Povežite se s nama

Moja županija

Uskrsni običaji zagrebačke okolice. Donosimo i nekoliko tradicionalnih recepata…

Uz malo dobre volje i kvalitetnih domaćih namirnica, i vi možete pripremiti neko od tipičnih uskrsnih jela iz Zagrebačke županije…

Objavljeno

na

Uskrs znači proslavu najvećeg kršćanskog blagdana, no ujedno i proslavu dolaska proljeća i novog početka. A u krajevima gdje se još uvijek živi od zemlje i brižno njeguje tradicija, Uskrs je prava riznica narodne baštine. U koji god dio zagrebačke okolice zavirili u ovo svečano vrijeme, možete biti sigurni da će vas dočekati radost i obilje, ali na skroman i autentičan način.

Uz čitav Veliki tjedan vežu se brojni narodni običaji. Na Cvjetnu nedjelju u crkvu nose maslinove grančice. No po selima oko Zagreba nekad su se na posvećivanje nosile grančice drijenka, vrbe ili imele koje bi se potom stavljale na kuću da je štite štite od nevremena. Na Veliki četvrtak počelo bi vazmeno trodnevlje i prestali bi svi radovi u polju. Vjeruje se također da onaj tko na Veliki četvrtak jede svježe povrće i salatu unosi u sebe snagu proljeća. U nekim se krajevima vjerovalo da će se u tom slučaju cijele godine imati dovoljno blagostanja i novca. U mnogim krajevima se na Veliki četvrtak vodi pripisivala čarobna i ljekovita moć. Vjerovalo se da će osoba koja se umije u trenutku kada se zavezuju zvona na Veliki četvrtak biti lijepa te da može otkloniti probleme s kožom.

Iako je cijeli tjedan bio posvećen pripremama za dolazak Uskrsa, vrhunac je bila Velika subota. Domaćice bi tad zgotovile sva prigodna jela, a košarica s hranom nosila se na blagoslov. Navečer su se vjernici okupljali na vazmenom bdjenju, a u nekim mjestima palio se prigodni krijes zvan vuzmica.

Na Uskrs se cijela obitelj okuplja oko stola za svečani ručak. Na trpezi posebno mjesto zauzima uskrsni kruh, često u obliku pletenice s jajima. Uz obaveznu juhu, tu su još šunka, hren, mladi luk i rotkvice, grah salata, kolači kao što su makovnjača, orehnjača ili kuglof. Uskrs je nezamisliv bez pisanica, jaja bojanih na starinski način – ljuskama od luka, ciklom, koprivom i drugim priručnim prirodnim sredstvima. Osim toga, pisanice su se dodatno ukrašavale voskom, tkaninom, perlicama, raznim uzoracima cvijeća ili lišća i sličnim kreativnim tehnikama.

Uz malo dobre volje i kvalitetnih domaćih namirnica, i vi možete pripremiti neko od tipičnih uskrsnih jela iz Zagrebačke županije.

Foto: TZZŽ

PINCA

Recept za svoju verziju nezaobilaznog slatkog kruha podijelila je vrhunska slastičarka, inače Samoborka, Petra Jelenić.

Sastojci (za dvije pince):

Tijesto:

250 g glatkog brašna tip 550 250 g Manitoba brašna 40 g svježeg kvasca 100 ml mlakog mlijeka 10 g soli 2 jaja 2 žumanjka 75 g šećera 50 g meda 1 mahuna vanilije (srž) fino naribana korica 2 limuna fino naribana korica 1 naranče 1 žlica ružine vodice 1 žlica ruma 50 g maslaca sobne temperature 50 g svinjske masti sobne temperature

Premaz:

1 jaje krupni šećer

Sve namirnice moraju biti sobne temperature. Kvasac otopiti u 100 ml mlijeka, dodati malo brašna (2 do 3 žlice od ukupne količine) i žličicu šećera. U ostatak brašna dodati uzašli kvas i sve ostale sastojke. Izraditi u glatku smjesu. Miješati tijesto dok se ne odvoji od stijenki posude. Ako je tvrdo, dodati još malo mlijeka. Dobro izrađeno tijesto ostaviti oko jedan sat na toplome da se diže i udvostruči. Dignuto tijesto potom premijesiti te pustiti da se još jednom diže. Podijeliti tijesto na dva dijela, oblikovati pince, odnosno loptice i staviti ih na toplo da se dignu 2/3, oko 20 minuta. Pince premazati razmućenim jajetom i posuti krupnim šećerom. Zarezati škarama ili nožem na tri mjesta i staviti ih peći u pećnicu na 160 ˚C oko 30 minuta. Ako prebrzo dobiju boju, a još su sirove (probajte štapićem) pokrijte ih aluminijskom folijom. Pince su pečene kada štapić ostane suh.

ORAHNJAČA/MAKOVNJAČA Tradicionalni desert prisutan u mnogim svečanim prigodama rado je viđen i na uskrsnom stolu.

Sastojci:

Tijesto:

1 kg brašna

40 g kvasca

150 g maslaca

1 jaje

400 ml mlijeka

½korice limuna

1 prstohvat soli

100 g šećera

2 žumanjka za premaz

Nadjev:

60 g suhih grožđica

100 ml ruma

600 g mljevenog maka/oraha

600 ml mlijeka

220 g šećera

Grožđice prelijemo rumom i ostavimo da se namaču, a u posudu stavimo šećer, dodamo suhi kvasac, ulijemo mlijeko, promiješamo i stavimo na stranu, 20 minuta, da se napravi pjenica. U posudu miksera za tijesto stavimo brašno, ulijemo pjenicu, naribamo polovicu limunove kore, dodamo dva žumanjka, šećer, prstohvat soli, rastopljeni maslac, ulijemo mlijeko i izradimo jednolično tijesto. U uljem premazanu zdjelu premjestimo dobiveno tijesto, prekrijemo ga kuhinjskom krpom i ostavimo na toplom, jedan sat, da se tijesto digne. Za to vrijeme u lonac iznad vatre ulijemo mlijeko, dodamo šećer, a kad zavrije dodamo natopljene grožđice, mljeveni mak ili orah i miješajući kuhamo 1-2 minute na laganoj vatri da se sastojci prožmu. Dignuto tijesto premjestimo na pobrašnjenu dasku, još ga malo pobrašnimo i izvaljamo u izduženi četvrtast oblik, na debljinu od oko jedan i pol centimetar. Zatim tijesto prerežemo po širini, obje polovice nadjenemo mješavinom od maka, strane tijesta prema kojima ćemo tijesto savijati premažemo umućenim jajetom, i tijesto savijemo. Dobivene savijače premjestimo u posudu za pečenje, prekrijemo ih kuhinjskom krpom i ostavimo na toplom 20-ak minuta, da se tijesto još jednom digne. Potom savijače premažemo umućenim žumanjkom i stavimo ih peći u pećnicu zagrijanu na 175 °C, 50-ak minuta. Gotovu makovnjaču izvadimo iz kalupa i stavimo je na rešetku da se ohladi prije rezanja.

ŠUNKA U KRUHU

Kuhana šunka, kraljica uskrsnog doručka, neodoljiva je umotana u mirisni domaći kruh.

Sastojci:

oko 1,5 kg kuhane šunke

750 g brašna za dizana tijesta

sol

200 ml mlijeka

1 žlica šećera

1 svježi kvasac

50 ml otopljenog maslaca

Kuhanu šunku ohladite, ocijedite i dobro osušite. Pomiješajte brašno i sol te napravite udubinu u sredini. Kvasac rastopite u mlakom mlijeku sa šećerom. Ulijte tu smjesu u brašno, pokrijte i ostavite kratko da kvasac naraste, a zatim ulijte i rastopljeni maslac te malo po malo mlaku vode, oko 250 ml. Umijesite rukama tijesto. Ostavite tijesto na toplom da se udvostruči pa ga premijesite. Zatim tijesto razvaljajte u oblik pravokutnika dovoljno velikog da u njega umotate šunku. Stavite šunku na tijesto i umotajte je sa svih strana tijestom. Ako treba, spojeve malo navlažite vodom. Ostavite još pola sata da tijesto opet naraste. Zagrijte pećnicu na 220 °C, zajedno s posudom u kojoj ćete peći kruh. Stavite štrucu u posudu pa poklopite i pecite 40-50 minuta. Izvadite štrucu, premažite je kistom namočenim u vodu, pa bez poklopca pecite još 15-20 minuta na 200 °C, po potrebi premazujući vodom. Nakon što je izvadite iz pećnice, šunku u kruhu ostavite da se ohladi.

DOMAĆI UMAK OD HRENA

Uskrsnoj šunki najbolja je pratnja umak od hrena – priprema je jednostavna, pa umjesto kupovnog radije poslužite domaću verziju. Sve što vam treba od sastojaka je jedan korijen svježeg hrena, kiselo vrhnje, sol i papar te malo jabučnog octa ili limunovog soka.

Hren ogulite i naribajte na na sitno. Pomiješajte ga s oko 100-200 ml masnijeg kiselog vrhnja, ovisno o željenoj gustoći i ljutini. Dodajte sol, papar i žličicu do dvije octa ili limuna. Promiješajte, dobro ohladite i poslužite uz šunku i ostale uskrsne delicije.

Moja županija

Turizam u županiji raste, a Velika Gorica drži vodeću poziciju! Evo što kažu brojke

Stabilan rast dolazaka, jačanje domaće potražnje i sve jasniji zaokret prema održivom, cjelogodišnjem turizmu.

Objavljeno

na

Objavio/la

Turizam u Zagrebačkoj županiji nastavlja se razvijati stabilno i bez naglih skokova, uz rast dolazaka od oko 4 % i zadržavanje broja noćenja na prošlogodišnjoj razini, pokazuju najnoviji podaci Turističke zajednice Zagrebačke županije. Prema strukturi noćenja, Velika Gorica uvjerljivo prednjači s približno 35 % ukupnog turističkog prometa, čime potvrđuje svoju poziciju ključne ulazne i poslovne točke županije.

Nakon Gorice, slijedi Jastrebarsko s oko 21 % noćenja, dok Samobor ostvaruje približno 11 %, oslanjajući se ponajprije na eno-gastronomiju te izletnički i vikend turizam. Značajan udio ima i Sveta Nedelja, koja kroz sportski turizam ostvaruje oko 17 % noćenja, dok Ivanić-Grad sudjeluje s oko 5 %, ponajviše zahvaljujući zdravstvenom i wellness turizmu. Ostale destinacije u županiji pojedinačno sudjeluju s oko 1 %.

Iako su ukupna noćenja ostala na sličnoj razini kao lani, posebno se ističe rast domaće potražnje. Dolasci domaćih gostiju porasli su za 7 %, a isti postotak bilježi se i kod domaćih noćenja.

Direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije Ivana Alilović ističe kako ovi rezultati potvrđuju dugoročni potencijal destinacije, ali i smjer kojim se ona svjesno razvija.

“Ovi rezultati potvrđuju da Zagrebačka županija ima snažan i dugoročno održiv potencijal razvoja. Kao destinacija, ne gradimo masovnost, već kvalitetu, ravnotežu i autentičnost. Prostor Zagrebačke županije obiluje prirodnim bogatstvima, očuvanim krajolikom, manifestacijama koje proizlaze iz lokalnog identiteta te snažnim zdravstvenim turizmom, koji destinaciji daje dodatnu vrijednost i cjelogodišnju relevantnost. Posebno ističem da održivost u Zagrebačkoj županiji nije trend, već način rada koji sustavno provodimo već šest godina. Održivost kod nas nije deklarativna, ona se živi, planira i primjenjuje u svakodnevnom upravljanju destinacijom”, rekla je Alilović.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Nastavite čitati

Moja županija

Nove cijene turističkih pristojbi u Zagrebačkoj županiji – tko će i koliko plaćati

Županijska skupština donijela je novu odluku o visini turističke pristojbe.

Objavljeno

na

Objavio/la

Zagrebačka županija od sljedeće godine uvodi nove iznose turističke pristojbe, odlučeno je na nedavnoj sjednici Županijske skupštine. Promjene se odnose na smještajne kapacitete u hotelima, kampovima, domaćinstvima i na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, a iznos pristojbe varira ovisno o mjestu i vrsti smještaja.

Za noćenje u standardnim smještajnim objektima, pristojba po osobi iznosit će od 1,33 do 1,80 eura, s najvišom cijenom u Velikoj Gorici, Jastrebarskom i Samoboru. Kampovi će biti nešto jeftiniji, od 1,06 do 1,30 eura po osobi, pri čemu je Velika Gorica opet na vrhu. Paušalni iznosi za pružatelje smještaja također su definirani. Smještaj u domaćinstvu koštat će između 46 i 60 eura po krevetu godišnje, dok obiteljska poljoprivredna gospodarstva plaćaju od 26,54 do 40 eura. Za kampove i robinzonski smještaj, iznosi se kreću od 33 do 80 eura po jedinici, ovisno o lokaciji.

Vlasnici kuća, apartmana ili stanova za odmor plaćat će godišnju pristojbu za sebe i članove uže obitelji, pri čemu iznosi variraju između 7,96 i 10 eura za prvog i drugog člana, te od 3,32 do 5 eura za svakog sljedećeg člana, ovisno o gradu.

Jedinice lokalne samouprave bez turističke zajednice i s nižim stupnjem razvijenosti mogu smanjiti iznos pristojbe za 30 %, što se odnosi na Dubravu, Farkaševac, Gradec, Pokupsko, Preseku, Rakovec i Žumberak.

Odluka o visini turističke pristojbe objavljuje se svake godine do 31. siječnja, a nova pravila stupaju na snagu u 2027. godini.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Nastavite čitati

Moja županija

Kolarec obišao žurne službe – županijski Zavod hitne medicine lani je odradio ukupno 28.888 hitnih intervencija

“Uslijed ovog vala gripe, u jednoj poslovnici Ljekarni Zagrebačke županije u jednom je danu izdano čak 1.750 recepata!

Objavljeno

na

Uoči novogodišnje noći zamjenik župana i načelnik Stožera civilne zaštite Zagrebačke županije Ervin Kolarec obišao je dežurne službe koje su i u silvestarskoj noći bile dostupne stanovnicima Zagrebačke županije.  

Poželio je mirnu noć djelatnicima Županijskog vatrogasno-operativni centra, velikogoričke ispostave Zavoda za hitnu medicinu Zagrebačke županije, dežurne Ljekarne Zagrebačke županije u Velikoj Gorici, kao i goričke Policijske postaje. 

-U ovim posebnim trenucima, kada većina naših sugrađana iščekuje i slavi dolazak Nove godine, vi ste na dužnosti. Vi ste oni koji prvi dolaze kada je najteže i koji ne pitaju je li blagdan, noć ili vikend – podsjetio je Kolarec. 

Inače, u Županijskom vatrogasnom operativnom centru koji djeluje pri Područnom uredu civilne zaštite Zagreb – Centru 112, tijekom cijele godine osigurano je stalno dežurstvo na telefonski broj 112 ili 193 za područje cijele Zagrebačke županije.   

-Centar je ove godine zabilježio i odradio više od 2.500 vatrogasnih intervencija te više od 2.700 ostalih operativnih aktivnosti. Godina je bila zahtjevna, a mi imamo važnu ulogu u komunikaciji s građanima, upućivanju snaga na teren i koordinacije na mjestu intervencije – rekao je voditelj ŽVOC-a Tihomir Varga. 

Na raspolaganju u svim danima tijekom godine je i Zavod za hitnu medicinu Zagrebačke županije u Velikoj Gorici, kao i sve ostale u Županiji, a tijekom 2025. godine županijski Zavod je u svojih 8 ispostava imao ukupno 28.888 hitnih intervencija. 

-Ispostava Velika Gorica u ovoj je godini imala 6.217 intervencija te više od 10.000 pregleda, a ukupna kilometraža hitnih intervencija procjenjuje na oko 140.000 kilometara – istaknuo je voditelj ispostave Siniša Golub. 

Ljekarnička skrb također je osigurana bez obzira na neradne dane u godini, pa je tako na Silvestrovo bila dežurna Ljekarna Zagrebačke županije u blizini goričke hitne pomoći.  

-Ljekarnički timovi u svim ljekarnama Zagrebačke županije osiguravaju opskrbu i izdavanje lijekova te daju savjete o njihovoj pravilnoj primjeni, a sve s ciljem učinkovitog i sigurnog liječenja, jer ljekarništvo predstavlja neizostavnu kariku u lancu zdravstvene skrbi. Recimo, uslijed ovog vala gripe, u jednoj poslovnici je u jednom danu izdano čak 1.750 recepata – naglasila je ravnateljica Ana Galić Skoko. 

Zamjenik Kolarec posjetio je i policijske službenike i djelatnike Policijske postaje Velika Gorica u pratnji načelnika Perice Malića.  

Nastavite čitati

CityLIGHTS

Polnoćka u župnoj crkvi Kravarsko

Objavljeno

na

U župi uzvišenja Svetog križa Kravarsko i ove je godine služena tradicionalna polnoćka.

Misu je služio vlč. Hrvoje Zovko, a uveličali su je župni zbor uz pratnju tamburaškog sastava izvođenjem prigodnih pjesama. Nakon svete mise organizirano je druženje mještana u društvenom domu Kravarsko.

Crkva u Kravarskom sagrađena je u vremenu između 13. i 14. stoljeća, a crkva je velika oštećenja doživjela tokom II svjetskog za vrijeme bombardiranja Kravarskog .

Nakon drugog svjetskog rata crkva je obnovljena, ali je i gotovo potpuno srušena u razornom potresu koji je pogodio Petrinju krajem 2020. godine.  Posljedice potresa su bile katastrofalne te je crkva u potpunosti srušena i 2023. godine izgrađena nova, uz zadržavanje identičnog oblika.

Nastavite čitati

Moja županija

Zagrebačka županija ima novi suvenir

„Povijest koju nosimo u srcu“ – čovjek, emocije i vrijednosti koje se prenose iz generacije u generaciju.

Objavljeno

na

Poruke nade, svjetla, hrabrosti i vjere nose novi suveniri Zagrebačke županije nastali kroz projekt „Povijest koju nosimo u srcu“. 

Umjesto klasične turističke ponude, predstavljeni su simbolični privjesci s univerzalnim porukama nade, svjetla, hrabrosti i vjere, koji poručuju da baština ne mora biti glasna da bi bila snažna.  

Projekt Turističke zajednice Zagrebačke županije predstavljen je u Velikoj Gorici, a u njegovu središtu nisu godine, datumi ni povijesne činjenice, nego čovjek, emocije i vrijednosti koje se prenose iz generacije u generaciju. 

-Htjeli smo baštinu ispričati na suvremen, profinjen i ljudima blizak način. Ovo je projekt koji govori tiho, ali ostavlja dubok trag ispričan na suvremen, profinjen i ljudima blizak način – istaknula je Ivana Alilović, direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije. 

Na predstavljanju ovog inovativnog projekta, zamjenik župana Zagrebačke županije, Damir Tomljenović istaknuo je kako je Županija zadovoljna razvojem turizma i kontinuiranim rastom broja posjetitelja.  

-Važne povijesne ličnosti naše županije poput bana Josipa Jelačića ili Petra Zrinskog mogu biti izvrstan temelj za razvoj novih oblika turizma. Upravo se ovakvim projektima gradi kvaliteta destinacije i novi smjer turističkog razvoja naše županije – dodao je Tomljenović. 

Naime, „Povijest koju nosimo u srcu“ povezuje četiri lokaliteta Zagrebačke županije, a to su Krašić, Kloštar Ivanić, Veliku Gorica kao i njezin dio Vukovinu.  

 -Baština nije nešto što stoji zatvoreno u zidovima. Ona živi u ljudima, u njihovim pričama i osjećajima. U vremenu ubrzanog konzumerizma, ovaj djelić naše turističke ponude snažan je podsjetnik na ono što je istinski važno. Privjesci nisu zamišljeni kao klasični suveniri, već kao osobni simboli koje nosimo uz sebe, znakovi pripadnosti i vrijednosti koje nadilaze granice destinacije – poručila je Alilović.  

Također, istaknuto je da je Zagrebačka županija izuzetno velika i raznolika destinacija koju je važno prezentirati kao jedinstvenu cjelinu, ali bez gubitka identiteta njezinih manjih mjesta. Upravo zato fokus nije stavljen na najpoznatije lokacije, nego na tzv.“ secret gemove“, mikrodestinacije koje zaslužuju vidljivost, kao i na odredište kratkih bjegova, ali i cjelogodišnjeg turizma te autentičnih doživljaja od vinskih cesti i vrhunske gastronomije, preko ruralnih i duhovnih lokacija, pa sve do suvremenih interpretacija baštine. 

 

-Gosti iz Skandinavije, primjerice, u jednom danu obilaze Turopoljski lug, destilerije i vinarije, kušaju lokalnu kuhinju i imaju priliku iz prve ruke doživjeti našu gastro priču „od polja do stola“. Sezona kod nas u županiji traje cijelu godinu kao adventi u Velikoj Gorici, Samoboru, Svetom Ivanu Zelini i drugim mjestima za goste koji žele doživljaj bez gužvi kakve danas opterećuju velike europske destinacije poput Beča i Praga – podsjetila je direktorica Turističke zajednice. 

Kako smo na kraju godine, navedeni su i planovi za 2026. godinu, usmjereni na snažnije pozicioniranje županije kao jedinstvene destinacije, ali bez gubitka identiteta njezinih manjih sredina. 

-Posebnu pažnju želimo dati lokacijama, poput Kloštar Ivanića i Krašića, koje imaju ogroman potencijal, ne samo u vjerskom, nego i u ruralnom turizmu. U fokusu razvoja bit će i eno-gastro ponuda te projekti poput apiturizma u Turopolju i Velikoj Gorici gdje možemo povezati vino, gastronomiju, lokalne proizvođače i doživljaj, uz naglasak na sve snažnije okretanje međunarodnim tržištima poput američkog – najavila je Alilović. 

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Nastavite čitati

Reporter 456 - 18.12.2025.

Facebook

Izdvojeno