(Piše: Medicinski centar Gorica)  

Kad nekome čestitamo i želimo dobro, bilo povodom rođendana ili u novogodišnjoj poruci, najčešće poželimo – dobro zdravlje. Poznata misao „Sretan čovjek ima mnogo želja, a bolestan samo jednu“ najbolje sažima koliko nam je zdravlje važno. No, koliko naše svakodnevne navike zaista prate tu želju da živimo zdravije? 

Budući da smo zakoračili u blagdanski prosinac, razdoblje kada su češće upravo one navike koje srcu ne čine dobro – više alkohola, teža hrana, manje kretanja zbog hladnoće i manjka dnevnog svjetla – dobro je podsjetiti se da sve to postupno opterećuje krvne žile i srčani mišić.  

Upravo zato donosimo 7 ključnih savjeta za zdravo srce:

1. Prehrana i tjelesna težina

Prehrana izravno utječe na razinu masnoća u krvi, krvni tlak i stanje krvnih žila i kada se pravilna prehrana kombinira s održavanjem zdrave tjelesne mase, rizik od srčanih bolesti značajno se smanjuje. Prekomjerna tjelesna masa povećava rizik od visokog krvnog tlaka, dijabetesa i povišenih masnoća u krvi. Čak i mali gubitak tjelesne mase, od samo 5–10 %, može dovesti do vidljivog poboljšanja parametara koji su ključni za zdravlje srca. Fokus treba staviti na dugoročne, održive promjene, a ne na kratkotrajne dijete. 

Birajte hranu koja hrani srce, a to znači svakodnevno unosite obilje voća i povrća, posebice onog koje dokazano čuva zdravlje krvnih žila – primjerice bobičasto voće (borovnice, maline, jagode), agrumi (naranča, grejp) te povrće poput rajčice, špinata, brokule i cikle. U prehranu uključite i cjelovite žitarice poput zobenih pahuljica, integralne riže i kvinoje, kao i mahunarke koje pomažu snižavanju kolesterola (grah, leća, slanutak). Veliku korist donose i orašasti plodovi i sjemenke, posebice orasi, bademi, chia i lanene sjemenke, koje su bogate zdravim mastima. Ne zaboravite na ribu (posebno losos, skuša i sardine) te maslinovo i laneno ulje, koja doprinose zdravlju srca zahvaljujući omega-3 masnim kiselinama i antioksidansima. 

S druge strane, važno je smanjiti unos zasićenih i transmasnih kiselina, koje se najčešće nalaze u prženoj i jako masnoj hrani te industrijski procesiranim proizvodima. Izbjegavajte i suhomesnate proizvode  jer sadrže visoke količine soli, zasićenih masti i konzervansa koji negativno utječu na krvne žile i krvni tlak. Ograničite i konzumaciju pržene i procesirane hrane, pretjeranog unosa soli, kao i slatkih i gaziranih pića koja doprinose upalama i dodatnom opterećenju za srce. 

2. Spavajte dovoljno

Kvalitetan san smanjuje krvni tlak, regulira hormone gladi i stresa te smiruje otkucaje srca. Istraživanja pokazuju da osobe koje spavaju sedam sati dnevno imaju manje kalcija u arterijama, jednog od ranih znakova srčanih bolesti, u usporedbi s osobama koje spavaju premalo ili previše.  

U 2026. godini jedna od mudrih odluka može biti i „više knjiga, manje ekrana“. Čitanje knjige prije spavanja umiruje mozak i potiče stvaranje sporijih, opuštajućih moždanih valova, dok svjetlo ekrana remeti melatonin i otežava uspavljivanje. 

3. Upravljajte stresom

Stres je povećava lučenje adrenalina i kortizola, povisuje krvni tlak i ubrzava rad srca. U stresnoj situaciji, zastanite 1–2 minute i duboko udahnite, zatim procijenite je li situacija doista vrijedna uzrujavanja. Koristite tehnike opuštanja poput šetnje, joge, istezanje, meditacije, jer i samo 10 minuta dnevno može imati dugoročne koristi.  

4. Krećite se

Redovito kretanje smanjuje krvni tlak, podiže “dobar” HDL kolesterol jačajući srčani mišić. Za zdravlje srca preporučuje se 150 minuta umjerene aktivnosti tjedno (oko 30 minuta dnevno). To ne mora biti intenzivan trening – dovoljna je brza šetnja, lagano trčanje, vožnja bicikla ili kućna tjelovježba. I mnoge male navike čine razliku – izađite jednu tramvajsku stanicu ranije, parkirajte malo dalje, odaberite stepenice umjesto lifta. Svaki korak se računa. 

5. Odbacite cigarete i alkohol

U Hrvatskoj puši oko 25 % odrasle populacije – jedan od najviših udjela u EU. Nikotin i toksini oštećuju krvne žile, povisuju tlak i ubrzavaju otkucaje. Zato je odricanje od cigareta jedna od najboljih odluka koju možete donijeti za 2026. godinu. Već ste pokušali i teško je izdržati?  

Znanost pokazuje da je mozgu potreban 21 dan da počne usvajati novu naviku, pa tako i odbacivanje stare. To ne znači da će ovisnost nestati za tri tjedna, ali znači da će nova rutina postati mnogo lakša. Ako izdržite 21 dan – šanse za trajan prestanak značajno rastu. 

Što se tiče alkohola, Hrvatska je i dalje među zemljama s najvećom potrošnjom alkohola u Europskoj uniji.  

Prema podatcima Svjetske zdravstvene organizacije iz 2023. godine, prosječni odrasli stanovnik u Hrvatskoj popije oko 8,7 litara čistog alkohola godišnje. Ističemo “čistog”, primjerice, 1 litra piva s udjelom alkohola od 5 % sadrži oko 0,05 litara čistog alkohola. 

Alkohol povisuje krvni tlak, opterećuje srce i povećava rizik od aritmija, osobito kod dugotrajnog i učestalog konzumiranja. A kako nam je alkohol dio proslava, druženja i „opuštanja“, važno je podsjetiti da umjerenost doslovno spašava srce. 

6. Redovito kontrolirajte krvni tlak 

Hipertenzija, povišen krvni tlak, naziva se i „tihim ubojicom“ jer godinama ne daje simptome, a ozbiljno oštećuje krvne žile. Rano otkrivanje ključ je prevencije komplikacija poput infarkta i moždanog udara. 

7. Ne odgađajte preventivne preglede

Simptomi poput povišenog kolesterola, šećera ili tlaka često prolaze nezamijećeno sve dok ne nastane ozbiljan problem. Zato je važno redovito provjeravati stanje srca, osobito ako: 

• imate više od 40 godina,
  • imate kardiovaskularne bolesti u obitelji,
  • pušite,
  • imate hipertenziju, dijabetes ili povišene masnoće,
  • imate prekomjernu tjelesnu masu,
  • osjećate preskakanje srca, pritisak u prsima ili kronični umor. 

Medicinski centar Gorica nudi sve ključne kardiološke preglede i dijagnostičke pretrage – od EKG-a, ultrazvuka srca, Holtera i KMAT-a do specijalističkih i subspecijalističkih kardioloških pregleda – što omogućuje potpunu i pravovremenu procjenu zdravlja srca.  

U centru su dostupne i napredne kardiološko-radiološke dijagnostičke metode, poput MSCT koronarografije i Calcium scoringa (kalcijskog skora). 

MSCT koronarografija je neinvazivna, brza i sigurna metoda za procjenu stanja koronarnih arterija pomoću najsuvremenijeg CT uređaja koja se provodi po indikaciji kardiologa.  

Za razliku od klasične invazivne koronarografije, kod koje se kateter uvodi u krvne žile, ovaj pregled omogućuje da se bezbolno, brzo i sigurno prikaže stanje koronarnih arterija. Pretraga daje vrlo detaljne slike i otkriva postoji li suženje ili začepljenje krvnih žila koje opskrbljuju srce, što je ključno za pravovremeno liječenje i prevenciju srčanog udara. 

Calcium scoring služi kao probirna pretraga kojom se mjeri količina kalcija u stjenkama krvnih žila te omogućuje procjenu rizika od ateroskleroze, srčanog ili moždanog udara.  

Ako niste sigurni kakvo je stanje vašeg srca ili imate rizične čimbenike – preventivni kardiološki pregled najbolji je poklon koji možete dati sebi u prosincu kao i najbolja odluka za novu 2026. godinu. 

Kako se godina privodi kraju, skloni smo podvući crtu, zbrojiti sva dobra koja nam je godina za nama donijela, popisati sve loše što bi se u novoj dalo popraviti.  

Nerijetko, ako ne i gotovo redovito, svi odlučimo poraditi na zdravlju. Bolje se hraniti, kvalitetnije trošiti vrijeme, mijenjati loše navike i uvesti pokoju dobru pa ne iznenađuje da nam se na „to do“ listi za godinu koja slijedi često nađe i „početi vježbati“.  

Možda su nam motivi uglavnom vezani za fizički izgled (mršavije tijelo, definirani mišići, bolji odraz u ogledalu), ali ne bismo trebali zanemariti ni pozitivan utjecaj tjelovježbe na mentalno zdravlje. Osobe koje redovito vježbaju nerijetko će vam posvjedočiti kako osjećaju da imaju više energije, da su im koncentracija, pamćenje i san bolji.  

Redovito vježbanje ima pozitivan učinak na smanjenje anksioznosti, depresije, ADHD-a, oslobađa od stresa te stabilizira cjelokupno raspoloženje. Studije pokazuju da 30 minuta umjerenog vježbanja 3 do 5 puta tjedno može znatno poboljšati mentalno zdravlje te da 15 minuta trčanja ili sat vremena hodanja dnevno smanjuje rizik od velikog depresivnog poremećaja za 26 %. Promjene u mozgu potaknute vježbanjem uključuju stvaranje i rast novih neuroloških mreža, smanjenje upala i oslobađanje neurotransmitera koji utječu na poboljšanje raspoloženja (endorfin, dopamin, serotonin).  

Usmjeravanjem pažnje na disanje, na pravilno izvođenje vježbi, fokusiranje na položaj tijela, možete prekinuti kontinuirani ciklus briga koji vam prolaze mislima. Osobe starije od 18 godina trebale bi minimalno ostvariti 150 – 300 minuta aerobne tjelesne aktivnosti umjerenog intenziteta ili 75 – 150 minuta aerobne aktivnosti visokog intenziteta tjedno.  

Što se tiče vježbi snage za velike mišićne skupine, njih treba provoditi barem dva puta tjedno. Djeca i adolescenti (5 – 17 godina) bi trebali svakodnevno sudjelovati u tjelesnim aktivnostima, umjerenog do visokog intenziteta, minimalno 60 minuta dnevno, a mlađi od 5 godina minimalno 180 minuta provesti u aktivnoj igri. 

Tjelesna aktivnost pozitivno utječe i na krvožilni sustav budući da doprinosi snižavanju krvnog tlaka, sniženju masnoća i kolesterola, regulaciji razine šećera u krvi. Redovita tjelovježba smanjuje rizik pojave šećerne bolesti tipa 2.  

Ipak, kod kroničnih bolesnika svakako treba biti oprezan prilikom povećanja fizičke aktivnosti koje treba biti postupno te uz nadzor. Tjelesna neaktivnost jedan je od najznačajnijih rizika za srčanožilne bolesti, a njezin štetan utjecaj usporediv je s pušenjem.  

Plivanje i vožnja biciklom doprinose zdravlju krvožilnog sustava. Redovita tjelovježba može smanjiti rizik obolijevanja od raka pluća kod osoba koje su ranije pušile. Pokazalo se da dobra tjelesna forma može smanjiti rizik obolijevanja od raka pluća za do 77 % kod osoba koje su prestale pušiti. Također, redovita fizička aktivnost dovodi do smanjenja zaduhe, boljeg podnošenja napora, poboljšanja psihičkog stanja bolesnika i poboljšanja kvalitete života oboljelih od KOPB-a, kronične opstruktivne plućne bolesti.  

Tjelesna aktivnost blagotvorno djeluje i na kosti te na zdravlje zglobova. Fizička aktivnost bitan je element u prevenciji osteoporoze i prijeloma, a preporučene vježbe su aerobne s opterećenjem koje uključuju mišićne skupine u ritmičkim pokretima. Takve vježbe izazivaju kontrakcije mišića i naizmjenično djelovanje sile na kosti čime kost dobiva informaciju da se na tom mjestu se treba pojačati. Dobar izbor tjelovježbe kod osteoporoze su brzo hodanje, nordijsko hodanje, ples, penjanje… 

Kao i svaki početak, i ovaj može biti izazovan, ali potrebna je snaga volje i ustrajnost te strpljenje kako bi se zdrave životne navike inkorporirale u svakodnevnicu. Na početku nisu potrebne velike i drastične promjene u stilu života. Hodajte kad god je to moguće. Izađite jednu autobusnu satnicu ranije, parkirajte malo dalje, koristite stepenice umjesto lifta.  

Dokazano je kako su se osobe koje su hodale pet puta tjedno u prosjeku po 30 minuta dnevno, riješile boli u leđima što nije zanemariva činjenica budući da rezultati objavljeni u znanstvenom časopisu Lancet sugeriraju kako bol u donjem dijelu leđa pogađa više od polovice odraslih u razvijenim zemljama.  

Životna dob nikako ne bi smjela biti opravdanje za nevježbanje. Tjelesna aktivnost nužna je za očuvanje pokretljivosti, snage, ravnoteže. Starenje je prirodan proces, a činjenica da postoji više od 300 teorija starenja, dokazuje da je to ujedno i kompliciran proces povezan sa čitavim nizom fizioloških promjena.  

Neke od promjena su: gubitak mišićne mase (započinje već nakon 30. godine, a ubrzava nakon 60.) , gubitak koštane mase (kost se gubi pri brzini od oko 0,3 – 0,5 % godišnje nakon 40. godine starosti, a početkom menopauze gubitak kosti u žena se ubrzava kroz 5 – 7 godina na 3 – 5 % godišnje), smanjenje pokretljivosti zglobova, smanjenje ravnoteže i koordinacije pokreta (povećava se rizik od pada i ozljede) , povećanje tjelesne mase te usporavanje metabolizma.  

Vježbanjem se može blagotvorno utjecati na sve navedene procese. Važno je prilagoditi intenzitet vježbanja pojedincu, bez obzira na dob, u skladu s njegovim mogućnostima. 

Ma kakve odluke donijeli na kraju ove 2025. godine, zaposlenici Ljekarni Zagrebačke županije žele vam sretan i blagoslovljen Božić, te uspješnu i zdraviju Novu godinu!

(FOTO:mzss.hr)

Nakon više od 30 godina u Hrvatskoj je potvrđen izolirani slučaj gube, kronične zarazne bolesti koja se danas uspješno liječi, a epidemiološka je situacija pod kontrolom, izjavio je epidemiolog Bernard Kaić iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za 24sata. 

Iz Ministarstva zdravstva potvrđeno je da je riječ o stranom radniku iz Nepala koji već dvije godine živi u Hrvatskoj zajedno s obitelji, a bolest je pravodobno dijagnosticirana jer se pacijent prije desetak dana javio splitskoj epidemiološkoj službi.  

Guba je kronična zarazna bolest koju uzrokuje bakterija Mycobacterium leprae, a najčešće se prenosi kapljičnim putem. 

Naziva se i biblijska bolest jer ju prvi spominje Mojsije, kojemu se Jahve ukazao u plamtećem grmu. On je učinio da Mojsijeva ruka bude “bijela kao snijeg“.   

Naime, simptomi gube su karakteristične kožne promjene, lezije, odnosno blijede ili crvenkaste mrlje, čvorići i izbočine, gubitak osjeta na području mrlja, slabost mišića, oštećenje perifernih živaca i problemi s očima ili nosom, a mogu se pojaviti mjesecima pa i godinama nakon zaraze.   

U nekim državama poput Brazila i Indije i dalje je česta bolest, iako se u većini zemalja iskorijenila. 

Kolonije gubavaca ili leprozoriji u prošlosti su osnivani kako bi oboljeli mogli živjeti te bi se o njima brinulo.  

Kad je lijek za lepru pronađen 1982.godine, kolonije su zatvarane, a najpoznatije od njih bile su na otoku Culion na Filipinima, havajski Kalaupapa, Carville u SAD-u, meksički Zoquiapan i grčka Spinalonga na kojoj su zaraženi gubom živjeli od 1903. do 1957. Godine. 

U sklopu provedbe projekta „Mobilne ambulante“, Ministarstvo zdravstva nabavlja 33 vozila mobilnih ambulanti opće, odnosno obiteljske medicine za 25 domova zdravlja u Republici Hrvatskoj, a jedno vozilo mobilne ambulante osigurano je i za Dom zdravlja Zagrebačke županije.

U prostorijama Ministarstva zdravstva potpisan je tripartitni Sporazum koji je uz ministricu zdravstva Irenu Hrstić i ravnatelja Doma zdravlja Zagrebačke županije Večeslava Bergmana, potpisao zamjenik župana Ervin Kolarec.

Važnost mobilnih ambulanti za stanovnike u ruralnim područjima pokazat će se jednako uspješnim kao što je bilo uvođenje mobilne ljekarne u rujnu.

Sustav mobilnih ambulanti obuhvatit će gotovo 80% ruralnih, otočnih i teško dostupnih područja a riječ je timovima sastavljenima od liječnika, medicinskih sestara i vozača koji će obavljati osnovne preglede, propisivati terapije i recepte te kućne posjete pacijentima koji se zbog zdravstvenog stanja ne mogu samostalno kretati.

Završetak provedbe projekta predviđen je u roku od 14 mjeseci.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

U sklopu programa Interreg IPA CBC Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora, Dom zdravlja Mostar, kao vodeći partner, Zavod za hitnu medicinu Zagrebačke županije i Zavod za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore provode dvogodišnji projekt RACE 2 a osnovni cilj projekta je unaprijediti hitnu medicinsku službu standardizacijom i digitalizacijom procesa hitne pomoći, edukacijom djelatnika, nabavom vozila i opreme, kao i prevencijom kardiovaskularnih bolesti u partnerskim regijama.

U sklopu projekta, županijski Zavod organizirao je edukaciju za 15 dispečera u medicinskim prijavno-dojavnim jedinicama Doma zdravlja Mostar i Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore. Kroz predavanja, radionice i vježbe, polaznici edukacije stekli su uvid u organizaciju medicinske dispečerske službe u Republici Hrvatskoj.

Foto: Dražen Kopač

-Polaznici edukacije dobili su informacije o našem konceptu rada i trijaži hitnog medicinskog poziva. Kolege u Mostaru i Crnoj Gori nemaju centralne prijavno-dojavne jedinice, odnosno prijem hitnog poziva na jednom mjestu, a hoće li implementirati naš sustav ovisi o višim razinama – objasnio je Stjepan Petričević, koji je uz Igora Pelaića, voditelj edukacije. Inače, obojica su magistri sestrinstva zaposleni u Zavodu za hitnu medicinu Zagrebačke županije.

Četverodnevna edukacija, za dvije grupe polaznika, u trajanju od po 30 nastavnih sati, održana je u prostorijama Zavoda u Velikoj Gorici.

Foto: Dražen Kopač

Program je, uz ostalo, obuhvatio radionice fokusirane na komunikaciju preko sustava radio veza, vježbe u kojima su simulirane stvarne situacije s kojima se suočavaju medicinski dispečeri, vježbe održavanja života uz uporabu automatskog vanjskog defibrilatora kao i vježbe telefonskog navođenja u situacijama gušenja i prisutnosti stranog tijela u dišnim putevima.

Polaznici edukacije upoznati su i s postupcima u slučaju izvanrednih događaja te s radom medicinske prijavno-dojavne jedinice u slučaju velike nesreće, a dio znanja dobili su i neposrednim obilaskom Prijavno-dojavne jedinice Zavoda za hitnu medicinu Zagrebačke županije u Velikoj Gorici.

Foto: Dražen Kopač

-Vrijednost edukacije je u tome što smo hrvatska znanja i iskustva prenijeli na kolege iz Mostara i Crne Gore, a i mi smo naučili kako funkcioniraju njihovi organizacijski koncepti – ispričao je Petričević.

Dodajmo kako je u sklopu dosadašnje provedbe projekta RACE 2, županijski Zavod za hitnu medicinu dobio tri vozila za hitan prijevoz pacijenata, ukupne vrijednosti 270.000 eura, kao i komunikacijsku i računalnu opremu vrijednu 146.550 eura, a kojom je nadograđen postojeći komunikacijsko-računalni sustav.

Foto: Dražen Kopač

Također, redizajnirana je mrežna stranica Zavoda, www.hitna-zgz.hr, čime je pristup digitalnom sadržaju omogućen i osobama s vizualnim, slušnim, motoričkim i kognitivnim teškoćama.

U idućoj godini, u kojoj završava projekt, Zavod će organizirati devet javno-zdravstvenih akcija usmjerenih na prevenciju kardiovaskularnih bolesti.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.