Vlada Republike Hrvatske na današnjoj je sjednici donijela odluku kojom se Gradu Velikoj Gorici daruje državno zemljište namijenjeno razvoju Gospodarske zone Kušanec–Istok, čime je projekt vrijedan više od 31 milijun eura dobio ključno institucionalno „zeleno svjetlo”. Riječ je o području koje bi trebalo otvoriti prostor za nova ulaganja, zapošljavanje i dugoročno jačanje lokalnog gospodarstva.

Odluka je donesena nakon što su ispunjeni propisani uvjeti, a cijeli proces, kako je pojašnjeno na sjednici, došao je pred Vladu zbog procijenjene vrijednosti zemljišta koja prelazi zakonski prag od 25 milijuna eura.

Ministar Branko Bačić istaknuo je kako se radi o zahvatu koji obuhvaća 51,6 hektara te ukupnu vrijednost zemljišta od 31,6 milijuna eura. Naglasio je i da su prethodno morali biti ispunjeni jasni kriteriji na razini Grada.

“Grad Velika Gorica prethodno je morao ispuniti dva uvjeta. Prvo je da je Gradsko vijeće donijelo Odluku o osnivanju gospodarske zone, a drugi uvjet je bio popunjenost do 80% izgrađenosti postojećih zona. Kako su oba uvjeta ispunjena, stečeni su uvjeti da Vlada RH daruje Velikoj Gorici ovu značajnu gospodarsku zonu, a obveza Grada je komunalno opremiti te isparcelirati tu zonu i u roku od pet godina početi je privoditi svrsi”, istaknuo je ministar Branko Bačić.

‘Otvorili smo prostor za novu fazu razvoja našega grada’

Podsjetimo, ideja o novoj gospodarskoj zoni nije novijeg datuma. Gradsko vijeće Velike Gorice je još 2024. godine jednoglasno prihvatilo osnivanje zone, na inicijativu gradonačelnika Krešimir Ačkar. Odluka je tada donesena zbog sve izraženijeg interesa investitora te činjenice da su postojeće poslovne zone, poput Rakitovca i Meridian 16, već dosegle visoku razinu popunjenosti. Gradonačelnik Ačkar pritom naglašava da se radi o strateškom projektu za budući razvoj grada: “Ova odluka nije došla slučajno. Ona je rezultat kontinuiranog zalaganja da Velika Gorica ostane među vodećim gradovima po pitanju investicija i gospodarskog razvoja. Iskoristili smo priliku koja nam se pružila kroz državnu imovinu i time otvorili prostor za novu fazu razvoja našega grada. Zona Kušanec–Istok donijet će nova radna mjesta, dodatno osnažiti naše gospodarstvo i dugoročno povećati prihode gradskog proračuna, kako bi sve zahtjeve naših sugrađana riješili na što adekvatniji način. Ovom prilikom želio bi još jednom zahvaliti Vladi Republike Hrvatske na čelu s predsjednikom Andrejom Plekovićem, kao i resornom ministru Branku Bačiću na stalnoj podršci i izvrsnoj suradnji koju Grad Velika Gorica ima s državnom razinom”, rekao je gradonačelnik Ačkar.

Nova zona prostirat će se na približno 52 hektara zemljišta, a njezina prednost je, između ostalog, i iznimno povoljan prometni položaj. Smještena je uz autocestu A11 Zagreb–Sisak te državnu cestu D31, svega nekoliko kilometara od centra Velike Gorice, što je čini posebno privlačnom za investitore i logističke aktivnosti.

Ovom Vladinom odlukom formalno su otvoreni svi preduvjeti za početak provedbe projekta koji bi u sljedećem razdoblju trebao donijeti nove gospodarske prilike i dodatno ojačati razvoj Velike Gorice.

Na stručnoj konferenciji o kružnom gospodarstvu, održanoj 25. i 26. ožujka 2026., okupili su se ključni dionici sustava gospodarenja otpadom – od proizvođača do komunalnih tvrtki – kako bi raspravili smjer daljnjeg razvoja sektora i otvorili prostor za argumentiranu razmjenu stavova. Događaj je organizirala Hrvatska udruga za gospodarenje otpadom (HUGO).

Među sudionicima bila je i VG Čistoća, čiji su predstavnici aktivno doprinijeli programu. Predsjednik Uprave Jurica Jurjević te Marko Ružić iz Odjela upravljanja projektima sudjelovali su u panel-raspravama, gdje su se dotaknuli pitanja funkcioniranja postojećeg sustava, financijskih aspekata gospodarenja otpadom i podjele odgovornosti među uključenim akterima.

Rasprave su obuhvatile širok spektar tema, uključujući koncept kružnog gospodarstva i model produžene odgovornosti proizvođača (EPR), pri čemu je poseban naglasak stavljen na usklađivanje s nacionalnim i europskim okolišnim ciljevima. Kroz predavanja i okrugle stolove sudionici su imali priliku analizirati aktualne izazove, ali i upoznati se s konkretnim primjerima dobre prakse koji se već primjenjuju u sustavu.

Prosječna neto plaća u Hrvatskoj za siječanj 2026. iznosila je 1.511 eura, pokazuju najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku. U odnosu na prosinac prošle godine plaće su blago porasle, dok je na godišnjoj razini rast znatno izraženiji.

Naime, prosječna neto plaća bila je za 1,1 % viša nego mjesec ranije, a u odnosu na siječanj 2025. porasla je za 8,5 %. Kada se uračuna inflacija, realni rast iznosi 0,8 % na mjesečnoj i 4,9 %na godišnjoj razini. Bruto plaće prate sličan trend. Prosjek je u siječnju dosegnuo 2.114 eura, što je 1,3 % više nego u prosincu te gotovo 10 % više nego godinu ranije.

Najviše prosječne neto plaće isplaćene su u zračnom prijevozu, gdje su dosegnule 2.352 eura. S druge strane, najmanje su zarađivali zaposleni u proizvodnji odjeće, s prosjekom od 986 eura.

Medijalna plaća, koja bolje pokazuje stvarnu sliku primanja, iznosila je 1.304 eura. To znači da polovica zaposlenih prima manje, a polovica više od tog iznosa. Ona je veća za 1,9 % u odnosu na prosinac te 8,7 % u odnosu na isti mjesec lani.

Mikropoduzetnici i oni koji tek planiraju pokrenuti vlastiti posao s društvenim ili ekološkim ciljem mogu se prijaviti na program „Pokreni nešto svoje“, koji organiziraju ACT Grupa i Philip Morris Zagreb, a prijave su otvorene do 12. travnja 2026. godine.

Riječ je o šestomjesečnom programu podrške koji kombinira financijsku pomoć i mentorski rad sa stručnjacima, uz dodatnu vidljivost i prilike za umrežavanje. Ukupna vrijednost potpore iznosi 50.000 eura. Program će obuhvatiti deset odabranih poduzetničkih projekata. Pet najboljih dobit će pojedinačnu potporu od 7.000 eura, dok će preostalih pet dobiti po 3.000 eura.

Cilj programa je potaknuti razvoj poslovanja koje ne donosi samo profit, već i konkretne koristi za društvo ili okoliš, a priliku za prijavu imaju i postojeći poduzetnici i oni koji su tek u fazi osnivanja poslovanja. Osim financijske injekcije, sudionici mogu računati na mentorsku podršku i jačanje poslovnih kompetencija, što bi im trebalo pomoći u daljnjem razvoju i održivosti njihovih ideja. Prijaviti se možete ovdje.

Krajem veljače 2026. na području Velike Gorice evidentirano je 898 nezaposlenih osoba, što je pad od 0,8 % u odnosu na siječanj te 9,4 % manje nego u istom razdoblju prošle godine. Pokazuju to najnoviji podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, ispostave Velika Gorica.

Tijekom veljače posao je pronašlo 85 osoba iz evidencije nezaposlenih, a najčešće su zapošljavani čistači i čistačice, točnije njih devet.

Istodobno, prijavljeno je ukupno 253 slobodna radna mjesta. Najveća potražnja bila je za poštarima i poštaricama, za koje je otvoreno čak 38 pozicija.