Festival drvenih kapela Sancta Barbara ulazi u svoju završnicu. Preostala su još dva koncerta vrhunskih glazbenika. Večeras svi putevi vode u Donju Lomnicu na ladanje u kuriju Modić-Bedeković gdje ćete imati prilike uživati u zanimljivom spoju etno glazbe i jazza. Vokalni ansambl Zwizde i jazz trio Pavla Golubića.

Zwizde su vokalni ansambl s adresom u Zagrebu koji okuplja zaljubljenice u šokačku tradicijsku glazbu Slavonije, Baranje, Srijema, Bačke i Bosanske Posavine, tj. područja na kojima žive Hrvati Šokci. Njihov glazbeni fokus otkrivanje je i promoviranje šokačkih napjeva, svjetovne i sakralne tematike. Napjeve izvode na originalan, tradicijski način i to, uglavnom, acapella. Iza njih su dva nosača zvuka. „Op lonci, lončići“ izdale su 2015. godine i njime zaslužile nominaciju za prestižnu nagradu Porin u kategoriji najbolji album folklorne i etno glazbe. U suradnji s MVS Sinovi atara iz Zagreba 2022. godine izdale su nosač zvuka korizmenih pučkih pripovjednih napjeva Slavonije i Srijema „Dušo, sad pođi sa mnom“.

Trio uz Pavla Golubića čine još i Domagoj Leljak i Tin Džaferović, vrhunski su to glazbenici koji su svoje sviračko iskustvo i glazbeno obrazovanje stekli u Zagrebu, Slavonskom Brodu, Antwerpenu, Grazu i Beču.

Trio izvodi originalne kompozicije članova sastava i obrade tradicijskih pjesama iz različitih dijelova Hrvatske. Cilj odabira ovakvog programa je očuvanje hrvatske kulturne baštine sviranjem vlastitih aranžmana tradicijskih pjesama s područja Međimurja, Istre, Slavonije,i Dalmacije u maniri modernog jazza te promicanje vlastitih kompozicija tria. Iz svakog dijela Lijepe Naše odabrano je po nekoliko kompozicija.

Koncert u predivnom ambijentu kurije počinje u 20 sati.

U Mraclinu su članovi KUD-a Dučec pronašli način kako da tradicionalni drveni čardak – simbol Turopolja, sačuvaju od zuba vremena i istovremeno mladima približe nove tehnologije i pobude interes za STEM zanimanja.

U srcu Turopolja, u Mraclinu, nedavno je završen projekt razvoja jedinstvenog suvenira koji kombinira bogatu kulturnu baštinu s najnovijim tehnologijama. Ovaj suvenir, koji prikazuje turopoljski čardak, daleko je više od obične uspomene – on je digitalno čudo koje povezuje tradiciju i modernu tehnologiju kroz 3D print.

– U Mraclinu je nekada bilo najviše čardaka. Sa svojim karakterističnim vanjskim stepeništem kojim se dolazi na gajnk (balkon) i ukrašenim ogradama čardaci predstavljaju prava umjetnička djela majstora tesara. Danas se čardaci više ne grade te polako izumiru, a kako bi ih zaštitili od zaborava u Mraclinu su osmislili jedinstven suvenir – 3D printani čardak – ističu iz KUD-a Dučec te dodaju kako je vizija bila stvoriti suvenir koji ne samo da predstavlja Mraclin i Turopolje, već služi i kao alat za edukaciju i inspiraciju.

– Ovaj suvenir je razvijen korištenjem suvremenih tehnologija 3D oblikovanja i proizvodnje, omogućavajući ljubiteljima kulture i tehnologije da ga putem poveznice www.mraclin.hr/mraclinski-digitalni-suvenir preuzmu i izrade svoju figuru bilo gdje u svijetu. Jednostavan za preuzimanje i izradu, ovaj 3D model turopoljskog čardaka prilagođen je radu s bilo kojim 3D printerom. To ga čini savršenim za STEM edukaciju (znanost, tehnologija, inženjerstvo, umjetnost i matematika), jer potiče djecu i mlade da se upuste u svijet digitalne proizvodnje dok uče o svojoj kulturnoj baštini – dodaju iz Dučeca.

Tako postoje različiti modeli, različitih kombinacija boja, za različite uzraste i ukuse. Od prvobitnog modela razvijeno je nekoliko različitih verzija – privjesak, figura i slagalica. Svaki model nosi sa sobom dio čarolije turopoljskih čardaka i svoju kombinaciju boja, omogućujući ljudima svih uzrasta da se povežu s ovom bogatom tradicijom na svoj način.

Autor ovih modela je magistar umjetnosti Leo Vukelić, pod smjernicama i idejom voditelja projekta Josipa Kosa, te posebnih članova tima za
kulturu Ratka Cvetnića i Matije Kosa.

Za vrijeme ovogodišnjih Vidovih dana, uz predstavljanje čardaka kao digitalnog suvenira, KUD Dučec je predstavio i knjigu “Čardak – mraclinska povijest i naslijeđe”. Radi se o malom “leksikonu čardaka” u kojem je u desetak poglavlja ta turopoljska korablja, kako ju je zvao Matko Peić, opisana kroz različita motrišta: i kao građevinski dragulj, i povijesni spomenik, dio šireg eko-sustava Turopolja, ali prije svega kao svojevrsna “posuda za život” u kojoj su rasle i stasavale generacije naših predaka, od kojih bi se i danas imalo štošta naučiti.

Projekt je dobio financijsku potporu Zagrebačke županije kroz sredstva osigurana za projekte neprofitnih udruga kao i podršku MO Mraclin te Grada Velike Gorice kod izrade spomenute knjige.

– Ova podrška omogućila je ostvarenje ove turističke, kulturne i tehnološke vizije i urodila nečim doista jedinstvenim na tržištu suvenira. Pozivamo sve znatiželjnike i ljubitelje kulture da preuzmu i izrade figuru čardaka i ponosno nose dio Turopolja sa sobom, gdje god se nalazili. Za sve koji pak nemaju 3D printer ili ih zanima knjiga kao i ostale izvedbe suvenira, neka se jave na email [email protected]. – pozivaju iz Dučeca.

Sutra je zadnji dan izložbe ‘U ritmu meandra s Julijem Kniferom’ , a tim povodom dvoje autora, spisateljica Sanja Lovrenčić i likovni umjetnik Dominik Vuković – provest će posjetitelje kroz osobit svijet koji su dočarali zajedničkom slikovnicom te ispripovijedati ponešto o vlastitom iskustvu susreta s Kniferovom umjetnošću. Ove godine obilježava se stota godišnjica rođenja i dvadeseta godišnjica smrti jednog od najcjenjenijih i najutjecajnijih hrvatskih slikara.

Riječ je o izložbi koja predstavlja petu slikovnicu u seriji “Hrvatski likovni umjetnici” koju su realizirali Sanja Lovrenčić i Dominik Vuković. Serija je nastavljena 2024. godine s novom slikovnicom posvećenom jednom od najznačajnijih hrvatskih umjetnika 20. stoljeća, Juliju Kniferu.

Slikovnica “U ritmu meandra s Julijem Kniferom” koristi tekst i dvadesetak ilustracija kako bi na djeci prilagođen način ispričala priču o nastanku osnovnog i prepoznatljivog motiva Kniferove umjetnosti – meandra. Kroz autorove bilješke, djeci se približava i ideja o „anti-slici“. Osim toga, uspostavljen je i dijalog između Knifera i umjetnika koji su utjecali na njega ili mu bili bliski tijekom stvaralačkog vijeka.

Posjetitelji će imati priliku razgledati i kupiti istoimenu slikovnicu, a početak je sutra u 19 sati.

 

Kapela sv. Ivana Krstitelja u Buševcu bila je uzorak za niz drvenih kapela izgrađenih u Turopolju i Pokuplju, a večeras će u njoj u sklopu Festivala drvenih kapela Sancta Barbara nastupiti novoosnovani ansambl INTERArcT.

Troje glazbenika u sastavu Ana Benić Šalinović na flauti, Parvaz Salimov na violi i Milica Pašić na harfi izvest će djela poznatih skladatelja poput Duboisa, Glucka, Dvořáka, Elgara, Debussijani i Joliveta.

Inače, ova buševska kapelica uz Kapelu sv. Barbare u Velikoj Mlaki, najvrjednija je drvena sakralna građevina. Prva drvena kapela sagrađena je 1668. godine, a 1768. godine sagrađena je nova lađa te je stara kapela postala svetište novoj. Sve je izvedeno na tradicionalni način, a posebno je vrijedno pučko barokno slikarstvo 17. stoljeća na drvenoj oplati svetišta, kao i barokni glavni oltar, djelo radionice Mihaela Komersteinera.

Koncert u Buševcu počinje u 20 sati.

Mažoretkinje Plesnog kluba Barbara (Velika Mlaka) natjecale su se prošlog vikenda (29.-30. lipnja 2024.) na Europskom prvenstvu mažoretkinja u Pančevu (Srbija). Prvenstvo je održano u organizaciji Europske asocijacije mažoret timova (EMTA), Saveza mažoretkinja Srbije i Kluba mažoretkinja ”Pančevačke lavice”.

Barbarice su se natjecale u sva tri dobna razreda i izvele ukupno 22 koreografije: seniorke (6), juniorke (6) i kadetkinje (10). Ponovo su dokazale svoju visoku kvalitetu i osvojile su 21 medalju: 13 zlatnih (kadetkinje 8, juniorke 4, seniorke 1), 5 srebrnih (seniorke 2, juniorke 2, kadetkinje 1) i 3 brončane (seniorke 2, kadetkinje 1). Samo jedna koreografija nije nagrađena medaljom, osvojeno je 6.mjesto.

Nastup u Pančevu bio je zadnji u nizu od pet velikih nastupa u prvoj polovici 2024. godine. Slijedi zasluženi odmor, a pripreme za jesenske nastupe počinju sredinom idućeg mjeseca.

Klub se i ovom prigodom zahvaljuje svojim najvjernijim navijačima i najvećim sponzorima – roditeljima odnosno obiteljima članica PK Barbara.

Galerija fotografija