Moja županija
Uskrsni običaji zagrebačke okolice. Donosimo i nekoliko tradicionalnih recepata…
Uz malo dobre volje i kvalitetnih domaćih namirnica, i vi možete pripremiti neko od tipičnih uskrsnih jela iz Zagrebačke županije…
Uskrs znači proslavu najvećeg kršćanskog blagdana, no ujedno i proslavu dolaska proljeća i novog početka. A u krajevima gdje se još uvijek živi od zemlje i brižno njeguje tradicija, Uskrs je prava riznica narodne baštine. U koji god dio zagrebačke okolice zavirili u ovo svečano vrijeme, možete biti sigurni da će vas dočekati radost i obilje, ali na skroman i autentičan način.
Uz čitav Veliki tjedan vežu se brojni narodni običaji. Na Cvjetnu nedjelju u crkvu nose maslinove grančice. No po selima oko Zagreba nekad su se na posvećivanje nosile grančice drijenka, vrbe ili imele koje bi se potom stavljale na kuću da je štite štite od nevremena. Na Veliki četvrtak počelo bi vazmeno trodnevlje i prestali bi svi radovi u polju. Vjeruje se također da onaj tko na Veliki četvrtak jede svježe povrće i salatu unosi u sebe snagu proljeća. U nekim se krajevima vjerovalo da će se u tom slučaju cijele godine imati dovoljno blagostanja i novca. U mnogim krajevima se na Veliki četvrtak vodi pripisivala čarobna i ljekovita moć. Vjerovalo se da će osoba koja se umije u trenutku kada se zavezuju zvona na Veliki četvrtak biti lijepa te da može otkloniti probleme s kožom.
Iako je cijeli tjedan bio posvećen pripremama za dolazak Uskrsa, vrhunac je bila Velika subota. Domaćice bi tad zgotovile sva prigodna jela, a košarica s hranom nosila se na blagoslov. Navečer su se vjernici okupljali na vazmenom bdjenju, a u nekim mjestima palio se prigodni krijes zvan vuzmica.
Na Uskrs se cijela obitelj okuplja oko stola za svečani ručak. Na trpezi posebno mjesto zauzima uskrsni kruh, često u obliku pletenice s jajima. Uz obaveznu juhu, tu su još šunka, hren, mladi luk i rotkvice, grah salata, kolači kao što su makovnjača, orehnjača ili kuglof. Uskrs je nezamisliv bez pisanica, jaja bojanih na starinski način – ljuskama od luka, ciklom, koprivom i drugim priručnim prirodnim sredstvima. Osim toga, pisanice su se dodatno ukrašavale voskom, tkaninom, perlicama, raznim uzoracima cvijeća ili lišća i sličnim kreativnim tehnikama.
Uz malo dobre volje i kvalitetnih domaćih namirnica, i vi možete pripremiti neko od tipičnih uskrsnih jela iz Zagrebačke županije.
Foto: TZZŽ
PINCA
Recept za svoju verziju nezaobilaznog slatkog kruha podijelila je vrhunska slastičarka, inače Samoborka, Petra Jelenić.
Sastojci (za dvije pince):
Tijesto:
250 g glatkog brašna tip 550 250 g Manitoba brašna 40 g svježeg kvasca 100 ml mlakog mlijeka 10 g soli 2 jaja 2 žumanjka 75 g šećera 50 g meda 1 mahuna vanilije (srž) fino naribana korica 2 limuna fino naribana korica 1 naranče 1 žlica ružine vodice 1 žlica ruma 50 g maslaca sobne temperature 50 g svinjske masti sobne temperature
Premaz:
1 jaje krupni šećer
Sve namirnice moraju biti sobne temperature. Kvasac otopiti u 100 ml mlijeka, dodati malo brašna (2 do 3 žlice od ukupne količine) i žličicu šećera. U ostatak brašna dodati uzašli kvas i sve ostale sastojke. Izraditi u glatku smjesu. Miješati tijesto dok se ne odvoji od stijenki posude. Ako je tvrdo, dodati još malo mlijeka. Dobro izrađeno tijesto ostaviti oko jedan sat na toplome da se diže i udvostruči. Dignuto tijesto potom premijesiti te pustiti da se još jednom diže. Podijeliti tijesto na dva dijela, oblikovati pince, odnosno loptice i staviti ih na toplo da se dignu 2/3, oko 20 minuta. Pince premazati razmućenim jajetom i posuti krupnim šećerom. Zarezati škarama ili nožem na tri mjesta i staviti ih peći u pećnicu na 160 ˚C oko 30 minuta. Ako prebrzo dobiju boju, a još su sirove (probajte štapićem) pokrijte ih aluminijskom folijom. Pince su pečene kada štapić ostane suh.
ORAHNJAČA/MAKOVNJAČA Tradicionalni desert prisutan u mnogim svečanim prigodama rado je viđen i na uskrsnom stolu.
Sastojci:
Tijesto:
1 kg brašna
40 g kvasca
150 g maslaca
1 jaje
400 ml mlijeka
½korice limuna
1 prstohvat soli
100 g šećera
2 žumanjka za premaz
Nadjev:
60 g suhih grožđica
100 ml ruma
600 g mljevenog maka/oraha
600 ml mlijeka
220 g šećera
Grožđice prelijemo rumom i ostavimo da se namaču, a u posudu stavimo šećer, dodamo suhi kvasac, ulijemo mlijeko, promiješamo i stavimo na stranu, 20 minuta, da se napravi pjenica. U posudu miksera za tijesto stavimo brašno, ulijemo pjenicu, naribamo polovicu limunove kore, dodamo dva žumanjka, šećer, prstohvat soli, rastopljeni maslac, ulijemo mlijeko i izradimo jednolično tijesto. U uljem premazanu zdjelu premjestimo dobiveno tijesto, prekrijemo ga kuhinjskom krpom i ostavimo na toplom, jedan sat, da se tijesto digne. Za to vrijeme u lonac iznad vatre ulijemo mlijeko, dodamo šećer, a kad zavrije dodamo natopljene grožđice, mljeveni mak ili orah i miješajući kuhamo 1-2 minute na laganoj vatri da se sastojci prožmu. Dignuto tijesto premjestimo na pobrašnjenu dasku, još ga malo pobrašnimo i izvaljamo u izduženi četvrtast oblik, na debljinu od oko jedan i pol centimetar. Zatim tijesto prerežemo po širini, obje polovice nadjenemo mješavinom od maka, strane tijesta prema kojima ćemo tijesto savijati premažemo umućenim jajetom, i tijesto savijemo. Dobivene savijače premjestimo u posudu za pečenje, prekrijemo ih kuhinjskom krpom i ostavimo na toplom 20-ak minuta, da se tijesto još jednom digne. Potom savijače premažemo umućenim žumanjkom i stavimo ih peći u pećnicu zagrijanu na 175 °C, 50-ak minuta. Gotovu makovnjaču izvadimo iz kalupa i stavimo je na rešetku da se ohladi prije rezanja.
ŠUNKA U KRUHU
Kuhana šunka, kraljica uskrsnog doručka, neodoljiva je umotana u mirisni domaći kruh.
Sastojci:
oko 1,5 kg kuhane šunke
750 g brašna za dizana tijesta
sol
200 ml mlijeka
1 žlica šećera
1 svježi kvasac
50 ml otopljenog maslaca
Kuhanu šunku ohladite, ocijedite i dobro osušite. Pomiješajte brašno i sol te napravite udubinu u sredini. Kvasac rastopite u mlakom mlijeku sa šećerom. Ulijte tu smjesu u brašno, pokrijte i ostavite kratko da kvasac naraste, a zatim ulijte i rastopljeni maslac te malo po malo mlaku vode, oko 250 ml. Umijesite rukama tijesto. Ostavite tijesto na toplom da se udvostruči pa ga premijesite. Zatim tijesto razvaljajte u oblik pravokutnika dovoljno velikog da u njega umotate šunku. Stavite šunku na tijesto i umotajte je sa svih strana tijestom. Ako treba, spojeve malo navlažite vodom. Ostavite još pola sata da tijesto opet naraste. Zagrijte pećnicu na 220 °C, zajedno s posudom u kojoj ćete peći kruh. Stavite štrucu u posudu pa poklopite i pecite 40-50 minuta. Izvadite štrucu, premažite je kistom namočenim u vodu, pa bez poklopca pecite još 15-20 minuta na 200 °C, po potrebi premazujući vodom. Nakon što je izvadite iz pećnice, šunku u kruhu ostavite da se ohladi.
DOMAĆI UMAK OD HRENA
Uskrsnoj šunki najbolja je pratnja umak od hrena – priprema je jednostavna, pa umjesto kupovnog radije poslužite domaću verziju. Sve što vam treba od sastojaka je jedan korijen svježeg hrena, kiselo vrhnje, sol i papar te malo jabučnog octa ili limunovog soka.
Hren ogulite i naribajte na na sitno. Pomiješajte ga s oko 100-200 ml masnijeg kiselog vrhnja, ovisno o željenoj gustoći i ljutini. Dodajte sol, papar i žličicu do dvije octa ili limuna. Promiješajte, dobro ohladite i poslužite uz šunku i ostale uskrsne delicije.
Moja županija
NATJEČAJ RuralFoto: Osvoji 500 eura fotografijom doživljaja, ritma i tradicije hrvatskog sela!
RuralFoto traje od 21. lipnja do 23. rujna.
Agroklub, uz potporu Društva agrarnih novinara Hrvatske, od 21. lipnja do 23. rujna poziva sve zaljubljenike u fotografiju, amatere i profesionalce da uhvate i podijele najbolje kadrove iz poljoprivrede u sklopu foto natječaja RuralFoto, u četiri natjecateljske kategorije:
- životinje
- priroda
- selo
- proizvodnja hrane
Od pastirskih pasa do mirnih rijeka, od sjetve i berbe do seoskih proslava traže se zanimljive i snažne slike koje slave život na selu.
Foto: Sanjin Vrbanus
Fotografirati možete iz zemlje i iz zraka, uključite sjetvu, berbu ili žetvu, mužnju ili preradu hrane kao i sve druge aktivnosti koje opisuju ruralni prostor, jer hrvatsko selo nije samo prostor ono je doživljaj, ritam, tradicija i prizor koji se fotografijom može izvrsno opisati.
Nominirana fotografija uz opis i hashtag #RuralFoto te hashtag teme: #životinje, #priroda, #selo i #proizvodnja treba biti postavljena na KLUB, društvenu mrežu Agrokluba tijekom razdoblja nominacija od 21. lipnja do 23. rujna 2025. godine.
Foto: Sanjin Vrbanus
Sudjelovati mogu punoljetni korisnici iz Hrvatske, Srbije i Bosne i Hercegovine, uz mogućnost nominacije po jedne fotografije u svakoj kategoriji, ukupno najviše četiri po autoru.
Stručni žiri bira po 10 finalista iz svake kategorije. Potom sami autori fotografija glasaju među sobom i biraju pobjednike.
Pobjednici u svakoj od četiri kategorije osvajaju novčanu nagradu od 500 eura, a fotografija s najviše lajkova publike osvaja posebnu nagradu sponzora.
Najbolje fotografije bit će predstavljene na svečanoj izložbi i proglašenju pobjednika 3. listopada 2025. na konferenciji AgroRocks u Osijeku koja okuplja najvažnije aktere ruralnog razvoja u regiji.
Moja županija
ŽUPANIJA „Vaš domaćin“ – 20 naših iznajmljivača ponosno nose novu oznaku
Oznaka nositeljima donosi brojne prednosti, omogućuje im dodatnu vidljivost među privatnim iznajmljivačima ali i privlači goste.
Direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije Ivana Alilović, u prostorijama velikogoričke Turističke zajednice, uručila je 20 oznaka „Vaš domaćin / Local Host“ iznajmljivačima s područja županije.
Ova oznaka nositeljima donosi brojne prednosti, omogućuje im dodatnu vidljivost među privatnim iznajmljivačima te privlači goste u potrazi za autentičnim i gostoljubivim iskustvom.
Domaćini koji ispunjavaju posebno propisane uvjete dodijeljene su posebne oznake u obliku pločice za isticanje na ulazu u smještajni objekt. Dobitnici ove posebne oznake su smještajni objekti s područja Jastrebarskog, Marije Gorice, Pisarovine, Pokupskog, Samobora, Svete Nedelje, Velike Gorice, Svetog Ivana Zeline i Žumberka.
–U strukturi smještajnih kapaciteta Zagrebačke županije prevladava upravo domaći, privatni smještaj, koji čini okosnicu naše turističke ponude. Pozdravljam inicijativu da kroz oznaku ‘Vaš domaćin’, Hrvatska turistička zajednica i Ministarstvo turizma i sporta, žele dodatno istaknuti one iznajmljivače koji svojom autentičnošću, predanošću i gostoljubivošću doprinose stvaranju prepoznatljivog identiteta destinacije. Ova oznaka nije samo simbol kvalitete, već i poticaj daljnjem razvoju i profesionalizaciji turističke usluge na lokalnoj razini. Vjerujem da upravo ovakvi iskoraci podižu standarde, jačaju konkurentnost i doprinose razvoju turizma u Zagrebačkoj županiji – objasnila je Alilović.
Dodjeli oznaka prisustvovale su i direktori lokalnih turističkih zajednica, Petra Masnec iz Turističke zajednice grada Jastrebarskog, Maja Toth Bušljeta iz Turističke zajednice grada Velike Gorice, Marinka Zubčić Mubrin iz Turističke zajednice Grada Svetog Ivana Zeline, Vladimir Šinko iz Turističke zajednice područja Savsko-sutlanska dolina i brigi i Ivanka Rogić iz Turističke zajednice općine Pisarovina.
Gosti traže autentičnost, gostoljubivost, povjerenje i odgovornost
Spoj autentičnosti, gostoljubivosti, povjerenja i odgovornosti postaje sve važniji kriterij pri odabiru smještaja suvremenih putnika, a upravo su to vrijednosti koje ističu našu turističku ponudu. Boravak u objektima označenima oznakom „Vaš domaćin“, odnosno „Local host“ jamči osoban pristup i bogato lokalno iskustvo – domaćin goste dočekuje s toplinom i pažnjom, dijeli priče i preporuke o svom kraju, otkriva manje poznate atrakcije te se brine da se svaki gost osjeća ugodno i opušteno, kao da je kod kuće, poručuju na stranicama Hrvatske turističke zajednice.
Inače, oznaka „Vaš domaćin“ projekt je koji je predstavljen u svibnju ove godine, a provodi ga Hrvatska turistička zajednica u suradnji s Ministarstvom turizma i sporta. Dodjeljuje se s ciljem poticanja ponude autentičnog i kvalitetnog smještaja uz prisutnost tradicionalne hrvatske gostoljubivosti domaćina kao posebnog turističkog iskustva.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom
HOTNEWS
ZELINA Najdugovječnije vatrogasno društvo u županiji proslavilo veliki jublej
Tisuću sati godišnje dobrovoljnog rada za sigurnost zajednice.
DVD Sveti Ivan Zelina obilježio je 150. obljetnicu rada i postojanja. Svečanost povodom jubileja okupila je brojne generacije Zelinčana, od kojih su mnogi bili ili još uvijek jesu članovi najstarijeg vatrogasnog društva u Zagrebačkoj županiji.
– Danas, kada stojimo na pragu ovog velikog jubileja možemo istovremeno osjetiti ponos i zahvalnost. Stoljeće i pol – koliko je to samo intervencija i ugašenih požara, koliko umornih ruku i neprospavanih noći, koliko strepnje za tuđe i vlastite živote? Zato smo u čast ove obljetnice izradili vizualni identitet u čijem je središtu vatrogasna kaciga – simbol koji premošćuje vrijeme – poručio je predsjednik društva Janko Houška.
Foto: Zagrebačka županija
Zahvaljujući Županiji sva društva danas raspolažu najmodernijom vatrogasnom opremom.
– Ispred gradske Vatrogasne zajednice i svih 26 društava koja ju čine, te više od 2.500 vatrogasaca, želim vam puno uspjeha u daljnjem radu, jer ono što vi predstavljate za Zajednicu i za hrvatsko vatrogastvo je neprocjenjivo. Užitak je biti predsjednik – istaknuo je Zoran Fučkan, predsjednik Vatrogasne zajednice Svetog Ivana Zeline.
Foto: Zagrebačka županija
Na velikom doprinosu vatrogastvu Zagrebačke županije vatrogascima je zahvalio predsjednik županijske Vatrogasne zajednice Slavko Povrlišek.
– Neizmjerna vam hvala za sve što činite. Hvala vašim obiteljima koje vas s intervencija dočekuju sa strepnjom, hvala za svaku minutu utrošenu u spašavanje kao i na doprinosu vatrogastvu na dislokacijama tijekom ljetne sezone – rekao je Povrlišek.
Foto: Zagrebačka županija
Župan Stjepan Kožić, koji je i sam Zelinčanin, podsjetio je kako nije rijedak slučaj da su u zelinskim obiteljima svi članovi vatrogasci, kao i da je za vatrogastvo Županija povećala proračunska izdvajanja, na 1,3 milijuna eura.
– Čestitam vam na odabiru ovog plemenitog zanimanja, koje nije za svakoga, već samo za najhrabrije. Zagrebačka županija ima veliku vatrogasnu obitelj s 20 tisuća vatrogasaca i 254 dobrovoljna vatrogasna društva, od kojih je DVD Sveti Ivan Zelina najdugovječnije. Za našu županiju je vatrogastvo puno više od same djelatnosti, ono je dio našeg identiteta i dio obiteljskog nasljeđa – naglasio je župan.
Foto: Zagrebačka županija
Ponos i okosnica svakog mjesta su vatrogasci, naglasila je gradonačelnica Eva Jendriš Škrljak.
– Osim primarne djelatnosti, vatrogasci su aktivni i u humanitarnim te drugim aktivnostima zajednice, a više od 1000 sati dobrovoljnog rada tijekom godine pokazuje njihov status u društvu. Kada bi svi mi dali toliko sati dobrovoljnog rada u godini dana, gdje bi nam bio kraj? – istaknula je gradonačelnica.
Foto: Zagrebačka županija
Dodajmo kako je povodom velikog jubileja DVD Sveti Ivan Zelina predstavio i monografiju o svojoj povijesti.
– Ovaj plamen hrabrosti koji su naši osnivači zapalili prije 150 godina, nosili su brojni članovi društva koji su obnašali najodgovornije dužnosti. Svi oni su pristupili ovom pozivu prvenstveno iz ljubavi da se pomogne bližnjemu i svaki od njih dao je svoj neprocjenjiv doprinos – zaključio je autor Igor Zrinski.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom
HOTNEWS
FOTO Kroz Buševsku štruklijadu prošlo 4 tisuće štrukli! Traži se tanjur više, pomama i za gibanicama
Domaćice danas odlučile reći NE kuhanju ručka, veliki šator “dupkom” je pun, a štrukle degustirao i gradonačelnik Ačkar
Za Buševsku štruklijadu možemo slobodno reći da je prerasla u jednu od prepoznatljivih gastro manifestacija Zagrebačke županije, jer kroz osam godina održavanja, članice Društva žena Buševec uspjele su turopoljske štrukle promovirati kao naš autohtoni, domaći proizvod Velike Gorice i okolice.
Trg seljačke sloge u Buševcu, u sklopu proslave Ivanja, već je od podneva bio prepun posjetitelja koji su htjeli probati našu deliciju, ali i doći na ručak, budući da su Buševčice pripremile i kotlovinu, roštilj i fini domaći gulaš.
Foto: Marija Vrbanus/Cityportal
– Ove godine prijavilo se 6 ekipa koje pripremaju štrukle po starinskim receptima, i to na licu mjesta. Sve se radi “od početka”, zamijesi se tijesto, formiraju punjeni štrukli i kuhaju se pod budnim okom stručnog žirija. Ak’ vam velim da danas bude pripremljeno 4 tisuće štrukli, onda znate kakva je potražnja. Jedan dio spremamo mi žene za goste a ostatak natjecateljice, a tu je i naša Ivana Belošević, koja je i u žiriju, pa ak’ “sfali’ – ona “trkne” doma i nitko ne bude otišel gladan – poručila je Lidija Rožić, predsjednica Društva žena Buševec.
Inače, manifestacija ima veliku podršku i Grada Velike Gorice i Zagrebačke županije, a čini se da su danas domaćice odlučile reći NE kuhanju ručka, jer prema Lidijinim riječima, veliki šator “dupkom” je pun!
Foto: Marija Vrbanus/Cityportal
No osim slanih štrukli i mesne ponude, domaćice tijekom cijeloga dana donose i gibanice na ocjenjivanje. S orahom, makom ili sirom – sasvim je svejedno, jer će žiri na koncu nagraditi onu koja je okusom i teksturom – najfinija.
Okusiti domaće delicije nije propustio ni gradonačelnik Krešimir Ačkar, koji nam je otkrio da je u mlađim danima radije birao gibanicu, no kako kaže, s godinama su mu omiljeni postali – štrukli!
– Godinama dolazim na štruklijadu jer sve udruge u Buševcu zaista odrađuju vrhunski posao, poput Društva žena na čelu s Lidijom, zahvaljujući kojem je Velika Gorica i Turopolje prepoznatljivo po bogatom društvenom životu, manifestacijama koje nas oduševljavaju i čuvanju običaja i tradicije što čini naš identitet. Drago mi je ovdje vidjeti veliku gužvu, koja je pozitivna, jer se ljudi dolaze družiti, dolaze upoznati domaću hranu pripremljenu ovoga časa i to je doprinos vrijednih članica udruga u promicanju domaće hrane – rekao je gradonačelnik.
Foto: Marija Vrbanus/Cityportal
Inače, ove godine su najbolje štrukle pripremile članice Društva žena Kuče, koje su prvi put na Štruklijadi, dok je drugu godinu za redom najbolju gibanicu ispekla Valentina Špoljarić.
Na višestruku ulogu ovakvih manifestacija u našoj svakodnevici podsjetila je Ivana Alilović, direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije.
– Trendovi su se promijenili, što vidimo po odabiru turista kojima pažnju sve više plijene mjesta koja ističu svoju autentičnu gastronomiju. Ova Štruklijada je pravi primjer povezivanja lokalne zajednice i domaće pripremljenih proizvoda ali i promicanja ideje mladima da je važno jesti domaće i hranjivo, i tu Zagrebačka županija i Turistička zajednica Zagrebačke županije jako rade na tome da gastronomiju stave u fokus domaćih i stranih turista. Upravo ova i mnoge druge gastro manifestacije daju nam snažan zamašnjak u tome – istaknula je Alilović.
Podsjetimo kako se tijekom godine na području županije odvija 300-tinjak manifestacija, a njih 36 Županija ove godine podržava s 200 tisuća eura. Također, Buševska štruklijada nedavno je dobila nagradu Turističke zajednice Zagrebačke županije u kategoriji promicanja eno-gastro turizma.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom
FOTO galerija:
Moja županija
30. SUSRETI Pikado, šah, uže – ništa lakše za naše umirovljenike
Sportski susreti u Pušći okupili su oko 1.100 umirovljenika
Održan je jubilarni 30. susret umirovljenika Zagrebačke županije. U sklopu dvodnevnog događanja u subotu su u Pušći održani sportski susreti dok su u nedjelju održani susreti pjevačkih zborova umirovljenika.
Za Zajednicu umirovljenika Županija je osigurala 165 tisuća eura, podsjetio je zamjenik župana Damir Tomljenović.
Foto: Zagrebačka županija
–Zahvaljujem se organizatorima jer nije lako organizirati susret s ovolikim brojem sudionika. Drago mi je da se svake godine okupite u velikom broju, a mi u Zagrebačkoj županiji svake godine osiguravamo sve veća sredstva za vaše potrebe. U biti mi vama ne dajemo ta sredstva – već vraćamo. Vraćamo vam sve ono što ste vi gradili kroz svoj radni vijek – poručio je Tomljenović i „zaradio“ gromoglasan pljesak okupljenih umirovljenika koji su se došli dobro zabaviti i pokazati da su još uvijek aktivni i vitalni.
Naime, sportski susreti okupili su oko 1.100 umirovljenika koji su se natjecali u povlačenju užeta, šahu, pikadu i belotu.
Foto: Zagrebačka županija
–Sportski susreti imaju 6 disciplina a sudjeluje čak 160 ekipa. Ovo je događanje koje umirovljenici čekaju cijele godine jer pokazuju svoja umijeća i vještine, i svi žele pobijediti! Uvijek im u pozdravnom govoru poručim da nema ljutnje ako ne osvoje pehar, jer ne mogu svi biti pobjednici, no najvažnije je druženje i zabava – rekao je predsjednik Zajednice udruga umirovljenika Josip Jakopač.
Foto: Zagrebačka županija
A sudeći po fotografijama, naši umirovljenici se zaista znaju i zabavljati i imaju natjecateljski duh!
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom
FOTO/Zagrebačka županija:
-
HOTNEWSprije 2 danaTržnica seli na novu lokaciju – kreće rekonstrukcija nadstrešnice
-
Sportprije 6 danaGoričani prema Poljudu?! Banić na čekanju, a u Splitu žele još dvojicu…
-
Kulturaprije 5 danaFOTO Čičko Ivanje po 20. put – pozornica spojila folklor nekoliko naroda
-
Sportprije 4 danaGorica je krenula: Stigli novi golman i napadač, traži se još desetak igrača!