Povežite se s nama

Moja županija

Uskrsni običaji zagrebačke okolice. Donosimo i nekoliko tradicionalnih recepata…

Uz malo dobre volje i kvalitetnih domaćih namirnica, i vi možete pripremiti neko od tipičnih uskrsnih jela iz Zagrebačke županije…

Objavljeno

na

Uskrs znači proslavu najvećeg kršćanskog blagdana, no ujedno i proslavu dolaska proljeća i novog početka. A u krajevima gdje se još uvijek živi od zemlje i brižno njeguje tradicija, Uskrs je prava riznica narodne baštine. U koji god dio zagrebačke okolice zavirili u ovo svečano vrijeme, možete biti sigurni da će vas dočekati radost i obilje, ali na skroman i autentičan način.

Uz čitav Veliki tjedan vežu se brojni narodni običaji. Na Cvjetnu nedjelju u crkvu nose maslinove grančice. No po selima oko Zagreba nekad su se na posvećivanje nosile grančice drijenka, vrbe ili imele koje bi se potom stavljale na kuću da je štite štite od nevremena. Na Veliki četvrtak počelo bi vazmeno trodnevlje i prestali bi svi radovi u polju. Vjeruje se također da onaj tko na Veliki četvrtak jede svježe povrće i salatu unosi u sebe snagu proljeća. U nekim se krajevima vjerovalo da će se u tom slučaju cijele godine imati dovoljno blagostanja i novca. U mnogim krajevima se na Veliki četvrtak vodi pripisivala čarobna i ljekovita moć. Vjerovalo se da će osoba koja se umije u trenutku kada se zavezuju zvona na Veliki četvrtak biti lijepa te da može otkloniti probleme s kožom.

Iako je cijeli tjedan bio posvećen pripremama za dolazak Uskrsa, vrhunac je bila Velika subota. Domaćice bi tad zgotovile sva prigodna jela, a košarica s hranom nosila se na blagoslov. Navečer su se vjernici okupljali na vazmenom bdjenju, a u nekim mjestima palio se prigodni krijes zvan vuzmica.

Na Uskrs se cijela obitelj okuplja oko stola za svečani ručak. Na trpezi posebno mjesto zauzima uskrsni kruh, često u obliku pletenice s jajima. Uz obaveznu juhu, tu su još šunka, hren, mladi luk i rotkvice, grah salata, kolači kao što su makovnjača, orehnjača ili kuglof. Uskrs je nezamisliv bez pisanica, jaja bojanih na starinski način – ljuskama od luka, ciklom, koprivom i drugim priručnim prirodnim sredstvima. Osim toga, pisanice su se dodatno ukrašavale voskom, tkaninom, perlicama, raznim uzoracima cvijeća ili lišća i sličnim kreativnim tehnikama.

Uz malo dobre volje i kvalitetnih domaćih namirnica, i vi možete pripremiti neko od tipičnih uskrsnih jela iz Zagrebačke županije.

Foto: TZZŽ

PINCA

Recept za svoju verziju nezaobilaznog slatkog kruha podijelila je vrhunska slastičarka, inače Samoborka, Petra Jelenić.

Sastojci (za dvije pince):

Tijesto:

250 g glatkog brašna tip 550 250 g Manitoba brašna 40 g svježeg kvasca 100 ml mlakog mlijeka 10 g soli 2 jaja 2 žumanjka 75 g šećera 50 g meda 1 mahuna vanilije (srž) fino naribana korica 2 limuna fino naribana korica 1 naranče 1 žlica ružine vodice 1 žlica ruma 50 g maslaca sobne temperature 50 g svinjske masti sobne temperature

Premaz:

1 jaje krupni šećer

Sve namirnice moraju biti sobne temperature. Kvasac otopiti u 100 ml mlijeka, dodati malo brašna (2 do 3 žlice od ukupne količine) i žličicu šećera. U ostatak brašna dodati uzašli kvas i sve ostale sastojke. Izraditi u glatku smjesu. Miješati tijesto dok se ne odvoji od stijenki posude. Ako je tvrdo, dodati još malo mlijeka. Dobro izrađeno tijesto ostaviti oko jedan sat na toplome da se diže i udvostruči. Dignuto tijesto potom premijesiti te pustiti da se još jednom diže. Podijeliti tijesto na dva dijela, oblikovati pince, odnosno loptice i staviti ih na toplo da se dignu 2/3, oko 20 minuta. Pince premazati razmućenim jajetom i posuti krupnim šećerom. Zarezati škarama ili nožem na tri mjesta i staviti ih peći u pećnicu na 160 ˚C oko 30 minuta. Ako prebrzo dobiju boju, a još su sirove (probajte štapićem) pokrijte ih aluminijskom folijom. Pince su pečene kada štapić ostane suh.

ORAHNJAČA/MAKOVNJAČA Tradicionalni desert prisutan u mnogim svečanim prigodama rado je viđen i na uskrsnom stolu.

Sastojci:

Tijesto:

1 kg brašna

40 g kvasca

150 g maslaca

1 jaje

400 ml mlijeka

½korice limuna

1 prstohvat soli

100 g šećera

2 žumanjka za premaz

Nadjev:

60 g suhih grožđica

100 ml ruma

600 g mljevenog maka/oraha

600 ml mlijeka

220 g šećera

Grožđice prelijemo rumom i ostavimo da se namaču, a u posudu stavimo šećer, dodamo suhi kvasac, ulijemo mlijeko, promiješamo i stavimo na stranu, 20 minuta, da se napravi pjenica. U posudu miksera za tijesto stavimo brašno, ulijemo pjenicu, naribamo polovicu limunove kore, dodamo dva žumanjka, šećer, prstohvat soli, rastopljeni maslac, ulijemo mlijeko i izradimo jednolično tijesto. U uljem premazanu zdjelu premjestimo dobiveno tijesto, prekrijemo ga kuhinjskom krpom i ostavimo na toplom, jedan sat, da se tijesto digne. Za to vrijeme u lonac iznad vatre ulijemo mlijeko, dodamo šećer, a kad zavrije dodamo natopljene grožđice, mljeveni mak ili orah i miješajući kuhamo 1-2 minute na laganoj vatri da se sastojci prožmu. Dignuto tijesto premjestimo na pobrašnjenu dasku, još ga malo pobrašnimo i izvaljamo u izduženi četvrtast oblik, na debljinu od oko jedan i pol centimetar. Zatim tijesto prerežemo po širini, obje polovice nadjenemo mješavinom od maka, strane tijesta prema kojima ćemo tijesto savijati premažemo umućenim jajetom, i tijesto savijemo. Dobivene savijače premjestimo u posudu za pečenje, prekrijemo ih kuhinjskom krpom i ostavimo na toplom 20-ak minuta, da se tijesto još jednom digne. Potom savijače premažemo umućenim žumanjkom i stavimo ih peći u pećnicu zagrijanu na 175 °C, 50-ak minuta. Gotovu makovnjaču izvadimo iz kalupa i stavimo je na rešetku da se ohladi prije rezanja.

ŠUNKA U KRUHU

Kuhana šunka, kraljica uskrsnog doručka, neodoljiva je umotana u mirisni domaći kruh.

Sastojci:

oko 1,5 kg kuhane šunke

750 g brašna za dizana tijesta

sol

200 ml mlijeka

1 žlica šećera

1 svježi kvasac

50 ml otopljenog maslaca

Kuhanu šunku ohladite, ocijedite i dobro osušite. Pomiješajte brašno i sol te napravite udubinu u sredini. Kvasac rastopite u mlakom mlijeku sa šećerom. Ulijte tu smjesu u brašno, pokrijte i ostavite kratko da kvasac naraste, a zatim ulijte i rastopljeni maslac te malo po malo mlaku vode, oko 250 ml. Umijesite rukama tijesto. Ostavite tijesto na toplom da se udvostruči pa ga premijesite. Zatim tijesto razvaljajte u oblik pravokutnika dovoljno velikog da u njega umotate šunku. Stavite šunku na tijesto i umotajte je sa svih strana tijestom. Ako treba, spojeve malo navlažite vodom. Ostavite još pola sata da tijesto opet naraste. Zagrijte pećnicu na 220 °C, zajedno s posudom u kojoj ćete peći kruh. Stavite štrucu u posudu pa poklopite i pecite 40-50 minuta. Izvadite štrucu, premažite je kistom namočenim u vodu, pa bez poklopca pecite još 15-20 minuta na 200 °C, po potrebi premazujući vodom. Nakon što je izvadite iz pećnice, šunku u kruhu ostavite da se ohladi.

DOMAĆI UMAK OD HRENA

Uskrsnoj šunki najbolja je pratnja umak od hrena – priprema je jednostavna, pa umjesto kupovnog radije poslužite domaću verziju. Sve što vam treba od sastojaka je jedan korijen svježeg hrena, kiselo vrhnje, sol i papar te malo jabučnog octa ili limunovog soka.

Hren ogulite i naribajte na na sitno. Pomiješajte ga s oko 100-200 ml masnijeg kiselog vrhnja, ovisno o željenoj gustoći i ljutini. Dodajte sol, papar i žličicu do dvije octa ili limuna. Promiješajte, dobro ohladite i poslužite uz šunku i ostale uskrsne delicije.

Moja županija

Kožić: Hvala što ste prepoznali politiku koja ne počiva na riječima, već na radu i rezultatima!

Nakon osvojenog sedmog mandata na čelu Zagrebačke županije, župan najavio investicije u obrazovanje, promet, komunalnu infrastrukturu, a za osnovnoškolce nastavu u jednoj smjeni.

Objavljeno

na

Najdugovječniji hrvatski župan nastavlja voditi Zagrebačku županiju u novom četverogodišnjem mandatu.

Dan nakon drugog kruga lokalnih izbora na kojima je Stjepan Kožić osvojio 30.275 glasova birača, a njegov protukandidat Mihael Zmajlović 26.711, zahvalio je biračima na podršci.

–Zahvaljujem se stanovnicima Zagrebačke županije koji su mi dali povjerenje i zadužili me da po sedmi put obnašam dužnost župana. Ovaj rezultat za mene znači više od izborne pobjede – on je potvrda povjerenja naših stanovnika u iskustvo koje donosi stabilnost, u rezultate koji se vide diljem županije i u politiku koja se ne vodi riječima, već radom, odgovornošću  konkretnim projektima – poručio je Kožić.

Zahvalio je i zamjenicima Ervinu Kolarecu i Damiru Tomljenoviću kao i koalicijskim partnerima, volonterima i članovima izbornog stožera, a najveću zahvalu uputio je članovima svoje obitelji koji su uz njega protekle 24 godine.

–Čestitam svim gradonačelnicima i načelnicima uz vjeru da ćemo i dalje zajednički raditi na razvoju svih dijelova naše županije. Vjerujem da će i nova županijska Skupština prepoznati važnost suradnje i zajedničkog djelovanja u interesu naših stanovnika – dodao je župan.

Također, Kožić je na pobjedi čestitao Tomislavu Tomaševiću, gradonačelniku Zagreba, podsjetivši da su između Županije i glavnog grada samo administrativne granice, a suživot treba njegovati zajedničkim projektima i dobrom suradnjom.

Ovo je Stjepanu Kožiću sedmi mandat župana za vrijeme kojeg je županija izrasla u jednu od najrazvijenih regija u državi.

–Nastavljamo dalje s investicijama u obrazovanje, promet, komunalnu infrastrukturu…, a uz pomoć Vlade Republike Hrvatske svim osnovnoškolcima u Zagrebačkoj županiji osigurat ćemo nastavu u jednoj smjeni – zaključio je Kožić.

 

Nastavite čitati

HOTNEWS

Stjepan Kožić dobio i sedmi mandat župana!

Mihael Zmajlović, protukandidat u drugom krugu lokalnih izbora, dobio 3.564 glasa manje od dosadašnjeg župana

Objavljeno

na

24,42 posto stanovnika Zagrebačke županije s pravom glasa odlučilo je da će Stjepan Kožić dobiti sedmi mandat na čelu Županije. 

Nakon što su obrađeni podaci sa sva 642 biračka mjesta, s 30.275 glasova Stjepan Kožić je u drugom krugu lokalnih izbora pobijedio Mihaela Zmajlovića, kojem je povjerenje dalo 26.711 birača. 

Kožić je u kampanji naglašavao dugogodišnje iskustvo u stvaranju vodeće regije u Hrvatskoj po pitanju gospodarstva, kvalitete obrazovanja i postizanju ravnomjernog razvoja u suradnji s općinama i gradovima, dok je Zmajlović želio unijeti promjene u vodstvu, s novom energijom, spočitavajući aktualnom županu njegovo zdravstveno stanje i životnu dob. 

No, glasači su danas ipak odabrali kontinuitet i stabilnost, koju je naglašavao Kožić, čime je dobio povjerenje za još jedan, sedmi po redu mandat župana Zagrebačke županije, kao i njegovi zamjenici Ervin Kolarec i Damir Tomljenović.  

Nastavite čitati

Moja županija

LOKALNI UZBORI Privremeni rezultati – Kožić “šije” Zmajlovića s više od 3.000 glasova

U Zagrebačkoj županiji obrađeno je 93 posto biračkih mjesta.

Objavljeno

na

Državno izborno povjerenstvo objavilo je prve rezultate drugog kruga izbora za načelnike, gradonačelnike i župane, a za sada je u Zagrebačkoj županiji obrađeno 93 posto biračkih mjesta. 

Dosadašnji župan Zagrebačke županije Stjepan Kožić je u prednosti za 3.180 glasova pred Mihaelom Zmajlovićem.  

Nastavite čitati

Moja županija

LOKALNI IZBORI Kožić u drugi krug s najvećom podrškom birača

Fokus na školstvo, zdravstvo i gospodarstvo – nastavak ulaganja u jednosmjensku nastavu, jačanje zdravstvene skrbi te podrška poduzetnicima, poljoprivredi i razvoju turizma

Objavljeno

na

Stjepan Kožić, kandidat  SKNL-a, HDZ-a, HSU-a i DP-a za župana Zagrebačke županije, sa svojim zamjenicima Ervinom Kolarecom i Damirom Tomljenovićem, ulazi u drugi krug lokalnih izbora s najvećom podrškom birača – u prvom krugu lokalnih izbora osvojio je 42,16 posto glasova, čime su birači potvrdili smjer razvitka županije u proteklim mandatima.

Inače, Kožić je hrvatski najdugovječniji župan, pod čijim je vodstvom u protekle 24 godine Zagrebačka županija postala najrazvijenija županija u Hrvatskoj i gospodarski najbrže rastuća regija.

–Zahvaljujem na velikoj podršci u prvom krugu – to je potvrda da su prepoznati rezultati i smjer kojim idemo. Iskustvo i rezultati su moja snaga. U politici je lako davati obećanja i pričati o promjenama, ali iza mene su konkretni projekti i vidljivi pomaci. Važno je imati energiju, ali i mudrost – a ja imam oboje kako bismo dodatno ojačali status naše županije kao gospodarski najrazvijenije regije u Hrvatskoj – istaknuo je Stjepan Kožić, aktualni župan i kandidat za novi mandat.

Tijekom kampanje Kožić je isticao fokus na ključna područja daljnjeg razvoja – obrazovanje, zdravstvo i gospodarstvo, s posebnim naglaskom na jednosmjensku nastavu, razvoj prometne infrastrukture, podršku poduzetnicima i poljoprivrednicima te razvoj turizma.

Foto: Zagrebačka županija

U području zdravstva, županija će nastaviti s ulaganjima u opremu, prostor i ljudske kapacitete, kako bi zdravstvena skrb bila dostupnija svim građanima. Više od 100 liječnika trenutačno je na specijalizaciji, a plan je taj broj dodatno povećati, osobito u deficitarnim granama. Gospodarski razvoj ostaje jedan od ključnih prioriteta.

Nastavit će se ulaganja u razvoj poduzetničkih zona, kao i mjere usmjerene na potporu malim i srednjim poduzetnicima, obrtnicima i OPG-ovima.

Zagrebačka županija će i dalje pružati snažnu podršku poljoprivrednicima kroz sufinanciranje opreme i promociju domaćih proizvoda, kako bi povećali konkurentnost i pristup tržištu. Turizam će se dodatno razvijati kao gospodarska grana – kroz ulaganja u sadržaje i infrastrukturu, promociju županijskih destinacija i razvoj cikloturizma, vinskih i kulturnih ruta.

Snažan ostaje i angažman prema udrugama i organizacijama civilnog društva, kojima će se i dalje pružati sustavna financijska i programska podrška.

–Prioriteti ostaju ulaganja u školstvo, zdravstvo i snažno gospodarstvo – jer upravo to čini temelj za kvalitetniji život u svakom dijelu naše županije. Fokusiran sam na projekte koji donose stvarne koristi građanima – od jednosmjenske nastave i dostupne zdravstvene skrbi, do podrške poduzetnicima, poljoprivrednicima i razvoju turizma. Imamo jasnu viziju i konkretne planove, i spremni smo ih nastaviti provoditi odgovorno i u interesu svih stanovnika Zagrebačke županije – poručio je Kožić.

Dodajmo kako je Kožić u prvom krugu dobio oko 13 tisuća glasova više od protukandidata Mihaela Zmajlovića (SDP-a i Možemo!).

A tko će biti na čelu najrazvijenije regije u državi, stanovnici županije odlučit će u nedjelju, 01. lipnja.

Nastavite čitati

Moja županija

ŽUC gradi pet novih rotora za sigurniji i protočniji promet

Radovi su već započeli na rotoru u naselju Gračec, u Općini Brckovljani, a rotor bi trebao biti završen koncem srpnja.

Objavljeno

na

Županijska uprava za ceste Zagrebačke županije kontinuirano i sustavno provodi radove i aktivnosti usmjerene na povećanje sigurnosti cestovnog prometa, ali i na rasterećenje prometnica s ciljem postizanja veće protočnosti prometa. Ovakav pristup rezultat je promišljene i dugoročne prometne politike koja prati razvoj i potrebe županije.

Zagrebačka županija je prema brojnim pokazateljima jedna od najrazvijenijih u Republici Hrvatskoj, a njezina privlačnost kao mjesta za život, kao i snažan gospodarski rast, izravno utječu na intenzitet prometnog opterećenja. Sve veći broj stanovnika, sve veća gospodarska aktivnost i povezanost sa Zagrebom i ostalim regionalnim središtima zahtijevaju stalne intervencije i unapređenja prometne infrastrukture.

Rješavanje protočnosti i rasterećenja prometa

U skladu s time, Županijska uprava za ceste Zagrebačke županije proteklih godina intenzivirala je svoje aktivnosti te kontinuirano ulaže u projekte koji istodobno doprinose sigurnosti svih sudionika u prometu, s posebnim naglaskom na djecu i pješake, ali i povećanju protočnosti na prometno najopterećenijim točkama. U suradnji s jedinicama lokalne samouprave, provode se brojni projekti usmjereni na rasterećenje prometa, bolju prohodnost prometnica te sigurnost svih koji se njima svakodnevno koriste.

Među važnijim rezultatima ovih ulaganja ističe se izgradnja većeg broja uzdignutih ploha postavljenih u neposrednoj blizini škola, dječjih vrtića i na prometnim lokacijama koje su identificirane kao kritične točke zbog povećane frekvencije vozila i prisutnosti djece. Osim toga, na lokacijama s povećanim rizikom i smanjenom vidljivošću postavljene su svjetlosne zavjese koje značajno poboljšavaju vidljivost pješaka i time smanjuju rizik od nesreća. Uz navedeno, kontinuirano se ulaže i u modernizaciju prometne signalizacije, sustava javne rasvjete i dodatne sigurnosne elemente u zonama pojačanog prometa.

Modernizacija raskrižja uz najbolja rješenja

Dio investicija usmjeren je i na modernizaciju raskrižja i izgradnju kružnih tokova, koji su se u praksi pokazali kao izuzetno učinkovito rješenje za poboljšanje protočnosti i sigurnosti prometa. Kružna raskrižja predstavljaju trajna rješenja i ulaganja u dugoročnu sigurnost, a novi ciklus ulaganja obuhvaća izgradnju pet novih rotora na području županije.

Ključ uspješnog razvoja prometne infrastrukture upravo partnerski odnos s općinama i gradovima na području županije. Dobra suradnja s jedinicama lokalne samouprave temelj je za razvoj prometne infrastrukture koja uistinu odgovara potrebama lokalnog stanovništva. Naša misija je stvoriti prometnu mrežu koja omogućuje ne samo sigurnost, već i učinkovitost u kretanju kroz županiju. Kontinuirano radimo na projektima koji podižu sigurnost svih sudionika u prometu, a posebno djece i pješaka općenito. Ulažemo i napore kako bismo omogućili veću protočnost i bolju prometnu povezanost unutar županije. U ovom trenutku najavljujemo izgradnju još pet novih rotora koji će dodatno unaprijediti prometnu situaciju u našim sredinama – naglasio je Tomislav Landeka, ravnatelj Županijske uprave za ceste Zagrebačke županije. 

Prvi od pet projekata već je u fazi realizacije

Među pet najavljenih rotora, radovi su već započeli na rotoru u naselju Gračec, u Općini Brckovljani. Riječ je o projektu izgradnje raskrižja s kružnim tokom na spoju Zagrebačke ulice, Zelinske ulice i Ulice Augusta Cesarca. Projekt je trenutno u fazi izvođenja, a rotor bi trebao biti završen koncem srpnja.

Raskrižje s kružnim tokom prometa na spoju Zagrebačke ulice, Zelinske ulice i Ulice Augusta Cesarca, naselje Gračec, Općina Brckovljani

U Općini Rugvica planira se izgradnja kružnog raskrižja na križanju Rugvičke ceste i Dugoselske ulice na ulazu u poduzetničku zonu, projekt koji uključuje i oborinsku odvodnju, javnu rasvjetu te elektrokomunikacijsku infrastrukturu. Trenutačno je u tijeku ishođenje lokacijske dozvole, a nakon toga slijedi rješavanje imovinsko-pravnih odnosa te ishođenje građevinske dozvole.

Raskrižje s kružnim tokom prometa na postojećem raskrižju Rugvičke ceste i Dugoselske ulice na ulazu u poduzetničku zonu, Općina Rugvica

U Općini Luka, sredinom lipnja započinju radovi na izgradnji rotora Pođunđek, koji će biti izveden na postojećem raskrižju Zaprešićke ulice, Ulice Pođunđek i Ulice Dubravka Ožegovića. Ovaj projekt također uključuje sustav oborinske odvodnje, fekalne kanalizacije te postavljanje moderne javne rasvjete.

Raskrižje s kružnim tokom prometa na postojećem raskrižju Zaprešićke ulice, Ulice Pođunđek i Ulice Dubravka Ožegovića, Općina Luka

U naselju Poljanica Bistranska, u sklopu Općine Bistra, planira se izgradnja rotora na križanju Bistranske ulice i ulice Pešćenka ispred Osnovne škole Bistra. U tijeku je postupak ishođenja građevinske dozvole, a paralelno s time provest će se i postupak javne nabave za izvođača radova.

Raskrižje s kružnim tokom prometa na križanju Bistranske ulice i ulice Pešćenka, Općina Bistra

Peti najavljeni rotor planira se u Svetoj Heleni, na području Grada Sveti Ivan Zelina. Riječ je o izgradnji kružnog raskrižja s pet krakova na spoju županijskih cesta ŽC 3016, ŽC 3017 i izlaza s autoceste A4. Potpisan je sporazum s Hrvatskim autocestama, a trenutačno je u tijeku izdavanje građevinske dozvole.

Raskrižje s kružnim tokom prometa s pet krakova na postojećem raskrižju županijskih cesta ŽC 3016, ŽC 3017 i izlaza s autoceste A4, Sveta Helena, Grad Sveti Ivan Zelina

Ovim projektima Županijska uprava za ceste Zagrebačke županije dodatno učvršćuje svoju poziciju kao institucije koja prati potrebe stanovništva i istodobno aktivno stvara sigurnije, funkcionalnije i modernije prometno okruženje za stanovnike Zagrebačke županije – dodao je Landeka.

Nastavite čitati

Reporter 448 - 14.05.2025.

Facebook

Izdvojeno