Gospodarstvo
Uz simbole na plastičnoj ambalaži do lakše reciklaže
Većina proizvoda koje koristimo u svakodnevici sadrže plastiku. Evo koju je plastičnu ambalažu najbolje izbjegavati, a koju možete ponovno upotrebljavati.
Jedan od najvećih izazova modernog doba je problem plastike koja se oko nas neprestano gomila te je nalazimo posvuda. Ako malo bolje pogledamo, većinu proizvoda koje koristimo u svakodnevici sadrže plastiku, a uz to upravo plastiku prilikom odvajanja otpada najčešće odvajamo.
Zbog toga je najbolje spriječiti njezino stvaranje, ali i pripaziti koju vrstu plastike kupujemo budući da za neke oznake stručnjaci kažu da ih je bolje ne koristiti jer se teško recikliraju te mogu predstavljati i opasnost za ljudsko zdravlje.
Kako bi bili što odgovorniji i smanjili udio plastike u svojem kućanstvu, važno je upoznati se sa simbolima za plastičnu ambalažu. Imamo ih ukupno sedam, a stručnjaci savjetuju izbjegavati ambalažu s oznakama 3, 6 i 7 dok je za višekratnu upotrebu najbolje upotrebljavati plastiku s oznakama 2,4 i 5.
Princip numeriranja i kratica za označavanje ambalažnog materijala je vrlo jednostavan, a evo kako ih prepoznati i što oni znače:
1. PET ili PETE (POLIETILEN) – ova vrsta plastike među najčešće je korištenom plastikom namijenjena širokoj potrošnji. Većina bočica s vodom i sokovima napravljena su upravo od ove vrste plastike. Proizvodi bi se trebali koristiti samo jednom jer se višekratnom uporabom povećava rizik od razvoja bakterija. S obzirom na to da je polietilen lako reciklirati, bolje je da ga odmah bacite u reciklažni spremnik.
2. HDP ili HDPE (POLIETILEN VISOKE GUSTOĆE) – dobra plastika – ambalaža je proizvedena od kvalitetnog materijala. Većinom je deblja te se smatra najsigurnijom za korištenje jer ne ispušta gotovo nikakve kemikalije i može se ponovno koristiti. Od ove krute plastike izrađuju se pakiranja za kozmetiku, boce za mlijeko i ulje, tekući deterdženti, igračke itd. Stručnjaci savjetuju kupovanje ambalaže od ove vrste plastike jer HDP može se reciklirati i do deset puta.
3. PVC ili 3V (POLIVINIL KLORID) – plastika koja sadrži Ftalate – toksične kemikalije koje utječu na hormone u tijelu te se preporuča posegnuti za alternativnim proizvodom. Od ove vrste plastike izrađuju se cd-i, ploče, pakiranja od lijekova i baterija, školski pribor ali i neke igračke za djecu i kućne ljubimce – stoga svakako obratite pozornost jer reciklaža za ovu vrstu plastike je gotovo nemoguća.
4. LDP ili LDPE (POLIETILEN NISKE GUSTOĆE) – plastika koja ne ispušta kemikalije u i smatra se sigurnom za redovitu upotrebu te se može upotrebljavati više puta. Nažalost, ne može se koristiti za proizvodnju boca već se najčešće koristi za proizvodnju plastičnih vrećica, omota za kruh itd. Njegova stopa recikliranja je također jako niska.
5. PP (POLIPPROPILEN) – dobra plastika – ambalaža je najčešće od poluprozirne ili bijele plastike od koje se najčešće izrađuju čašice za jogurt ili kiselo mlijeko te se koristi u proizvodnji kuhinjskog posuđa. Sigurna je za upotrebu. Čvrsta je i otporna na toplinu, dobar je izolator protiv vlage, masnoće i kemikalija. Prikladna je i široko prihvaćena za recikliranje.
6. PS (POLISTIREN) – poznatiji kao stiropor koji kada se ugrije ispušta kancerogenu tvar Stiren. Polistiren je jeftina, lagana vrste plastike sa širokom lepezom upotrebe. Najčešće se koristi u izradi pakiranja za hranu i pića, kartona za jaja, plastičnog pribora za jelo, čaše za kavu itd. Reciklaža je moguća ali skupa i samim time ne pretjerano zastupljena.
7. PC ili OSTALO (OSTALI VIŠESLOJNI MATERIJALI) – nepoznata vrsta plastike pod koju su se sakrile sve ostale vrste plastike. Ne postoji standardizacija o njenom ponovnom korištenju ili mogućnosti reciklaže. Riječ je o plastici koja izlučuje kemikaliju BPA – bisfenol A koji negativno utječe na razvoj kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa, karcinoma prostate itd. BPA je posebno opasan i za trudnice zbog mogućeg utjecaja na razvoj fetusa. Od ove vrste plastike se proizvode boce za sportska pića, posude za spremanje hrane, konzerve za hranu i limenke gdje se s vremenom, posebno pod utjecajem viših temperatura BPA izlučuje iz ambalaže i migrira u hranu koju konzumiramo. Kako je svijest o štetnosti BPA postala jako visoka, proizvođači posuda za hranu počeli su se okretati „BPA-free proizvodnji“ stoga je poželjno kupovati proizvode koji u sebi ne sadrže BPA.
Gospodarstvo
Rekordan broj novih majstora! U 2025. godini položeno čak 900 ispita
Broj novih majstora raste treću godinu zaredom, a najviše ih dolazi iz tehničkih i ugostiteljskih zanimanja.
Gospodarstvo
Obrtnici mogu raditi i u mirovini bez zatvaranja obrta – stižu izmjene zakona
Ministar gospodarstva najavio je promjene koje bi starijim obrtnicima omogućile nastavak rada uz mirovinu te smanjenje dijela nameta.
Gospodarstvo
Koliko je jaka poduzetnička scena u Zagrebačkoj županiji?
17.467 registriranih i 13.281 aktivnih pravnih osoba na kraju 2025.
Gospodarstvo
Inflacija na početku godine ubrzala – evo što je najviše poskupjelo
Novi udari na kućni budžet.
