pa loše doznati malo više o svakome od njih, redom temeljenim na listama.
Tako lista broj 6, koju predvodi Domovinski pokret, na 3. mjestu ima Zvonimira Lovrića, rođenog Osječanina, uspješnog liječnika, primarijusa, odlikovanog s pet odličja za zasluge u Domovinskom radu. Lovrić je otac troje djece, djed četvero unučadi, a u Velikoj Gorici živi od 1995. godine, kao gorički zet.
Bio je aktivani član Matice hrvatske, sudjelovao je u Hrvatskom proljeću u Osijeku, a od 1989. do 1995. bio je član HDZ-a. Tad se posvetio karijeri, a politički se aktivirao kao jedan od suosnivača Domovinskog pokreta. Od 2021. je dopredsjednik Gradskog vijeća.
Uz njega, na listi Domovinskog pokreta naći se će i Marijana Peher, Goričanka iz Obrezine. Po struci je inžinjer odjevne tehnologije, no sa suprugom već 20 godina vodi OPG. Uz to vodi i tradicionalno imanje, odnosno ranč sa konjima. U politiku je, kaže, ušla kako bi pokazala mladima da nema koristi od kukanja, a djeluje s pozicije predsjednice Vijeća Mjesnog odbora Šćitarjevo.
Našom predstavnicom smatrat ćemo i kandidatkinju s mjesta broj 11 na ovoj listi, a to je Andreja Šego Turković, Zagrepčanka koja živi u Pokupskom. Odrasla je u Maksimiru, u kvartu Željeznička kolonija, a danas živi u Pokupskom. Po struci je komercijalist, najveći dio karijere provela je u prodaji, a prošla je i izobrazbu za obiteljskog suradnika, pa trenutačno radi u Centru za djecu u Nazorovoj, u sklopu psihosocijalne podrške obiteljima radi prevencije oduzimanja skrbništva nad djetetom.
Smatra kako je demografija ključan problem za opstanak države, da je krajnji trenutak da se nešto poduzme, a o svemu tome razmišlja u šetnjama sa svoja četiri psa.
22.12.2019., Sarajevo, Bosna i Hercegovina – Glasanje na birackom mjestu u Sarajevu na kojem se bira predsjednik Republike Hrvatske.rPhoto: Armin Durgut/PIXSELL
Jedini naš predstavnik na listi broj 7, koju predvodi HDZ, bit će ujedno i najzvučnije ime na ovom popisu. Krešimira Ačkara nije potrebno puno predstavljati, pa ostaje jedino podsjetiti da je predsjednik gradskog HDZ-a, da je od 2021. gradonačelnik Velike Gorice, da je u posljednje četiri godine bio saborski zastupnik, da je po struci profesor teologije… I da, s obzirom na poziciju, ima najveće šanse za ulazak u Sabor.
Na sljedećoj listi, pod rednim brojem 8, koju će predvoditi HSP, naći će se rekordan broj od čak sedam Velikogoričana. Pritom najvišu, treću poziciju drži Stjepan Palčić iz Vukovine. Oženjen je, otac troje djece, a politički je aktivan dugi niz godina kao dopredsjednik velikogoričke podružnice HSP-a. Zaposlenik je Hrvatskih cesta.
Na broju 4 naći se se ime Mate Bekavca, Velikogoričanina koji je diplomirani ekonomist, umirovljeni poduzetnik te obnovitelj i bivši dopredsjednik HČSP-a. Oženjen je u otac troje djece.
Ivica Gašpar, koji se smjestio na broju 5, živi u Rakarju, a rodom je iz Sinja. Hrvatski je branitelj, godinama tajnik gradske podružnice HSP-a, a izvan politike radi kao voditelj odjela u jednom trgovačkom lancu. Uz to, osnivač je Društva prijatelja Hajduka.
Na poziciji broj 6 naći će se Ivan Palčić, nagrađivani poljoprivrednik koji je do nagrada uspio doći unatoč invaliditetu. Drugi Palčić na ovom popisu dugogodišnji je predsjednik Nadzornog odbora velikogoričke podružnice HSP-a.
Još malo niže na listi, na broju 8, smjestio se Danko Ištvanek, koji živi u Kurilovcu. Kako kažu iz stranke, jedan je od rijetkih preostalih servisera elektroničke opreme na području grada, a u političkom dijelu priče ističe se kako je član Izvršnog odbora gradske podružnice stranke.
U istom tom IO-u je i naš sugrađanin koji drži broj 9 – Robert Bodružić. Nakon rata iz Bugojna se preselio u Veliku Goricu, umirovljeni je pripadnik specijalne policije i HVO-a te bivši logoraš bugojanskog logora.
HSP-ovu goričku sedmorku, na broju 11 svoje liste, zatvara Karlo Blagaj, student povijesti na fakultetu u Puli, koji živi u Velikoj Gorici. Član je Nadzornog odbora gradske podružnice stranke, iz koje ističu i kako je Karlo aktivni pripadnik navijačke skupine Bad Blue Boys i velikogoričkog ogranka Goričani.
Foto: Luka Stanzl/PIXSELL
Sljedeća lista na kojoj imamo svoje ljude smjestila se pod redni broj 10, a predvodi je MOST, čiji je velikogorički ogranak vrlo aktivan, što je rezultiralo i sa čak šest Velikogoričana na listi.
Najviše pozicioniran među njima je Ivan Bekavac, koji je na broju 2, odmah iza nositeljice liste Marije Selak Raspudić. Anesteziolog u Klinici za dječje bolesti Zagreb bio je i kandidat za gradonačelnika na prošlim lokalnim izborima, a sam se sebe predstaviti kao obiteljskoga čovjeka, oca petero djece, ali i student poslijediplomskog studija Medicinskog prava na Pravnom fakultetu u Splitu.
Visoki broj 5 zauzela na Nada Finderle, marketinška stručnjakinja koja je po obrazovanju inženjerka geodezije i geoinformatike. Ima višegodišnje u domaćim i međunarodnim kompanijama.
Nada Finderle je prokuristica firme čiji se rad bazira na marketinškim i konzultantskim uslugama te edukacijama, analitici i specijaliziranim snimanjima iz zraka za područje geodezije. Kao inženjerka je prepoznala i aktivno se posvetila snimanju iz zraka te je i sama licencirani rukovatelj sustavima bespilotnih zrakoplova (dronova) i vodeća stručnjakinja na tom području, čak i predsjednica Hrvatske Udruge Bespilotnih Sustava.
Velikogoričani drže i posljednja četiri mjesta MOST-ove liste, počevši od Valentine Dorotić, koja je na broju 11. Ona je prvostupnica međunarodnih odnosa i diplomacije, članica je Gradskog odbora za mlade, članica je odbora gradske četvrti Kurilovec i gradska vijećnica. Posebno je, kaže, angažirana po pitanju položaja i uloge žena u društvu te njihove ravnopravnosti.
Na sljedećoj, 12. poziciji, smjestio se Antonio Kuliš, koji dolazi iz stranke Hrvatski suverenisti, čiji velikogorički ogranak od 2022. vodi kao predsjednik. Tajnik gradske četvrti Miljenko Granić, kako sam kaže, “svoje akademske korijene izgradio je kroz Zavod za prometnu signalizaciju na Fakultetu prometnih znanosti.” Nakon završenog fakulteta stažirao je u Europskom parlamentu u Bruxellesu i Strasbourgu, a u politiku se na lokalnoj razini uključio 2019.
Na broju 13 na listi MOST-a ponovno naša predstavnica, i to Marija Zubec. Ova učiteljica razredne nastave s usmjerenjem na informatiku već 17 godina predaje informatiku u osnovnoj školi. Dvije godine bila je član povjerenstva za prosudbu udžbenika iz informatike, a od prošle godine dio je autorskog tima za udžbenike. Majka je četvero djece, troje školaraca i jednog vrtićanca.
Na posljednjemu mjestu, na broju 14, također je Velikogoričanin, ponovno gradski vijećnik, ali i predsjednik Mjesnog odbora Kurilovec Damir Slojšek. U lokalnoj politici aktivan je kroz posljednjih deset godina, jedan je od najistaknutijih gradskih MOST-ovaca, a već je godinama i koordinator stranke za Veliku Goricu. Izvan politike Slojšek je IT-jevac, zaposlen u jednoj od medijskih grupa koja se bavi proizvodnjom, selekcijom, razvojem i interpretacijom sadržaja za različite medijske proizvode. U slobodno vrijeme veliki je zaljubljenik u sport te obiteljski čovjek.
Jedan od najmlađih “naših” kandidata na svim listama je 22-godišnji Jan Kruhak, koji je 14. na listi platforme Možemo!, pod brojem 11. Studira na dva fakulteta, poslovnu ekonomiju na Ekonomskom fakultetu i filozofije na Filozofskom, živi u Cvjetnom naselju, a politički se aktivirao s 18 godina. Bio je mladi ambasador Europskog parlamenta za Zagrebačku županiju, s ciljem da mobilizira mlade glasače za europske izbore, a platformi Možemo priključio se početkom ove godine.
Bavi se društvenim mrežama, suosnivač je online platforme zet268, koja je kroz meme kulturu, kako opisuje Kruhak, parodirala svakodnevicu u Velikoj Gorici, Zagrebu, Hrvatskoj i svijetu te na svom vrhuncu imala velik broj pratitelja na Instagramu, Twitteru i TikToku.
Dvoje Velikogoričana našlo se i na listi pod rednim brojem 16, onoj koju predvodi SDP. Mjesto broj 7 zauzela je tako Ivana Mlinar, magistrica prava, koja je godinama živjela u Zagrebu i punih deset godina bila zastupnica u Gradskoj skupštini Grada Zagreba. Danas je Mlinar Velikogoričanka, društveno aktivna, a ujedno je i predsjednica gradske organizacije SDP-a. Kako sama ističe, ekološki je osviještena, strastvena biciklistica, a već godina aktivna je i u humanitarnom radu.
Na broju 14 iste ove liste našao se i zadnji kandidat u ovom našem nabrajanju, ali ujedno i jedan od najprepoznatljivijih na ovom popisu. Ivo Jelušić diplomirani je politolog, a u njegovoj političkoj karijeri ističu se uloge zamjenika gradonačelnika Grada Zagreba i saborskog zastupnika u tri saziva, pri čemu je u sedmom sazivu bio predsjednik Odbora za gospodarstvo, a u osmom potpredsjednik. Oženjen je, otac dvoje djece, a u SDP-u je još od 1990. godine. Bio i predsjednik i dopredsjednik zagrebačkog SDP-a, a između 2016. i 2020. član Predsjedništva SDP-a.
Sve liste u I. izbornoj jedinici ponovno pregledajte OVDJE.
Politika
MOST u Gorici o mjerama za majke i valu nasilja nad ženama uz jasnu poruku – odgovornost je na nama, političarima!
Delimitiranje porodiljne naknade i za drugih šest mjeseci dopusta, šestosatno radno vrijeme zaposlenih majki do navršene desete godine najmlađeg djeteta, mjesečna naknada posebno za nezaposlene majke, neke su od planiranih mjera.
Kandidatkinje s MOST-ove liste za parlamentarne izbore u 1. izbornoj jedinici s goričkog područja, predvođene nositeljicom izborne liste, Marijom Selak Raspudić, predstavile su na velikogoričkom Tržnom centru niz konkretnih mjera pomoći majkama. No, obzirom na stravična ubojstva dviju žene u istom danu, koja su se u petak dogodila u Zagrebu, kao i na slučaj poznatog redatelja Dalibora Matanića optuženog za seksualno uznemiravanje niza suradnica, poslale su i jasnu poruku kako je velika odgovornost upravo na političarima.
– Želim podsjetiti, obzirom na ove strašne događaje od jučer, da su upravo političari oni kreiraju drušvenu klimu i u tom smislu trebamo biti primjer samokontrole, načina obuzdavanja niskih strasti i dizanja ljestvice u shvaćanju i rješavanju problema i međusobnoj komunikaciji. Bez da mi primjerom pokažemo našim građanima kako biti bolji i civiliziraniji ljudi, ne možemo očekivati da se niske strasti neće preliti na ostatak društva i tu je naša velika odgovornost – poručila je Selak Raspudić.
Foto: Marija Selak Raspudić, nositeljica MOST-ove liste u 1.izb.jedinici govorila je o odgovornosti političara po pitanju vala nasilja nad ženama/G.Kiš, Cityportal.hr
Ističe kako se po pitanju žena koje su žrtve nasilja može još institucionalno napredovati, no prvenstveno treba pogledati i provjeriti sudsku praksu i presude, te analizirati kako se zakon realno provodi.
– Pozicija moći u vrlo važnim zanimanjima, pogotovo u onima koji imaju ispod sebe žene, nikada ne smije biti iskorištena da bi se te iste žene seksualno uznemiravalo ili zlostavljalo. Ne smiju postojati dvostruki standardi za one koji deklarativno promoviraju progresivne vrijednosti i za sve ostale građane Hrvatske. Svaka žena zna jasno granicu između seksualnog uznemiravanja i šale. To nije dopustivo i nužno je kreirati društveno ozračje u kojemu se tako nešto nikada neće ponoviti – dodala je.
Foto: Kandidatkinje s MOST-ove liste s goričkog područja, Valentina Dorotić, Nada Finderle i Marija Vrpoljac-Zubec/G.Kiš, Cityportal.hr
Što se tiče mjera pomoći majkama u usklađivanju obiteljskog i poslovnog života, kandidatkinje ističu kako se radi o vrlo konkretnim mjerama, koje su sastavni dio njihova izbornog programa MOST-a.
– U našoj stranci je veliki broj žena koje su zaposlene, poduzetnice, a pritom su i majke. Ključna mjera je delimitiranje porodiljne naknade i za drugih šest mjeseci dopusta jer, žene koje imaju veće plaće, a koje su zaslužile svojim školovanjem, ne smiju biti zakinute drugih šest mjeseci samo zato jer imaju dijete. Cilj nam je da žene mogu raditi, ali i da, ukoliko to žele, mogu imati i djecu jer bez djece nema budućnosti Hrvatske – istaknula je Selak Raspudić.
Foto: Kandidatkinje MOST-a 1. izb.jedinice predstavile mjere za pomoć majkama i izjasnile se o potrebnim promjenama za smanjenje nasilja nad ženama/G.Kiš, Cityportal.hr
O ostalim mjerama pomoći govorile su i tri kandidatkinje s MOST-ove liste s goričkog područja, Nada Finderle, Valentina Dorotić, Marija Vrpoljac-Zubec, koje su istaknule kako njihov program predviđa i šestosatno radno vrijeme zaposlenih majki do navršene desete godine najmlađeg djeteta, mjesečnu naknada za majke, posebno nezaposlene u iznosu od 125 posto proračunske osnovice, odnosno 550 eura, ali i mogućnost da i bake i djedovi iskoriste roditeljski dopust uz mjesečnu naknadu u iznosu od 75 posto proračunske osnovice.
-
CityLIGHTSprije 3 danaLuka Čučuković iz Novog Čiča: Kao student PMF-a briljirao na međ.natjecanju, a danas za svoj DVD istrčao 5 km za 20 minuta i – pobijedio!
-
HOTNEWSprije 2 danaUskoro kreću isplate povrata poreza, provjerite svoj pretinac u sustavu eGrađani
-
HOTNEWSprije 2 danaVatrogasci protutnjali gradom, gase požar dimnjaka u Ulici Matice hrvatske
-
Sportprije 2 danaLukavec blistao u kratkom oproštaju od Lukavella, Kurilovcu ne ide u Zagrebu
