Povežite se s nama

Gospodarstvo

Velika Gorica poslala poruku premijeru i Rimcu

Objavljeno

na

Svjetski poznati poduzetnik Mate Rimac još u siječnju uputio je otvoreno pismo premijeru Tihomiru Oreškoviću u kojem iznosi prijedloge za projekte vezane za automobilsku industriju, a u priopćenju koje smo danas primili iz ureda gradonačelnika Dražena Barišića stoji kako Velika Gorica ima najbolje uvjete za gradnju istraživačko proizvodnog centra Rimac.

 

concept_s-1“Idealna pozicija na kojoj bi se mogao graditi proizvodni centar, za kojeg interes iskazuje Mate Rimac je područje gospodarske zona Kušanec – istok. Navedeno zemljište je u vlasništvu Republike Hrvatske, a za njega je donesen i Urbanistički plan uređenja. Zona je određena kao područje proizvodno – poslovne namjene i zauzima površinu od 51,62 hektara” – izjavio je gradonačelnik Dražen Barišić. Navedeno zemljište smješteno je uz autocestu Zagreb – Sisak te uz magistralni željeznički pravac, a od Međunarodne zračne luke Franje Tuđmana udaljeno je svega 6 kilometara. Također, u pismu kojeg je Rimac automobilima uputio gradonačelnik Velike Gorice Dražen Barišić Barišić stoji da “Velika Gorica u svojim ciljevima razvoja, gospodarstvo stavlja na prvo mjesto, jer upravo ono generira razvoj cijeloga grada. Otvoreni smo za nove tehnologije i u tom smjeru se razvijamo kao „Pametan grad“. Vjerujemo da bismo u tom smislu mogli biti pogodno mjesto za Vaše iskazane interese”.

 

geneva-4

Mate Rimac posao je pokrenuo prije svega pet godina u svojoj garaži, a danas je jedan od tehnoloških lidera u svojoj branši s visoko postavljenim ciljevima. “Nikad se nisam gledao u nekim regionalnim ili lokalnim okvirima, želim da budemo lideri u tehnologiji, ali i proizvodima na svjetskoj razini. Mislim da smo na dobrom putu, a to smo više puta dokazali. Cilj je da i dalje budemo najpoželjniji poslodavac u regiji, da što više ljudi dobije radno mjesto ovdje.”

 

Velika Gorica svojim položajem i karakteristikama svakako je jedna od regija s najboljim uvjetima za gradnju centra kakav Rimac želi graditi. Hoće li “dopisivanje” biti dovoljno da se unutar iskazanih potreba ovog svjetski poznatog inovatora Velika Gorica nametne kao regija koja ima mnogih prednosti pred drugima? Mišljenja smo da benefiti poput nižih komunalnih doprinosa u samo tri prve godine ili tzv. “investicijskih pratitelja” ni blizu nisu dovoljni kako bi se ulagači prve kategorije, a Rimac to sigurno jest, privukli u Veliku Goricu. Zanimljivo bi bilo doznati koliko to “investicijskih pratitelja” grad Velika Gorica ima i koje su rezultate postigli u posljednjih godinu dana. Proračun Velike Gorice već danas ima problema, no to nije problem samo Velike Gorice, već se radi o globalnom problemu u Hrvatskoj. Gospodarska politika s predznakom na poduzetništvo teško da može unutar spomenutih aktivnosti dopisivanjem dati ikakvu nadu u pomake na bolje u budućnosti. Potrebni su konkretni koraci koji između ostalog podrazumijevaju niske cijene zemljišta, stimulativne komunalne doprinose u odnosu na vrstu investicije i zapošljavanja.

geneva-3Nitko dosad nije ni pokušao napraviti analizu postotka poreznih prihoda tvrtki prema lokalnoj zajednici na temelju broja zaposlenih i ostvarivanja dobiti u odnosu na komunalne doprinose ili cijene zemljišta koji doslovno odbijaju investitore. Ne treba poznavati tablicu množenja da bismo izračunali da tvrtka poput ove nije jedna već deset zlatnih koka za regiju u kojoj će graditi nove pogone. Punjenje proračuna u ovom trenutku bi trebalo biti posljednja stepenica na ljestvici, jer ovdje se radi o marketingu i brendiranju cijele regije iz čega će dugoročno imati koristi i grad i građani, a u konačnici i proračun. Ako smo toga svjesni tada je delegacija grada već danas trebala biti kod premijera, a sutra se najaviti kod gospodina Rimca. Ukoliko ćemo čekati odgovor i ne poduzimati ništa, tada možda bolje da nismo ni pisali pisma.

Gospodarstvo

Velikogorički poduzetnici zauzeli visoko 3. mjesto po neto dobiti

Prema analizi FINA-e, Gorički poduzetnici ostvarili su 205,9 milijuna eura dobiti, a ključnu ulogu odigrao je Lidl Hrvatska.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Burak The Weekender/pexels.com

Iako je šesti grad po veličini, Velika Gorica zauzela je treće mjesto u Hrvatskoj po visini ostvarene neto dobiti poduzetnika u 2024. godini. Prema podacima FINA-e, tvrtke sa sjedištem u Velikoj Gorici ostvarile su 205,9 milijuna eura dobiti, što ih smješta odmah iza Zagreba i Splita.

Analiza pokazuje kako je deset najvećih hrvatskih gradova u prošloj godini imalo dominantan udio u poslovanju domaćih poduzetnika, 52,3 % poduzetnika, 54,9 % zaposlenih, gotovo dvije trećine ukupnih prihoda te čak 72 % ukupne neto dobiti, piše Gradonačelnik.hr.

Zagreb predvodi ljestvicu s 5,6 milijardi eura neto dobiti, što čini čak 78 % neto dobiti poduzetnika iz deset vodećih gradova. Iza njega slijedi Split s 294,5 milijuna eura, dok je Velika Gorica, zahvaljujući prvenstveno poslovanju tvrtke Lidl Hrvatska, treća s gotovo 206 milijuna eura. Rijeka je četvrta s 196,9 milijuna, a potom slijede Osijek (159,6 milijuna), Varaždin (150,4 milijuna), Dubrovnik (149,4 milijuna), Rovinj (143,8 milijuna), Poreč (134,7 milijuna) i Zadar (131,5 milijuna eura).

Zanimljivo je da Velika Gorica, iako treća po neto dobiti, zauzima tek deveto mjesto po broju poduzetnika, peto po broju zaposlenih i četvrto po ukupnim prihodima. To pokazuje da nekoliko velikih tvrtki može značajno utjecati na ukupne rezultate grada.

Velika Gorica se tako svrstala među vodeće gospodarske centre zemlje, a podaci potvrđuju kako njezini poduzetnici, unatoč manjem broju tvrtki u odnosu na druge gradove, ostvaruju snažne rezultate na nacionalnoj razini.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

ZAMAH poziva udruge i građane na predstavljanje priručnika za financiranje projekata

Predstavljanje priručnika donosi praktične savjete o donacijama, sponzorstvima i drugim izvorima financiranja.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: pexels.com

U srijedu, 24. rujna 2025., u 10 sati u Interpretacijskom centru Muzeja Turopolja održat će se predstavljanje Priručnika za prikupljanje financijskih sredstava. Događaj organizira Zaklada ZAMAH u suradnji sa Štoos teatrom, Gradom Velikom Goricom i Muzejem Turopolja, a namijenjen je udrugama, inicijativama, institucijama i svim građanima s idejama koje trebaju financijsku podršku.

Priručnik donosi praktične upute i alate koji pomažu u pronalaženju donacija, sponzorstava i drugih izvora financiranja. Organizatori naglašavaju kako je cilj osnažiti lokalne projekte i učiniti ih dugoročno održivima kroz kvalitetnije povezivanje s donatorima i zajednicom.

Predstavljanje će trajati 45 minuta, a sudionici će dobiti priliku čuti konkretne savjete o tome gdje i kako potražiti sredstva za svoje projekte.

Ulaz je besplatan, no broj mjesta je ograničen pa se sudionici pozivaju da se prijave putem e-maila na adresu [email protected].

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Hrvatska među liderima rasta u EU! BDP skočio za 1,2 % u drugom kvartalu

Uz bok Danskoj i Rumunjskoj, Hrvatska bilježi jedan od najvećih kvartalnih rasta u Europskoj uniji, dok su najveća gospodarstva poput Njemačke i Italije zabilježila pad.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: ClickerHappy/pexels.com

Hrvatska se u drugom tromjesečju svrstala među zemlje Europske unije s najbržim gospodarskim rastom, pokazali su novi podaci Eurostata objavljeni u petak. Bruto domaći proizvod (BDP) porastao je za 1,2 % u odnosu na prethodno tromjesečje, što je Hrvatsku svrstalo uz bok Danskoj i Rumunjskoj, dok je prosjek rasta u eurozoni i EU bio znatno skromniji, 0,1 odnosno 0,2 %, piše Poslovni.hr.

Prema sezonski prilagođenim podacima, Danska je zabilježila najveći rast među članicama, 1,3 %, dok je Hrvatska odmah iza nje s jednakim rezultatom kao i Rumunjska. U istom razdoblju najveća gospodarstva poput Njemačke, Italije i Finske bilježila su pad aktivnosti, što dodatno naglašava razliku u trendovima unutar Unije.

Na godišnjoj razini Hrvatska je ostvarila rast od 3,2 %, isti kao i u prvom tromjesečju, a procjena za oba razdoblja podignuta je za 0,1 postotni bod u odnosu na ranije podatke. Najveći godišnji skok ponovno je zabilježila Irska s nevjerojatnih 18 %, dok su Bugarska i Cipar rasli nešto više od 3 %, slično kao i Hrvatska, Litva i Poljska.

Eurostat navodi da su osobna i državna potrošnja, kao i promjene u zalihama, imale pozitivan utjecaj na ukupni rast BDP-a u EU i eurozoni. S druge strane, Finska je stagnirala u usporedbi s istim razdobljem lani, dok je jedini pad na godišnjoj razini zabilježio Luksemburg.

Iako se EU u cjelini kreće sporijim tempom, Hrvatska je s rastom iznad prosjeka stala uz bok vodećim članicama, što pokazuje otpornost domaćeg gospodarstva u izazovnim europskim okolnostima.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

POČELE PRIJAVE Udruženje obrtnika prikuplja izlagače za Gospodarski sajam

Održat će se u sklopu Gastro Turopolja

Objavljeno

na

Objavio/la

U iščekivanju najveće velikogoričke gastro manifestacije Gastro Turopolja, u sklopu koje će se održati i 7. Gospodarski sajam grada Velike Gorice, gradsko Udruženje obrtnika poziva obrtnike da se prijave i svojom ponudom daju vrijednost manifestaciji.

Interes se iskazuje putem maila [email protected] ili u Udruženju u Kurilovečkoj 5, a nakon toga slijedi slanje prijavnice za sudjelovanje .

Prijave su otvorene do 29. rujna ili do popunjenja mjesta.

Gospodarski sajam Velike Gorice održat će se 10. 11. i 12. listopada, istovremeno sa 24. Gastrom Turopolja u suorganizaciji s Turističkom zajednicom Grada Velike Gorice.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Plaće u Zagrebačkoj županiji porasle više od prosjeka, evo koliko iznose

Državni zavod za statistiku objavio je podatke za lipanj i drugo tromjesečje 2025. prema kojima Zagrebačka bilježi jedan od najvećih porasta.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Nattanan23/pixabay.com

Prosječna neto plaća u Hrvatskoj u lipnju 2025. iznosila je 1.444 eura, što je manje nego u svibnju, ali gotovo 10 % više nego u istom mjesecu prošle godine. Kako piše Župan.hr, Zagrebačka županija svrstala se među predvodnike rasta, s prosječnom plaćom od 1.467 eura u drugom tromjesečju i godišnjim rastom većim od 10 %.

U usporedbi sa svibnjem, lipanjska plaća bila je nominalno niža za 0,5 %, a realno za 0,7 %. Ipak, u odnosu na prošlogodišnji lipanj zabilježen je nominalni rast od 9,8 % te realni od 5,9 %. Promatrajući razdoblje od siječnja do lipnja, prosječna plaća iznosila je 1.432 eura, što je 10,4 % više nego u prvoj polovici 2024. godine.

Plaće su u drugom tromjesečju 2025. porasle u svim županijama. Zagrebačka bilježi povećanje od 10,6 %, čime se svrstava među županije s najvećim rastom, zajedno s Koprivničko-križevačkom (11 %), Istarskom i Požeško-slavonskom (10,3 %) te Međimurskom i Dubrovačko-neretvanskom (10,1 %).

Najviša prosječna plaća u drugom tromjesečju isplaćena je u Gradu Zagrebu, 1.660 eura. Slijede Zagrebačka županija (1.467 eura), Primorsko-goranska (1.452 eura) te Karlovačka (1.430 eura). Na dnu ljestvice i dalje su Virovitičko-podravska (1.276 eura) i Brodsko-posavska (1.299 eura).

Gleda li se samo lipanj, Zagrebačka županija zabilježila je rast plaća od 11 % u odnosu na lipanj prošle godine. Kad je riječ o djelatnostima, najviša prosječna plaća u lipnju isplaćena je u zračnom prijevozu (2.279 eura), dok je najniža ostala u proizvodnji odjeće (926 eura).

Podaci Državnog zavoda za statistiku potvrđuju nastavak trenda rasta plaća u svim županijama, pri čemu Zagrebačka županija prednjači s jednim od najvećih skokova. Iako je lipanjska plaća bila nešto niža nego mjesec prije, godišnji rast jasno pokazuje da je standard zaposlenih u regiji ipak u porastu.

Nastavite čitati

Reporter 452 - 28.08.2025.

Facebook

Izdvojeno