Generalni urbanistički plan, prostorni plan u kojem je, među ostalim, točno određena namjena gradskog prostora, temeljni je dokument prostornog uređenja. Sadrži detaljno utvrđenu mrežu prometnica, stambene prostore, zelene površine, komunalne kapacitete, parkove…a ovaj važan akt dobiva i naš grad – odlučeno je na jučerašnjoj, 11. Sjednici Gradskoga vijeća Grada Velike Gorice.

Točku dnevnog reda „Prijedlog Odluke o izradi Generalnog urbanističkog plana Grada Velike Gorice”, obrazložila je Gordana Mikulčić Krnjaja iz Upravnog  odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša.

–Svi naši planovi su stariji od 10 godina, odnosno planovi starije generacije koji su rađeni po starim zakonima. Donošenjem Izmjena o prostornom uređenju i Pravilnika o prostornim planovima, propisan je novi način izrade planova u sustavu e-planovi, kako bi se modernizirao postupak izrade. Ujedno je raspisan i natječaj nadležnog ministarstva putem NPOO-a, na koji gradovi mogu aplicirati i olakšati si financiranje. I stoga je donošenje plana – hitno! – istaknula je Mikulčić Krnjaja.

Dodala je kako se priprema planova odvija istovremeno u tri postupka – putem sustava e-planovi, u papirnatom obliku i onom potrebnom za prijavu na natječaj, što utječe na dugotrajnost izrade planova. GUP Grada Velike Gorice krenuo je u izradu početkom 2024. godine, kada je donesen novi Pravilnik i kada su bili ispunjeni svi preduvjeti.

Prijedlog Odluke o izradi Generalnog urbanističkog plana Grada Velike Gorice bez rasprave je prihvaćen većinom glasova.

Dodajmo kako su vijećnici prihvatili i prijedlog Odluke o izradi izmjene i dopune Detaljnog plana uređenja proširenja groblja Šćitarjevo.

–Riječ je izmjeni jednog dijela, budući da je kod planiranja prometnice i parkirališta, utvrđeno da se tamo nalaze arheološke iskopine, na što je Ministarstvo kulture tražilo izmještanje parkirališta na drugu parcelu – objasnila je Mikulčić Krnjaja.

Također,  prihvaćeni su i prijedlozi Odluka o izradi izmjene i dopune Urbanističkog plana uređenja naselja Velika Mlaka, Donja Lomnica, Gradići, Staro Čiče, Novo Čiče, Lukavec, Gospodarske zone Kušanec-istok i Poslovne zone Vukovinsko polje.

Na prvoj radnoj sjednici Gradskog vijeća Grada Velike Gorice u novom sazivu, pred vijećnicima je bilo 12. točaka, od kojih je prva bila – Izvršenje proračuna za 2024. godinu.

Obrazloženje na Prijedlog Godišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna dao je gradonačelnik Krešimir Ačkar.

– U razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca prošle godine ostvareni su ukupni prihodi i primici od gotovo 97 i pol milijuna eura, što je 85 posto godišnjeg plana. Ukupni izdaci ostvareni su u iznosu od gotovo 102 milijuna eura, što znači da je ostvaren manjak prihoda i primitaka od 4 i pol milijuna eura. Rezultat je to nešto slabije realiziranih općih primitaka za posebne namjene, a vezano uz dinamiku kapitalnih projekata i financiranja iz izvora pomoći koje imaju kasniji priljev u odnosu na rokove – objasnio je gradonačelnik.

Dodao je kako će Gradu s rastom gospodarskih aktivnosti povećati i porezni prihodi te prihodi od prodaje nefinancijske imovine i uplatnih sredstava iz izvora pomoći za završene projekte.

Ipak, porezni prihodi, u odnosu na prethodnu godinu, bilježe veće ostvarenje za čak 5 milijuna eura ili 12,72 posto. Rezultat je to rasta zaposlenosti i rasta plaća.

–Prema podacima Fine, Grad Velika Gorica bilježi konstantan rast zaposlenih, što potvrđuje da je naš grad jedan od najpoželjnijih gradova za poslovanje, investicije i život – rekao je Ačkar.

No, SDP-ov Ivo Jelušić smatra da je manjak prisutan radi loših temelja proračuna, na što je, kako je naglasio, upozoravao i prilikom njegovog donošenja.

– Prvo treba donijeti rebalans, pa onda proračun, jer je neprihvatljivo da je realiziran 15 posto manje od planiranog, a potrošeno više nego što se ostvari. Lokalni proračun ne dozvoljava deficit i taj manjak je potrebno pokriti rebalansom i osigurati suficit u proračunu – rekao je Jelušić.

S kritikom se nadovezala i vijećnica Ivana Mlinar koja je navela da Grad primjenjuje drugu razinu transparentnosti trošenja novca na kojoj nije vidljivo puno stavki, u usporedbi s Gradom Zagrebom koji trošenje proračuna prikazuje u realnom vremenu, s čime se nije složio nezavisni vijećnik Juraj Odrčić.

– Velika Gorica je tri koplja iznad Grada Zagreba po transparentnosti svoga proračuna. Prikazujemo ukupno sve transakcije, svaki pojedinačni račun središnjeg proračuna i svih proračunskih korisnika, što u Zagrebu nije slučaj, budući da građanima nisu dostupne informacije na što se troši trećina proračuna – poručio je Odrčić.

U konačnici, Prijedlog Godišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna Grada Velike Gorice za 2024. godinu, prihvaćen je sa 17 vijećničkih glasova za i četiri protiv.

Gradsko vijeće Grad Velike Gorice jutros je započelo sa svojom prvom radnom sjednicom u novom sazivu.

Uoči Aktualnog sata oporbeni vijećnici nisu se složili s Dnevnim redom, jer kako su navodili Ivana Mlinar, Ivo Jelušić i Damir Slojšek, radi nepoštivanja Poslovnika koji nalaže konstituiranje nekoliko Odbora koji donose mišljenja o točkama poput  Proračuna i GUP-a, a u međuvremenu nisu konstituirani, podršku nisu dali, te su sve  pojasnili na press konferenciji zatražeći stanku.

No, zamjenik gradonačelnika Neven Karas ustvrdio je kako je bez obzira na Poslovnik vijeća, Dnevni red donesen u skladu sa zakonom i kako je ključno za napredak grada donijeti odluke koje su pred vijećnicima.

Na aktualnom satu prva je za govornicu stala Ivana Mlinar (SDP) i predložila da se  sjednice Gradskog vijeća prijenose javno na službenom kanalu Grada, te da se umirovljenicima s područja grada osigura besplatan prijevoz ZET-ovim autobusima, jer kako je istaknula mnogi od njih do zagrebačkih bolnica moraju kupiti tri karte.

– Postoji faktografski prijenos tako da Sjednice zapravo jesu javne i po tom pitanju mi imamo zadovoljenu formu. No, od ovog saziva novost je da imamo audio zapis Sjednica a u razmatranje ćemo staviti i video prijenos – odgovorio je predsjednik gradskog vijeća Darko Bekić.

Gradonačelnik Krešimir Ačkar dao je odgovor na pitanje o ZET-u podsjetivši kako je od kad je postao gradonačelnik, ZET za 100 posto povećao subvenciju da bi tada Velikogoričanima karta ostala 4 kune.

– ZET-om vlada MOŽEMO!, oni su s vama u koaliciji. Dvolično je i nekorektno prema građanima Velike Gorice tražiti ovako nešto. Lokalni prijevoz je najjači argument u Velikoj Gorici, a on je besplatan za sve. Riješite problem u “vašoj kući” – poručio je Ačkar.

Vijećnik Vedran Zobec (HDZ) pitao je u kojoj je fazi projekt Dnevne bolnice , sanje prometne sigurnosti i dosezi biciklističke infrastrukture.

– Prijavili smo projekt nove biciklistička staze s kojom ćemo spojiti istok i zapad grada, a koja će biti duga oko 2 kilometra. Odsjek za promet dao je svoje mišljenje kako dodatno osigurati sva raskrižja koja će biti sigurna i za korištenje osobama s invaliditetom. Biciklistička staza će biti sufinancirana s 930 tisuća eura, odnosno s 85 posto. Ostatak sredstava će biti financirano iz gradskog proračuna – rekla je Gordana Mikulčić Krnjaja iz Upravnog odjela za prostorno planiranje, graditeljstvo i zaštitu okoliša.

Odgovor o bolnici dao je gradonačelnik, a šesti grad po veličini, kako je istaknuo, zaslužuje bolju i kvalitetniju zdravstvenu skrb, no zdravstvenim ustanovama osnivač je Zagrebačka županija, što nije u ingerenciji Grada.

– Mi smo definirali projektne zadatke, a buduća bolnica trebala bi zadovoljiti sve potrebe koje su naši sugrađani obavljali u Zagrebu. Govorimo o dijagnostici, specijalističkim ambulantama, maloj kirurškoj ambulanti… nadalje nas čeka prenamjena prostora urbanističkim planom i odgovor resornog ministarstva kako bi se što krenula realizacija – dodao je gradonačelnik.

Na nedostatak pedijatara u Domu zdravlja pažnju je skrenula Vijećnica Sanja Barišić (SDP) koja smatra da mjera subvencioniranja pedijatara s 1.200 eura nije polučila rezultate te da je pedijatrica koja je zaposlena ubrzo otišla na porodiljni dopust, a tražila je i odgovor na pitanje zašto se ne subvencioniraju troškovi odvoza fekalne kanalizacije u okolnim selima.

Gradonačelnik je odgovorio kako nema utjecaj na korištenje porodiljnog dopusta liječnika te da je osnivač Doma zdravlja također Zagrebačka županija.

–Mi ćemo nastojati i davati više novaca u tu mjeru koju smatramo i demografskom i zdravstvenom, nećemo od toga odustati – naglasio je Ačkar.

Ivana Belošević (HDZ) tražila je detalje oko radova na tržnici koji su u tijeku te divljih deponija koje kako je rekla, niču kao gljive poslije kiše.

–Radovi na rekonstrukciji nadstrešnice na tržnici krenuli su 30. Lipnja, štandovi su izmješteni kod Muzeja Turopolja, a izvođač ima rok od 90 dana da završi radove koji uključuju postavljanje čelične konstrukcije i čeličnih panela, te aluminijskog pokrova za zaštitu od sunca, na površini 20×40 metara. Bit će izrađena i nova oborinska odvodnja budući da se dosadašnja ne uklapa u razmještaj novih stupova – objasnio je pročelnik Odjela za komunalne djelatnosti i promet Dubravko Katulić  i naveo kako su radovi vrijedni 421 tisuću eura.

Odgovor o ilegalnim odlagalištima otpada dala je Gordana Mikulčić Krnjaja iz Upravnog odjela za prostorno planiranje, graditeljstvo i zaštitu okoliša, a kako je rekla u ožujku je Grad podnio kaznenu prijavu protiv većeg broja osumnjičenih kojima se na teret stavlja odlaganje građevinskog otpada u prirodu na području Kosnice, Mičevca, Ščitarjeva i Obrezine.

–Prije nego li se ispitaju svi osumnjičeni mi ne možemo dobiti uvid u postupak, no u kontaktu smo s našim odvjetnikom koji će nas obavijestiti čim se steknu uvjeti za to – rekla je Mikulčić Krnjaja.

Jedno od vijećničkih pitanja bilo je vezano za uređenje autobusnih stajališta koja su različito označena i konstruirana, te neodržavana, te kako će na Mraclince utjecati najavljeno proširenje odlagališta Mraclinska dubrava.

–Na području Grada postoji 320 autobusnih stajališta, te bih molio predstavnike Gradskih četvrti i Mjesnih odbora da nas obavijeste ukoliko je stajališta potrebno obnoviti. Kominikacijom možemo brže riješiti nedostatke budući da se Velika Gorica proteže na 210 kilometara kvadratnih a kroz koji prolazi 560 kilometara cesta. Svake godine obnavljamo stajališta. No, kako bi ušla u program održavanja, potrebna nam je pomoć, odnosno informacija Mjesnih odbora – poručio je pročelnik Katulić.

O proširenju odlagališta otpada u Mraclinu govorio je direktor VG Čistoće Ivan Rak koji je objasnio kako su mještani Mraclina i Buševca već saslušani na javnim tribinama i iznijeli su svoje viđenje.

–U proširenje se ide radi nedostatka kapaciteta na odlagalištu zbog toga što ne postoji Centar za gospodarenje otpadom čiji je projekt Grad Zagreb papire nažalost 4 godine držao u ladici i nisu potpisani sa Zagrebačkom županijom. Radi kašnjenja mi moramo ići izmjenu Prostornog plana i u proširenje našeg odlagališta u Mraclinu. Širit će se postepeno, bez bojazni približavanja naselju – rekao je Rak.

Također, vijećnike je zanimala i dinamika radova na obnovi prometne infrastrukture.

–Radovi u Ulici Matice Hrvatske kreću u ponedjeljak, a uključuju zamjenu vodovodne mreže, fekalne kanalizacije i oborinsku odvodnju na dužini od 230 metara. Izgradit će se obostrana pješačko-biciklistička staza te će prometnica biti široka 7,10 metara. U vrijeme trajanja radova promet će se morati zatvoriti i ići će obilazno Ulicom Andrije Kačića Miošića. Rok završetka radova, vrijednih 544 tisuće eura, je 120 dana. U kolovozu kreće rekonstrukcija istočnog ulaza u Veliku Goricu kako bi se spriječilo opasno skretanje prema trgovačkim centrima iz smjera grada. Vozila će u budućnosti imati predviđeno skretanje nakon benzinske postaje u ulicu na čijem su početku auto kuće. Investicija Hrvatskih cesta vrijedna je 573 tisuće eura, a radovi bi trebali trajati 90 dana.U Kromosovom naselju projektiraju se dvije ulice, no tamo je najveći problem oborinska odvodnja koja uvjetuje cijenu investicije, a prema dugoročnom planu kroz 8 godina trebali bi ovo naselje po pitanju cesta u potpunosti obnoviti – najavio je Katulić.

Neadekvatna izvedba rekonstrukcije prometnica na području grada zabrinjava podpredsjednika Gradskog vijeća Ivu Jelušića, kojem je objašnjenje o tome tko snosi troškove popravka prometnice dao također pročelnik Katulić.

–Pretpostavljam da mislite na potez Zagrebačke ulice od Podbrežnice do Fizirove, gdje je cesta valovita i ona je katastrofa. Izvođač radova će sve nanovo izasfaltirati, naravno, o svojem trošku, kao i sve radove koji nisu dobro izvedeni – dodao je pročelnik.

Ivan Godinić postavio je pitanja o rekonstrukciji Centra za odgoj i obrazovanje te zdravoj prehrani u školama i vrtićima, o čemu je govorila pročelnica Lana Krunić Lukinić.

–Imala sam nekoliko razgovora s ravnateljima i svi su za uvođenje zdravih namirnica. Isto vrijedi i za vrtiće, na čemu čemo raditi. Škola u Kurilovcu u ovom trenutku je u fazi završetka idejnog projekta, a za školu Pleso –Rakarje provedena je javna nabava za izradu glavnog projekta i očekujemo potpisivanje ugovora s projektantima – njavila je pročelnica.

Što se tiče Centra, gradonačelnik Ačkar je poručio kako je Grad ponudio sva sredstva i mogućnosti za novu lokaciju, ali nije pronađeno adekvatno rješenje, no raspisan je natječaj za rekonstrukciju. Dodao je kako Grad stoji iza svakog stanovnika.

Stipu Duvnjaka (HDZ) zanimalo je uređenje jezera Čiče i detalji o geotermalnim istraživanjima.

–Grad radi na tome da se jezero izdvoji iz eksploatacijskog polja, a građani ga nezakonito koriste. Radimo na tome da građani mogu legalno koristiti jezero i u komunikaciji smo s koncesionarom te nadležnim ministarstvima. Očišćen je dio od raslinja kako bi se mogla napraviti geodetska snimanja. Što se tiče uređenja moramo dobiti suglasnost za izdvajanje, a onda ćemo napraviti prijedlog za uređenje. Očekujem da ćemo uskoro imati i taj dio riješen – objasnila je Mikulčić Krnjaja.

Raskošne i realistične kulise, mnogobrojni statisti i glumci, antička moda…nešto što danas obično možemo vidjeti na američkim filmskim setovima, redatelj Božidar Domagoj Burić doveo je u naš grad, na zemljište uz Ranch Kurilovec. 

Riječ je o ekranizaciji života rimskog imperatora Dioklecijana, čija nas velebna palača u Splitu danas podsjeća na bogatu povijest. I dok se film bazira i na povijesnim zapisima i fikciji, serijal se temelji na povijesnim činjenicama. 

Foto: Gianna Kotroman

Uz mnogobrojne lokacije u Hrvatskoj gdje su već snimane scene, ova naša odabrana je zbog terena koji može izdržati teške blokove kulisa, ali i radi blizine grada Zagreba, budući da je to produkcijski HRT-ov projekt. 

Pogled na detalje ovog spektakularnog filmskog seta ne bismo imali da nije naše radijske voditeljice jutarnjeg programa City radija Gianne Kotroman, inače i TV glumice, a koja je na sceni utjelovila lik bogate Rimljanke. Pauzu između snimanja scena iskoristila je za razgovor s glumcima, kostimografkinjama ali i samim redateljem, tako da doznajemo sve detalje ovog zahtjevnog projekta.  

 –Ovo je dvojni projekt. Jedan je igrani film a drugi je igrano-dokumentarna serija i sve snimamo zajedno. Snimanje je vrlo zahtjevno, između ostalog i zbog toga što je jezik filma latinski, i to ne onaj koji se uči u školi, već onaj iz doba Dioklecijana. Snimali smo u studiju HRT-a, u Splitu u Dioklecijanovoj palači, Ježeviću u Damatinskoj zagori, ali i diljem Europe za potrebe dokumentarnog dijela projekta, profesore s Cambridgea, Oxsforda, Potsdama – ispričao je Burić, a kako je inače profesor povijesti i arheologije, intrigira ga i nadahnjuje povijesna tematika. 

Dodao je kako je film Dioklecijan povijesni spektakl, s elementima drame i misterije, ali i scena akcije. 

Foto: Gianna Kotroman

–Znamo da Hollywoodu ne možemo parirati, nemamo tih novaca, ali imamo bolju priču, sigurno bolju od drugog nastavka Gladijatora s kojim publika nije bila pretjerano oduševljena. Priča je temelj, bez obzira na produkciju. Ako je priča uvjerljivo prikazana, film je uspio i nadam se da će se publici svidjeti – poručuje redatelj.  

U igranom filmu su 42 govorne uloge, a u glavnim ulogama su naši poznati glumci Amar Bukvić i Nataša Janjić koji utjelovljuju cara i Prisku, zatim Slavko Sobin, Krešimir Mikić, Dragan Despot, Anja Šovagović Despot, Marinko Prga i ostale poznata imena s hrvatske glumačke scene, a posebnu ulogu, i to onu prezentera, ima i Mladen Badovinac iz TBF-a. Gianni je otkrio da se na sceni osjeća “kao doma”. 

–Ja sam svojevrsna poveznica Dioklecijana sa današnjim, modernim Splitom, recimo dajem jedan humoristični odmak od ozbiljne strane priče. Strašno uživam u ovom cijelom projektu, sa svima sam na ti, dolazim vesel na posao…ono, baš uživam! – rekao je Mladen, također od glave do pete transformiran u Rimljanina.   

Foto: Gianna Kotroman

Kako doznajemo, snimanje se kalendarski proteže kroz dvije godine, no utrošeno je 75 snimateljskih dana, budući na opsežnu produkciju i scenografiju koju hrvatska produkcija nije mogla izvesti u kraćem roku.

Potrebno je vjerno izgraditi građevine toga doba, opremiti scenu rekvizitima, poput nekadašnje tržnice i pomagala, posuđa…dakle, u potpunosti uprizoriti povijesne lokalitete, kao što je Rimski forum i pločnike. 

Foto: Gianna Kotroman

No, uz realističnu scenografiju, apsolutno je zadivljujuća i kostimografija, a sva odjeća šivana je po narudžbi, objasnila je Ana Kala Kovačević koja je zajedno sa Željkom Franulović radila na tom dijelu projekta. 

 – Svi kostimi, sve cipele, svi dodaci – sve se posebno radilo za ovaj projekt. Bilo je teško naći prirodne tkanine, no uspjeli smo pronaći zamjene ali da izgleda vjerodostojno. Period cara Dioklecijana je kasna antika i tada su se događale velike promjene u odijevanju. Recimo, pod utjecajem Germana u modu ulaze hlače, koje do tada Rimljani nisu nosili, zatim razlika u staležima bila je vidljiva u odijevanju, pa su recimo Patriciji kao pripadnici visokog staleža imali ukrasne trakice na odjeći s čime smo početno imali problem, jer kod nas nismo imali gdje nabaviti. Također, iscrtavali smo i izrađivali vojničke odore u dvije boje s dvije oznake, kako bi se razlikovala vojska cara Karina i cara Dioklecijana. Nama je najdraži dio projekta, u biti, istraživački dio. I tu smo zaista puno radili na detaljima, upravo zbog tog perioda promjena, i kacige su poprimale drugačiji izgled, tako da je taj dio posla bio zanimljiv, težak i izazovan – ispričala je Kovačević, a kako je nadalje objasnila, jednako je zahtjevno izrađivati muški i ženski kostim toga doba, što zbog modnih noviteta poput rukava na tunikama, što zbog puno detalja koji su tada bili “in”. 

Raskošna moda antike bila je zahtjevna za kostimografkinje/Foto: Gianna Kotroman

Osim ekskluzivnih fotografija sa scene, dobili smo i malu ekskluzivu oko izlaska filma i serije iz radne u finalnu verziju.  

– Krajem godine sve bi trebalo biti odrađeno, a kad se film i serijal finaliziraju, najprije će se film predstaviti na festivalima, zatim u kinima, dok će televizijska publika seriju na malim ekranima dočekati iduće godine na jesen – najavio je redatelj Božidar Domagoj Burić, koji stoji iza jednog od do sada najvećih projekata Hrvatske radio televizije. 

FOTO galerija:

Glumci Jerko Maričić i Dragan Despot na setu

Mali statisti vrijeme između snimanja scena krate igrajući društvene igre

Mladen Badovinac i Gianna Kotroman

Oko 17:20 sati, u Dubravi na Aveniji Gojka Šuška, zasad nepoznata osoba usmrtila je muškarca hicima iz vatrenog oružja. Kako doznajemo od PU Zagrebačke, zločin se dogodio na ulici, pred očima građana, a počinitelj se nakon napada udaljio u nepoznatom smjeru.

Na mjestu događaja provodi se očevid, a policija je blokirala promet Avenijom Gojka Šuška u oba smjera, od Kolakove ulice do Maksimirske ceste.

Detalji o žrtvi zasad nisu poznati, kao ni motiv napada.