ktc
Povežite se s nama

Moja županija

Uskrsni običaji zagrebačke okolice. Donosimo i nekoliko tradicionalnih recepata…

Uz malo dobre volje i kvalitetnih domaćih namirnica, i vi možete pripremiti neko od tipičnih uskrsnih jela iz Zagrebačke županije…

Objavljeno

na

Uskrs znači proslavu najvećeg kršćanskog blagdana, no ujedno i proslavu dolaska proljeća i novog početka. A u krajevima gdje se još uvijek živi od zemlje i brižno njeguje tradicija, Uskrs je prava riznica narodne baštine. U koji god dio zagrebačke okolice zavirili u ovo svečano vrijeme, možete biti sigurni da će vas dočekati radost i obilje, ali na skroman i autentičan način.

Uz čitav Veliki tjedan vežu se brojni narodni običaji. Na Cvjetnu nedjelju u crkvu nose maslinove grančice. No po selima oko Zagreba nekad su se na posvećivanje nosile grančice drijenka, vrbe ili imele koje bi se potom stavljale na kuću da je štite štite od nevremena. Na Veliki četvrtak počelo bi vazmeno trodnevlje i prestali bi svi radovi u polju. Vjeruje se također da onaj tko na Veliki četvrtak jede svježe povrće i salatu unosi u sebe snagu proljeća. U nekim se krajevima vjerovalo da će se u tom slučaju cijele godine imati dovoljno blagostanja i novca. U mnogim krajevima se na Veliki četvrtak vodi pripisivala čarobna i ljekovita moć. Vjerovalo se da će osoba koja se umije u trenutku kada se zavezuju zvona na Veliki četvrtak biti lijepa te da može otkloniti probleme s kožom.

Iako je cijeli tjedan bio posvećen pripremama za dolazak Uskrsa, vrhunac je bila Velika subota. Domaćice bi tad zgotovile sva prigodna jela, a košarica s hranom nosila se na blagoslov. Navečer su se vjernici okupljali na vazmenom bdjenju, a u nekim mjestima palio se prigodni krijes zvan vuzmica.

Na Uskrs se cijela obitelj okuplja oko stola za svečani ručak. Na trpezi posebno mjesto zauzima uskrsni kruh, često u obliku pletenice s jajima. Uz obaveznu juhu, tu su još šunka, hren, mladi luk i rotkvice, grah salata, kolači kao što su makovnjača, orehnjača ili kuglof. Uskrs je nezamisliv bez pisanica, jaja bojanih na starinski način – ljuskama od luka, ciklom, koprivom i drugim priručnim prirodnim sredstvima. Osim toga, pisanice su se dodatno ukrašavale voskom, tkaninom, perlicama, raznim uzoracima cvijeća ili lišća i sličnim kreativnim tehnikama.

Uz malo dobre volje i kvalitetnih domaćih namirnica, i vi možete pripremiti neko od tipičnih uskrsnih jela iz Zagrebačke županije.

Foto: TZZŽ

PINCA

Recept za svoju verziju nezaobilaznog slatkog kruha podijelila je vrhunska slastičarka, inače Samoborka, Petra Jelenić.

Sastojci (za dvije pince):

Tijesto:

250 g glatkog brašna tip 550 250 g Manitoba brašna 40 g svježeg kvasca 100 ml mlakog mlijeka 10 g soli 2 jaja 2 žumanjka 75 g šećera 50 g meda 1 mahuna vanilije (srž) fino naribana korica 2 limuna fino naribana korica 1 naranče 1 žlica ružine vodice 1 žlica ruma 50 g maslaca sobne temperature 50 g svinjske masti sobne temperature

Premaz:

1 jaje krupni šećer

Sve namirnice moraju biti sobne temperature. Kvasac otopiti u 100 ml mlijeka, dodati malo brašna (2 do 3 žlice od ukupne količine) i žličicu šećera. U ostatak brašna dodati uzašli kvas i sve ostale sastojke. Izraditi u glatku smjesu. Miješati tijesto dok se ne odvoji od stijenki posude. Ako je tvrdo, dodati još malo mlijeka. Dobro izrađeno tijesto ostaviti oko jedan sat na toplome da se diže i udvostruči. Dignuto tijesto potom premijesiti te pustiti da se još jednom diže. Podijeliti tijesto na dva dijela, oblikovati pince, odnosno loptice i staviti ih na toplo da se dignu 2/3, oko 20 minuta. Pince premazati razmućenim jajetom i posuti krupnim šećerom. Zarezati škarama ili nožem na tri mjesta i staviti ih peći u pećnicu na 160 ˚C oko 30 minuta. Ako prebrzo dobiju boju, a još su sirove (probajte štapićem) pokrijte ih aluminijskom folijom. Pince su pečene kada štapić ostane suh.

ORAHNJAČA/MAKOVNJAČA Tradicionalni desert prisutan u mnogim svečanim prigodama rado je viđen i na uskrsnom stolu.

Sastojci:

Tijesto:

1 kg brašna

40 g kvasca

150 g maslaca

1 jaje

400 ml mlijeka

½korice limuna

1 prstohvat soli

100 g šećera

2 žumanjka za premaz

Nadjev:

60 g suhih grožđica

100 ml ruma

600 g mljevenog maka/oraha

600 ml mlijeka

220 g šećera

Grožđice prelijemo rumom i ostavimo da se namaču, a u posudu stavimo šećer, dodamo suhi kvasac, ulijemo mlijeko, promiješamo i stavimo na stranu, 20 minuta, da se napravi pjenica. U posudu miksera za tijesto stavimo brašno, ulijemo pjenicu, naribamo polovicu limunove kore, dodamo dva žumanjka, šećer, prstohvat soli, rastopljeni maslac, ulijemo mlijeko i izradimo jednolično tijesto. U uljem premazanu zdjelu premjestimo dobiveno tijesto, prekrijemo ga kuhinjskom krpom i ostavimo na toplom, jedan sat, da se tijesto digne. Za to vrijeme u lonac iznad vatre ulijemo mlijeko, dodamo šećer, a kad zavrije dodamo natopljene grožđice, mljeveni mak ili orah i miješajući kuhamo 1-2 minute na laganoj vatri da se sastojci prožmu. Dignuto tijesto premjestimo na pobrašnjenu dasku, još ga malo pobrašnimo i izvaljamo u izduženi četvrtast oblik, na debljinu od oko jedan i pol centimetar. Zatim tijesto prerežemo po širini, obje polovice nadjenemo mješavinom od maka, strane tijesta prema kojima ćemo tijesto savijati premažemo umućenim jajetom, i tijesto savijemo. Dobivene savijače premjestimo u posudu za pečenje, prekrijemo ih kuhinjskom krpom i ostavimo na toplom 20-ak minuta, da se tijesto još jednom digne. Potom savijače premažemo umućenim žumanjkom i stavimo ih peći u pećnicu zagrijanu na 175 °C, 50-ak minuta. Gotovu makovnjaču izvadimo iz kalupa i stavimo je na rešetku da se ohladi prije rezanja.

ŠUNKA U KRUHU

Kuhana šunka, kraljica uskrsnog doručka, neodoljiva je umotana u mirisni domaći kruh.

Sastojci:

oko 1,5 kg kuhane šunke

750 g brašna za dizana tijesta

sol

200 ml mlijeka

1 žlica šećera

1 svježi kvasac

50 ml otopljenog maslaca

Kuhanu šunku ohladite, ocijedite i dobro osušite. Pomiješajte brašno i sol te napravite udubinu u sredini. Kvasac rastopite u mlakom mlijeku sa šećerom. Ulijte tu smjesu u brašno, pokrijte i ostavite kratko da kvasac naraste, a zatim ulijte i rastopljeni maslac te malo po malo mlaku vode, oko 250 ml. Umijesite rukama tijesto. Ostavite tijesto na toplom da se udvostruči pa ga premijesite. Zatim tijesto razvaljajte u oblik pravokutnika dovoljno velikog da u njega umotate šunku. Stavite šunku na tijesto i umotajte je sa svih strana tijestom. Ako treba, spojeve malo navlažite vodom. Ostavite još pola sata da tijesto opet naraste. Zagrijte pećnicu na 220 °C, zajedno s posudom u kojoj ćete peći kruh. Stavite štrucu u posudu pa poklopite i pecite 40-50 minuta. Izvadite štrucu, premažite je kistom namočenim u vodu, pa bez poklopca pecite još 15-20 minuta na 200 °C, po potrebi premazujući vodom. Nakon što je izvadite iz pećnice, šunku u kruhu ostavite da se ohladi.

DOMAĆI UMAK OD HRENA

Uskrsnoj šunki najbolja je pratnja umak od hrena – priprema je jednostavna, pa umjesto kupovnog radije poslužite domaću verziju. Sve što vam treba od sastojaka je jedan korijen svježeg hrena, kiselo vrhnje, sol i papar te malo jabučnog octa ili limunovog soka.

Hren ogulite i naribajte na na sitno. Pomiješajte ga s oko 100-200 ml masnijeg kiselog vrhnja, ovisno o željenoj gustoći i ljutini. Dodajte sol, papar i žličicu do dvije octa ili limuna. Promiješajte, dobro ohladite i poslužite uz šunku i ostale uskrsne delicije.

HOTNEWS

SAMOBOR Rijetka biljka u središtu pažnje povodom Dana planeta Zemlje

Samoborska gromotulja nije samo biljka, ona je simbol prirodne baštine koju trebamo čuvati i s ponosom isticati.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: JU Zeleni Prsten

Jedna od najrjeđih biljaka u Hrvatskoj, samoborska gromotulja, predstavljena je javnosti kroz digitalnu izložbu održanu na glavnom trgu u Samoboru, uoči Dana planeta Zemlje.

Riječ je o endemskoj vrsti koja ne raste nigdje drugdje osim na dva lokaliteta – u Samoborskom gorju i u slovenskom Žiču. Upravo zbog svoje ograničene rasprostranjenosti i osjetljivog staništa, biljka nosi status kritično ugrožene i strogo zaštićene vrste.

„Samoborska gromotulja prepoznatljiva je po cvjetovima zlatno žute boje s četiri latice srcolikog oblika. Cvate u ožujku i travnju, tiho i nenametljivo, baš poput svog staništa koje joj pruža vrlo skromne životne uvijete. Naime, njeno stanište je u neposrednoj blizini kamenoloma“, rekla je Tatjana Masten Milek.

Fokus na očuvanju i edukaciji

U posljednje četiri godine intenzivirane su aktivnosti usmjerene na njezinu zaštitu. Kako ističu iz Javne ustanove Zeleni prsten Zagrebačke županije, izrađen je plan upravljanja za Posebni botanički rezervat Brežuljak kod Smerovišća, redovito se provodi uklanjanje neželjene vegetacije, kao i monitoring i prebrojavanje jedinki. Trenutačno je u tijeku i genetska analiza populacije, kojom se želi preciznije odrediti odnos samoborske gromotulje s primjerkom iz Slovenije, dok je u pripremi i edukativna brošura.

Digitalna izložba „Samoborska gromotulja – nepoznata ljepotica“ osmišljena je kao spoj edukacije i interaktivnog sadržaja. Posjetitelji su mogli pratiti vizualne prikaze biljke na Cube ekranu, dok su na citylightima sudjelovali u kvizu. Najmlađima je bio namijenjen poseban edukativni kutak s bojankama koje približavaju svijet zaštićenih biljnih vrsta.

Endem kao simbol odgovornosti

Događaju je prisustvovao i zamjenik župana Zagrebačke županije Damir Tomljenović, koji je naglasio važnost zaštite prirodne baštine.

„Očuvanje ovakvih vrijednih endema iznimno je važno, jer oni svjedoče o bogatstvu naše prirode, ali i o odgovornosti koju imamo prema budućim generacijama. Samoborska gromotulja nije samo biljka, ona je simbol prirodne baštine koju trebamo čuvati i s ponosom isticati“, istaknuo je Tomljenović.

Izložba je realizirana kao dio šire platforme „Hrvatska divlja“, koja kroz suvremene pristupe nastoji približiti javnosti ugrožene vrste i važnost njihove zaštite.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Nastavite čitati

Moja županija

Stupnik dobio jedno od najmodernijih vatrogasnih vozila u Zagrebačkoj županiji

Tijekom 2025. godine članovi Društva sudjelovali su u 44 intervencije, jednoj dislokaciji te u 39 ostalih operativnih aktivnosti.

Objavljeno

na

Dobrovoljno vatrogasno društvo Stupnik dodatno je ojačalo svoje kapacitete nabavom nove autocisterne, koja se ubraja među tehnološki najnaprednija vozila te vrste u Zagrebačkoj županiji.

Ovaj iskorak predstavljen je na 26. izborno-izvještajnoj skupštini održanoj jučer u Gornjem Stupniku, gdje je naglašena važnost daljnje modernizacije vatrogastva na razini općine, ali i šire – unutar sustava Zagrebačke županije.

Tehnološko pojačanje s regionalnim značajem

U središtu događaja bila je primopredaja i blagoslov nove autocisterne, vozila koje svojim karakteristikama značajno podiže operativnu spremnost postrojbe. Riječ je o vozilu velikog kapaciteta vode i pjenila s visokom razinom okretnosti, što je osobito važno za intervencije u urbanim sredinama. Zahvaljujući specifičnom podvozju i malom radijusu okretanja, vozilo može brzo i učinkovito djelovati u uskim ulicama, dok njegova snaga omogućuje intervencije i na zahtjevnijim terenima.

„Ponosni smo što novo poglavlje u radu DVD-a Stupnik započinjemo s ovako značajnim tehnološkim iskorakom. Naša je misija nastaviti s modernizacijom i jačanjem vatrogasne zajednice u Stupniku kako bismo mještanima i dalje jamčili maksimalnu sigurnost u svakom trenutku“, izjavio je predsjednik DVD-a Stupnik Matej Imprić.

DVD Stupnik ima važnu ulogu u sustavu civilne zaštite na području Općine Stupnik, ali i unutar šireg operativnog sustava Zagrebačke županije, kroz sudjelovanje u zajedničkim intervencijama i dislokacijama.

Tijekom 2025. godine članovi Društva sudjelovali su u 44 intervencije, jednoj dislokaciji te u 39 ostalih operativnih aktivnosti.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Nastavite čitati

Moja županija

Lekenik u znaku Jurjeva: više od stotinu biciklista sudjelovalo u premijernoj vožnji

Velik interes za ovu biciklijadu potvrđuje potencijal razvoja aktivnog i održivog turizma na području Općine Lekenik, a iz Općine su zahvalili svima koji su sudjelovali u realizaciji događaja, uz najavu novih izdanja u budućnosti.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Općina Lekenik

Više od 110 sudionika iz različitih dijelova Hrvatske okupilo se na prvom izdanju Jurjevske biciklijade, održanom u sklopu proslave Dana Općine Lekenik i blagdana sv. Jurja.

Nakon završetka vožnje, program je nastavljen manifestacijom „Jurjevo na Jurjevcu“, gdje je sudionicima osiguran topli obrok, a druženje je nastavljeno uz kulturno-umjetnički nastup KUD-a Preslica iz Pešćenice, glazbeni program i paljenje tradicionalnog jurjevskog krijesa.

Sama biciklijada održana je u organizaciji Turističke zajednice Općine Lekenik i Biciklističkog kluba Roda iz Siska. Start je bio u Jurjevcu, a sudionici su vozili 25 kilometara dugu rutu koja je prolazila kroz više naselja – od Hotela „Dvorac Jurjevec“, preko Pešćenice i Lekenika, zatim kroz Lekeničku Poljanu i Cerje, sve do cilja kod lovačke kuće u Brežanama Lekeničkim.

Trasa je bila osmišljena tako da bude dostupna širokom krugu sudionika, bez većih fizičkih zahtjeva, čime je omogućeno sudjelovanje i djeci i iskusnim rekreativcima. Tijekom vožnje organizirana su zaustavljanja na nekoliko lokacija, gdje su sudionici imali priliku upoznati lokalnu povijest i znamenitosti te se kratko odmoriti.

Među sudionicima bio je i načelnik Općine Lekenik Božidar Antolec, koji je izrazio zadovoljstvo organizacijom i velikim odazivom te zahvalio organizatorima na inicijativi i uspješnoj provedbi događaja.

Velik interes za ovu biciklijadu potvrđuje potencijal razvoja aktivnog i održivog turizma na području Općine Lekenik, a iz Općine su zahvalili svima koji su sudjelovali u realizaciji događaja, uz najavu novih izdanja u budućnosti.

Fotogalerija/Općina Lekenik

Nastavite čitati

Moja županija

Završena županijska liga lovnog streljaštva – evo tko je pobijedio i koji su putnici na državno prvenstvo

Genzić ukupni pobjednik, Samobor najbolji ekipno.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Mato Čičak/FB

Završena je ovogodišnja županijska liga Lovačkog saveza Zagrebačke županije u lovnom streljaštvu, nakon odrađena posljednja dva kola. Ukupnu pobjedu u pojedinačnoj konkurenciji odnio je Mario Genzić s 239 bodova, dok je ekipno prvo mjesto pripalo LD Srna Samobor I, koji je ligu završio sa 769 bodova.

U 4. kolu, koje se pucalo u disciplini lovački parkur, Genzić je bio najbolji, ispred Marija Octenjaka i Stjepana Kelekovića. Ekipnu pobjedu odnijelo je LD Jastreb Sv. Nedjelja (71), ispred LD Srnjak Bratina (67) i LD Srna Samobor II (64).

U završnom, 5. kolu u disciplini karabin, prvo mjesto osvojio je Ivica Franjko, dok su Igor Klarić i Ivan Vitko zauzeli drugo i treće mjesto. Među ekipama je najbolji bio LD Zaprešić s 253 boda, ispred LD Srnjak Bratina (252) i LD Srna Samobor (249).

U ukupnom poretku lige drugo mjesto osvojio je Ivan Vitko s 238 bodova, a treće Josip Žeravica s 236, što potvrđuje da je borba za vrh bila odlučena u samoj završnici. Iza ekipnog pobjednika Samobora, drugo mjesto pripalo je LD Srnjak Bratina (766), a treće LD Jastreb Sv. Nedjelja I (751).

Na državno prvenstvo plasirali su se Ivan Vitko, Josip Žeravica, Stjepan Keleković i Mario Genzić.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Nastavite čitati

HOTNEWS

Od ruševina do novih domova: Petrinja i okolica ulaze u završnicu obnove

Osim obnove, pokrenut je i niz projekata revitalizacije, poput ulaganja u lječilišni turizam u Topuskom i izgradnje Centra gaming industrije u Novskoj.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Sisačko-moslavačka županija

Na području pogođenom petrinjskim potresom do sada je u obnovu uloženo 1,91 milijarda eura, a većina planiranih zahvata nalazi se pri kraju, poručeno je tijekom posjeta potpredsjednika Vlade i ministra Branka Bačića Petrinji.

Prema podacima iznesenima tijekom obilaska, u Petrinji je obnovljeno oko 4200 lokacija te izgrađeno približno 200 novih obiteljskih kuća. Kada je riječ o projektima financiranim iz Fonda solidarnosti Europske unije, na području Sisačko-moslavačke županije ugovoreno ih je 416, od čega je 396 već završeno.

„ Što se tiče preostalih objekata na području grada Petrinje, do kraja godine završit ćemo bolnicu i zajedno s Vijećnicom, koja je u samom centru grada, dovršit ćemo sve one objekte javne namjene koje smo izvorno krenuli financirati iz Fonda solidarnosti, a nastavili financiranjem iz državnog proračuna, Nacionalnog plana oporavka i otpornosti“, izjavio je ministar Bačić.

Uloga Caritasa i donatora

Dio stambene obnove realiziran je i uz potporu humanitarnih organizacija. Hrvatski Caritas, u suradnji s Ministarstvom, sudjelovao je u izgradnji sedam obiteljskih kuća, dok je ukupno uključen u 78 projekata na Banovini.

„Danas smo posebno radosni što smo završili projekt izgradnje sedam kuća, koje smo gradili zajedno s Ministarstvom prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine. Istaknuo bih kako je suradnja bila jako dobra. Ministarstvo je uklonilo kuće, očistilo teren i izgradilo temelje, na kojima smo onda mi izgradili ove kuće“, istaknuo je mons. Božo Radoš, predsjednik Hrvatskog Caritasa i biskup varaždinski, zahvalivši i svim donatorima.

Županija privodi kraju vlastite projekte

Tijekom sastanka održanog u Petrinji, kojem su uz ministra prisustvovali župan Ivan Celjak i gradonačelnica Magdalena Komes, razgovaralo se o dinamici obnove i daljnjim razvojnim planovima.

Župan Celjak naglasio je kako su radovi na objektima u nadležnosti Županije gotovo završeni te istaknuo i dodatne investicije usmjerene na revitalizaciju područja.

„Što se tiče obnove objekata koje su u nadležnosti Županije, mi smo završili obnovu otprilike 90% naših zgrada, a preostalo nam je još nekoliko objekata koje ćemo završiti tijekom ove godine. Osim obnove, u suradnji s Vladom RH pokrenuli smo i niz projekata revitalizacije, poput ulaganja vrijednog 40 milijuna eura u lječilišni turizam u Topuskom i izgradnje Centra gaming industrije u Novskoj, vrijednog ukupno oko 80 milijuna eura“, rekao je Celjak.

 

Nastavite čitati

Reporter 458 - 31.03.2026.

Facebook

Izdvojeno