Povežite se s nama

Vijesti

Uspješan pilot-projekt VG Čistoće: Reciklira se i 100% više nego prije!

VG Čistoća je u veljači pokrenula pilot-projekt, u kojem su otpad odvajali stanovnici iz gradskih četvrti Vladimir Nazor i Stari grad, njih 700 iz obiteljskih kuća i 700 iz zgrada. Rezultati govore da je porast odvajanja značajan, sve bliži europskim direktivama

Objavljeno

na

Kako bi prikupili sve informacije potrebne za uspostavu novog, cjelovitog i učinkovitog sustava prikupljanja i odvoza miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada te reciklabilnih vrsta otpada na području Grada Velike Gorice, u VG Čistoći su pokrenuli pilot-projekt koji je počeo u veljači. Potrebno je utvrditi odgovarajuće uvjete obavljanja javne usluge u kojoj je kriterij za obračun cijene zapremina spremnika za miješani komunalni otpad i broj pražnjenja tog spremnika u obračunskom razdoblju od jednog mjeseca, a sve s ciljem da se poveća ukupna količina odvojeno prikupljenog otpada te da se smanji količina miješanog komunalnog otpada koji se odlaže na odlagalište.

Kako bi do 2020. godine količine odvojeno prikupljenog otpada trebale doseći razinu od 50 posto ukupne količine proizvedenog otpada, VG Čistoća je u svoj pilot-projekt uključila 700 korisnika iz obiteljskih kuća te 700 korisnika iz stambenih zgrada. U ovom slučaju riječ je o kućama i zgradama smještenima u gradskim četvrtima “Vladimir Nazor” i “Stari grad”, a za potrebe pilot-projekta korisnici su opremljeni posudama za odvojeno prikupljanje otpada. Pa da ponovimo gradivo – žute su za plastični i metalni ambalažni otpad, plave za papir i karton, smeđe za odvajanje biootpada, a u zgradama su i spremnici za staklo.

Rezultati pilot-projekta kažu da je u prvih mjesec dana dostignuta razina od gotovo 35 posto odvojeno prikupljenog otpada od ukupne količine, što je porast razvrstavanja veći od 100 posto u odnosu na dosadašnje podatke koji su vrijedili za područje Velike Gorice. Brojke govore sljedeće; tijekom veljače je u sklopu pilot-projekta odvajanja “na kućnom pragu”, u što su uključene samo fizičke osobe, prikupljeno ukupno 49.720 kilograma otpada. Kad bismo išli raščlanjivati, 32.760 kilograma odnosi se na miješani komunalni otpad, a korisnog otpada bilo je 16.900 kilograma, za što postoje i detaljniji podaci. Tako znamo da u to spada 7400 kilograma biootpada, 4720 kilograma plastične i metalne ambalaže te 4840 kilograma papira.

Kako bi se dobila što kompletnija slika o količinama odvajanja otpada, od 1. ožujka do 30. travnja u provedbu pilot-projekta uključeni su i poslovni korisnici spomenutih četvrti. Miješani komunalni otpad (zeleni spremnik) odvozit će se dva puta mjesečno, jednako kao i plastična i metalna ambalaža (žuti spremnik), dok će se biorazgradivi komunalni (smeđi spremnik) otpad odvoziti četiri puta, a papir (plavi spremnik) jednom mjesečno.

– Obzirom na to da je za vrijeme trajanja pilot-projekta dinamika odvoza miješanog komunalnog otpada smanjena, korisnicima obiteljskih kuća ponuđena je mogućnost preuzimanja dodatnih besplatnih vreća za miješani komunalni otpad. Pokazalo se da potražnja tih dodatnih vreća nije znatno velika, što nam govori da bi novi sustav gospodarenja otpadom, odnosno odvojeno prikupljenog otpada mogao zaživjeti. Prema promatranome, vidi se napredak iz tjedna u tjedan, što znači da bi željena razina odvajanja otpada, odnosno prikupljanja korisnog otpada, mogla doseći 50 posto, što nam i nalaže EU direktiva – poručuju iz VG Čistoća i dodaju:

– Situacija kod odvajanja otpada, što se tiče zgrada, početkom provedbe pilot-projekta nije bila toliko obećavajuća kao što je to bilo kod obiteljskih kuća, obzirom na energetsku obnovu zgrada, no kako vrijeme odmiče, tako se i stanje poboljšava.

Istaknuto je i kako VG Čistoća zahvaljuje, odnosno pozdravlja zainteresiranost, trud i zalaganje korisnika za ovakav sustav odvajanja otpada “na kućnom pragu”. Povratne informacije kažu da su zadovoljni korisnici voljni i dalje odvojeno prikupljati otpad.

– Uz zajednička zalaganja, pravilnim odvajanjem otpada iskoristit ćemo korisne dijelove otpada, a ujedno smanjiti količine miješanog komunalnog otpada koje se trajno odlažu na odlagalište. Nastavimo se i dalje brinuti o našem okolišu, uz tri zlatna pravila recikliranja: reciklirajte sve što se može reciklirati, pazite što bacate u koju posudu i smanjite uporabu plastičnih vrećica – pozvali su iz VG Čistoće.

Vijesti

Betlehemsko svjetlo na Badnjak stiglo u Gradsku upravu

Izviđači Turopoljske udruge skauta “Tur” na Badnjak su tradicionalno donijeli Betlehemsko svjetlo u zgradu Grada Velike Gorice, gdje su ga predali gradonačelniku Krešimiru Ačkaru.

Objavljeno

na

Objavio/la

Betlehemsko svjetlo, simbol mira i nade, na sam Badnjak stiglo je u zgradu Gradske uprave u Velikoj Gorici. Donijeli su ga članovi Turopoljske udruge skauta “Tur”, koji su svjetlo uručili gradonačelniku Krešimiru Ačkaru i njegovim suradnicima, nastavljajući dugogodišnju tradiciju koja se u gradu njeguje uoči Božića. “Neka svjetlost Betlehemska bude stalno prisutna u ovoj zgradi i u vašim srcima, kako biste dobro vidjeli i prepoznali stvarne potrebe građana našeg grada i kako biste na njih odgovarali pravovremeno, vođeni argumentima, mogućnostima i logikom, no prije svega srcem”, poručili su skauti.

Riječ je o svjetlu koje svake godine u vrijeme došašća započinje svoje putovanje iz Betlehema, iz Bazilike Rođenja Isusova, a potom se širi diljem svijeta. Tradicija je započela 1986. godine u Austriji, a hrvatski izviđači donose Betlehemsko svjetlo u Hrvatsku već 33 godine zaredom, nakon središnjeg multikonfesionalnog slavlja u Austriji. Pokrovitelj ove inicijative u Hrvatskoj je predsjednik Hrvatskog sabora.

Nakon dolaska u zagrebačku katedralu, velikogorički izviđači prenijeli su svjetlo u svoj grad. Već na blagdan svete Lucije, zaštitnice Velike Gorice i Turopolja, svjetlo je doneseno na Lucijsko spravišće Plemenite opčine turopoljske, u Povorku svjetla te na večernju misu u župnoj crkvi Navještenja Blažene Djevice Marije. U danima koji su slijedili izviđači su Betlehemsko svjetlo dijelili župljanima diljem Velike Gorice i okolice, noseći poruku mira, ljubavi i brige za bližnje. Svjetlo je tako stiglo u više župnih zajednica na području grada, ali i u Ščitarjevo, Novo Čiče, Petrovinu Turopoljsku, Gradiće, Donju Lomnicu te Veliku Mlaku, gdje je doneseno na zornicu 23. prosinca. Iz udruge poručuju kako im je želja iduće godine svjetlo donijeti i u Mraclin, Buševec i Mičevec.

Nastavite čitati

HOTNEWS

VIDEO Božji dolazak k nama: Božićna poruka i blagoslov župnika Ivana Norberta Kopriveca

Objavljeno

na

Slavimo Kristov dolazak na svijet!

Trenutak neraskidive povezanosti neba i zemlje, neka nas ispuni zahvalnošću i mirom, neka nam bude podsjetnik da je maleno dijete u jaslama donijelo čistu ljubav među ljude.

Pogledajte i poslušajte riječ Božju župnika Crkve Navještenja Blažene Djevice Marije Ivana Norberta Kopriveca:

Nastavite čitati

CityLIGHTS

Andrejeva božićna čarolija – iz Ščitarjeva do kuće Djeda Božićnjaka!

Obitelj Gričar donosi zimsku bajku Arktičkog kruga

Objavljeno

na

(Foto: Privatni album obitelji Gričar)

U periodu godine kada su noći duge, dani kratki, a hladnoća nas drži u zagrijanim domovima, božićno vrijeme svakako je jedno od najtoplijih u godini. Kršćanski blagdan slavlja rođenja “malogaBoga” tijekom stoljeća je poprimio zapadnjačku tradiciju, a dobroćudni djed duge bijele brade i crvenog odijela s vrećom poklona na leđima – svima se uvukao pod kožu.

U potrazi za zimskom avanturom i domom “pravog” Djeda Božićnjaka bila je obitelj Gričar iz Ščitarjeva, a vrlo lako su turopoljsku blagu zimu zamijenili s Laponijom – domovinom omiljenog božićnog lika i temperaturama 40 stupnjeva ispod nule.

Podijelili su svoje dojmove i razuvjerili nas da krajnji sjever i nije tako nedostižan, da Rovaniemi, glavni grad finske Laponije, skriva nevjerojatne atrakcije, ali i da hladni Arktički krug nije tako nemilosrdan i grub.

Iako to nije putovanje s etiketom “čas posla”, izravni charter let avionom iz Zagreba traje samo 3 i pol sata. Gričari su imali opciju presjedanja u Frankfurtu, pa je put bio nešto duži. No, nakon slijetanja na snježno-bijelu pistu – samo se treba dobro “zabundati”…

-Dojam tamo je jako poseban, priroda je predivna, sve je puno tiše i puno mirnije nego kod nas. Jako je hladno, ali ugodno hladno, većinom po danu je -25, iako dana baš nema dugo, većinom su noći, a noći su jako duge. Najhladniji dan koji smo tamo doživjeli imao je temperaturu zraka -39! Ali, snijeg i hladnoća uopće ne smetaju zato što su baš dio tog posebnog ugođaja. U biti svi tamo dolaze radi sela Djeda Božićnjaka i naravno, da vide “onog pravog”  – kaže Andrej i priznaje kako mu je to bila velika želja još dok je bio mali.

-Ispunio sam si želju iako sam već prešao četrdesetu, a htio sam taj doživljaj priuštiti i svom sinu. Za njega je to bilo fenomenalno, a supruga je rekla da je to jedno od najboljih putovanja ikad, iako često putujemo na daleka putovanja, dva do tri puta godišnje. Njoj je to bilo baš onako wow i jedva čeka da se ponovno vratimo tamo, jer nismo uspjeli sve vidjeti. No, ono što smo vidjeli je fascinantno – Pošta Djeda Božićnjaka pred kojom su kolone do 50 metara, jer svi žele poslati razglednice svojim obiteljima, i to s posebnim pečatom od djeda. Iako pošta putuje na odredište od 2 do 3 tjedna, isplati se čekati kod pretinaca od svih država svijeta, pa tako i naše države, s natpisom Kroatija – prisjetio se Andrej.

 

Jedna od prepoznatljivih fenomena je polarna svjetlost, no kako nam je ispričao naš putoholičar, to je škakljiva stvar – treba ju uloviti!

-Dva puta smo je ganjali, nažalost nismo uspjeli vidjeti pravu polarnu svjetlost. Vidjeli smo nešto u obrisima, a fotografiju za uspomenu je slikao naš vodič dan prije nego što smo mi došli. Baš je bilo tmurno vrijeme i nažalost ne vidi se uvijek. To je jedan od razloga zašto bi se vratili opet. Možda uspijemo u trećem mjesecu kada ćemo ići u Reykjavik na Islandu, no Laponija nam je i dalje zemlja u koju bi se vratili. Ne samo zbog toga. Recimo, stanovnici Laponije Sammi su jako ljubazan narod, i ovako na cesti pozdravljaju, kao što se nekoć kod nas pozdravljalo, a i stvarno drže do čistoće i reda. Ceste se čiste i po noći i nema alkohola iza 10 sati, pogotovo ne u dućanu – ispričao je Andrej, a ono što ih je još fasciniralo je vožnja Haskijima.

-To je bilo mrak, meni je to bio najbolji dio! Imate raznih izleta, pa recimo možete birati vožnju sa sobovima, a mi smo imali laponsku utrku. Vozili smo naizmjence supruga i ja, a bilo je jako hladno, to je bio taj dan od –39 stupnjeva kada nam se i kosa smrzla. Bez obzira na toplu odjeću, grijače na rukama i nogama, stvarno je bilo jako hladno, priča Andrej i dodaje kako mrak pada jako rano, pa je noćna vožnja bila fenomenalna jer to dosad nisu imali priliku raditi u životu.

-Upravljaš saonicama koje vuče 5 do 7 haskija kojima ti upravljaš i imaš jednu oprugu za kočenje prije svakog zavoja! Ali nismo mi jedini na ruti, tako da treba držati razmak…Poslije toga smo se ugrijali uz vrući čaj, domaći kuhani rum i domaće slastice u iglu-kući. No, ipak, priča nam dalje Andrej, piće broj jedan je – Glogi.

-To je njihovo tradicionalno piće, porijeklom je u originalu iz Švedske i prodaje se na svakom ćošku. Jako je fin, a većinom je to crveno kuhano vino sa zvjezdicama i klinčićima, a dječja verzija je kuhani sok od jabuke s klinčićem i šećerom, i to je, priznaje Andrej, odlično za ugrijati se na 20 ili 30 stupnjeva u minusu.

Ali, glava atrakcija ipak je Djedica.

Iako je najpoznatiji zimi, Djed Božićnjak je u svom domu dostupan tijekom cijele godine, tako da je ovo putovanje na popisu svakog putoholičara “koji drži do sebe”. Jer, posjet pravom selu Djeda Božićnjaka, na čijem se ulazu čeka u dugačkom redu, čak više od sat i pol, nitko ne želi propustiti – svi žele sliku s Djedicom.

-Cijelo selo je stvarno mrak, svaka kućica nešto novo krije, poput kuće Djeda Mraza i kuće Bake Mraz, sve je puno ljudi i djece koja se igraju na svakom koraku. A također je i jako puno restorana s vrhunskom tradicionalnom hranom. Mi smo, uz prethodnu rezervaciju tjedan dana unaprijed, naručili soba u umaku sa pire krumpirom. Fenomenalno sporo kuhano meso kroz 12 sati i kod njih je to kao nama teletina – završio je priču ovaj svjetski putnik iz našeg susjedstva.

Putopis s potpisom obitelji Gričar odlična je ideja za putovanje, posebno sada, kada je u zraku božićna čarolija.

 

Inače, obitelj Gričar iz Ščitarjeva je već vidjela pola svijeta. Andrej je inače zapovjednik na velikoj super jahti koja plovi po cijelom svijetu, tako da ga u komadu nema doma 6 do 7 mjeseci. No, kad je “van dužnosti” ili uhvati malo lufta putuje sa suprugom Josipom i sinom Ianom. Tako da su bili na Karibima, Africi, Grčkoj, Turskoj, Španjolskoj, Kubi, Tajlandu, Kambođi, Dubaiju…U biti svaki slobodan trenutak idu na put. 

(Razgovarala: Gianna Kotroman)

Nastavite čitati

Vijesti

Važna obavijest za građane! Ovako VG Čistoća radi tijekom božićnih blagdana

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Šiljakovina.com

Zbog blagdanskog razdoblja dolazi do promjena u radnom vremenu VG Čistoće.

Danas, na Badnjak, 24. prosinca, uredi Uprave VG Čistoće i Korisnička služba bit će otvoreni do 11 sati, dok će blagajne raditi pola sata kraće, do 10:30 sati.

Reciklažna dvorišta u Velikoj Gorici i Mraclinskoj Dubravi za građane su otvoreni do 16 sati.

Nastavite čitati

Vijesti

Veliko priznanje za goričkog liječnika – dr. Nikola Ivan Leder dobio Povelju Hrvatske obrtničke komore

Poznati gorički radiolog nagrađen je za doprinos razvoju obrtništva i komorskog sustava na svečanoj Skupštini Obrtničke komore Zagreb.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Obrtnička komora Zagreb

Na svečanoj Skupštini Obrtničke komore Zagreb, održanoj u organizaciji Komore, povelju Hrvatske obrtničke komore za izniman doprinos razvoju obrtništva i komorskog sustava primio je i poznati velikogorički radiolog dr. Nikola Ivan Leder iz Medicinskog centra Velika Gorica.

Svečana Skupština Obrtničke komore Zagreb okupila je brojne predstavnike obrtničkog i stručnog svijeta, a središnji dio događanja bio je posvećen ljudima koji svojim radom čine temelj sustava, od obrazovanja do struke. Povelje, priznanja i zahvalnice dodijeljene su pojedincima i institucijama koji su, svatko u svom području, dali značajan doprinos razvoju obrtništva i jačanju komorskog sustava.

Svečanost je bila obilježena i dodjelom priznanja predsjednicima komisija majstorskih ispita, koji imaju ključnu ulogu u osiguravanju kvalitete majstorskih zvanja i prijenosu znanja na nove generacije. Upravo je ljudski faktor, kako je istaknuto na Skupštini, ono što daje stvarnu vrijednost cijelom sustavu.

Za dr. Ledera ovo priznanje dolazi u godini u kojoj je još jednom dodatno prepoznat i u svojoj matičnoj struci, s obzirom na to da je dobio i titulu “najdoktora” u kategoriji najboljih radiologa u 2025.

Nastavite čitati

Reporter 456 - 18.12.2025.

Facebook

Izdvojeno