U subotu, 28. rujna, u Gornjoj Lomnici bit će svečano otvoren Park Sv. Mihaela, novo uređeni prostor od 11 tisuća kvadratnih metara. Proslava će započeti u 12:30 paljenjem svijeća kod križa, a potom će uslijediti blagoslov i otvorenje parka koje će predvoditi velečasni Vladimir Cvetnić, župnik Župe Odra.

Park Sv. Mihaela uređen je tijekom više faza, a u njemu se nalaze raspelo, oltar, križno drvo, preko 300 metara pješačkih staza, igralište za košarku te više od 80 posađenih stabala. “Naše naselje broji oko 600 stanovnika, a park od 11 tisuća kvadratnih metara je nešto čime se posebno ponosimo,” rekao je Dragan Perić, predsjednik Mjesnog odbora Gornja Lomnica, dodajući kako je na projektu radio posljednjih 15 godina.

Program proslave uključuje vožnju kočije s konjima, domjenak i sportska natjecanja. Na igralištu NK Meštrica održat će se turnir “park ulica” s muškim i ženskim ekipama, dok će posebnu pažnju privući utakmica “Legenda”, u kojoj će nastupiti bivši igrači NK Meštrice i okolnih klubova. Posjetitelje očekuju i nagrade, majice za sudionike, napuhanci za djecu, hrana i piće, sve besplatno.

Perić naglašava da je u uređenju naselja sudjelovalo mnogo mještana, a osim samog parka, posljednjih godina realizirani su i drugi projekti poput nove rasvjete na igralištu te pješačke staze koja povezuje Gornju Lomnicu s naseljem Hrašće. “Možemo se pohvaliti da iako smo tako malo naselje, ali kad zbrojimo tu stazu sa stazom u parku imamo preko 1300 metara staza.”

Kao najveće snagu, istaknuo je zajednički rad mjesnih klubova. “Imamo i puno klubova koji djeluju u našem naselju, a to su Udruga veterana Domovinskog rata, Udruga umirovljenika, NK Meštrica i naravno Mjesni odbor i svi djelujemo kako cjelina i pokazujemo da smo uvijek povezani na svim razinama i da imamo zajedništvo. Tko god ima neki problem, uvijek smo tu svi skupa da riješimo probleme”, rekao je Perić.

“Zahvaljujem se stvarno svima koji nas podržavaju i prepoznaju naš rad te pozivam sve građane da se pridruže proslavi”, zaključuje Perić.

U utorak, 30. rujna 2025. godine u 18 sati, Područna knjižnica Galženica bit će domaćin radionice za djecu i mlade pod nazivom “Čardaci: turopoljska povijest i naslijeđe”. Događaj se organizira u okviru Dana europske baštine, a cilj mu je približiti najmlađima vrijednost i značaj čardaka, prepoznatljivih simbola Turopolja.

Kroz radionicu će polaznici moći naučiti nešto više o povijesti i ulozi ovih drvenih građevina, ali i sami sudjelovati u kreativnom dijelu. U planu je rad s 3D olovkama, izrada tradicionalnih motiva poput podgutnice i, naravno, čardaka.

Poseban doprinos programu daje Josip Kos, član KUD-a Dučec, koji je osmislio liniju proizvoda inspiriranih čardacima. Riječ je o 3D printanim privjescima, magnetima, figuricama i slagalicama koje polaznici mogu upoznati i koristiti kao suvremeni način očuvanja tradicije.

Foto: knjiznica-vg.hr

Priručnik za prikupljanje sredstava, namijenjen udrugama, školama, knjižnicama, muzejima i drugim neprofitnim organizacijama, predstavljen je danas u Velikoj Gorici. Predstavljanje je održano u dvorani Interpretacijskog centra Muzeja Turopolja u organizaciji Zaklade Zamah, uz podršku Grada Velike Gorice te u suradnji sa Štoos teatrom i Muzejem Turopolja.

Na predavanju su se okupili predstavnici lokalnih udruga, koji su imali priliku razmijeniti iskustva i postaviti pitanja vezana uz financiranje svojih aktivnosti.

Ne možemo se uvijek i isključivo pouzdati u javna sredstva, potrebno je dugoročno planiranje prihoda jer bez održivog modela financiranja, niti najbolji programi ne mogu dugoročno opstati. Nema jedinstvenog recepta, a ovaj priručnik poslužit će kao putokaz udrugama; da mu se uvijek vraćaju i podsjećaju na važnost sustavnog planiranja“, istaknuo je autor priručnika i upravitelj Zaklade, Drago Vručinić.

Priručnik donosi konkretne primjere i praktične savjete, a zamišljen je kao alat kojem se organizacije mogu vraćati kad traže rješenja za financijsku stabilnost.

Zaklada Zamah već godinama radi na jačanju filantropije i poticanju građanske uključenosti, osobito u zajednicama koje su često zapostavljene. Novi vodič uklapa se u tu misiju jer daje podršku organizacijama koje žele osigurati dugotrajan rad na svojim projektima. Priručnik je besplatan i možete ga naći ovdje.

Piše: Gianna Kotroman

Kao u pravom prirodnom ornitološkom rezervatu, nebom iznad našega kraja leti velik broj raznovrsnih vrsta ptica. Posebno to vrijedi za područje tamo oko Jagodnog i Donjeg Podotočja, koje je i mjesto radnje u ovoj našoj priči.

U zaselku Peternaci u Donjem Podotočju, naime, svoj je dom pronašao 53-godišnji Drago Krnji. Uzgajivač i veliki ljubitelj ptica, ali ne onih ptica koje lete inače nebom iznad nas.

– Ne, ja imam samo egzotične ptice! – kaže nam uvodno susjed Drago pa nas odmah uvodi u svoj svijet u kojem su ljudi i životinje sustanari.

– Ljubav prema životinjama rodila se još u najranijem djetinjstvu, oduvijek imam ljubimce, a vrlo rano sam shvatio da želim samo one životinje koje nitko drugi nema. I to me, eto, dovelo do toga da se bavim egzotičnim pticama. Krenuo sam skromno, sa dva-tri para, a sad sam dogurao do 20 “radnih” parova. Ukupno imam oko 140 ptica svih vrsta.

Drago Krnjić u svome dvorištu ima četiri mačke, sve četiri ih je udomio, a ima i jednog psa. Ima, kaže u šali, i par krtica i poneku voluharicu, glodavace koji navrate s vremena na vrijeme, ali odnos je prema svima njima poseban, malo drukčiji. Životinje su očito velika ljubav, a sama “specijalizacija” rodila se naknadno.

– Egzotičnim pticama bavim se posljednjih 15 godina. Od početka mi je to bio hobi, a hobi mi je i danas. Uživam u životu sa svojim pticama, idemo i po izložbama, a ići ću i dalje. Najpoznatija je ona u Nedelišću, ali bude ih i po Velikoj Gorici, pogotovo u zimskim mjesecima, redovno sam tamo… – objašnjava Drago.

Može se pohvaliti zaista bogatom kolekcijom ptica, među kojima su…

– Zelenokrilni dijamantni golubići, senegalske simetnice, brončani golubi, gvinejski golubi, zlatni fazani, kanarinci gould amadine… Imam i nekoliko vrsta kokošiju, ove velike su vrste brahme, a uz njih su i ukrasne male kokice, više vrsta. Iako, uvijek tražim i gledam nove vrste ptica. Kad god vidim neku vrstu koju nemema, ili ih kupim, ili razmijenim s prijateljima. I uživam u svemu tome, ovo je hobi koji baš volim – govori Krnjić.

Prva bi pomisao bila da je i skupo i zahtjevno imati 140 i nešto ptica, održavati ih, hraniti, brinuti se… Međutim, ništa od toga!

– Ma nije ni skupo ni teško. One vam zapravo same sebe “pokrivaju” što se tiče hrane. Neke prodam, neke zamijenim za hranu… Ovo stvarno nije skup hobi. Važnije je da ovo voliš, jer kad je tako, sve je to jednostavno. Ja mislim da me sve skupa mjesečno dođe nekih 30 eura! Ne više od toga – objašnjava Drago i odmah nastavlja:

– Sve sam kaveze radio sam. Svakom paru treba otprilike metar sa metar prostora, a radio sam ih u skladu s prirodom, da bi se mogle pariti, da imaju mlade. I skoro svaki tjedan ih očistim, volim da im je uredno, a naravno da su i ptice zadovoljnije kad im je čisto, svježa voda… A sve to meni je usput… Shvaćam da bi ljudi mogli pomisliti da je to nekakva muka, jer ipak tu ima 30 volijera, ali za sve to mi laganim ritmom treba 20-ak minuta.

U tim volijerima, odnosno kavezima za ptice, djeluje prava mala tvornica mladih ptica.

– “Radni” parovi su ptice koje su kod mene najmanje dvije-tri godine i koje dobivaju mlade kroz cijelu godinu. Konkretno, ja zadnjih četiri-pet godina imam iste ptice, koje stalno daju mlade, ali moram reći da nije sve to tako jednostavno. Tek nakon tri godine počeo sam dobivati prve mlade, jer ipak se ptice moraju uklopiti u sredinu u kojoj žive, priviknuti na sve slike i zvukove…

Kavezi za ptice su izrađeni od paleta, poklona Dragina prijatelja, ima tu i nešto lamperije, Drago će dodati i da bi dobar dio toga završio na otpadu da ga on nije uzeo i upotrijebio. Umjesto u smeću, palete su tako završile kao dio konačnog proizvoda koje pticama nudi prirodno okruženje, udobnost, ali i, ništa manje važno, maksimalnu sigurnost.

– Susjedi su znali imati problema s lisicama, znali su im odnijeti kokoši, ali ja nikad nisam imao takvih situacija. Viđao sam uokolo i lisice i jazavce, ali kod mene oni ne mogu ući. Napravio sam kvalitetne gajbe, u njih je nemoguće ući, jer znam da predatora uvijek ima i na to sam posebno mislio – govori nam Drago dok oko nas šeću kokoši svih vrsta, a u pozadini ne prestaje pjev njegovih ptica.

Dio ptica ima i vrijeme za “šetnju”, odnosno dio dana kad izađu iz kaveza i polete nebom iznad Donjeg Podotočja. Odrade let, dobro se razgibaju, pa se vrate kući, u svoju gajbu, svojoj životnom partneru i svojim reproduktivno-izložbenim obvezama.

– Da, golubice lete slobodno, bez nadzora, ali u 99 posto slučajeva se vrate. Jedino što im se može dogoditi je da ih jastreb rastjera ili, još gore, uhvati…

Kreće se Drago, jasno, u društvu ljudi sličnih interesa, uzgajivača ptica u Hrvatskoj ima, ali nove generacije sve se rjeđe odlučuju na hobije poput ovoga.

– Ima dosta ljudi koji se bave pticama, posebno se to vidi kad dođe zima i te izložbe, ali problem je jedno što nema baš mladih, uglavnom su to ljudi stariji od 40 godina. Nadam se da će se i to promijeniti, da će se i mladi “zakačiti” – zaključuje svoju priču Drago Krnjić.

Spoj baštine, prirode i suvremenosti – glavni su aduti Zagrebačke županije kao turističke destinacije koja unazad nekoliko godina diže stepenicu u međunarodnoj prepoznatljivosti.

To potvrđuju i podaci iz prošle godine tijekom koje je na području naše županije održano čak 1.167 događanja i manifestacija koje su okupile na desetke tisuća posjetitelja. Prema podacima sustava eVisitor, u rujnu je zabilježeno 7,5 posto više dolazaka i 2 posto više noćenja u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Posebno se ističe rast među stranim gostima, koji su ostvarili više od 10 posto dolazaka i više od 2 posto noćenja u odnosu na lani, a podatak da je od početka godine ukupno ostvareno gotovo 135 tisuća noćenja, dokazuje popularnost destinacije.

Jesen donosi čaroliju i bogatstvo okusa

Bučijada u Ivanić-Gradu okuplja na tisuće posjetitelja kao najveći sajam bučinog ulja i proizvoda od buče u Hrvatskoj, Velika Gorica slavi okuse i naslijeđe kroz Gastro Turopolja, dok Zelinska Kestenijada okuplja obitelji i ljubitelje prirode. Jesenska priča doseže svoj vrhunac u vinskom spektaklu Via Vino 2025. powered by Interwine, koji ove godine prvi put nosi međunarodni karakter i potvrđuje Zagrebačku županiju kao regiju u usponu na vinskoj karti Europe.

Sportski spektakli upisuju nas na kartu globalnih manifestacija

Posebnu dimenziju doživljajima daje i sportski program. CRO Race ponovno donosi vrhunski biciklizam kroz Samobor, Svetu Nedelju i Jastrebarsko, okupljajući svjetsku biciklističku elitu, dok je Croatia Rally naš kraj već trajno upisao na kartu globalnih automobilističkih manifestacija.

Upravo ovakva kombinacija kulture, enogastronomije i sporta čini jesen u Zagrebačkoj županiji jedinstvenom i prepoznatljivom.

-Jesen u Zagrebačkoj županiji donosi autentične doživljaje i pokazuje snagu našeg kraja. Ponosna sam što upravo kroz spoj tradicije, enogastronomije, kulture i sporta uspijevamo privući posjetitelje i domaće i strane te im pružiti iskustvo koje nadilazi klasični turizam. Ove godine naši programi poprimaju i međunarodnu dimenziju, što potvrđuje da Zagrebačka županija ima potencijal i izvrsnost kojima se može mjeriti s najboljima – poručila je Ivana Alilović, direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije.

(Foto: TZ Zagrebačke županije)

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom