Zagrebačka županija započela je s ciklusom radionica o zdravlju, zdravstvenoj pismenosti i pravima iz socijalne skrbi za osobe u socijalnom riziku, a nositelj aktivnosti je županijsko Društvo Crvenog križa. Radionice se provode u partnerstvu sa županijskim Domom zdravlja i područnim uredima Hrvatskog zavoda za socijalni rad.

Tako je prva radionica za tridesetak korisnika socijalne samoposluge Gradskog društva Crvenog križa održana u Samoboru. Anica Francetić Kufrin, ravnateljica tamošnjeg društva Crvenog križa, istaknula je kako na području Samobora, Svete Nedelje i općine Stupnik kroz socijalnu samoposlugu obuhvaćaju 70-ak korisnika, kroz pomoć i njegu u kući 35, a kroz projekt „Zaželi“ oko 110 korisnika.

–Želimo našim korisnicima dati nove podatke, informacije koje će im pomoći u njihovom svakodnevnom životu, a čime će poboljšati kvalitetu života, tako što će ostvariti prava iz socijalne skrbi ili besplatne zdravstvene usluge – istaknula je Francetić Kufrin.

Pročelnica za zdravstvo, socijalnu skrb i hrvatske branitelje Ksenija Čuljak, istaknula je činjenicu da je Zagrebačka županija prva u Hrvatskoj donijela Socijalni plan za razdoblje od 2025. do 2027. godine, u kojem su uključene i ove radionice.

–Gledajući rad i županijskog Društva Crvenog križa i svih gradskih Društava, kao pročelnica zaista mogu reći kako se tijekom godina vidi značajan napredak, odlični projekti, snažna su i sveobuhvatna podrška našoj zajednici – dodala je Čuljak.

Inače, sudionici radionice dobili su alate koji će im pomoći u osnaživanju za povratak na tržište rada, informacije o uslugama boravka, organiziranoga stanovanja i smještaja, o preventivnim pregledima u sklopu Centra za kronične bolesti, kao i nacionalnim preventivnim pregledima, čime se Socijalni plan i ostvaruje u praksi, rekla je ravnateljica županijskog Društva Crvenog križa Drinka Sopta.

–Ideja je da niz radionica nastavimo u svim našim gradovima kako bi stanovnici u potrebi dobili informacije i upute za poboljšanje svoje trenutačne situacija, bilo zdravstvene, poslovne ili socijalne – objasnila je Sopta.

Sljedeća radionica bit će u ožujku u Jastrebarskom, u travnju u Vrbovcu, u svibnju u Dugom Selu, u lipnju u Svetom Ivanu Zelini, u rujnu u Zaprešiću, listopadu u Ivanić-Gradu, te u mjesecu studenom u Velikoj Gorici.

Organizaciju radionica Županija financira s ukupno 8.000 eura, navela je pročelnica Čuljak i podsjetila kako Županija ima odličnu suradnju sa županijskim Društvom Crvenog križa i kroz program „Zaželi“ koji provode u partnerstvu.

–U tijeku je četvrti ciklus programa „Zaželi“ koji traje tri godine, a provode ga gerontodomaćice putem lokalnog Crvenog križa. Kako bi im osigurali bolje uvjete, Županija je izdvojila za trogodišnje razdoblje iznos od 210 tisuća eura koji je namijenjen za isplatu njihovih božićnica i regresa. Tako će svaka gerontodomaćica dobiti 350 eura božićnice i 350 eura regresa godišnje, čime pridonosimo smanjenju potreba za institucionalnim djelovanjem, odnosno smanjujemo odlazak članova staračkih i samačkih domaćinstava u ustanove sustava –podsjetila je pročelnica.

Foto: Zagrebačka županija i GDCK Samobor

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

Na službenoj web stranici Hrvatskog zavoda za transfuzijsku medicinu stoji važna obavijest da je trenutačno nedostatak krvi krvnih grupa B- i 0-, a kako bi se osigurala dovoljna količina pozivaju darivatelje na dobrovoljno darivanje krvi.

Velikogoričani za to imaju priliku sljedećeg tjedna kroz tri dana, na lokaciji Crvenog križa Velika Gorica u Cvjetnom naselju broj 16.

Kada?

• Ponedjeljak od 9 do 13:50 sati
• Utorak od 12 do 17:50 sati, uz pauzu od 13:45 do 14:30
• Srijeda od 13 do 18:50 sati, uz pauzu od 14:45 do 15:30

Na proteklu akciju darivanja došlo je šest novih darivatelja, a ukupno je prikupljeno 289 doza krvi.

Nedostatak liječnika specijalista dugogodišnji je problem u Hrvatskoj kojem ustanove u zdravstvu pokušavaju doskočiti na razne načine. Primjerice, na razini naše županije godinama postoje subvencije kamate na stambene kredite, zatim subvencije troškova stručnog usavršavanja i doškolovanja, pa čak i financiranje specijalizacija liječnicima od strane Zagrebačke županije.

No, proces je dug, a građani i dalje žele imati dostupnu zdravstvenu uslugu, posebice kada je riječ o specijalistima pedijatrije, čije su čekaonice i u Domu zdravlja u Velikoj Gorici prepune. Inače, velikogorička Ispostava doma zdravlja sada ima četiri preopterećene pedijatrijske ordinacije, a u njima tri doktorice rade kao umirovljenici od kojih jedna na pola radnog vremena.

Kako u travnju dolazi tek jedna nova pedijatrica sa specijalizacije, za očekivati je da sustav neće održati potrebnu zdravstvenu skrb najmlađih Velikogoričana, stoga je Grad preuzeo odgovornost i pripremio novi Program mjera osiguravanja specijalističke zdravstvene zaštite na području grada, a koji će se naći pred Gradskim vijećem na sjednici idući tjedan.

Gradske subvencije rada pedijatara iznosit će 1.200 eura neto mjesečno za puno radno vrijeme, a za nepuno radno vrijeme pedijatra subvencija će iznositi 600 eura. Ovo pravo moći će ostvariti postojeći i novi doktori medicine specijalisti pedijatrije koji rade u specijalističkim ordinacijama u sklopu Doma zdravlja u Velikoj Gorici te liječnici koji obavljanju privatnu praksu u pedijatrijskim ordinacijama u zakupu Doma zdravlja Velika Gorica.

– Ovo je iskorak kojim želimo osigurati kvalitetniju zdravstvenu skrb za naše najmlađe, a realnost je danas da bez ovakve potpore to u mnogim gradovima neće moći biti moguće. Vjerujemo da je potpora dovoljno poticajna da privučemo nove pedijatre, naročito iz Zagreba koji nam je toliko blizu, i da tako osiguramo kontinuitet dovoljnog broja – istaknuo je gradonačelnik Velike Gorice Krešimir Ačkar.

Prihvati li Gradsko vijeće ovaj prijedlog programa mjera, dat će priliku da naša djeca imaju adekvatnu zdravstvenu skrb i da se rasterete čekaonice postojećih pedijatara.

Dodajmo kako će pravo biti ostvarivo prijavom na Javni poziv, dok je optimalan broj za osiguravanje adekvatne zdravstvene zaštite u velikogoričkom Domu zdravlja – šest pedijatara.

Koliko su timovi Helikopterske hitne medicinske službe važna karika u pružanju pravovremene prve pomoći, pokazuju i najnoviji podaci o njihovim intervencijama. U deset mjeseci, koliko djeluje ovaj način hitne medicinske pomoći u Hrvatskoj, imali su ukupno 1.146 intervencija, pri čemu 69 primarnih, nešto više od tisuću sekundarnih i 69 međubolničkih. Velik broj intervencija odnosi se na jadranske baze Split i Rijeku, dok zagrebački timovi bilježe 108, a osječki 37 intervencija.

Foto: Helikopterska hitna medicinska služba

Najučestaliji razlog „dizanja“ helikopterske medicinske pomoći je zbrinjavanje osoba s bolestima srca, vitalno ugroženih osoba uslijed ozljeda i osoba s poremećajem svijesti, te srčani i moždani udar te traume.

Zagrebački tim stacioniran je u Velikoj Gorici, koja infrastrukturno ima odličnu poziciju budući da se na području grada nalazi sletna staza ZTC-a, s koje redovito helikopter prevozi bolesnike do zagrebačke bolnice Dubrava, koja jedina ima mogućnost slijetanja na helidrom i koja ima najobuhvatniji opseg pružanja medicinske obrade.

Foto: Helikopterska hitna medicinska služba

– Helikopter koji uzlijeće iz Velike Gorice je manjih dimenzija, no potpuno je opremljen svom medicinskom opremom kao jedinica intenzivne njege. Recimo, nakon dojave za hitnom pomoći zbog osobe koja je doživjela infarkt u Kravarskom, najbrže do KB Dubrava stići će helikopterom, odnosno duplo brže. Ključne su minute u takvim slučajevima – objasnila je ravnateljica Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu, Maja Grba-Bujević.

Foto: Privatni album Maje Grbe-Bujević

Na naše pitanje, koliko je helikopteru pristupačno sletjeti do bolesnika, Grba-Bujević ističe kako je jedna od ključnih prednosti ta, što je helikopter manjih dimenzija i bez problema može sletjeti u naseljeno područje, čak i u nečije dvorište. O “dizanju” helikoptera odluku donosi tim operatera pri broju 194, za koji Grba-Vujević ističe da jako dobro prepoznaje hitnost situacije, udaljenost zemaljske hitne pomoći i odlično procjenjuje po život opasnu situaciju, u kojoj je za spašavanje – helikopter najbrža opcija.

Foto: Helikopterska hitna medicinska služba

Dodajmo kako posadu Helikopterske hitne medicinske službe čini pilot i tehničko osoblje te liječnik i prvostupnik sestrinstva, odnosno magistar sestrinstva, koji su prošli i dodatnu obuku za rad u helikopteru, a trenutačno ovaj posao obavlja 100 djelatnika. Sustav je složen, ovisi o brzoj reakciji i stručnosti, te dobroj komunikaciji, a koji se u 10 mjeseci postojanja pokazao vrlo funkcionalnim.

Dobra vijest, koju je za Cityportal najavila ravnateljica, skorašnja je uspostava baze Helikopterske hitne medicinske službe pored ZTC-a. Zemljište je već osigurano a projekt je u fazi definiranja pri resornom ministarstvu.

– Jako me veseli realizacija ovog projekta jer će Velika Gorica po tome biti jedinstvena u Hrvatskoj, a naši pacijenti dobiti pravovremenu hitnu pomoć. Baza će biti suvremena, s modernim helidromom i svom infrastrukturom za obavljanje ovakve vrste medicinske pomoći. To ulijeva našim građanima sigurnost, jer i sami želimo na taj način biti zdravstveno zbrinuti – zaključila je naša sugovornica.

Liga protiv raka Zagrebačke županije i Veleučilište Velika Gorica, nakon uspješno održanog Dana mimoza u Velikoj Gorici, kreću s aktivnostima za daljnje unaprjeđenje svijesti o HPV-u i važnosti procijepljenosti.

Riječ je o panel raspravi na temu “Procijepljenost u Zagrebačkoj županiji i što možemo učiniti?” koja će na Veleučilištu biti održana 11. veljače, na Svjetski dan žena u znanosti te Svjetski dan bolesnika.

Na jednosatnoj panel raspravi sudjelovat će Neda Ferenčić Vrban, liječnica školske medicine i glavna tajnica Hrvatske lige protiv raka, Mateja Kopsa Sobota, liječnica školske i adolescentne medicine, Brankica Žugaj, ravnateljica Gimnazije Velika Gorica, Petra Vita Kasović, Nacionalna koordinatorica projekta “Budi mRAK”, te Sanja Kalambura, predsjednica Lige protiv raka Zagrebačke županije i prodekanica za znanost na Veleučilištu Velika Gorica.

–Ova panel rasprava predstavlja važan korak u obrazovanju zajednice te osiguravanju zdravije budućnosti za sve nas, jer je dokazano da je HPV uzročnik raka vrata maternice broj 1, a kroz ovakve aktivnosti želimo osvijestiti zajednicu o bolestima koje se mogu spriječiti cijepljenjem, dok ciljnu skupinu na ovu temu čine stručnjaci, učitelji, nastavnici, roditelji, i naravno – mladi – poručila je Kalambura.

Panel rasprava počinje u 19 sati.

Dodajmo da je prema podacima Međunarodne agencije za istraživanje raka, cijepljenje protiv HPV-a vrlo sigurno, osigurava zaštitu najmanje 10 godina, a dosad je cjepivo primilo više od 170 milijuna žena i djevojčica.