Tijekom ljetnih vrućina, zatvoreni automobil izložen suncu može se ugrijati i preko 60°C u svega nekoliko minuta. Stručnjaci upozoravaju da takvi uvjeti nisu opasni samo za ljude i životinje, već i za niz predmeta koje svakodnevno koristimo, prenosi HAK. Od plastičnih boca vode, preko baterija i kozmetike, pa sve do lijekova i sprejeva. Ostavljanje ovih stvari u vozilu može dovesti do kemijskih promjena, oštećenja, kvarova, pa čak i eksplozija.

Kad sunce neumoljivo prži, temperatura unutar automobila može narasti na razine koje ne podnosi ni većina predmeta koje svakodnevno koristimo. Plastične boce vode, koje mnogi iz navike drže u autu, mogu postati izvor kemijskih spojeva poput bisfenola A i ftalata, koji se pri velikoj vrućini otpuštaju u tekućinu.

Baterije mobitela, prijenosnih računala i drugih uređaja ne vole ekstremne uvjete, pregrijavanje može trajno skratiti njihov vijek trajanja. Ni bočice kreme za sunčanje nisu sigurne: paradoksalno, izlaganje izravnom suncu može uzrokovati curenje ili čak eksploziju sadržaja.

Još opasniji su sprejevi, dezodoransi, lakovi za kosu ili sredstva za čišćenje. Na temperaturama iznad 48°C tlak u limenci naglo raste i može dovesti do eksplozije. Slično vrijedi i za limenke gaziranih pića, pa čak i za sokove.

Sunčane naočale s plastičnim okvirima mogu se iskriviti, a leće izobličiti. Lijekovi su posebna kategorija. Mnogi, uključujući antibiotike i adrenalinske injekcije, gube djelotvornost pri visokoj temperaturi, što u određenim situacijama može biti pitanje života ili smrti.

Ruž za usne na vrućini se pretvara u neupotrebljivu pastu, a jednokratni upaljači mogu eksplodirati i prouzročiti ozbiljnu materijalnu štetu, uključujući pucanje stakla. I, naravno, najvažnije upozorenje, djeca i kućni ljubimci nikada ne smiju ostati u zatvorenom automobilu. Posljedice mogu biti kobne već nakon nekoliko minuta.

U 2024. godini Europska unija proizvela je 34,7 milijardi litara piva, a Njemačka, kao neprikosnoveni lider, dala je više od petine ukupne količine. Španjolska i Poljska prate je s pristojnim brojkama, dok se Hrvatska, unatoč snažnoj domaćoj proizvodnji, našla na 18. mjestu po volumenu, piše 01Portal. No, iza tih brojki krije se priča o navikama potrošača, ulozi turizma i sve jačoj konkurenciji diskontnih brendova.

Hrvatska je 2022. proizvela 2,927 milijuna hektolitara piva, što odgovara oko 292,7 milijuna litara. Time je zabilježen rast u odnosu na 2020., kada je iz pivovara izašlo 2,344 milijuna hektolitara, no još uvijek nije dosegnuta rekordna razina iz 2018., kada se proizvodilo 3,434 milijuna hektolitara.

Prema podacima iz 2025., hrvatska pivarska i sladarska industrija vrijedi 436,3 milijuna eura, što je svrstava na 21. mjesto u Europi po prihodu. Dok craft segment bilježi blagi pad, diskontne marke ojačale su poziciju, a premium piva pronašla svoje mjesto kod zahtjevnijih potrošača. Turizam i ugostiteljstvo i dalje igraju ključnu ulogu. Porast prodaje u ugostiteljskim objektima pomogao je zadržati stabilan volumen proizvodnje.

U budućnosti će ključ biti balansiranje između cijene i kvalitete, privlačenje turista i zadržavanje domaćih ljubitelja piva u vremenu kada tržište postaje sve osjetljivije na promjene.

Od 1. listopada Meta uvodi zabranu političkog oglašavanja na Facebooku i Instagramu, a Google će to učiniti već mjesec dana ranije, piše N1. Pravila će pogoditi sve, od parlamentarnih stranaka i lokalnih vlasti do udruga koje se bave političkim temama. Stranke će se morati osloniti na organske objave i alternativne kanale, a stručnjaci upozoravaju da će manji i nezavisni politički akteri biti najveći gubitnici ove digitalne promjene.

Marijan Palić, stručnjak za digitalni marketing, rješenje vidi u stvaranju baza podataka i jačanju izravne komunikacije s biračima, putem e-maila, WhatsAppa ili drugih platformi.

Primjer iz Mađarske pokazuje koliko politički marketing na društvenim mrežama može promijeniti odnose snaga. Oporba je u prvoj polovici 2024. uložila oko 1,4 milijuna eura u online kampanje, čime je nadmašila stranku Viktora Orbána. Sada, bez pristupa Googleu i Meti, oporbi ostaje drastično sužen prostor djelovanja, dok Orbán i dalje ima klasične medijske resurse.

Kazne za kršenje zabrane bit će ozbiljne, do 6 % godišnjeg prihoda tvrtke. Zbog toga će političke poruke morati biti kreativnije, a kampanje osmišljene tako da privuku pažnju bez plaćenih oglasa.

Meta poručuje da zabrana neće utjecati na slobodu političke rasprave. Ideje i stavovi i dalje će se moći dijeliti, ali isključivo organskim putem. To znači da će političari morati pronaći nove načine kako doprijeti do birača

U Hrvatskoj, u 2024. godini, žene i muškarci pokazuju značajne razlike u obrazovanju, plaćama i političkoj zastupljenosti, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. Iako žene prednjače u obrazovanju i doktoratima, muškarci i dalje zarađuju nešto više.

Kako prenosi Poslovni.hr, trend obrazovne ekspanzije žena jedan je od najupečatljivijih društvenih pomaka posljednjih desetljeća. Početkom 60-ih godina žene su bile tek trećina studenata, a danas čine 58,4 % upisanih i čak 61,6% diplomiranih. Među doktorandima su apsolutna većina . 60,1 % doktora znanosti su žene, dok ih je 1970. bilo samo 26,2 %.

No, kada se usporede plaće, razlika je i dalje prisutna. U 2024. godini prosječna plaća žena iznosila je 1.290 eura, dok su muškarci zarađivali 1.342 eura, razlika od gotovo 4 %. Podaci otkrivaju i značajne promjene u obiteljskim obrascima. Broj sklopljenih brakova se od 1950. do 2023. gotovo prepolovio, dok se broj razvoda utrostručio. Prosječna dob ulaska u brak također se pomaknula. Žene se udaju s prosječnih 29,7, a muškarci žene u prosjeku s 32 godine.

Životni vijek značajno se produžio. 1950. žene su u prosjeku živjele 45,9, a muškarci 42 godine; danas žene žive 80,7, a muškarci 73,7 godina. Prema najnovijim podacima, žene čine 51,6% ukupnog stanovništva.

Svaki put kada korisnik pošalje link putem WhatsAppa, možda nesvjesno otkriva svoju približnu lokaciju i tehničke podatke o uređaju, piše 01portal. Kad aplikacija prikaže malu preglednu sliku s naslovom i opisom stranice, telefon izravno komunicira s web serverom i šalje mu IP adresu. Time vlasnici web stranica ili treće strane, mogu saznati geografsku poziciju pošiljatelja, vrstu uređaja i druge tehničke detalje.

Iako se proces prikaza pregleda linka na prvi pogled čini bezazlenim, on zapravo može rezultirati neželjenim otkrivanjem privatnih podataka. Za razliku od aplikacija poput Slacka ili Facebook Messengera, koje koriste proxy servere i tako skrivaju IP adresu korisnika, WhatsApp je donedavno uspostavljao izravnu vezu između uređaja i web stranice.

U najnovijim beta verzijama aplikacije, tvrtka je uvela mogućnost potpunog isključivanja pregleda linkova. Opcija se nalazi u izborniku “Privatnost” pod nazivom “Isključi pregled linkova”, odmah ispod postavke “Zaštiti IP adresu tijekom poziva”. Dostupna je u beta izdanjima za iOS (24.7.10.76) i Android (2.24.8.11), a njezinim uključivanjem korisnici prestaju izravno otkrivati svoj digitalni trag prilikom slanja poveznica.

Za korisnike koji često dijele linkove putem WhatsAppa, nova funkcija predstavlja važan korak prema zaštiti privatnosti. Iako je zasad dostupna samo u beta verzijama, vrijedi pratiti nadogradnje aplikacije.