Povežite se s nama

Vijesti

Velika Gorica među vodećima gradovima po izdvajanjima za uskrsnice! Tko sve dobiva i koliko?

Tri grada dijele uskrsnice veće od 200 eura, dok ih 16 isplaćuje između 100 i 200 eura. Ukupno 47 gradova dodjeljuje iznose između 50 i 100 eura, a samo 9 gradova isplaćuje manje od 50 eura.

Objavljeno

na

Velika Gorica ove je godine iz proračuna izdvojila 425.000 eura za uskrsnice, čime se svrstala među deset hrvatskih gradova s najvećim ukupnim izdvajanjima za ovu vrstu pomoći. Maksimalni iznos uskrsnice koji građani mogu primiti je 120 eura, a cenzus do kojeg se ostvaruje pravo na uskrsnicu iznosi 670 eura, što je jedan od najvećih cenzusa u državi, prenosi portal Gradonačelnik.hr.

Naš grad tako prati sve izraženiji trend među hrvatskim gradovima koji u predblagdansko vrijeme financijski pomažu svojim najugroženijim građanima. Ove godine, prema prikupljenim podacima, uskrsnice dijeli čak 77 gradova, a više od dvije trećine njih povećalo je iznose i proširilo krug korisnika. Osim umirovljenika, pomoć je namijenjena i drugim socijalno osjetljivim skupinama, uključujući djecu s poteškoćama, nezaposlene i roditelje njegovatelje.

Tko će sve dobiti uskrsnice

Prema izvještaju, osim umirovljenika, uskrsnice se ove godine dijele i osobama bez mirovina, nezaposlenima, osobama s invaliditetom, socijalno ugroženima, djeci s poteškoćama, roditeljima njegovateljima, onkološkim bolesnicima, pa čak i redovitim studentima i učenicima slabijeg socijalnog statusa.

Primjerice, Grad Supetar po prvi put uključuje onkološke bolesnike kojima dijeli po 50 eura, Bakar udomljenoj djeci, Korčula udomljenim osobama, Grubišno Polje redovitim studentima, dok Biograd na Moru 400 eura isplaćuje djeci s poteškoćama i posebnim potrebama.

Split daje 60 eura njegovateljima te socijalno ugroženim učenicima i studentima, Zagreb po 100 eura roditeljima njegovateljima i djeci bez jednog roditelja koji primaju dječji doplatak, a Osijek 60 eura beskućnicima.

Koliki su iznosi i tko ih najviše dijeli?

Uskrsnice se kreću od simboličnih 15 eura do rekordnih 400 eura koje dijeli Biograd na Moru. Odmah iza su Opatija s 240 eura (za umirovljenike s primanjima ispod 450 eura), Novi Vinodolski s 200 eura, Ploče sa 170 eura (za umirovljenike s manje od 70 eura mjesečnih primanja), Sinj sa 150, te Osijek, Labin i Velika Gorica sa 120 eura.

Tri grada dijele uskrsnice veće od 200 eura, dok ih 16 isplaćuje između 100 i 200 eura. Ukupno 47 gradova dodjeljuje iznose između 50 i 100 eura, a samo 9 gradova isplaćuje manje od 50 eura.

Cenzusi i širenje kruga korisnika

Kako bi obuhvatili širi krug korisnika, brojni gradovi su povisili dohodovne cenzuse koji sada uglavnom iznose između 400 i 500 eura. U Velikoj Gorici uskrsnicu dobivaju građani čija mirovina ne prelazi 670 eura, što je jedan od najviših cenzusa u državi.

Svi umirovljenici, bez obzira na visinu mirovine, uskrsnice dobivaju u samo osam gradova, a to su Buzet, Crikvenica, Krk, Mali Lošinj, Novigrad, Prelog, Zaprešić i Čakovec. Najveći cenzus ima Bakar gdje uskrsnice od 1.200 eura dobivaju svi umirovljenici ispod tog praga.

Koji su gradovi najviše izdvojili?

Nakon Zagreba, koji je osigurao 3.235.000 eura, najviše sredstava za uskrsnice izdvojili su:

  • Sisak – 1.100.000 eura
  • Osijek – 620.000 eura
  • Varaždin – 453.675 eura
  • Čakovec – 450.000 eura
  • Velika Gorica – 425.000 eura
  • Split – 345.000 eura
  • Vukovar – 320.000 eura
  • Zaprešić – 264.000 eura
  • Crikvenica – 231.000 eura

Iznad 200.000 eura još su izdvojili Opatija (220.000), Ivanić-Grad i Vinkovci (po 200.000 eura), dok su iznosi od 100.000 do 200.000 eura zabilježeni u Samoboru, Šibeniku, Koprivnici, Slavonskom Brodu, Bakru i Rijeci.

Iako većina gradova uskrsnice isplaćuje kao novčanu pomoć, neki ih pružaju i u obliku poklon-bonova (npr. Bakar, Labin, Korčula) ili prehrambeno-higijenskih paketa za najpotrebitije (Pazin, Obrovac, Velika Gorica…). Nova Gradiška, pak, nema uskrsnicu, već nudi jednokratnu pomoć koju građani mogu zatražiti neovisno o blagdanu.

Ovim potezima, gradovi nastoje ublažiti financijske poteškoće dijela svojih građana, posebno onih u ranjivim skupinama, u kontekstu inflacije i rasta troškova života.

Vijesti

FOTO Predavanjem u Velikoj Mlaki obilježen Svjetski dan šećerne bolesti 2025.

Objavljeno

na

Objavio/la

Svjetski dan šećerne bolesti 2025. obilježen je u Velikoj Mlaki edukativnim i zanimljivim predavanjem koje je organiziralo Društvo žena Velika Mlaka (predsjednica Ivana Andrić Penava) u suorganizaciji s Udrugom VG Dijabetičar Velika Gorica.

Velika Mlaka, 14.11.2025. Svjetski dan šećerne bolesti – predavanje dr. Zrinke Matk. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Mlaka, 14.11.2025. Svjetski dan šećerne bolesti – predavanje dr. Zrinke Matk. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Predavanje je održala dr. Zrinka Matk, doktorica znanosti, predsjednica Hrvatskog društva za kronične bolesti (HDKB). Doktorica Matk je naglasila, između ostalog, da simptomi šećerne bolesti nisu vidljivi dok indeks šećera ne bude viši od deset. Zato diabetes i zovu ”tihim ubojicom”, a u suvremenom dobu ljudi se ponašaju upravo onako kako je tu bolest teško izbjeći. Ne poklanja se dovoljno pozornosti prevenciji, zdravim životnim navikama, tjelesnoj aktivnosti. Zato i ne čudi podatak da je 65% populacije u Hrvatskoj pretilo, a da se samo 20% posvećuje tjelesnoj aktivnosti.

Velika Mlaka, 14.11.2025. Svjetski dan šećerne bolesti – predavanje dr. Zrinke Matk. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Mlaka, 14.11.2025. Svjetski dan šećerne bolesti – predavanje dr. Zrinke Matk. Foto: David Jolić/cityportal.hr

VG Dijabetičar predstavljali su predsjednica Marica Varjačić, Mira Rakarić i Darko Salopek.

Velika Mlaka, 14.11.2025. Svjetski dan šećerne bolesti – predavanje dr. Zrinke Matk. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Svjetski dan šećerne bolesti (engl. World Diabetes Day) obilježava se svake godine 14. studenoga , na dan rođenja Sir Fredericka Bantinga, jednog od otkrivača inzulina 1921. godine. Tema razdoblja 2024.-2025. je ”Šećerna bolest i dobrobit”, a ovogodišnji naglasak stavljen je na šećernu bolest na radnom mjestu.

Diljem svijeta sedam od deset odraslih osoba koje žive sa šećernom bolesti, odnosno oko 412 milijuna ljudi , nalazi se u radnoj dobi. Za mnoge zaposlenike dijabetes predstavlja svakodnevnu stvarnost, no na radnom mjestu on često postaje izvor stresa, stigme i nesigurnosti. (Hrvatski zavod za javno zdravstvo).

Galerija fotografija

Nastavite čitati

Vijesti

Velika Mlaka obilježila Međunarodni dan dijabetesa – održano predavanje i besplatno mjerenje

Predavanje o prevenciji, savjeti iz prve ruke i besplatna mjerenja obilježili su događaj posvećen sve raširenijoj kroničnoj bolesti.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Društvo žena Velika Mlaka/FB

Velika Mlaka jučer je obilježen Međunarodni dan dijabetesa, a događanje su zajednički organizirali Društvo žena Velika Mlaka, Podružnica udruge umirovljenika Velika Mlaka, udruga VG dijabetičar i Hrvatsko društvo za kronične bolesti. Građani su pritom mogli poslušati stručno predavanje, čuti iskustva oboljelih te obaviti besplatna mjerenja šećera u krvi, krvnog tlaka i tjelesne mase.

Okupljene je na početku pozdravila predsjednica Društva žena Velika Mlaka Ivana Andrić Penava, zahvalivši udrugama na suradnji i najavivši program. Centralni dio događanja bilo je predavanje dr. sc. Zrinke Mach, predsjednice Hrvatskog društva za kronične bolesti, pod nazivom “Zdravlje na duge staze – kako spriječiti i uspješno živjeti sa šećernom bolešću”.

Mach je govorila o važnosti ranog prepoznavanja rizika i održavanju zdravih životnih navika, a sudionici su imali priliku čuti i različita iskustva pacijenata. Svoje su priče podijelile predsjednica udruge VG dijabetičar Marica Varjačić te Iva Tadić iz Društva žena Velika Mlaka, koja je ujedno inicirala obilježavanje ovog dana.

Uz edukativni dio, prisutnima je omogućeno i besplatno mjerenje razine šećera, krvnog tlaka i tjelesne mase, što je privuklo velik broj posjetitelja.

Organizatori poručuju kako su edukacija, podrška i zajedništvo ključni u borbi protiv dijabetesa, a posebno ističu podršku članica Udruge žena Kozjača te KUD-a Velika Mlaka, koji je ustupio prostor u prizemlju Čardaka za održavanje događanja.

“Zahvaljujemo svima koji su se odazvali našem pozivu i tako postali dio zajednice koja brine o zdravlju”, poručuju iz Društva žena Velika Mlaka.

Nastavite čitati

Vijesti

Dio Velike Gorice sutra bez vode, saznajte gdje

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Pexels.com

Zbog radova na vodoopskrbnom sustavu, u sklopu zamjene cjevovoda, sutra u subotu 15. studenoga, dio Velike Gorice ostat će bez vode. Obustava je najavljena od 8 do 12 sati.

Vode neće biti u Ulici Matice Hrvatske, na dionici od rotora na raskrižju sa Slavka Kolara do raskrižja s Kurilovečkom ulicom.

Iz VG Vodoopskrbe poručuju da će se, u slučaju lošeg vremena, radovi i obustava vode prebaciti na sljedeći dan.

Nastavite čitati

Vijesti

Kreće kampanja za pravilno odvajanje otpada – analiza otkrila ozbiljan problem u spremnicima

Analiza miješanog otpada otkrila da većina sadržaja zapravo pripada reciklažnim spremnicima…

Objavljeno

na

VG Čistoća pokrenula je kampanju za pravilno odvajanje otpada nakon što je analiza nekoliko spremnika miješanog komunalnog otpada pokazala da se čak 62 % odloženog materijala moglo reciklirati. Kontrola je provedena kako bi se utvrdilo koliko se građani pridržavaju pravila odvajanja i kakav je stvarni sastav otpada u spremnicima.

Prema rezultatima analize, 38 % sadržaja čini otpad koji se ne može reciklirati i spada isključivo u miješani komunalni otpad. No većina pronađenog otpada , točnije 62 %, zapravo pripada kategorijama koje bi se trebale odlagati u posebne spremnike. Najviše je evidentirano biootpada, ali i značajne količine plastike, papira te tekstila.

“Cilj je osvijestiti kako pravilno odvajanje otpada smanjuje ukupne troškove odvoza, doprinosi čišćem okolišu i produljuje vijek trajanja odlagališta”, poručuju iz VG Čistoće.

Kontrola svih obuhvaćenih linija još je u tijeku, a rezultati će biti objavljeni do kraja studenoga. “Krenuli smo s kampanjom, a vaš doprinos je ključan”, zaključuju.

Nastavite čitati

Vijesti

Pronađeni nestali maloljetnici iz Siska! Trag vodio do trgovine u Zagrebu

Majci jednog od dječaka stigla je obavijest da je u trgovini na zagrebačkim Sveticama obavljena kupnja njezinom bankovnom karticom.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: nestali.gov.hr

Troje maloljetnika iz Siska – Patrik Jantolek (16), te brat i sestra Adriano (14) i Kjara Orečić (13), pronađeni su danas, u Zagrebu, nakon gotovo dvodnevne potrage koju je vodila sisačko-moslavačka policija. Djeca su locirana zahvaljujući dojavi građanke i transakciji karticom majke jednog od dječaka.

Prema informacijama Policijske uprave sisačko-moslavačke, majci jednog od dječaka stigla je obavijest da je u trgovini na zagrebačkim Sveticama obavljena kupnja njezinom bankovnom karticom. Odmah je obavijestila policiju, piše HRT.

U isto vrijeme, policiji se javila i žena koja je jednog od dječaka prepoznala ispred trgovine. Ostala je u njihovoj blizini sve do dolaska policije, što je omogućilo brzo lociranje sve troje maloljetnika.

Podsjećamo, djeca su nestala u srijedu ujutro na području Siska. Roditelji su posljednji kontakt ostvarili porukama, nakon čega se djeci gubi svaki trag, a policija provodi potragu na više lokacija. Kako je prenio Dnevnik.hr, roditelji su pokušali kontaktirati djecu, ali nažalost bezuspješno.Također, navode da se ovakva situacija do sada nikada nije dogodila.

Nakon što su troje maloljetnika pronađeni u Zagrebu, policija je obustavila potragu.

Nastavite čitati

Reporter 454 - 23.10.2025.

Facebook

Izdvojeno