Moja županija

Uskrsni običaji zagrebačke okolice. Donosimo i nekoliko tradicionalnih recepata…

Uz malo dobre volje i kvalitetnih domaćih namirnica, i vi možete pripremiti neko od tipičnih uskrsnih jela iz Zagrebačke županije…

Objavljeno

prije 4 godine

14. travnja 2022.

Objavio/la

Redakcija Cityportala

Uskrs znači proslavu najvećeg kršćanskog blagdana, no ujedno i proslavu dolaska proljeća i novog početka. A u krajevima gdje se još uvijek živi od zemlje i brižno njeguje tradicija, Uskrs je prava riznica narodne baštine. U koji god dio zagrebačke okolice zavirili u ovo svečano vrijeme, možete biti sigurni da će vas dočekati radost i obilje, ali na skroman i autentičan način.

Uz čitav Veliki tjedan vežu se brojni narodni običaji. Na Cvjetnu nedjelju u crkvu nose maslinove grančice. No po selima oko Zagreba nekad su se na posvećivanje nosile grančice drijenka, vrbe ili imele koje bi se potom stavljale na kuću da je štite štite od nevremena. Na Veliki četvrtak počelo bi vazmeno trodnevlje i prestali bi svi radovi u polju. Vjeruje se također da onaj tko na Veliki četvrtak jede svježe povrće i salatu unosi u sebe snagu proljeća. U nekim se krajevima vjerovalo da će se u tom slučaju cijele godine imati dovoljno blagostanja i novca. U mnogim krajevima se na Veliki četvrtak vodi pripisivala čarobna i ljekovita moć. Vjerovalo se da će osoba koja se umije u trenutku kada se zavezuju zvona na Veliki četvrtak biti lijepa te da može otkloniti probleme s kožom.

Iako je cijeli tjedan bio posvećen pripremama za dolazak Uskrsa, vrhunac je bila Velika subota. Domaćice bi tad zgotovile sva prigodna jela, a košarica s hranom nosila se na blagoslov. Navečer su se vjernici okupljali na vazmenom bdjenju, a u nekim mjestima palio se prigodni krijes zvan vuzmica.

Na Uskrs se cijela obitelj okuplja oko stola za svečani ručak. Na trpezi posebno mjesto zauzima uskrsni kruh, često u obliku pletenice s jajima. Uz obaveznu juhu, tu su još šunka, hren, mladi luk i rotkvice, grah salata, kolači kao što su makovnjača, orehnjača ili kuglof. Uskrs je nezamisliv bez pisanica, jaja bojanih na starinski način – ljuskama od luka, ciklom, koprivom i drugim priručnim prirodnim sredstvima. Osim toga, pisanice su se dodatno ukrašavale voskom, tkaninom, perlicama, raznim uzoracima cvijeća ili lišća i sličnim kreativnim tehnikama.

Uz malo dobre volje i kvalitetnih domaćih namirnica, i vi možete pripremiti neko od tipičnih uskrsnih jela iz Zagrebačke županije.

Foto: TZZŽ

PINCA

Recept za svoju verziju nezaobilaznog slatkog kruha podijelila je vrhunska slastičarka, inače Samoborka, Petra Jelenić.

Sastojci (za dvije pince):

Tijesto:

250 g glatkog brašna tip 550 250 g Manitoba brašna 40 g svježeg kvasca 100 ml mlakog mlijeka 10 g soli 2 jaja 2 žumanjka 75 g šećera 50 g meda 1 mahuna vanilije (srž) fino naribana korica 2 limuna fino naribana korica 1 naranče 1 žlica ružine vodice 1 žlica ruma 50 g maslaca sobne temperature 50 g svinjske masti sobne temperature

Premaz:

1 jaje krupni šećer

Sve namirnice moraju biti sobne temperature. Kvasac otopiti u 100 ml mlijeka, dodati malo brašna (2 do 3 žlice od ukupne količine) i žličicu šećera. U ostatak brašna dodati uzašli kvas i sve ostale sastojke. Izraditi u glatku smjesu. Miješati tijesto dok se ne odvoji od stijenki posude. Ako je tvrdo, dodati još malo mlijeka. Dobro izrađeno tijesto ostaviti oko jedan sat na toplome da se diže i udvostruči. Dignuto tijesto potom premijesiti te pustiti da se još jednom diže. Podijeliti tijesto na dva dijela, oblikovati pince, odnosno loptice i staviti ih na toplo da se dignu 2/3, oko 20 minuta. Pince premazati razmućenim jajetom i posuti krupnim šećerom. Zarezati škarama ili nožem na tri mjesta i staviti ih peći u pećnicu na 160 ˚C oko 30 minuta. Ako prebrzo dobiju boju, a još su sirove (probajte štapićem) pokrijte ih aluminijskom folijom. Pince su pečene kada štapić ostane suh.

ORAHNJAČA/MAKOVNJAČA Tradicionalni desert prisutan u mnogim svečanim prigodama rado je viđen i na uskrsnom stolu.

Sastojci:

Tijesto:

1 kg brašna

40 g kvasca

150 g maslaca

1 jaje

400 ml mlijeka

½korice limuna

1 prstohvat soli

100 g šećera

2 žumanjka za premaz

Nadjev:

60 g suhih grožđica

100 ml ruma

600 g mljevenog maka/oraha

600 ml mlijeka

220 g šećera

Grožđice prelijemo rumom i ostavimo da se namaču, a u posudu stavimo šećer, dodamo suhi kvasac, ulijemo mlijeko, promiješamo i stavimo na stranu, 20 minuta, da se napravi pjenica. U posudu miksera za tijesto stavimo brašno, ulijemo pjenicu, naribamo polovicu limunove kore, dodamo dva žumanjka, šećer, prstohvat soli, rastopljeni maslac, ulijemo mlijeko i izradimo jednolično tijesto. U uljem premazanu zdjelu premjestimo dobiveno tijesto, prekrijemo ga kuhinjskom krpom i ostavimo na toplom, jedan sat, da se tijesto digne. Za to vrijeme u lonac iznad vatre ulijemo mlijeko, dodamo šećer, a kad zavrije dodamo natopljene grožđice, mljeveni mak ili orah i miješajući kuhamo 1-2 minute na laganoj vatri da se sastojci prožmu. Dignuto tijesto premjestimo na pobrašnjenu dasku, još ga malo pobrašnimo i izvaljamo u izduženi četvrtast oblik, na debljinu od oko jedan i pol centimetar. Zatim tijesto prerežemo po širini, obje polovice nadjenemo mješavinom od maka, strane tijesta prema kojima ćemo tijesto savijati premažemo umućenim jajetom, i tijesto savijemo. Dobivene savijače premjestimo u posudu za pečenje, prekrijemo ih kuhinjskom krpom i ostavimo na toplom 20-ak minuta, da se tijesto još jednom digne. Potom savijače premažemo umućenim žumanjkom i stavimo ih peći u pećnicu zagrijanu na 175 °C, 50-ak minuta. Gotovu makovnjaču izvadimo iz kalupa i stavimo je na rešetku da se ohladi prije rezanja.

ŠUNKA U KRUHU

Kuhana šunka, kraljica uskrsnog doručka, neodoljiva je umotana u mirisni domaći kruh.

Sastojci:

oko 1,5 kg kuhane šunke

750 g brašna za dizana tijesta

sol

200 ml mlijeka

1 žlica šećera

1 svježi kvasac

50 ml otopljenog maslaca

Kuhanu šunku ohladite, ocijedite i dobro osušite. Pomiješajte brašno i sol te napravite udubinu u sredini. Kvasac rastopite u mlakom mlijeku sa šećerom. Ulijte tu smjesu u brašno, pokrijte i ostavite kratko da kvasac naraste, a zatim ulijte i rastopljeni maslac te malo po malo mlaku vode, oko 250 ml. Umijesite rukama tijesto. Ostavite tijesto na toplom da se udvostruči pa ga premijesite. Zatim tijesto razvaljajte u oblik pravokutnika dovoljno velikog da u njega umotate šunku. Stavite šunku na tijesto i umotajte je sa svih strana tijestom. Ako treba, spojeve malo navlažite vodom. Ostavite još pola sata da tijesto opet naraste. Zagrijte pećnicu na 220 °C, zajedno s posudom u kojoj ćete peći kruh. Stavite štrucu u posudu pa poklopite i pecite 40-50 minuta. Izvadite štrucu, premažite je kistom namočenim u vodu, pa bez poklopca pecite još 15-20 minuta na 200 °C, po potrebi premazujući vodom. Nakon što je izvadite iz pećnice, šunku u kruhu ostavite da se ohladi.

DOMAĆI UMAK OD HRENA

Uskrsnoj šunki najbolja je pratnja umak od hrena – priprema je jednostavna, pa umjesto kupovnog radije poslužite domaću verziju. Sve što vam treba od sastojaka je jedan korijen svježeg hrena, kiselo vrhnje, sol i papar te malo jabučnog octa ili limunovog soka.

Hren ogulite i naribajte na na sitno. Pomiješajte ga s oko 100-200 ml masnijeg kiselog vrhnja, ovisno o željenoj gustoći i ljutini. Dodajte sol, papar i žličicu do dvije octa ili limuna. Promiješajte, dobro ohladite i poslužite uz šunku i ostale uskrsne delicije.

Povezane teme:običaji Turistička zajednica Zagrebačke županije

Moja županija

TZ Zagrebačke županije postavlja održivost kao temelj razvoja destinacije

Zaključci panela usmjereni su prema jedinstvenoj poruci – dugoročna održivost ne podrazumijeva smanjenje razvoja, nego njegovo preusmjeravanje prema modelu koji uzima u obzir granice prostora i potrebe lokalne zajednice.

Objavljeno

prije 18 sati

4. svibnja 2026.

Objavio/la

Morena Martinović

Foto: Turistička zajednica Velike Gorice

Turizam više ne može biti promatran isključivo kroz broj dolazaka i ekonomski učinak, nego kroz njegov stvarni utjecaj na prostor, okoliš i kvalitetu života stanovnika – poruka je panela održanog u Zagrebačkoj županiji, gdje je održivost postavljena kao ključni okvir budućeg razvoja destinacije.

Rasprava pod nazivom „Okoliš kao kapital: Kako očuvanje postaje pokretač održivog turizma” održana je danas u organizaciji Turističke zajednice Zagrebačke županije. Okupljeni su bili predstavnici lokalne samouprave, turističkog sektora i organizacija za zaštitu prirode, uz fokus na pitanje koliko turizam može rasti, a da pritom ne naruši prirodne i društvene resurse.

Središnja tema otvorena je kroz dilemu koja sve češće prati razvoj destinacija – gdje završava turistički razvoj, a počinje preopterećenje prostora.

Direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije Ivana Alilović istaknula je da se pristup destinaciji u posljednjih nekoliko godina promijenio iz temelja te da se naglasak više ne stavlja na promociju, nego na upravljanje posljedicama turizma: „Destinacija nije izlog, destinacija je prije svega sustav odgovornosti. U Turističkoj zajednici Zagrebačke županije održivost gradimo unatrag šest godina. Naš zadatak nije samo dovesti gosta, nego upravljati učincima koje turizam ostavlja u prostoru, zajednici i kvaliteti života.”

U raspravi je naglašeno da odgovornost za turistički razvoj ne može biti isključivo na turističkim zajednicama, nego i na lokalnoj vlasti koja oblikuje prostor u kojem se turizam odvija. Gradonačelnik Dugog Sela Nenad Panian upozorio je da bez koordinacije svih dionika održivost ostaje deklarativna: „Lokalna samouprava nije samo domaćin turizma, mi smo suoblikovatelji prostora u kojem turizam živi i razvija se. Naša je odgovornost osigurati da turistički razvoj ide ruku pod ruku s potrebama građana, zaštitom okoliša i očuvanjem identiteta našeg kraja.”

U drugom dijelu panela otvorena je i tema konkretnih lokalnih praksi i primjera suradnje između gradova, turističkih zajednica i gospodarstva. Istaknuto je da se održivost ne gradi isključivo strategijama, nego i konkretnim modelima povezivanja lokalnih resursa s turističkom ponudom, pri čemu se naglašava važnost očuvanja identiteta manjih sredina.

Turistička zajednica Zagrebačke županije najavila je nastavak razvoja politika koje povezuju turizam, okoliš i lokalnu zajednicu, uz daljnje jačanje održivosti kao temeljnog kriterija planiranja turističkog razvoja.

Nastavite čitati

Moja županija

Zagrebačka županija pokazala snagu domaće proizvodnje na sajmu u Skradinu

Ovakvi sajmovi izvrsna su prilika za predstavljanje naših proizvođača i konkretno povezivanje zelene i plave Hrvatske.

Objavljeno

prije 19 sati

4. svibnja 2026.

Objavio/la

Morena Martinović

Foto: Zagrebačka županija

Oko 170 izlagača sudjelovalo je na 15. Sajmu agroturizma Šibensko-kninske županije, koji se od 30. travnja do 2. svibnja održavao na tri lokacije u Skradinu, nudeći posjetiteljima bogat presjek domaće proizvodnje i tradicije.

Među sudionicima bila je i Zagrebačka županija, ovogodišnji partner sajma, koja se predstavila kroz proizvode lokalnih proizvođača: „Sirevi Šestak“, OPG Đurinski, OPG Gregorić Snježana, OPG Marjanović Mile, OPG Aroniaexelanta, OPG Cesar Ivica, OPG Varga Nikolina, OPG Barišec – Samo ljuto, OPG Andruza i OPG Ježić Mladen.

Naglasak manifestacije bio je na povezivanju poljoprivrede, turizma i tradicijskih vrijednosti, što je istaknuto i na samom otvorenju. Šibensko-kninski župan Paško Rakić tom je prilikom poručio: „Imamo se čime pohvaliti – od poljoprivrede i stočarstva do vinarstva i tradicijskih proizvoda – a ovaj sajam upravo je mjesto gdje sve to dolazi do izražaja“.

U ime Zagrebačke županije događanju je nazočio zamjenik župana Damir Tomljenović, koji je ukazao na važnost ovakvih susreta za razvoj domaće proizvodnje i njezinu integraciju u turističku ponudu. „Ovakvi sajmovi izvrsna su prilika za predstavljanje naših proizvođača i konkretno povezivanje zelene i plave Hrvatske. Važno je da potičemo proizvodnju i konzumaciju domaćih proizvoda te da hrvatski proizvodi budu dio turističke ponude“, rekao je Tomljenović. Dodao je kako Zagrebačka županija sustavno podupire svoje poljoprivrednike kroz bespovratne potpore, koje obuhvaćaju širok raspon ulaganja.

Tijekom trodnevnog sajma posjetitelji su mogli sudjelovati u različitim programima, upoznati raznoliku ponudu domaćih proizvoda te doživjeti autentičnu atmosferu Skradina.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Nastavite čitati

HOTNEWS

Biciklijada „Put bijele rode“ spojila rekreaciju i prirodu Ivanić-Grada

Ovogodišnja biciklijada „Put bijele rode“ je objedinjeno pokazala kako se kroz jednostavne rekreativne aktivnosti može razvijati svijest o zaštiti okoliša i prirodnim vrijednostima prostora koji ih okružuje.

Objavljeno

prije 19 sati

4. svibnja 2026.

Objavio/la

Morena Martinović

Foto: JU Zeleni Prsten

Na području Ivanić-Grada obilježen je Praznik rada jubilarnom, desetom biciklijadom „Put bijele rode“, koja je ove godine okupila više od 130 sudionika i još jednom stavila naglasak na povezivanje rekreacije, edukacije i očuvanja prirode.

Manifestacija je prvi put održana na ivanićgradskom području, a međunarodni karakter dobila je sudjelovanjem biciklista iz Ljubljane. Ruta duga 27 kilometara vodila je kroz niz prirodnih i kulturnih točaka Moslavine i Posavine, uz snažan fokus na interpretaciju lokalnog okoliša.

Sudionici su vozili uz rijeku Savu, kroz šumu Žuticu te pored karakterističnih drvenih kuća posavskog kraja u ambijentu koji je naglašavao prirodne vrijednosti i staništa vezana uz bijelu rodu.

Vožnja uz prigodnu edukaciju

Tijekom biciklijade održana su dva edukativna zaustavljanja. Prvo je organizirano u Pučkoj školi u Dubrovčaku Lijevom, gdje je smještena Čuvaonica Muzeja Ivanić-Grada. Ondje je ravnateljica Muzeja Ivanić-Grada Rosana Škrgulja sudionicima predstavila povijest objekta te ih provela kroz izložbu posvećenu dabrovima i fotografsku izložbu ptica „Poleti sa mnom“.

Drugo zaustavljanje održano je u šumi Žutici, poplavnom šumskom kompleksu koji ima važnu ulogu u obrani Zagreba od poplava. Unatoč činjenici da se na području nalazi više od 250 naftnih bušotina, riječ je o prostoru iznimne biološke raznolikosti, u kojem je zabilježeno više od 550 vrsta noćnih leptira, kao i velik broj vodozemaca i gmazova.

Značaj biciklijade povezan je i s temom zaštite bijele rode, jedne od strogo zaštićenih vrsta koja se koristi i kao pokazatelj kvalitete okoliša. Ravnateljica Javne ustanove Zeleni prsten Zagrebačke županije, dr. sc. Tatjana Masten Milek, pritom je istaknula: „Ova biciklijada samo je jedna od aktivnosti usmjerenih na podizanje svijesti o zaštiti ove strogo zaštićene vrste, koja je ujedno i važan pokazatelj kvalitete okoliša.“ Dodatno je naglasila da Zagrebačka županija, uz Sisačko-moslavačku, bilježi najveći broj gnijezda bijele rode te da su Ivanić-Grad i Vrbovec među lokalnim sredinama s najvećom koncentracijom gnijezda u županiji.

Ovogodišnja biciklijada „Put bijele rode“ time je ponovno objedinjeno pokazala kako se kroz jednostavne rekreativne aktivnosti može razvijati svijest o zaštiti okoliša i prirodnim vrijednostima prostora koji ih okružuje.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Nastavite čitati

HOTNEWS

Ekomuzej Bistra slavi desetljeće rada: bogat program posvećen baštini i zajednici

Program uključuje i besplatne edukativne kostimirane šetnje kroz perivoj dvorca Oršić.

Objavljeno

prije 24 sata

4. svibnja 2026.

Objavio/la

Morena Martinović

Foto: Kulturno – turistički centar Bistra

Obilježavanje deset godina djelovanja udruge Ekomuzej Bistra donosi opsežan program aktivnosti usmjerenih na očuvanje i promociju kulturne baštine bistranskog kraja i Zagrebačke županije.

Središnji dio programa odnosi se na projekt „KULTURA ZA 10!“, unutar kojeg će se tijekom godine organizirati različiti događaji, od edukativnih i stručnih do turističkih i promotivnih. Aktivnosti će se odvijati na više lokacija, ponajprije u Kulturno-turističkom centru Bistra te u perivoju dvorca Oršić u Gornjoj Bistri.

Stručne tribine kao odgovor na interes zajednice

Velik odaziv i interes građana za teme iz lokalne povijesti, potvrđen kroz projekt „Hiže“ proveden 2025. godine, potaknuo je organizaciju javnih tribina koje su planirane za proljetne mjesece. Na njima će sudjelovati pozvani stručnjaci, a rasprave će obuhvatiti širok spektar tema od povijesti bistranskog područja i arheologije zaprešićkog kraja, do slavenske mitologije i mitskog krajolika Bistre.

Edukacija kroz tradicijske vještine

Uz teorijski dio, projekt uključuje i praktične sadržaje. Planirane su pokazne radionice namijenjene lokalnom stanovništvu i posjetiteljima, na kojima će sudionici moći usvojiti vještine izrade tradicijskog nakita od staklenih perlica te fertušnice, ukrasne višebojne vrpce koja se nosi uz fertun kao dio ženske narodne nošnje.

Kulturni sadržaji u funkciji turizma

Program uključuje i sadržaje namijenjene posjetiteljima, među kojima se ističu besplatne edukativne kostimirane šetnje kroz perivoj dvorca Oršić. One će se organizirati u sklopu godišnjih manifestacija s ciljem dodatnog obogaćivanja kulturno-turističke ponude Bistre i Zagrebačke županije.

Organizatori pritom pozivaju sve zainteresirane da im se pridruže u poslijepodnevnim terminima na predavanjima koja će voditi znanstvenici i stručnjaci iz različitih područja. Ciklus će zaključiti arhitekt Lovro Bauer predavanjem koje je na rasporedu u četvrtak, 7. svibnja u 18 sati, u multimedijskoj učionici stare škole na adresi Omladinska 26. Tema predavanja: “Kompleks župne crkve sv. Nikole Biskupa u Poljanici Bistranskoj: rezultat konzervatorsko-povijesnih istraživanja”.

Nastavite čitati

Moja županija

FOTO Klas i Polet odigrali u tvrdoj utakmici neodlučeno

Polet je pokušavao više učiniti preko kontranapada…

Objavljeno

prije 1 dan

4. svibnja 2026.

Objavio/la

David Jolić

Klas i Polet su u 27. kolu Premier lige odigrali neodlučeno, za domaće je strijelac bio Marijo Tadić, a za goste Kristijan Šečić.

Mičevec, 03.05.2026. Premier liga-27.kolo: Klas – Polet 1:1. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Mičevec, 03.05.2026. Premier liga-27.kolo: Klas – Polet 1:1. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Obje momčadi su od početka imale skoro istovjetnu taktiku, pojačanom obranom osigurati svoja vrata i onda brzim kontranapadima ugroziti suparnička. Ugodno je iznenadila ozbiljnost kojom su igrači i jedne i druge momčadi sprovodili taktike trenera.