Povežite se s nama

Gospodarstvo

Uz simbole na plastičnoj ambalaži do lakše reciklaže

Većina proizvoda koje koristimo u svakodnevici sadrže plastiku. Evo koju je plastičnu ambalažu najbolje izbjegavati, a koju možete ponovno upotrebljavati.

Objavljeno

na

Jedan od najvećih izazova modernog doba je problem plastike koja se oko nas neprestano gomila te je nalazimo posvuda. Ako malo bolje pogledamo, većinu proizvoda koje koristimo u svakodnevici sadrže plastiku, a uz to upravo plastiku prilikom odvajanja otpada najčešće odvajamo.

Zbog toga je najbolje spriječiti njezino stvaranje, ali i pripaziti koju vrstu plastike kupujemo budući da za neke oznake stručnjaci kažu da ih je bolje ne koristiti jer se teško recikliraju te mogu predstavljati i opasnost za ljudsko zdravlje.

Kako bi bili što odgovorniji i smanjili udio plastike u svojem kućanstvu, važno je upoznati se sa simbolima za plastičnu ambalažu. Imamo ih ukupno sedam, a stručnjaci savjetuju izbjegavati ambalažu s oznakama 3, 6 i 7 dok je za višekratnu upotrebu najbolje upotrebljavati plastiku s oznakama 2,4 i 5.

Princip numeriranja i kratica za označavanje ambalažnog materijala je vrlo jednostavan, a evo kako ih prepoznati i što oni znače:

1. PET ili PETE (POLIETILEN) – ova vrsta plastike među najčešće je korištenom plastikom namijenjena širokoj potrošnji. Većina bočica s vodom i sokovima napravljena su upravo od ove vrste plastike. Proizvodi bi se trebali koristiti samo jednom jer se višekratnom uporabom povećava rizik od razvoja bakterija. S obzirom na to da je polietilen lako reciklirati, bolje je da ga odmah bacite u reciklažni spremnik.

2. HDP ili HDPE (POLIETILEN VISOKE GUSTOĆE) – dobra plastika – ambalaža je proizvedena od kvalitetnog materijala. Većinom je deblja te se smatra najsigurnijom za korištenje jer ne ispušta gotovo nikakve kemikalije i može se ponovno koristiti. Od ove krute plastike izrađuju se pakiranja za kozmetiku, boce za mlijeko i ulje, tekući deterdženti, igračke itd. Stručnjaci savjetuju kupovanje ambalaže od ove vrste plastike jer HDP može se reciklirati i do deset puta.

3. PVC ili 3V (POLIVINIL KLORID) – plastika koja sadrži Ftalate – toksične kemikalije koje utječu na hormone u tijelu te se preporuča posegnuti za alternativnim proizvodom. Od ove vrste plastike izrađuju se cd-i, ploče, pakiranja od lijekova i baterija, školski pribor ali i neke igračke za djecu i kućne ljubimce – stoga svakako obratite pozornost jer reciklaža za ovu vrstu plastike je gotovo nemoguća.

4. LDP ili LDPE (POLIETILEN NISKE GUSTOĆE) – plastika koja ne ispušta kemikalije u i smatra se sigurnom za redovitu upotrebu te se može upotrebljavati više puta. Nažalost, ne može se koristiti za proizvodnju boca već se najčešće koristi za proizvodnju plastičnih vrećica, omota za kruh itd. Njegova stopa recikliranja je također jako niska.

5. PP (POLIPPROPILEN) – dobra plastika – ambalaža je najčešće od poluprozirne ili bijele plastike od koje se najčešće izrađuju čašice za jogurt ili kiselo mlijeko te se koristi u proizvodnji kuhinjskog posuđa. Sigurna je za upotrebu. Čvrsta je i otporna na toplinu, dobar je izolator protiv vlage, masnoće i kemikalija. Prikladna je i široko prihvaćena za recikliranje.

6. PS (POLISTIREN) – poznatiji kao stiropor koji kada se ugrije ispušta kancerogenu tvar Stiren. Polistiren je jeftina, lagana vrste plastike sa širokom lepezom upotrebe. Najčešće se koristi u izradi pakiranja za hranu i pića, kartona za jaja, plastičnog pribora za jelo, čaše za kavu itd. Reciklaža je moguća ali skupa i samim time ne pretjerano zastupljena.

7. PC ili OSTALO (OSTALI VIŠESLOJNI MATERIJALI) – nepoznata vrsta plastike pod koju su se sakrile sve ostale vrste plastike. Ne postoji standardizacija o njenom ponovnom korištenju ili mogućnosti reciklaže. Riječ je o plastici koja izlučuje kemikaliju BPA – bisfenol A koji negativno utječe na razvoj kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa, karcinoma prostate itd. BPA je posebno opasan i za trudnice zbog mogućeg utjecaja na razvoj fetusa. Od ove vrste plastike se proizvode boce za sportska pića, posude za spremanje hrane, konzerve za hranu i limenke gdje se s  vremenom, posebno pod utjecajem viših temperatura  BPA izlučuje iz ambalaže i migrira u hranu koju konzumiramo. Kako je svijest o štetnosti BPA postala jako visoka, proizvođači posuda za hranu počeli su se okretati „BPA-free proizvodnji“ stoga je poželjno kupovati proizvode koji u sebi ne sadrže BPA.

Gospodarstvo

Novi podaci HZZ-a za Veliku Goricu, evo koja su zanimanja najtraženija

Rast nezaposlenosti na mjesečnoj, ali pad na godišnjoj razini.

Objavljeno

na

Objavio/la

Na području Velike Gorice krajem siječnja 2026. godine u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje bilo je 905 nezaposlenih osoba, što je 3,7 % više nego mjesec ranije. U odnosu na siječanj 2025. godine, broj nezaposlenih je ipak manji za 9,5 %.

Tijekom istog mjeseca iz evidencije je zaposleno 71 osoba, a najviše novih radnika našlo je posao kao prodavači i prodavačice.

S druge strane, poslodavci su prijavili 222 slobodna radna mjesta. Među zanimanjima koja se najviše traže prednjače poštari (27 mjesta), čistači (16) i medicinske sestre i medicinski tehničari opće njege (13).

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Zagrebačka županija dodjeljuje sredstva za razvoj poduzetništva

Gradovi i općine! Iskoristite sredstva za gospodarske zone i poduzetničkih inkubatore.

Objavljeno

na

Objavio/la

Zagrebačka županija će ove godine gradovima i općinama dodijeliti milijun eura za razvoj poduzetničkih zona i poduzetničkih inkubatora.

Sredstva mogu iskoristiti za izgradnju energetske, komunalne, prometne i komunikacijske infrastrukture te komunalnih vodnih građevina do zone i u zoni, kao i za uređenje okoliša.

Također, sredstva se dodjeljuju i za izgradnju i opremanje poduzetničkih inkubatora i njihovih okoliša.

Maksimalno ostvariv iznos potpore je 150 tisuća eura, a postotak sufinanciranja ovisi o indeksu razvijenosti grada ili općine.

Županijski poziv je otvoren do iskorištenja sredstava, a najkasnije do 30. Studenoga.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Istraživanje pokazalo – Standardna košarica potvrđuje trend rasta cijena

Objavljeno

na

Objavio/la

trgovina

– Potrošačka košarica za osnovne potrebe poskupljuje i nastavlja trend rasta cijena, što jasno pokazuje da građani sve više plaćaju, a u vrećici nose sve manje – komentirala je Ana Knežević, predsjednica HUZP-a.

Naime, još snažnije poskupljuje košarica koja odražava stvarne potrošačke navike i potrebe, a čiji se porast cijena vidi u rezultatima istraživanja portala Koliko.HR u suradnji s Hrvatskom udrugom za zaštitu potrošača (HUZP).

Kao prvo, analizom posljednjih šest mjeseci utvrđeno je poskupljenje standardne prehrambeno-higijenske košarice za četveročlanu obitelj za 17,49 eura, pa je već drugi mjesec zaredom iznad 730 eura. Riječ je o košarici koja odražava realne potrebe i navike hrvatskih obitelji.

Kao drugo, prosječna cijena temeljne prehrambeno-higijenske košarice za četveročlanu obitelj u siječnju 2026. iznosila je 485,26 eura, što je 1,22 eura više nego u prosincu.

Koliko je to u kunama?

– Na prvu možda ne zvuči mnogo, ali dva eura mjesečno su nekadašnjih 15 kuna. Još više zabrinjava činjenica da standardna košarica za četveročlanu obitelj iznosi nekadašnjih 5.542 kuna – ističe Siniša Bogdanić s portala Koliko.HR.

Što sadrži temeljna košarica?

Temeljna ili tzv. „košarica za preživljavanje“ sadrži 51 artikl i pokriva minimalne mjesečne potrebe kućanstva: osnovne namirnice i sredstva za higijenu, uglavnom domaći proizvodi, bez luksuza.

Što sadrži standardna košarica?

Standardna košarica s 77 proizvoda bogatija je verzija, temelji se na navikama i preferencijama. Sadrži više mesa i voća, tunu i paštete, čokoladne namaze, grickalice, sokove te umjerene količine piva i vina, uz dodatne higijenske proizvode poput papirnatih kuhinjskih ručnika i vlažnih maramica.

Kako se računa?

Obje se košarice računaju prema modelu: majka, otac, sin od 13 i kći od 10 godina.

Cijena nacionalne košarice daje najtočniji prikaz trenda rasta cijena, troškova prehrane i higijene u Hrvatskoj i predstavlja prosjek županijskih vrijednosti.

Najskuplje temeljne i standardne košarice zabilježene su u Splitsko-dalmatinskoj, Požeško-slavonskoj, Varaždinskoj i Krapinsko-zagorskoj županiji, a temelje se na cjenicima koje trgovački lanci moraju svakodnevno objavljivati prema Vladinoj odluci od 2. svibnja 2025. godine.

Sveučilište u Splitu, Ekonomski fakultet, provodi anonimno istraživanje o tome kako doživljavate rast cijena, mjere Vlade i ponašanje trgovačkih lanaca.

Sudjelovati možete klikom na poveznicu.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Rekordan broj novih majstora! U 2025. godini položeno čak 900 ispita

Broj novih majstora raste treću godinu zaredom, a najviše ih dolazi iz tehničkih i ugostiteljskih zanimanja.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Burak The Weekender/pexels.com

U 2025. godini u Hrvatskoj je položeno 900 majstorskih ispita, čime je nastavljen trend rasta broja novih majstora. Prema podacima Hrvatske obrtničke komore (HOK), godinu ranije položena su 884 ispita, a 2023. njih 777.

Najviše novih majstora dolazi iz zanimanja elektroinstalatera, frizera, autoservisera, automehaničara, kuhara te vodoinstalatera i instalatera grijanja i klimatizacije.

Osim majstorskih ispita, u 2025. godini položena su i 1.062 ispita o stručnoj osposobljenosti, najviše u zanimanjima priprematelja jednostavnih jela i slastica, masera, keramičara, poslužitelja jela i pića, cvjećara-aranžera te vulkanizera. I u ovom segmentu bilježi se rast u odnosu na prethodne dvije godine. 2024. položeno je 971, a 2023. godine 770 ispita.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Obrtnici mogu raditi i u mirovini bez zatvaranja obrta – stižu izmjene zakona

Ministar gospodarstva najavio je promjene koje bi starijim obrtnicima omogućile nastavak rada uz mirovinu te smanjenje dijela nameta.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: unsplash.com

Ministar gospodarstva Ante Šušnjar najavio je novi Zakon o obrtu kojim bi se obrtnicima omogućilo da i nakon 65. godine nastave raditi bez gašenja obrta. Mjera je povezana s odlukom Vlade prema kojoj od 1. siječnja 2026. umirovljenici mogu raditi puno radno vrijeme uz isplatu pola mirovine, dok ostaje i opcija rada na pola radnog vremena uz punu mirovinu.

Kako piše Mirovina.hr, promjene dolaze nakon nezadovoljstva dijela obrtnika koji su upozoravali na nepovoljniji položaj u odnosu na vlasnike trgovačkih društava.

Mogućnost nastavka rada odnosi se i na osobe koje obavljaju profesionalnu samostalnu djelatnost, kao i na roditelje njegovatelje, njegovatelje prema propisima socijalne skrbi, udomitelje te osobe koje pružaju pomoć i njegu hrvatskim ratnim vojnim invalidima.

Uz to, najavljeno je i smanjenje opterećenja za obrtnike, uključujući niže doprinose te uklanjanje dijela administrativnih i financijskih prepreka.

Nastavite čitati

Reporter 456 - 18.12.2025.

Facebook

Izdvojeno