Povežite se s nama

Gospodarstvo

Velike promjene za poduzetnike! eRačuni postaju zakonska obveza

Hrvatska gospodarska komora (HGK) aktivno je sudjelovala u radnoj skupini za izradu zakona, kao i u javnom savjetovanju održanom od 27. veljače do 28. ožujka 2025.

Objavljeno

na

Foto: Mikhail Nilov/pexels.com

Na sjednici Vlade Republike Hrvatske 24. travnja 2025. usvojen je Prijedlog Zakona o fiskalizaciji kojim se uvodi značajna reforma sustava izdavanja računa – fiskalizacija eRačuna i proširenje fiskalizacije na B2B segment, prenosi Hrvatska gospodarska komora (HGK). Novi zakon stupa na snagu 1. rujna 2025., s početkom primjene od 1. siječnja 2026., a poduzetnicima je ostavljeno prijelazno razdoblje do 1. siječnja 2027. za potpunu prilagodbu.

Uvođenje fiskalizacije eRačuna omogućit će automatsko preuzimanje podataka iz računa u strukturiranom obliku putem specijaliziranog softvera, čime se znatno smanjuje administrativno opterećenje za poduzetnike. Istovremeno, državne institucije dobit će uvid u financijske tokove u stvarnom vremenu.

Hrvatska gospodarska komora (HGK) aktivno je sudjelovala u radnoj skupini za izradu zakona, kao i u javnom savjetovanju održanom od 27. veljače do 28. ožujka 2025. Prihvaćen je prijedlog HGK da se koristi isti digitalni certifikat za dva razreda fiskalizacije – f1 (primjena od 1. siječnja 2026.) i f2 (primjena od 1. siječnja 2027.).

Također, usvojen je i prijedlog Udruženja trgovine HGK prema kojem će se u fiskalizacijske podatke dodavati i “datum izvršenja usluge ili isporuke dobara”, sukladno članku 79. Zakona o PDV-u, ako se taj datum razlikuje od datuma izdavanja računa. Dodan je i podatak o datumu isporuke kao obvezni dio fiskalizacijskih podataka.

Djelomično je prihvaćen prijedlog pojednostavljenja dostave promjena poslovnih prostora za poduzetnike s velikim brojem lokacija, poput trgovaca koji upravljaju s više od 600 poslovnica.

Kako bi se omogućila pravovremena prilagodba IT sektora, Ministarstvo financija već je objavilo tehničke specifikacije, a održane su i edukacije u suradnji s HGK. Tako je 2. travnja održano online predstavljanje nacrta prijedloga Zakona o fiskalizaciji na kojem je sudjelovalo više od 500 predstavnika iz različitih gospodarskih djelatnosti. Prethodno, 25. ožujka, organiziran je sličan događaj za IT tvrtke pružatelje fiskalizacijskih usluga, s više od 60 sudionika.

Fiskalizacija u Hrvatskoj provodi se već 12 godina i predstavlja ključan alat u nadzoru gotovinskih transakcija. Novi zakon ide korak dalje – uključuje i bezgotovinske račune, posebno u poslovanju prema državnim tijelima (B2G) te u B2B segmentu. Najavljen je i razvoj besplatne aplikacije za eRačune namijenjene malim poreznim obveznicima, kako bi se njima olakšala tranzicija.

Cijeli projekt provodi se u sklopu programa Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.–2026. pod nazivom Fiskalizacija 2.0. Ciljevi projekta uključuju:

  • Prijavu bezgotovinskih računa Poreznoj upravi
  • Obveznu razmjenu eRačuna u B2B sektoru
  • Razvoj besplatnog IT rješenja za eRačune

Nacionalna fiskalna reforma u skladu je s europskim smjernicama. Europska komisija predložila je Direktivu o modernizaciji PDV sustava za digitalno doba, kako bi se smanjio gubitak prihoda i suzbile prijevare. U 2020. godini države članice izgubile su čak 99 milijardi eura prihoda od PDV-a. Novim pravilima omogućit će se digitalno izvješćivanje u stvarnom vremenu i bolja unakrsna provjera podataka između država.

Zaključno, Hrvatska novim zakonom ne samo da osigurava transparentnije i učinkovitije poslovanje, već se pozicionira kao aktivni sudionik u modernizaciji poreznih sustava unutar Europske unije. Poduzetnicima predstoji period prilagodbe, ali i konkretna prilika za optimizaciju poslovanja uz smanjenje administrativnih barijera. Uvođenje fiskalizacije eRačuna predstavlja značajan korak prema digitalnom gospodarstvu u kojem je svaka transakcija transparentna, sigurna i nadzirana u stvarnom vremenu.

Gospodarstvo

POČELE PRIJAVE Udruženje obrtnika prikuplja izlagače za Gospodarski sajam

Održat će se u sklopu Gastro Turopolja

Objavljeno

na

Objavio/la

U iščekivanju najveće velikogoričke gastro manifestacije Gastro Turopolja, u sklopu koje će se održati i 7. Gospodarski sajam grada Velike Gorice, gradsko Udruženje obrtnika poziva obrtnike da se prijave i svojom ponudom daju vrijednost manifestaciji.

Interes se iskazuje putem maila [email protected] ili u Udruženju u Kurilovečkoj 5, a nakon toga slijedi slanje prijavnice za sudjelovanje .

Prijave su otvorene do 29. rujna ili do popunjenja mjesta.

Gospodarski sajam Velike Gorice održat će se 10. 11. i 12. listopada, istovremeno sa 24. Gastrom Turopolja u suorganizaciji s Turističkom zajednicom Grada Velike Gorice.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Plaće u Zagrebačkoj županiji porasle više od prosjeka, evo koliko iznose

Državni zavod za statistiku objavio je podatke za lipanj i drugo tromjesečje 2025. prema kojima Zagrebačka bilježi jedan od najvećih porasta.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Nattanan23/pixabay.com

Prosječna neto plaća u Hrvatskoj u lipnju 2025. iznosila je 1.444 eura, što je manje nego u svibnju, ali gotovo 10 % više nego u istom mjesecu prošle godine. Kako piše Župan.hr, Zagrebačka županija svrstala se među predvodnike rasta, s prosječnom plaćom od 1.467 eura u drugom tromjesečju i godišnjim rastom većim od 10 %.

U usporedbi sa svibnjem, lipanjska plaća bila je nominalno niža za 0,5 %, a realno za 0,7 %. Ipak, u odnosu na prošlogodišnji lipanj zabilježen je nominalni rast od 9,8 % te realni od 5,9 %. Promatrajući razdoblje od siječnja do lipnja, prosječna plaća iznosila je 1.432 eura, što je 10,4 % više nego u prvoj polovici 2024. godine.

Plaće su u drugom tromjesečju 2025. porasle u svim županijama. Zagrebačka bilježi povećanje od 10,6 %, čime se svrstava među županije s najvećim rastom, zajedno s Koprivničko-križevačkom (11 %), Istarskom i Požeško-slavonskom (10,3 %) te Međimurskom i Dubrovačko-neretvanskom (10,1 %).

Najviša prosječna plaća u drugom tromjesečju isplaćena je u Gradu Zagrebu, 1.660 eura. Slijede Zagrebačka županija (1.467 eura), Primorsko-goranska (1.452 eura) te Karlovačka (1.430 eura). Na dnu ljestvice i dalje su Virovitičko-podravska (1.276 eura) i Brodsko-posavska (1.299 eura).

Gleda li se samo lipanj, Zagrebačka županija zabilježila je rast plaća od 11 % u odnosu na lipanj prošle godine. Kad je riječ o djelatnostima, najviša prosječna plaća u lipnju isplaćena je u zračnom prijevozu (2.279 eura), dok je najniža ostala u proizvodnji odjeće (926 eura).

Podaci Državnog zavoda za statistiku potvrđuju nastavak trenda rasta plaća u svim županijama, pri čemu Zagrebačka županija prednjači s jednim od najvećih skokova. Iako je lipanjska plaća bila nešto niža nego mjesec prije, godišnji rast jasno pokazuje da je standard zaposlenih u regiji ipak u porastu.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Potrošnja raste, ali sporije! srpanj donio povećanje od 1,4 %

Državni zavod za statistiku objavio je da je potrošnja u trgovini na malo u srpnju porasla 28. mjesec zaredom, no rast je znatno slabiji nego mjesec ranije.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: AS Photography /pexels.com

U Hrvatskoj je u srpnju potrošnja u maloprodaji porasla za 1,4 % u odnosu na isti mjesec prošle godine, objavio je Državni zavod za statistiku (DZS). Kako prenosi Poslovni.hr, riječ je o 28. uzastopnom mjesecu rasta na godišnjoj razini, no stopa rasta znatno je manja nego u lipnju, kada je iznosila 7,5 %.

Prema kalendarski prilagođenim podacima, potrošnja je u srpnju pala za 4 % u odnosu na lipanj. Istodobno, trgovina hranom, pićem i duhanskim proizvodima bilježila je pad prometa od 1,9 %, dok je promet u segmentu neprehrambenih proizvoda, isključujući gorivo i maziva, zabilježio rast od 7,6 %.

U prvih sedam mjeseci ove godine ukupni promet u trgovini na malo porastao je za 3,8 % u usporedbi s istim razdobljem lani, pokazuju podaci DZS-a.

Kako potrošnja čini najveći dio bruto domaćeg proizvoda, njezin rast unatoč usporavanju upućuje na nastavak stabilnog kretanja gospodarstva. DZS podsjeća da je BDP u drugom tromjesečju ove godine porastao za 3,4 % u odnosu na isto razdoblje lani, što je već 18. kvartal zaredom rasta.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Obrtnička komora upozorava! Do rujna povucite kozmetiku koja sadrži ovu supstancu

Komora poziva obrtnike da se što prije prilagode novim propisima i na vrijeme povuku proizvode sa zaliha.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Valeria Boltneva/pexels.com

Od 1. rujna 2025. na snagu stupa Uredba Komisije (EU) br. 2025/877 kojom se zabranjuje uporaba TPO-a (Trimethylbenzyldiphenylphosphine oxide) u kozmetičkim proizvodima, uključujući lakove za nokte. To znači da će nakon tog datuma svi proizvodi koji sadrže ovu supstancu biti povučeni s tržišta, kako iz trgovina tako i iz profesionalne upotrebe u kozmetičkim salonima.

Hrvatska obrtnička komora zatražila je službeno tumačenje Ministarstva zdravstva vezano uz primjenu uredbe i moguće prijelazne rokove. Međutim, dodatnih odgoda nema. Proizvodi s TPO-om nakon 1. rujna ne smiju biti dostupni potrošačima niti korišteni u salonima.

Zbog toga Komora poziva obrtnike da se što prije prilagode novim propisima i na vrijeme povuku proizvode sa zaliha. Naglašavaju kako se svi proizvodi s TPO-om moraju do navedenog roka ukloniti iz upotrebe i zbrinuti u reciklažnim dvorištima.

Oni koji ne prilagode poslovanje mogli bi se suočiti s regulatornim posljedicama.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Hoće li šalica kave postati luksuz? Evo zašto bi vam jutarnja rutina mogla poskupjeti

“Stanje je zeznuto, pogotovo jer uz carine problem stvara i klima.”

Objavljeno

na

Objavio/la

Cijena kave bi uskoro mogla porasti i u hrvatskim kafićima, i to zbog rasta cijena sirove kave na svjetskim burzama, političkih odluka iz SAD-a i nepovoljnih vremenskih prilika u Brazilu, piše Tportal. Iako trenutačno prosječna cijena šalice kave u Hrvatskoj iznosi 2,14 eura, tržište je pod pritiskom, a sve bi se moglo osjetiti već ove jeseni.

Situacija na globalnom tržištu kave nije obećavajuća. Cijena arabice, najkvalitetnije sorte kave, u samo godinu dana skočila je s osam na gotovo 14 eura po kilogramu. Glavni uzroci leže u ekstremnim sušama koje su pogodile Brazil, jednog od najvećih proizvođača kave na svijetu, ali i u carinama koje je nedavno uveo bivši američki predsjednik Donald Trump. Naime, carine na uvoz kave iz Brazila povećane su za čak 50 %, što je uzrokovalo lančanu reakciju na burzama. Karlo Purić, vlasnik domaće pržionice kave, potvrđuje da su cijene sirovine porasle za 70 % do 90 %.

“Stanje je zeznuto, pogotovo jer uz carine problem stvara i klima. Vremenske neprilike doslovno su poharale ovogodišnje prinose”, ističe Purić.

Da problem nije kratkoročan, potvrđuju i iz Atlantic Grupe. Njihove analize upućuju na to da će manjak arabice potrajati barem do 2026. godine, s obzirom na smanjene procjene budućih berbi. Situaciju dodatno komplicira porezno opterećenje u Hrvatskoj.

I dok susjedna Slovenija naplaćuje PDV na kavu u visini od 9,5 %, kod nas ukupni porezni teret premašuje 30 %. Glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca Hrvoje Stojić upozorava da je upravo to dodatna prepreka održivosti cijena na tržištu. “Država od visokih trošarina nema preveliku korist, a zato podiže cijenu sirovine ugostiteljima i potrošačima.” Jurica Protić iz Udruženja ugostitelja Zagreb ističe da trenutni višegodišnji ugovori donekle štite cijene, ali ne zadugo. “Ugovori imaju rok trajanja. Ako se trendovi ne promijene, i mi ćemo morati reagirati.”

Iako trenutno nema službenih najava o povećanju cijene šalice kave, sve ukazuje na to da bi se promjene mogle dogoditi u skoroj budućnosti. Hoće li se višak kave, koji ne ode prema SAD-u zbog carina, preliti na europsko tržište i tako ublažiti udar, ostaje neizvjesno.

Nastavite čitati

Reporter 452 - 28.08.2025.

Facebook

Izdvojeno