turisticka-zajednica-velika-gorica

Povežite se s nama

Gospodarstvo

Uz simbole na plastičnoj ambalaži do lakše reciklaže

Većina proizvoda koje koristimo u svakodnevici sadrže plastiku. Evo koju je plastičnu ambalažu najbolje izbjegavati, a koju možete ponovno upotrebljavati.

Objavljeno

na

Jedan od najvećih izazova modernog doba je problem plastike koja se oko nas neprestano gomila te je nalazimo posvuda. Ako malo bolje pogledamo, većinu proizvoda koje koristimo u svakodnevici sadrže plastiku, a uz to upravo plastiku prilikom odvajanja otpada najčešće odvajamo.

Zbog toga je najbolje spriječiti njezino stvaranje, ali i pripaziti koju vrstu plastike kupujemo budući da za neke oznake stručnjaci kažu da ih je bolje ne koristiti jer se teško recikliraju te mogu predstavljati i opasnost za ljudsko zdravlje.

Kako bi bili što odgovorniji i smanjili udio plastike u svojem kućanstvu, važno je upoznati se sa simbolima za plastičnu ambalažu. Imamo ih ukupno sedam, a stručnjaci savjetuju izbjegavati ambalažu s oznakama 3, 6 i 7 dok je za višekratnu upotrebu najbolje upotrebljavati plastiku s oznakama 2,4 i 5.

Princip numeriranja i kratica za označavanje ambalažnog materijala je vrlo jednostavan, a evo kako ih prepoznati i što oni znače:

1. PET ili PETE (POLIETILEN) – ova vrsta plastike među najčešće je korištenom plastikom namijenjena širokoj potrošnji. Većina bočica s vodom i sokovima napravljena su upravo od ove vrste plastike. Proizvodi bi se trebali koristiti samo jednom jer se višekratnom uporabom povećava rizik od razvoja bakterija. S obzirom na to da je polietilen lako reciklirati, bolje je da ga odmah bacite u reciklažni spremnik.

2. HDP ili HDPE (POLIETILEN VISOKE GUSTOĆE) – dobra plastika – ambalaža je proizvedena od kvalitetnog materijala. Većinom je deblja te se smatra najsigurnijom za korištenje jer ne ispušta gotovo nikakve kemikalije i može se ponovno koristiti. Od ove krute plastike izrađuju se pakiranja za kozmetiku, boce za mlijeko i ulje, tekući deterdženti, igračke itd. Stručnjaci savjetuju kupovanje ambalaže od ove vrste plastike jer HDP može se reciklirati i do deset puta.

3. PVC ili 3V (POLIVINIL KLORID) – plastika koja sadrži Ftalate – toksične kemikalije koje utječu na hormone u tijelu te se preporuča posegnuti za alternativnim proizvodom. Od ove vrste plastike izrađuju se cd-i, ploče, pakiranja od lijekova i baterija, školski pribor ali i neke igračke za djecu i kućne ljubimce – stoga svakako obratite pozornost jer reciklaža za ovu vrstu plastike je gotovo nemoguća.

4. LDP ili LDPE (POLIETILEN NISKE GUSTOĆE) – plastika koja ne ispušta kemikalije u i smatra se sigurnom za redovitu upotrebu te se može upotrebljavati više puta. Nažalost, ne može se koristiti za proizvodnju boca već se najčešće koristi za proizvodnju plastičnih vrećica, omota za kruh itd. Njegova stopa recikliranja je također jako niska.

5. PP (POLIPPROPILEN) – dobra plastika – ambalaža je najčešće od poluprozirne ili bijele plastike od koje se najčešće izrađuju čašice za jogurt ili kiselo mlijeko te se koristi u proizvodnji kuhinjskog posuđa. Sigurna je za upotrebu. Čvrsta je i otporna na toplinu, dobar je izolator protiv vlage, masnoće i kemikalija. Prikladna je i široko prihvaćena za recikliranje.

6. PS (POLISTIREN) – poznatiji kao stiropor koji kada se ugrije ispušta kancerogenu tvar Stiren. Polistiren je jeftina, lagana vrste plastike sa širokom lepezom upotrebe. Najčešće se koristi u izradi pakiranja za hranu i pića, kartona za jaja, plastičnog pribora za jelo, čaše za kavu itd. Reciklaža je moguća ali skupa i samim time ne pretjerano zastupljena.

7. PC ili OSTALO (OSTALI VIŠESLOJNI MATERIJALI) – nepoznata vrsta plastike pod koju su se sakrile sve ostale vrste plastike. Ne postoji standardizacija o njenom ponovnom korištenju ili mogućnosti reciklaže. Riječ je o plastici koja izlučuje kemikaliju BPA – bisfenol A koji negativno utječe na razvoj kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa, karcinoma prostate itd. BPA je posebno opasan i za trudnice zbog mogućeg utjecaja na razvoj fetusa. Od ove vrste plastike se proizvode boce za sportska pića, posude za spremanje hrane, konzerve za hranu i limenke gdje se s  vremenom, posebno pod utjecajem viših temperatura  BPA izlučuje iz ambalaže i migrira u hranu koju konzumiramo. Kako je svijest o štetnosti BPA postala jako visoka, proizvođači posuda za hranu počeli su se okretati „BPA-free proizvodnji“ stoga je poželjno kupovati proizvode koji u sebi ne sadrže BPA.

Gospodarstvo

Projekt REGREEN: Zeleni krov na vrtiću Žirek, revitalizacija potoka Želin i razvoj zelene infrastrukture Grada

Projekt je potaknuo izmjenu prostorno-planske dokumentaciju, što je rezultiralo uvrštenjem 35 posto zelenila na novoizgrađene površine grada, čime se može pohvaliti malo koji grad u Europskoj uniji.

Objavljeno

na

Objavio/la

Grad Velika Gorica i Zelena energetska zadruga (ZEZ) predstavili su ovog petka rezultate višegodišnjeg EU projekta Regreen na konferenciji ‘Financiranje zelenih projekata i predstavljanje tvrtki koje razvijaju zelenu infrastrukturu u gradovima‘. U goričkom Centru za posjetitelje  okupili su se predstavnici gradova, civilnog društva i tvrtki, gdje su organizatori predstavili razvoj zelenih projekata u gradovima i razvoj zelene infrastrukture kroz suradnju s lokalnom zajednicom, a sva su rješenja temeljena na prirodi, tzv. nature based solutions (NBS).

-Svjesni smo zahtjeva koje pred nas stavljaju klimatske promjene tako da već dugo provodimo mjere ublažavanja klimatskih promjena, a vjetar u leđa dao nam je ovaj EU projekt Regreen u kojem sudjelujemo s hrvatskim partnerom Zelenom energetskom zadrugom i 22 partnera iz Europe i Kine. To su mahom znanstvene institucije koje su na našem području radila razna istraživanja i s djecom i odraslima tako da smo dosta toga dobili kroz projekte i njihova istraživanja. Ono što je sam Grad dobio je Idejno rješenje koje smo trebali napraviti kroz provedbu aktivnosti, a to su rješenja za revitalizaciju potoka Želin, drugo je bilo rješenje za izradu zelenog krova na dječjem vrtiću Žirek u Svačićevoj s fotonaponskom elektranom, ujedno smo izradili i Idejna rješenja permakulturnih uređenja četiri školskih dvorišta, te ono čime se možemo najviše pohvaliti je izrada Strategije razvoja zelene infrastrukture Grada koja je u ovom trenutku u fazi savjetovanja s javnošću, a značaj tog dokumenta je da želimo da se ti zeleni projekti i idejna rješenja uvrste u naše prostorne planove što je konačni cilj. Iz projekta smo dobili i toplinsku mapu Velike Gorice, što nas je dodatno potaknulo da izmijenimo prostorno-plansku dokumentaciju i Urbanistički plan naselja Velike Gorice, što je rezultiralo uvrštenjem 35 posto zelenila na novoizgrađene površine grada, čime se može pohvaliti malo koji grad u Europskoj uniji – istaknula je Gordana Mikulčić-Krnjaja, viša savjetnica Upravnog odjela za prostorno planiranje, urbanizam i zaštitu okoliša.

Pojedine tvrtke predstavile su tako svoja iskustva u razvoju od startup faze do stabilnog poslovanja, razmjenili su iskustva i prakse, a na konferenciji su informacije prikupljali i neki budući zeleno orijentirani studenti.

-Danas smo se okupili kako bi predstavili projektne rezultate od pokretanja projekta 2019.godine, a razgovarali smo o tome kako financirati te zelene projekte, parkove, šume, obnovu potoka, biciklističke staze i povezati to sa startupom Green Fusion (Zelena burza) koja nudi financijska rješenja za takve projekte. Zelena burza okuplja tvrtke koje imaju svoje okolišne i društvene ciljeve. Ovdje su prisutni i studenti koji će slušati iskustva tvrtki koja uređuju parkove i permakulturne vrtove, doznat će kako stupiti na burzu rada,koji su problemi i slično, a sve ćemo zaokružiti s najnovijim projektima iz susjednog Zagreba kako bi Velika Gorica postala jedna točka okupljanja za znanje i iskustva o ovoj temi- rekao je Josip Beber iz Zelene energetske zadruge, voditelj projekta Regreen.

 

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Premijer najavio: ‘Podižemo minimalnu plaću za 112 eura neto’

Prema podacima Ministarstva rada, trenutno minimalac prima oko 21.000 radnika, a plaću do 800 eura bruto prima čak 96.650 radnika. 

Objavljeno

na

Početkom iduće godine novi iznos minimalne plaće iznosit će 672 eura neto, najavio je premijer Andrej Plenković uoči današnje sjednice Vlade.

– U srijedu na sjednici Vlade podižemo minimalnu plaću sa 700 na 840 eura bruto, odnosno sa 560 na 672 eura neto! Dakle, za čak 112 eura neto – rekao je premijer u utorak u Saboru.

Uredba bi trebala stupiti na snagu 1. siječnja 2024. godine.

Prema podacima Ministarstva rada, trenutno minimalac prima oko 21.000 radnika, a plaću do 800 eura bruto prima čak 96.650 radnika.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Projekt Cities2030 uključio se u program Gastra: Cilj je smanjiti i spriječiti bacanje hrane

U Hrvatskoj se godišnje baci više od 280 tisuća tona hrane, odnosno 71 kilogram po stanovniku.

Objavljeno

na

Projekt Cities2030 je na ovogodišnjem 22. Gastro Turopolja organizirao Okrugli stol s temom “Plan sprječavanja i smanjenja nastajanja otpada od hrane Republike Hrvatske za razdoblje od 2023. do 2028. godine“ kojeg su prezentirale Melita Došen, Voditeljica Odjela za sprječavanje otpada od hrane i Sanja Kolarić Kravar, načelnica Sektora za kvalitetu hrane u Upravi za stočarstvo i kvalitetu hrane iz Ministarstva poljoprivrede. Kao dio Plana se razgovaralo o Dobrovoljnom sporazumu čiji je potpisnik i Grad Zagreb, ispred kojeg je Emil Tuk, viši stručni savjetnik za urbanu prehranu, prezentirao aktivnosti koje se provode, koji su njegovi ciljevi i obveze po potpisivanju.

– Drago nam je da su sudionici iskazali interes za ovaj event na kojem se upravo htjela povećati zainteresiranost za potpisivanje ovog sporazuma čiji je osnovni cilj smanjiti otpad od hrane jer prema zadnjim procjenama u Hrvatskoj se godišnje baci više od 280 tisuća tona hrane, ili čak 71 kilogram po stanovniku ističu iz Vegore.

O tome kako smanjiti i kako provoditi aktivnosti usmjerene ostvarenju cilja, a to je smanjenje spomenutih količina za 30% do kraja 2028, uz prezentere su na Okruglom stolu sudjelovali predstavnici Grada Velika Gorica, općina Rugvica i Kravarsko, ali i predstavnici gospodarstva, Lidl i Inventivna rješenja te se pridružila i Udruga VG Legacy koja je otvorila prvu socijalnu trgovinu u Velikoj Gorici.

– Niti jedan Plan ne može biti uspješan bez uključenosti, povezivanja i sudjelovanja svih sudionika potrebnih u provedbi tako da ovim putem pozivamo sve predstavnike proizvođača i prerađivača hrane, trgovine, ugostiteljstva, znanstvene i akademske zajednice, jedinica lokalne i regionalne samouprave, neprofitnih organizacija i inicijativa te udruženja i tvrtki na sudjelovanje u ovoj prijeko potrebnoj inicijativi i potpisivanje Sporazuma s Ministarstvom poljoprivrede – pozivaju iz goričke Razvojne agencije.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Vlada odlučila: Specijalizirani trgovci mogu raditi na blagdan Svih svetih

Cvijeće, cvjetni aranžmani, vijenci, svijeće, lampaši te povezani prigodni proizvodi tako će se moći kupiti i na sam blagdan Svih svetih.

Objavljeno

na

Objavio/la

Ususret blagdana Svih svetih, Vlada na redovitoj sjednici planira donijeti odluku koja će razveseliti brojne cvjećare i prodavače svijeća, koji upravo tog dana imaju ‘špicu sezone’. Iako je Zakonom o trgovini, koji je na snazi od srpnja, zabranjen rad nedjeljom i blagdanima, tijekom ljetne sezone brojni su gradovi donosili pojedinačne odluke kojima su te dane proglašavali sajmenim danom, kako bi trgovcima omogućili prodaju.

Sada će za blagdan Svih svetih to učiniti Vlada i to donošenjem Odluke o prodajnim objektima koji obavljaju djelatnost trgovine na malo za određene proizvode na dan blagdana 1. studenoga – Svi sveti, kojom će takvim objektima biti omogućen rad na blagdan.

– Donijet ćemo odluku na Vladi da bi taj dan iznimno mogle raditi specijalizirane prodavaonice, prodavati se cvijeće i svijeće,  kako bi ono što je naša tradicija i poštovanje prema onima kojih nema bili sasvim normalni – rekao je premijer Andrej Plenković uoči današnje sjednice.

 

Naslovna fotografija: arhiva/Cityportal.hr

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Pekari zaradili oko 6 milijardi kuna, a njihovi zaposlenici imaju gotovo 30 posto NIŽE plaće od prosječnih

Prihode su povećali za 23,2 posto, a plaće za 7,3 posto.

Objavljeno

na

Objavio/la

Ukupni prihodi poduzetnika u djelatnosti proizvodnje kruha, proizvodnje svježih peciva, slastičarskih proizvoda i kolača u 2022. godini iznosili su 5,9 milijardi kuna, što je povećanje za 23,2 posto u odnosu na prethodnu poslovnu godinu, a s dobitkom je poslovalo njih 68,1 posto. U ovoj je djelatnosti ukupno poslovalo 930 poduzetnika, a najveći broj ima sjedište u Gradu Zagrebu, Splitsko-dalmatinskoj i Zagrebačkoj županiji. Broj zaposlenih se također povećao i to za 2,6 posto, te je registrirano 14.901 zaposlenika. Iako je i njihova plaća bilježila porast od 7,3 posto u odnosu na prethodnu godinu, zaposleni kod pekarskih poduzetnika imaju i dalje neto plaće niže za čak 27,8 posto ( 5.034 kune/668,12 eur) od prosječne mjesečne neto plaće zaposlenih kod poduzetnika na razini RH (6.973 kune/925,47 eur).

Najviše ukupne prihode ostvario je Mlinar iz Zagreba (908,5 milijuna kuna), a najveću dobit Pekara Dubravica iz Zagreba (26,5 milijuna kuna), izvijestila je Fina.

 

 

 

 

 

Naslovna fotografija: Ilustrativna/FB Mlinar

 

Nastavite čitati

Reporter 432 - 16.11.2023.

Facebook

Izdvojeno