Povežite se s nama

Gospodarstvo

Velika Gorica-Solarni grad: Na krovu najveće goričke škole postavljena i najveća sunčana elektrana

I dok će u Velikoj Gorici solarnim elektranama biti opremljene čak 22 zgrade javne namjene, usporedbe radi Karlovac će ih postaviti na 14 objekata, a Zagreb tek na njih osam.

Objavljeno

na

Grad Velika Gorica krenuo je s postavljanjem sunčanih elektrana na čak 22 zgrade javne namjene u sklopu projekta ‘Velika Gorica – Solarni grad – odbrojavanje’. Najveća ‘solarka’ postavljena je na najvećoj goričkoj školi, OŠ Nikole Hribara, a proizvedena električna energija koristit će se za pokrivanje vlastite potrošnje na lokacijama samih objekata. Osim korištenja obnovljivih izvora energije, ovim je projektom označen i početak tranzicije grada u smjeru ugljične neutralnosti, kroz podizanje razine svijesti građana o potrebi ulaganja u obnovljive izvore energije.

A o kolikoj se uštedi doista radi, zorno pokazuje primjer pilot-projekta koji je krenuo prije tri godine u OŠ Novo Čiče.

– Danas je početak postavljanja sunčanih elektrana na zgrade javne namjene u Velikoj Gorici, a sredstva smo povukli za 22 zgrade. Usporedbe radi, Karlovac postavlja solarne elektrane na 14 objekata, a Zagreb na osam. Projekti su tako dobro odrađeni da su nam sve zgrade koje su statički zadovoljavale, prošle na natječaju. Kada smo napravili pilot projekt u školi u Novom Čiču s odmakom danas vidimo kako je ušteda energije 89 posto. Ovo je ekološki prihvatljivo rješenje i najbolji odgovor u vrijeme kada su cijene energenata u stalnom porastu. Vjerujemo kako će ušteda i na drugim objektima biti takva – rekao je gradonačelnik Krešimir Ačkar na konferenciji za medije ispred OŠ Nikole Hribara.

Projekt ‘Velika Gorica Solarni grad – odbrojavanje’ financira Island, Lihtenštajn i Norveška putem Financijskog mehanizma Europskog gospodarskog prostora za razdoblje 2014. do 2021. godine u okviru programa Energija i klimatske promjene’. Ukupna vrijednost projekta je preko 654 tisuće eura, od čega je iznos bespovratnih sredstava 81,48 posto.

– Ovdje postavljamo solarnu elektranu nazivne snage 94 kilovata, to je ujedno i najveća elektrana, a većina preostalih je također postavljena i bit će spojene i puštene u rad do kraja godine. Prva je bila u kolovozu na Veleučilištu, koji su nam i partneri u projektu. Početkom prošlog tjedna počeli smo postavljati sunčane elektrane, još nam ostaju na Turističkoj zajednici i društvenom domu Mala Buna – rekla je Gordana Mikulčić Krnjaja, savjetnica iz Upravnog odjela za prostorno planiranje, graditeljstvo i zaštitu okoliša.

Kroz ovaj projekt solarne elektrane dobivaju: Pučko otvoreno učilište Velika Gorica, OŠ Nikole Hribara, Ustanova za upravljanje ŠRC Velika Gorica – dvorana, ŠRC Velika Gorica – upravna zgrada, Dječji vrtić Lojtrica – Smendrovićeva, Dječji Vrtić Velika Gorica – Pucekovićeva, Dječji vrtić Ciciban VG – Vidrićeva 2, OŠ Šćitarjevo, Dječji vrtić Ciciban VG – vrtić i umjetnička/muzička škola, Društveni dom Donja Lomnica, OŠ Vukovina, ŠRC Udarnik, Folklorni ansambl Turopolje, OŠ Nikole Hribara – PŠ Gradići, Dječji vrtić Velika Gorica – Buševec, OŠ Vukovina – PŠ Buševec, Sportski dom Kobilić, Turistička zajednica Velika Gorica, OŠ Jurja Habdelića – PŠ Velika Buna, Veleučilište Velika Gorica, Filomen te Društveni i vatrogasni dom Mala Buna.

 

Gospodarstvo

DZS objavio nove brojke, evo što se dogodilo s trgovinom u ožujku – jedan sektor posebno iskače

Ukupni promet u trgovini na malo u ožujku je porastao, no prehrambeni sektor bilježi pad na mjesečnoj razini.

Objavljeno

na

Objavio/la

Promet u trgovini na malo u Hrvatskoj u ožujku 2026. realno je porastao za 0,9 % u odnosu na veljaču, pokazuju najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku.

Najveći rast zabilježen je u prodaji motornih goriva i maziva, koja je na mjesečnoj razini skočila za 6,4 %. Rastu je pridonijela i trgovina neprehrambenim proizvodima (bez goriva), gdje je promet povećan za 2,4 %. S druge strane, promet od prodaje prehrambenih proizvoda u ožujku je pao za 0,8 % u usporedbi s prethodnim mjesecom.

U usporedbi s ožujkom prošle godine, kalendarski prilagođeni promet u trgovini na malo realno je porastao za 3,3 %.

Najveći godišnji rast ostvaren je u prodaji neprehrambenih proizvoda (osim goriva), gdje je promet porastao za čak 8 %. Pozitivan trend bilježi i sektor hrane, pića i duhanskih proizvoda, s rastom od 3,1 %. Ipak, prodaja motornih goriva i maziva na godišnjoj je razini pala za 4,7 %, što pokazuje da se tržište u tom segmentu kreće u suprotnom smjeru u odnosu na ukupni trend.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Plaće u Hrvatskoj opet porasle – evo koliki je bio prosjek u veljači

Neto plaće u odnosu na prošlu godinu porasle su gotovo 8 %, a najveće iznose bilježi farmaceutska industrija.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: pexels.com

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), prosječna neto plaća u Hrvatskoj za veljaču 2026. iznosila je 1.527 eura. U odnosu na siječanj to je rast od 1,1 %, dok je realno povećanje iznosilo 0,8 %. Prosječna bruto plaća u veljači bila je 2.139 eura, što je u odnosu na prethodni mjesec nominalno više za 1,2 %, a realno za 0,9 %.

Na godišnjoj razini rast je još vidljiviji. Prosječna neto plaća bila je 7,8 %veća nego u veljači prošle godine, dok je realni rast iznosio 3,9 %. Bruto plaće su u istom razdoblju porasle nominalno 8,9 %, a realno 4,9 %.

Medijalna neto plaća iznosila je 1.282 eura, što znači da je polovica radnika primila manje, a polovica više od tog iznosa. U odnosu na siječanj medijan je pao za 1,7 %, ali je u odnosu na prošlu godinu porastao za 9,1 %.

Medijalna bruto plaća u veljači iznosila je 1.750 eura, što je mjesečno manje za 2,2 %, dok je na godišnjoj razini veća za 10,5 %.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Nezaposlenost u gradu pada! Broj prijavljenih manji, poslodavci najviše traže ovo zanimanje

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Vojtech Okenka/pexels.com

Krajem ožujka 2026. godine na području Ispostave Velika Gorica u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje bilo je 849 nezaposlenih osoba. Riječ je o padu od 5,5 % u odnosu na veljaču te 11,4 % manje nego u istom razdoblju prošle godine.

Tijekom istog mjeseca iz evidencije HZZ-a zaposleno je 110 osoba, pri čemu su se najčešće zapošljavali administrativni službenici, ukupno njih devet.

S druge strane, poslodavci su u ožujku na području Velike Gorice Zavodu prijavili 319 slobodnih radnih mjesta. Najveća potražnja zabilježena je za poštarima, za koje je oglašeno 65 radnih mjesta.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Industrija u plusu – Hrvatska bilježi rast proizvodnje u odnosu na prošlu godinu

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Nattanan23/pixabay.com

Industrijska proizvodnja u Hrvatskoj u veljači 2026. godine bila je 1,2 % veća nego u veljači prošle godine, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. Međutim, u odnosu na siječanj, ukupna proizvodnja pala je za 0,8 %.

Najveći mjesečni pad zabilježen je u proizvodnji energije, koja je pala za 10,7 %.

S druge strane, rast je predvodila proizvodnja kapitalnih proizvoda, koja je u veljači porasla za 14,3 % u odnosu na siječanj.

Na godišnjoj razini kapitalni proizvodi također su u plusu, s rastom od 7 %, dok su trajni proizvodi za široku potrošnju pali za 9,3 %. Broj zaposlenih u industriji ostao je isti kao u siječnju, ali je u odnosu na veljaču 2025. godine manji za 5,3 %.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Velika pomoć poljoprivrednicima: do 50.000 eura potpora za proljetnu sjetvu

Prijava se podnosi isključivo online, putem AGRONET sustava, i to u razdoblju od 2. do 17. travnja 2026. godine.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: lilang wan/Pexels

Poljoprivrednici u Hrvatskoj od danas mogu računati na novu financijsku potporu za proljetnu sjetvu i sadnju. Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju otvorila je javni poziv kojim se dodjeljuju sredstva za 2026. godinu, a rok za prijavu istječe 17. travnja.

Program se provodi prema važećem pravilniku (Narodne novine, br. 34/26), a potpore se dodjeljuju u okviru tzv. de minimis pravila Europske unije. To u praksi znači da pojedini korisnik kroz tri godine može dobiti najviše 50.000 eura potpore.

Tko ima pravo na prijavu?

Na potporu mogu računati poljoprivrednici koji su već evidentirani u sustavu, odnosno upisani u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava. Također, uvjet je da su podnijeli Jedinstveni zahtjev za 2025. godinu za površine od najmanje jednog hektara te da predaju odgovarajući zahtjev za ovu potporu.

Obuhvaćen je širok spektar proizvodnje – od žitarica i uljarica do voća i povrća, uključujući i krmno bilje, soju, šećernu repu i ostale industrijske kulture.

Koliko novca se može dobiti?

Visina potpore ovisi o površini koja se obrađuje. Minimalno se priznaje jedan hektar, dok je gornja granica 20 hektara po korisniku.

Za prvih 10 hektara predviđena je potpora od 100 eura po hektaru, dok se za dodatnih 10 hektara isplaćuje 50 eura po hektaru.

Kako se prijaviti?

Prijava se podnosi isključivo online, putem AGRONET sustava, i to u razdoblju od 2. do 17. travnja 2026. godine. Važno je napomenuti da nema potrebe za ispisivanjem niti slanjem dokumentacije – cijeli postupak odvija se digitalno.

Poziv je već otvoren, a više informacija potražite ovdje.

Nastavite čitati

Reporter 459 - 30.04.2026.

Facebook

Izdvojeno