Financijska imovina hrvatskih kućanstava na kraju 2024. godine iznosila je 106 milijardi eura, što predstavlja rast od 9,6 milijardi eura, odnosno 10 % u odnosu na prethodnu godinu, objavila je Hrvatska narodna banka (HNB) u petak u izvješću o financijskim računima za četvrto tromjesečje, prenosi Lider.

Istodobno su se financijske obveze kućanstava povećale za 2,7 milijardi eura te su na kraju godine dosegnule 28 milijardi eura, što je porast od 10,7 % u odnosu na kraj 2023. godine.

Kao rezultat tih kretanja, financijska neto vrijednost sektora kućanstava povećana je na 78,3 milijarde eura, što je za 2,1 % više nego na kraju trećeg tromjesečja te za 9,7 % više u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine. Kako navodi HNB, neto vrijednost kućanstava nastavlja s ubrzanim rastom započetim još u četvrtom kvartalu 2022.

Na razini cijelog gospodarstva, ukupna financijska imovina Hrvatske na kraju 2024. iznosila je 480 milijardi eura, što je smanjenje od 4,8 milijardi eura u odnosu na prethodno tromjesečje, ali i rast od 22,3 milijarde eura u odnosu na godinu dana ranije.

S druge strane, financijske obveze gospodarstva dosegnule su 503 milijarde eura, što je povećanje od 25,1 milijardu eura u odnosu na kraj 2023., unatoč blagom smanjenju od 1,2 milijarde eura tijekom posljednjeg kvartala.

U relativnom odnosu prema bruto domaćem proizvodu (BDP), financijska imovina gospodarstva na kraju 2024. iznosila je 560 % godišnjeg BDP-a, što predstavlja smanjenje od 17,2 postotna boda u tromjesečju te 25,6 postotnih bodova u odnosu na prethodnu godinu. Financijske obveze gospodarstva iznosile su 587 % BDP-a, što je pad od 13,6 postotnih bodova kvartalno i 24,7 postotnih bodova godišnje.

HNB ističe da se time nastavlja trend smanjivanja stanja imovine i obveza hrvatskog gospodarstva u odnosu na BDP.

Na razini poduzeća, ukupna financijska imovina nefinancijskih poduzeća krajem četvrtog tromjesečja prošle godine iznosila je 145 milijardi eura, što je porast od 1,3 % u odnosu na prethodni kvartal. Njihove financijske obveze dosegle su 215 milijardi eura, što je povećanje od 1,1 %.

Zbog navedenih kretanja, neto financijska pozicija nefinancijskih poduzeća ostala je negativna i iznosila je minus 70,4 milijarde eura, zaključuju iz središnje banke.

Umirovljenici u Hrvatskoj sve više odlučuju nastaviti raditi, a trend rasta broja zaposlenih umirovljenika postaje sve očigledniji. U posljednjem mjesecu na tržištu rada pojavilo se gotovo 500 novih zaposlenih umirovljenika, a najviše ih je našlo zaposlenje u trgovini, prenosi Mirovina.hr.

Prema najnovijim podacima Zavoda za mirovinsko osiguranje, krajem ožujka ove godine bilo je 33.904 umirovljenika zaposlenih na pola radnog vremena, što je za gotovo 500 više nego u veljači. Najveći broj umirovljenika zaposlen je u trgovini, koja okuplja više od 5.700 zaposlenih korisnika mirovina. I dok trgovina i dalje prednjači, sve više umirovljenika zaposleno je i u drugim djelatnostima, poput prerađivačke industrije, stručnih, znanstvenih i tehničkih djelatnosti, zdravstva i obrazovanja.

Umirovljenici se sve češće zapošljavaju u administraciji, građevinskoj industriji, prijevozu, skladištenju, pa čak i u obrazovanju. Na tržištu rada trenutno se nudi više od 500 oglasa namijenjenih umirovljenicima, pri čemu gotovo polovica tih oglasa traži prodavače, dok su tu i oglasi za medicinske sestre, kuhare, konobare, čistače, vozače i zaštitare.

Prilika i izazovi za poslodavce i umirovljenike

Iako se čini da rad u mirovini postaje sve češća opcija za starije radnike, sektor zapošljavanja umirovljenika suočava se s nekoliko izazova. S obzirom na porast broja stranih radnika koji mogu raditi na puno radno vrijeme, poslodavci u turističkoj industriji sve više preferiraju strane radnike zbog njihove veće fleksibilnosti u pogledu radnog vremena. Ipak, za mnoge umirovljenike rad u mirovini predstavlja priliku za dodatni prihod i aktivnost, bez potrebe za odustajanjem od uživanja u mirovini.

Mirovinska reforma koja će stupiti na snagu u srpnju 2025. godine donijet će promjene u načinu zapošljavanja umirovljenika. Umirovljenici stariji od 65 godina moći će birati opciju rada na puno radno vrijeme uz isplatu polovice mirovine, što će im omogućiti dodatnu financijsku fleksibilnost. Međutim, na primjenu ovih izmjena morat ćemo pričekati do 2026. godine.

Hrvatska se suočava s rastućim trendom zapošljavanja starijih radnika. Trenutno je na tržištu rada oko 147.000 zaposlenih starijih od 60 godina, dok ih je više od 36.000 starijih od 65 godina. Za usporedbu, prije pet godina bilo ih je gotovo 50.000 manje, a broj starijih zaposlenika raste iz godine u godinu.

Rad u mirovini postaje normalna stvar?

Rad u mirovini još je uvijek novo područje za mnoge, čini se da postaje ozbiljna opcija za sve više umirovljenika. Kroz prilagodbu zakonodavstva i promjene u mirovinskom sustavu, Hrvatska je na dobrom putu prema omogućavanju veće fleksibilnosti za starije radnike. Uz to, porast broja umirovljenika na tržištu rada može donijeti koristi i poslodavcima koji traže iskusne radnike, kao i samim umirovljenicima koji žele ostati aktivni i financijski neovisni.

Predstavnici gradova i općina danas su u prostorijama Zagrebačke županije preuzeli ugovore ukupne vrijednosti 3,8 milijuna eura, čime će biti omogućena realizacija čak 108 projekata na području županije.

Na taj način Županija potvrđuje svoju dugogodišnju viziju ravnomjernog razvoja svih svojih dijelova – istaknuo je prilikom uručivanja ugovora župan Stjepan Kožić.  

Foto: Zagrebačka županija

– Riječ je o projektima iz domene prometa i komunalne infrastrukture, opremanja poduzetničkih zona, financiranja EU projekata te razvoja infrastrukture u našim ruralnim područjima. Time nastavljamo kvalitetnu suradnju općina, gradova i Županije na kojoj leži realizacija čak 462 projekta u protekle četiri godine, a za koje je Županija dodijelila 12,7 milijuna eura. Uz pomoć ovogodišnjih 3,8 milijuna eura ostvarit ćemo zajednički cilj – povećanje kvalitete života svih stanovnika na području županije – rekao je Kožić.  

Foto: Zagrebačka županija

Bespovratne potpore osiguravaju snažan gospodarski zamah na području cijele županije. 

 – Kontinuitet ulaganja u poduzetničke zone, stvorili smo poželjna mjesta za investiranje u kojima posluju brojne strane i domaće tvrtke, a čiji uspješni rezultati poslovanja doprinose činjenici da je Zagrebačka županija danas najrazvijenija županija u Hrvatskoj – dodao je župan. 

Foto: Zagrebačka županija

Dodajmo kako je najviše sredstava, odnosno 1,5 milijuna eura, dodijeljeno kroz Upravni odjel za promet i komunalnu infrastrukturu, a radi se o 29 projekata kojima se sufinancira izgradnja i održavanje objekata i uređaja komunalne infrastrukture.  

Nadalje, za 36 projekta u gospodarstvu dodijeljeno je 1,2 milijuna eura, od čega je 510 tisuća eura za opremanje poduzetničkih zona te nešto više od 715 tisuća eura za izradu projektne dokumentacije i sufinanciranje EU projekata. Za 43 projekta gradnje i uređenja infrastrukture na ruralnom području izdvojeno je nešto više od milijun eura. 

Foto: Zagrebačka županija

U ime svih općina i gradova riječima hvale obratio se načelnik Općine Pisarovina Tomo Kovačić. Podsjetio je na važnost postizanja jednake kvalitete života na ruralnom području, u odnosu na urbani dio županije. 

Foto: Zagrebačka županija

–Sa svojim dugogodišnjim načelničkim stažem od 30 godina mogu svjedočiti velikim ulaganjima Zagrebačke županije na svim poljima, a posebno ističem na financijsku podršku u opremanju naših poduzetničkih zona koje privlače investitore i time osiguravaju prosperitet. Apostrofiram ravnomjeran razvoj naše županije upravo zbog sredstava koje se usmjeravaju u pravom smjeru, jer na taj način je općinama puno lakše ostvariti ciljeve i projekte na ruralnom području – naglasio je Kovačić.

Foto: Zagrebačka županija

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

„EU treba promijeniti kurs i dopustiti prodaju benzinaca i dizelaša i nakon 2035. godine, ako se emisije ugljika mogu nadoknaditi”, poručio je Manfred Weber, čelnik najveće političke skupine u Europskom parlamentu, Europske pučke stranke. Kako prenosi Poslovni.hr, u razgovoru za Financial Times, Weber je istaknuo da bi kupci i dalje trebali imati mogućnost odabira tradicionalnih motora, uz uvjet da se emisije kompenziraju, primjerice kroz skladištenje CO2.

„Koristim motor s unutarnjim izgaranjem i klasično gorivo, ali onda plaćam za skladištenje CO2 u tlu – vjerojatno je to poslovni model budućnosti“, rekao je Weber, navodeći kao alternativne opcije i hibride te vozila s produženim dometom.

Njegov apel dolazi u osjetljivom trenutku za europsku automobilsku industriju. Veliki proizvođači poput Volkswagena i Boscha prošle su godine najavili tisuće otkaza, suočeni s rastućim troškovima i konkurencijom iz Kine. Paralelno, SAD pod administracijom Donalda Trumpa uveo je carine od 25 % na uvoz automobila, dok je Velika Britanija nedavno ublažila ciljeve vezane uz električna vozila, omogućivši prodaju hibrida do 2035.

Iako zabrana novih benzinskih i dizelskih vozila 2035. ostaje na snazi, Europska komisija je pod pritiskom industrije i članica poput Njemačke i Italije, koje traže iznimke za vozila na obnovljiva goriva. Povjerenik za klimu Wopke Hoekstra, također iz redova EPP-a, više je puta ponovio predanost ciljevima iz 2035., iako se predviđa revizija zakona 2026.

U međuvremenu, prodaja električnih vozila bilježi rast – podaci ACEA-e pokazuju porast od 28,4 posto u prva dva mjeseca ove godine, a u Njemačkoj čak 41 posto.

Weber je naglasio kako je cilj EPP-a pomiriti gospodarski rast i zaštitu okoliša. „Moramo to učiniti na tehnološki neutralan način. Postoji mnogo novih tehnologija danas“, rekao je, dodajući kako bi industriji trebalo prepustiti slobodu inovacije u postizanju ekoloških ciljeva.

Poduzetnici su pokretači gospodarskog razvoja, a njihova uspješnost uvelike ima utjecaj na proračunska sredstva.

Zagrebačka županija od svojih početaka vrednuje njihov poslovni put i iz godine u godinu osigurava sve veće iznose bespovratnih potpora u nekoliko kategorija.

Foto: Petra Škrinjarić/Cityportal.hr

Gledajući kompletnu sliku izdvajanja, Županija poduzetnike prati od samog početka poslovanja. Tako je zamjenik župana Damir Tomljenović danas dodijelio 390 tisuća eura vrijedne ugovore o bespovratnim potporama poduzetnicima početnicima. Temeljem javnog natječaja sredstva u iznosu do 2.000 eura ostvarilo je 206 poduzetnika početnika, odnosno svi koji su ispunjavali uvjete natječaja.

–Prvo bih pohvalio poduzetnike Zagrebačke županije koji su po svim relevantnim podacima u samom vrhu Republike Hrvatske, a njihov kvalitetan i dobar rad važan je za Županiju jer oni pune županijski Proračun, kako bi se dalje iz njega izdvajala sredstva za potrebne namjene. Riječ je o važnim projektima poput izgradnje škola i prometne infrastrukture, i stoga je naša obveza i zadatak osigurati poduzetnicima bespovratna sredstva kojim će unaprijediti svoje poslovanje – istaknuo je Tomljenović.

Foto: Zagrebačka županija

Podsjetimo kako je samo u ovoj godini Županija za svoje poduzetnike osigurala ukupno 3 milijuna eura bespovratnih potpora.

–Od toga je 2,1 milijun namijenjen poduzetnicima s ciljem povećanja konkurentnosti, zatim novost od ove godine, bespovratna sredstva u visini pola milijuna eura poduzetnicima za ugradnju fotonaponskih ćelija, te za početak poslovanja  390 tisuća eura – naveo je zamjenik župana.

Foto: Zagrebačka županija

Jedan od ovogodišnjih dobitnika potpore je Vedran Damjanović, vlasnik obrta za usluge, trgovinu i proizvodnju TerraSens.

–Bavim se preciznom poljoprivredom, odnosno razvojem senzora za preciznu poljoprivredu, kao što je senzor vlage tla i primjenom dronova u poljoprivredi, poput snimanja ili prskanja usjeva dronovima. Potporu Zagrebačke županije dobio sam za nabavu CNC stroja kojim ću sam moći izrađivati prototipove elektroničkih pločica potrebnih za izradu senzora, što će mi smanjiti troškove budući da ih moram uvesti iz inozemstva što je jako skupo i iziskuje puno vremena za dostavu – objasnio je Damjanović.

Foto: Petra Škrinjarić/Cityportal

Preostali dio bespovratnog novca i dalje čeka poduzetnike!

2,1 milijun eura vrijedan natječaj za dodjelu bespovratnih potpora subjektima malog gospodarstva koji se bave proizvodnim i neproizvodnim djelatnostima s ciljem povećanja konkurentnosti, i dalje je otvoren, i to do 15. svibnja.

Za proizvodne djelatnosti moguće je ostvariti bespovratnih sredstva u maksimalnom iznosu do 10 tisuća eura, a za neproizvodne djelatnosti maksimalni iznos potpore je 4 tisuće eura.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom