Povežite se s nama

Gospodarstvo

VEGORA proslavila 10. rođendan, dodijeljene nagrade najboljim poduzetnicima

Njenim posredovanjem milijuni eura iz europskih i nacionalnih fondova ušli su u naš grad .

Objavljeno

na

Velikogorička Razvojna agencija VEGORA održala je svečanu konferenciju u VG Poduzetničkom inkubatoru u povodu 10. godina rada. Ravnateljica Mateja Kalisar istaknula je kako je ova institucija danas mnogo više nego je to pisalo u osnivačkim aktima.

–Kada je agencija osnovana imala je za cilj biti pokretač razvoja, partner poduzetnicima, saveznik idejama, motor promjenama. Tijekom deset godina rada postali smo mjesto gdje ideje dobivaju oblik, gdje se znanje pretače u konkretne projekte i gdje se i najmanja poduzetnička inicijativa shvaća ozbiljno – istaknula je u svojem govoru Kalisar.

Foto: Sanjin Vrbanus/Cityportal

Iza VEGORA-e su deseci uspješno provedenih projekata, od infrastrukturnih ulaganja do edukacija, od potpora malim poduzetnicima do privlačenja investicija koje su mijenjale gospodarsku sliku Velike gorice.

–Gledano u brojevima to su milijuni eura koji su ušli u naš grad iz europskih i nacionalnih fondova, ali i nova radna mjesta i nova partnerstva, odnosno konkretne koristi koje se danas vide na našim ulicama, poduzećima i gradilištima. Naš tim predano godinama radi na tome. To su ljudi koji su i nakon radnog vremena ostajali dovršavati projekte radi odgovornosti prema zajednici u kojoj žive. Zahvaljujem i Gradu Velikoj Gorici i gradonačelniku Ačkaru na kontinuiranoj podršci i razumijevanju da rezultati ne dolaze preko noći, dolaze iz strateških odluka i povjerenja – dodala je ravnateljica.

Foto: Sanjin Vrbanus/Cityportal

Gradonačelnik Krešimir Ačkar u svojem se govoru prisjetio početaka VEGORE, kada je on obavljao dužnost gradskog vijećnika, a kada se donosila odluka o osnivanju na koju su svi bili skeptični radi postojećeg gradskog Odjela za EU fondove.

–Kada pogledam u retrovizor, kako se kaže, prisjećam se tih upitnika iznad glava vijećnika. No, ova je institucija ispunila sva očekivanja, pa čak ih i nadmašila. Dala je dodanu vrijednost i komponentu koja čini razliku između prosječnoga grada i modernoga koji može, uz sve funkcije koje su primarno u jedinicama lokalne samouprave, napraviti iskorak koji dokazuje i činjenica da je danas Velika Gorica jedan od najpoželjnijih gradova u Hrvatskoj – naglasio je gradonačelnik.

Foto: Sanjin Vrbanus/Cityportal

Spomenuo je razvoj i širenje poslovnih zona u kojima posluju brojni poslovni subjekti koji pune gradski proračun, a ta sredstva tada Grad ulaže u brojne projekte i aktivnosti zajednice.

Novinar i komunikacijski stručnjak Saša Ćeramilac moderirao je panel razgovor s pet poduzetnika, korisnika različitih programa Agencije, koji su kroz vlastite priče opisali stvarni učinak lokalne podrške. Tomislav Prahir iz poznate zlatarske kuće Prahir govorio je o spoju tradicije i inovacije te istaknuo koliko je važno imati partnere koji razumiju potrebe obiteljskih biznisa. Anita Medved iz tvrtke Medved metali upozorila je na izazove pronalaska kvalificirane radne snage i važnost edukacija koje Agencija redovito provodi. Kornela Paunović, vlasnica ABC Solutions i osnivačica ABC Edukacija, opisala je iskustva rada s novim poduzetnicima i istaknula kako se poduzetnička klima u Velikoj Gorici značajno promijenila u posljednjem desetljeću. Maks Udov, direktor tvrtke Herbafertil, govorio je o važnosti održivih rješenja u poljoprivredi, a Marijana Peher iz OPG-a Jadranko Peher o izazovima obiteljskih gospodarstava i značaju lokalne podrške u svakodnevnom poslovanju.

Foto: Sanjin Vrbanus/Cityportal

VG Business Forum nagradio najbolje lokalne poduzetnike

Završni dio konferencije bio je posvećen dodjeli nagrada VG Business Foruma gospodarstvenicima i projektima koji su prošle godine ostavili snažan trag u lokalnom ekonomskom životu.

–Osnovali smo VG Business Forum kako bismo poput VEGORE bili još jedan kotač u mehanizmu gospodarskog razvoja grada, u vidu platforme koja će omogućiti jednostavniju komunikaciju među goričkim poduzetnicima ali isto tako prema županijskoj i gradskoj upravi te prema državnoj razini. Također, platforma je način da brže i lakše zajednički rješavamo poduzetničke izazove – poručio je Renato Ivanuš, pokretač platforme.

Foto: Sanjin Vrbanus/Cityportal

Tako je titulu “Poduzetničke nade” ponio je Toni Lončar, osnivač i direktor tvrtke Minergy d.o.o., koji je nagrađen za uspješno pokretanje tvrtke i izraženu poduzetničku zrelost već u ranim fazama razvoja poslovanja.

Za gospodarski projekt godine nagrađena je tvrtka ALTPRO d.o.o., za otvaranje novog pogona u Velikoj Gorici, čime je osnažena lokalna proizvodna scena, a istovremeno potvrđena atraktivnost grada za ozbiljne investicije. Nagradu je u ime tvrtke primio Zvonimir Viduka, predsjednik Uprave.

Priznanje za gospodarstvenicu godine pripalo je Ivani Bakunić, za razvoj i pozicioniranje Meridian 16 Business Parka kao prve eko-industrijske zone u Hrvatskoj.

Nagradu za gospodarstvenika godine, dobila su braća Tomislav i Hrvoje Prahir, za širenje obiteljskog brenda Prahir d.o.o. iz Velike Gorice na nacionalnu razinu.

FOTO GALERIJA:

Gospodarstvo

Inflacija u prosincu 3,3 %, najviše poskupjeli režije i restorani

Godišnji rast cijena usporen na kraju 2025.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Ilustrativna/pexels.com

U prosincu 2025. potrošačke cijene u Hrvatskoj bile su u prosjeku 3,3 % više nego u istom mjesecu godinu ranije, dok su u odnosu na studeni blago pale za 0,4 %, pokazuju najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku. Na razini cijele 2025. godine inflacija je u prosjeku iznosila 3,7 %.

Iako je mjesečni pad cijena donio kratko predah kućnim budžetima, godišnja slika i dalje pokazuje osjetan rast troškova života. Najveći pritisak na inflaciju dolazio je iz kategorije stanovanja, troškovi vode, struje, plina i drugih energenata porasli su za 8,4 % i dali najveći pojedinačni doprinos ukupnom rastu cijena. Značajno su poskupjeli i restorani i hoteli (7,6 %), što se osjetilo u cijenama ugostiteljskih usluga, dok su cijene u komunikacijama porasle za 5,3 %. Alkohol i duhan bili su skuplji za 4,6 %, zdravstvo za 4,3 %, a rekreacija i kultura za 3,4 %. Hrana i bezalkoholna pića porasli su za 2,8 %, što je i dalje jedan od važnijih faktora inflacije zbog velike težine te stavke u potrošačkoj košarici.

S druge strane, inflaciju su ublažili padovi cijena u prijevozu, koji je bio jeftiniji za 1,8 %, te nešto niže cijene odjeće i obuće i obrazovanja.

Prema harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena, koji se koristi za usporedbe unutar Europske unije, godišnja inflacija u prosincu iznosila je 3,8 %. U odnosu na studeni cijene su po toj metodologiji pale za 0,3 %, dok je prosjek za cijelu 2025. bio 4,4 %. Ukratko, kraj godine donio je blagi mjesečni pad cijena, ali režijski troškovi i uslužni sektor i dalje su ostali glavni generatori inflacije.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Manje novca u proračunu, isti iznosi potpora za buduće poduzetnike – evo tko i pod kojim uvjetima može do njih

Uvedene su i dvije važne novosti.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: pexels.com

Na posljednjoj sjednici Vlade u protekloj godini prihvaćene su Mjere aktivne politike zapošljavanja za 2026., koje provodi Hrvatski zavod za zapošljavanje, a koje uključuju i potpore za samozapošljavanje u iznosima do 20.000 eura. Iako je za mjere u proračunu osigurano manje novca nego ove godine, ključni iznosi za pokretanje vlastitog posla ostaju nepromijenjeni. Kako piše Srednja.hr, Hrvatski zavod za zapošljavanje u 2026. godini provodit će ukupno osam mjera aktivne politike zapošljavanja, za koje je u državnom proračunu predviđeno nešto više od 125 milijuna eura. To je osjetno manje nego u 2025., kada je za devet mjera bilo osigurano gotovo 163 milijuna eura, no mjera koja najviše zanima buduće poduzetnike, potpora za samozapošljavanje, ostaje financijski ista.

Iznos potpore ovisi o vrsti poslovanja i djelatnosti. Za obrt s paušalnim oporezivanjem moguće je dobiti do 7.000 eura, bez obzira na djelatnost, pod uvjetom da je ona na popisu prihvatljivih. Isti iznos predviđen je i za neke djelatnosti poput obrazovanja, zdravstvene i socijalne skrbi ili opskrbe energijom.

Veći iznosi rezervirani su za one nešto zahtjevnije sektore. Do 10.000 eura može se ostvariti za pojedine djelatnosti u prerađivačkoj industriji, telekomunikacijama i računalnom programiranju. Za određene odjeljke prerađivačke industrije, kao i za građevinarstvo, potpora se penje do 15.000 eura, dok oni koji ispune kriterije zelenog ili digitalnog radnog mjesta mogu dobiti i maksimalnih 20.000 eura. U tom slučaju obvezno je dodatno ulaganje od najmanje 3.000 eura, bez PDV-a, u troškove koji doprinose zelenoj ili digitalnoj tranziciji.

Novost u mjeri samozapošljavanja je i stroži pristup radu na crno, odnosno uvođenje dodatnih uvjeta i sankcija za one koji prekrše pravila. Također, mjere za 2026. donose i jednu važnu novost, potporu za zapošljavanje osoba s invaliditetom na nepuno radno vrijeme. Dosad je ta mogućnost postojala isključivo za puno radno vrijeme, a izmjena je uvedena na prijedlog Zajednice saveza osoba s invaliditetom Hrvatske.

Iako konačni podaci za 2025. još nisu zaključeni, HZZ navodi da je do kraja studenoga dodijeljeno 3.994 potpore za samozapošljavanje. Najviše interesa bilo je u građevinarstvu, gdje je evidentirano 1.158 novih korisnika, slijede ostale uslužne djelatnosti s 888 potpora te stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti s njih 612. Iz Zavoda ističu i da većina korisnika uredno ispunjava ugovorne obveze. Prema podacima za 2022. godinu, od 6.378 odobrenih zahtjeva, ugovori su raskinuti u 273 slučaja, što je manje od 4 %.

 

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Industrija u studenome snažno ubrzala – proizvodnja i zalihe u porastu

Hrvatska industrijska proizvodnja u studenome 2025. bilježi snažan godišnji rast, no broj zaposlenih i dalje pada…

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Burak The Weekender/pexels.com

Industrijska proizvodnja u Hrvatskoj u studenome 2025. porasla je na mjesečnoj i godišnjoj razini, pokazuju najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku, uz istodobno povećanje zaliha gotovih proizvoda i blagi pad broja zaposlenih u industriji. Rast je zabilježen u većini proizvodnih kategorija, ponajviše kod kapitalnih i netrajnih proizvoda, dok su trajni proizvodi za široku potrošnju i energija u padu.

U usporedbi s listopadom, industrijska proizvodnja u studenome porasla je za 1,1 %, dok je na godišnjoj razini rast znatno izraženiji, 8,8 %. Mjesečni rast najviše su pogurali netrajni proizvodi za široku potrošnju, čija je proizvodnja porasla za više od 7 %. S druge strane, trajni proizvodi za široku potrošnju zabilježili su dvoznamenkasti pad, a smanjena je i proizvodnja intermedijarnih i kapitalnih proizvoda te energije.

Gledano u odnosu na isti mjesec prošle godine, slika je drukčija. Kapitalni proizvodi bilježe snažan rast od čak 22,5 %, a značajno je porasla i proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju te intermedijarnih proizvoda. Istodobno, trajni proizvodi za široku potrošnju i energija i dalje su u minusu.

Uz rast proizvodnje, raste i količina robe na skladištima. Zalihe gotovih industrijskih proizvoda na kraju studenoga bile su veće za 5,5 % u odnosu na mjesec ranije, a gotovo 12 % veće nego prije godinu dana, što upućuje na jaču proizvodnju, ali i na moguće izazove u plasmanu robe.

Na tržištu rada trend je suprotan. Broj zaposlenih u industriji u studenome je tek neznatno porastao u odnosu na listopad, no na godišnjoj razini bilježi se pad od 3,2 %.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Fiskalizacija 2.0 krenula! Poduzetnici uče u hodu, Porezna poručuje – kazni zasad nema

Tehničkih problema zasad nema, no mnogi su se pripremali u zadnji tren, a najviše nedoumica izazivaju KPD oznake i nova pravila izdavanja računa.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Pixabay/pexels.com

Od 1. siječnja 2026. u Hrvatskoj se primjenjuje Fiskalizacija 2.0., sustav koji obvezu fiskaliziranih e-računa proširuje na gotovo sve poduzetnike i obrtnike u sustavu PDV-a. Prvi dani primjene prolaze bez većih tehničkih poteškoća, no, kako saznaje N1, na terenu je vidljivo da se dio poduzetnika s novim pravilima upoznaje tek sada, u hodu.

Nova fiskalna pravila označavaju velik iskorak u digitalizaciji poslovanja, ali i značajnu promjenu svakodnevnih procesa za tisuće poduzetnika. Iako sustav tehnički funkcionira stabilno, blagdansko razdoblje i godišnji odmori zasad ublažavaju stvarni pritisak koji će se osjetiti tek povratkom punog poslovnog ritma. Već prvog dana kroz sustav je prošlo više desetaka tisuća e-računa, što pokazuje da je Fiskalizacija 2.0. startala bez kolapsa kakvog su se mnogi pribojavali. No istodobno je jasno da velik broj poduzetnika nije dočekao promjene potpuno spreman.

Dio njih tek je u posljednjim danima prosinca birao informacijskog posrednika ili prilagođavao poslovne programe. To se sada odražava na povećan broj upita, nejasnoća i potrebe za dodatnom podrškom, osobito među manjim poduzetnicima i obrtnicima. Najviše problema stvara obveza navođenja KPD oznaka na svakom računu. Riječ je o opsežnom šifrarniku s nekoliko tisuća stavki, u kojem se mnogi teško snalaze, pa dolazi do pogrešnih odabira. Uz to, otvorena su i pitanja vezana uz izdavanje računa stranim subjektima te specifične situacije u kojima poduzetnici posluju kao posrednici za tuđe usluge.

Iz Porezne uprave poručuju da su svjesni izazova koje donosi novi sustav te da će se u početnoj fazi naglasak staviti na prilagodbu i otklanjanje nejasnoća, a ne na kažnjavanje. Cilj je omogućiti da se novi način poslovanja postupno ustali bez zastoja u radu.

Pravi test tek slijedi u nadolazećim tjednima, kada se poslovanje vrati u punom obujmu i kada će se vidjeti koliko je sustav u praksi spreman izdržati svakodnevni tempo.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Maloprodaja u studenome porasla na godišnjoj razini, no mjesečni trend ide prema dolje

Promet je u odnosu na prošlu godinu blago ojačao, no u usporedbi s listopadom bilježi se osjetan pad, posebno u prodaji hrane.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: pexels.com

Promet u trgovini na malo u Hrvatskoj u studenome 2025. godine porastao je 1,4 % na godišnjoj razini, ali je u odnosu na listopad pao za 2,2 %, pokazuju najnoviji podaci. Pad je zabilježen unatoč rastu pojedinih segmenata, a najviše se osjetio u prodaji hrane, dok su neprehrambeni proizvodi ublažili ukupni rezultat.

Gledano u odnosu na listopad, sezonski i kalendarski prilagođeni podaci pokazuju da je promet prehrambenih proizvoda pao za 4,3 %, dok je prodaja neprehrambenih proizvoda (bez goriva) smanjena za 3,8 %. Drugim riječima, studeni je za trgovce bio slabiji mjesec nego što se očekivalo na temelju jesenskog zamaha.

S druge strane, u usporedbi sa studenim 2024., ukupna slika je ipak nešto povoljnija. Godišnji rast od 1,4 % nosi prvenstveno segment neprehrambenih proizvoda, čiji je promet porastao za 4,1 %. Istodobno, promet hrane, pića i duhanskih proizvoda pao je za 2,6 %, što pokazuje da rast ne dolazi iz osnovne potrošnje.

Na razini nominalnog prometa, koji je ukupno porastao za 3,0 %, najveći doprinos dali su veliki nespecijalizirani trgovci s pretežno prehrambenom ponudom, prodaja motornih goriva i maziva te ostala nespecijalizirana trgovina neprehrambenim proizvodima. Upravo su ti segmenti pogurali ukupni rezultat prema gore, unatoč slabijem mjesečnom trendu.

Nastavite čitati

Reporter 456 - 18.12.2025.

Facebook

Izdvojeno