Povežite se s nama

Moja županija

Uskrsni običaji zagrebačke okolice. Donosimo i nekoliko tradicionalnih recepata…

Uz malo dobre volje i kvalitetnih domaćih namirnica, i vi možete pripremiti neko od tipičnih uskrsnih jela iz Zagrebačke županije…

Objavljeno

na

Uskrs znači proslavu najvećeg kršćanskog blagdana, no ujedno i proslavu dolaska proljeća i novog početka. A u krajevima gdje se još uvijek živi od zemlje i brižno njeguje tradicija, Uskrs je prava riznica narodne baštine. U koji god dio zagrebačke okolice zavirili u ovo svečano vrijeme, možete biti sigurni da će vas dočekati radost i obilje, ali na skroman i autentičan način.

Uz čitav Veliki tjedan vežu se brojni narodni običaji. Na Cvjetnu nedjelju u crkvu nose maslinove grančice. No po selima oko Zagreba nekad su se na posvećivanje nosile grančice drijenka, vrbe ili imele koje bi se potom stavljale na kuću da je štite štite od nevremena. Na Veliki četvrtak počelo bi vazmeno trodnevlje i prestali bi svi radovi u polju. Vjeruje se također da onaj tko na Veliki četvrtak jede svježe povrće i salatu unosi u sebe snagu proljeća. U nekim se krajevima vjerovalo da će se u tom slučaju cijele godine imati dovoljno blagostanja i novca. U mnogim krajevima se na Veliki četvrtak vodi pripisivala čarobna i ljekovita moć. Vjerovalo se da će osoba koja se umije u trenutku kada se zavezuju zvona na Veliki četvrtak biti lijepa te da može otkloniti probleme s kožom.

Iako je cijeli tjedan bio posvećen pripremama za dolazak Uskrsa, vrhunac je bila Velika subota. Domaćice bi tad zgotovile sva prigodna jela, a košarica s hranom nosila se na blagoslov. Navečer su se vjernici okupljali na vazmenom bdjenju, a u nekim mjestima palio se prigodni krijes zvan vuzmica.

Na Uskrs se cijela obitelj okuplja oko stola za svečani ručak. Na trpezi posebno mjesto zauzima uskrsni kruh, često u obliku pletenice s jajima. Uz obaveznu juhu, tu su još šunka, hren, mladi luk i rotkvice, grah salata, kolači kao što su makovnjača, orehnjača ili kuglof. Uskrs je nezamisliv bez pisanica, jaja bojanih na starinski način – ljuskama od luka, ciklom, koprivom i drugim priručnim prirodnim sredstvima. Osim toga, pisanice su se dodatno ukrašavale voskom, tkaninom, perlicama, raznim uzoracima cvijeća ili lišća i sličnim kreativnim tehnikama.

Uz malo dobre volje i kvalitetnih domaćih namirnica, i vi možete pripremiti neko od tipičnih uskrsnih jela iz Zagrebačke županije.

Foto: TZZŽ

PINCA

Recept za svoju verziju nezaobilaznog slatkog kruha podijelila je vrhunska slastičarka, inače Samoborka, Petra Jelenić.

Sastojci (za dvije pince):

Tijesto:

250 g glatkog brašna tip 550 250 g Manitoba brašna 40 g svježeg kvasca 100 ml mlakog mlijeka 10 g soli 2 jaja 2 žumanjka 75 g šećera 50 g meda 1 mahuna vanilije (srž) fino naribana korica 2 limuna fino naribana korica 1 naranče 1 žlica ružine vodice 1 žlica ruma 50 g maslaca sobne temperature 50 g svinjske masti sobne temperature

Premaz:

1 jaje krupni šećer

Sve namirnice moraju biti sobne temperature. Kvasac otopiti u 100 ml mlijeka, dodati malo brašna (2 do 3 žlice od ukupne količine) i žličicu šećera. U ostatak brašna dodati uzašli kvas i sve ostale sastojke. Izraditi u glatku smjesu. Miješati tijesto dok se ne odvoji od stijenki posude. Ako je tvrdo, dodati još malo mlijeka. Dobro izrađeno tijesto ostaviti oko jedan sat na toplome da se diže i udvostruči. Dignuto tijesto potom premijesiti te pustiti da se još jednom diže. Podijeliti tijesto na dva dijela, oblikovati pince, odnosno loptice i staviti ih na toplo da se dignu 2/3, oko 20 minuta. Pince premazati razmućenim jajetom i posuti krupnim šećerom. Zarezati škarama ili nožem na tri mjesta i staviti ih peći u pećnicu na 160 ˚C oko 30 minuta. Ako prebrzo dobiju boju, a još su sirove (probajte štapićem) pokrijte ih aluminijskom folijom. Pince su pečene kada štapić ostane suh.

ORAHNJAČA/MAKOVNJAČA Tradicionalni desert prisutan u mnogim svečanim prigodama rado je viđen i na uskrsnom stolu.

Sastojci:

Tijesto:

1 kg brašna

40 g kvasca

150 g maslaca

1 jaje

400 ml mlijeka

½korice limuna

1 prstohvat soli

100 g šećera

2 žumanjka za premaz

Nadjev:

60 g suhih grožđica

100 ml ruma

600 g mljevenog maka/oraha

600 ml mlijeka

220 g šećera

Grožđice prelijemo rumom i ostavimo da se namaču, a u posudu stavimo šećer, dodamo suhi kvasac, ulijemo mlijeko, promiješamo i stavimo na stranu, 20 minuta, da se napravi pjenica. U posudu miksera za tijesto stavimo brašno, ulijemo pjenicu, naribamo polovicu limunove kore, dodamo dva žumanjka, šećer, prstohvat soli, rastopljeni maslac, ulijemo mlijeko i izradimo jednolično tijesto. U uljem premazanu zdjelu premjestimo dobiveno tijesto, prekrijemo ga kuhinjskom krpom i ostavimo na toplom, jedan sat, da se tijesto digne. Za to vrijeme u lonac iznad vatre ulijemo mlijeko, dodamo šećer, a kad zavrije dodamo natopljene grožđice, mljeveni mak ili orah i miješajući kuhamo 1-2 minute na laganoj vatri da se sastojci prožmu. Dignuto tijesto premjestimo na pobrašnjenu dasku, još ga malo pobrašnimo i izvaljamo u izduženi četvrtast oblik, na debljinu od oko jedan i pol centimetar. Zatim tijesto prerežemo po širini, obje polovice nadjenemo mješavinom od maka, strane tijesta prema kojima ćemo tijesto savijati premažemo umućenim jajetom, i tijesto savijemo. Dobivene savijače premjestimo u posudu za pečenje, prekrijemo ih kuhinjskom krpom i ostavimo na toplom 20-ak minuta, da se tijesto još jednom digne. Potom savijače premažemo umućenim žumanjkom i stavimo ih peći u pećnicu zagrijanu na 175 °C, 50-ak minuta. Gotovu makovnjaču izvadimo iz kalupa i stavimo je na rešetku da se ohladi prije rezanja.

ŠUNKA U KRUHU

Kuhana šunka, kraljica uskrsnog doručka, neodoljiva je umotana u mirisni domaći kruh.

Sastojci:

oko 1,5 kg kuhane šunke

750 g brašna za dizana tijesta

sol

200 ml mlijeka

1 žlica šećera

1 svježi kvasac

50 ml otopljenog maslaca

Kuhanu šunku ohladite, ocijedite i dobro osušite. Pomiješajte brašno i sol te napravite udubinu u sredini. Kvasac rastopite u mlakom mlijeku sa šećerom. Ulijte tu smjesu u brašno, pokrijte i ostavite kratko da kvasac naraste, a zatim ulijte i rastopljeni maslac te malo po malo mlaku vode, oko 250 ml. Umijesite rukama tijesto. Ostavite tijesto na toplom da se udvostruči pa ga premijesite. Zatim tijesto razvaljajte u oblik pravokutnika dovoljno velikog da u njega umotate šunku. Stavite šunku na tijesto i umotajte je sa svih strana tijestom. Ako treba, spojeve malo navlažite vodom. Ostavite još pola sata da tijesto opet naraste. Zagrijte pećnicu na 220 °C, zajedno s posudom u kojoj ćete peći kruh. Stavite štrucu u posudu pa poklopite i pecite 40-50 minuta. Izvadite štrucu, premažite je kistom namočenim u vodu, pa bez poklopca pecite još 15-20 minuta na 200 °C, po potrebi premazujući vodom. Nakon što je izvadite iz pećnice, šunku u kruhu ostavite da se ohladi.

DOMAĆI UMAK OD HRENA

Uskrsnoj šunki najbolja je pratnja umak od hrena – priprema je jednostavna, pa umjesto kupovnog radije poslužite domaću verziju. Sve što vam treba od sastojaka je jedan korijen svježeg hrena, kiselo vrhnje, sol i papar te malo jabučnog octa ili limunovog soka.

Hren ogulite i naribajte na na sitno. Pomiješajte ga s oko 100-200 ml masnijeg kiselog vrhnja, ovisno o željenoj gustoći i ljutini. Dodajte sol, papar i žličicu do dvije octa ili limuna. Promiješajte, dobro ohladite i poslužite uz šunku i ostale uskrsne delicije.

Moja županija

SJEDNICA STOŽERA Za civilnu zaštitu i vatrogasnu zajednicu planiran rekordni iznos od 1,5 milijuna eura

U planu povećanje operativne spremnosti vatrogasnih postrojbi za cijelo područje Zagrebačke županije.

Objavljeno

na

Stožer civilne zaštite Zagrebačke županije održao je danas svoju 2. sjednicu na kojoj je utvrdio nacrte prijedloga ključnih dokumenata za funkcioniranje i daljnji razvoj sustava civilne zaštite u 2026. godini.  

Članovi Stožera jednoglasno su prihvatili nacrte Analize stanja sustava civilne zaštite na području županije, Godišnjeg plana razvoja sustava civilne zaštite za 2026. godinu s trogodišnjim financijskim učinkom te Provedbenog plana unapređenja zaštite od požara za 2026. godinu.  

Konačnu odluku o donošenju ovih dokumenata donijet će Županijska skupština Zagrebačke županije. 

Godišnji plan razvoja sustava civilne zaštite za 2026. godinu definira niz aktivnosti usmjerenih na jačanje spremnosti i otpornosti operativnih snaga u županiji.

Planom je predviđeno kontinuirano usklađivanje normativnih akata, izrada i ažuriranje planova zaštite i spašavanja te jačanje kapaciteta Stožera civilne zaštite, vatrogasnih postrojbi, HGSS-a, Crvenog križa i drugih sudionika sustava. 

Naglasak je stavljen na opremanje, obuku, zajedničke vježbe te nastavak ulaganja u materijalno–tehnička sredstva potrebna za reakciju u izvanrednim situacijama, što je vidljivo i iz financijskih projekcija za trogodišnje razdoblje. 

-Planirana sredstva za civilnu zaštitu za 2026. godinu iznose 167 tisuća eura, a odnose se na Hrvatsku gorsku službu spašavanja, mjere civilne zaštite, Crveni križ te Hrvatsku udrugu za obuku potražnih pasa. Kada se tom iznosu dodaju sredstva osigurana za Vatrogasnu zajednicu Zagrebačke županije, koja čini okosnicu operativnih snaga civilne zaštite, dolazimo do rekordnog iznosa od 1,5 milijuna eura – rekao je načelnik Stožera i zamjenik župana Ervin Kolarec. 

Inače, Zagrebačka županija je među vodećima po iznosu koji se ulaže u civilnu zaštitu te godinama ta sredstva značajno povećava.  

Osim toga, Provedbeni plan unapređenja zaštite od požara za 2026. godinu donosi niz organizacijskih, tehničkih, urbanističkih i normativnih mjera koje je potrebno provesti kako bi se unaprijedila zaštita od požara na području županije. Među prioritetima su jačanje operativnosti vatrogasnih postrojbi, osiguravanje dovoljnog broja operativnih vatrogasaca, unapređenje komunikacijskih sustava, održavanje hidrantske mreže i pristupnih puteva te provođenje edukacija stanovništva i preventivnih mjera na otvorenim prostorima i odlagalištima otpada. 

Zapovjednik Vatrogasne zajednice Zagrebačke županije Dario Kezerić rekao je kako su odluke o kojima se odlučivalo na sjednici izrazito važne za snage civilne zaštite. 

Foto: Zagrebačka županija

-Donesena su dva bitna zaključka koji se odnose na razvoj sustava Civilne zaštite isto tako i na unaprjeđenje zaštite od požara na području Zagrebačke županije. Te odluke imaju i financijske učinke koji se odnose na povećanje operativne spremnosti naših vatrogasnih postrojbi, odnosno na sufinanciranje vozila i opreme koja će se nabavljati za naše vatrogasce. Isto tako su zaposlena  i tri nova djelatnika u Županjskom vatrogasnom operativnom centru, koji će biti puno operativniji za sve složenije događaje, za što do sada nismo bili dovoljno spremni. Što se tiče organizacijskog djela, nadopunjujemo vatrogasne postrojbe na području općina i gradova čime također podižemo operativnu spremnost cijele naše županije i svake jedinice lokalne samouprave – istaknuo je Kezerić. 

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Nastavite čitati

Moja županija

Stiže adventska čarolija u Zagrebačku županiju!

Njezini gradovi i općine otvaraju svoja srca i ulice pretvaraju u pozornicu svjetla, okusa, glazbe i dobrih trenutaka.

Objavljeno

na

Zagrebačka županija u blagdanskom razdoblju svake godine postaje posebno mjesto susreta, topline i zajedništva. Njezini gradovi i općine otvaraju svoja srca i stvaraju atmosferu u kojoj se ljudi osjećaju dobrodošlo, a ulice pretvaraju u pozornicu svjetla, okusa, glazbe i dobrih trenutaka.

Ovo je razdoblje kada županija najjasnije pokazuje svoj karakter: otvorena, gostoljubiva, razigrana i puna života. Upravo zato pozivamo sve građane da nam se pridruže i zajedno osjete čaroliju adventa koja se svake godine širi kroz cijeli naš kraj.

Blagdanski duh ove godine prvi stiže u Svetu Nedelju, gdje se 28. studenoga otvaraju Zimski cajti. Radosna atmosfera zimskih sadržaja, klizalište i koncert Grše odmah stvaraju živu energiju koja se širi dalje kroz cijelu županiju. Istoga dana advent se otvara i u Samoboru, koji svoj prepoznatljivi blagdanski šarm gradi polako, u ritmu grada koji voli tradiciju i zajedništvo. Samo dan kasnije, 29. studenoga, adventski se ugođaj dodatno širi i spaja nekoliko naših mjesta.

U Zaprešiću s koncertom Matije Cveka kreće Najslađi advent u Zaprešiću. Adventski program započinje i u Svetom Ivanu Zelini, u kojem se glazbeni nastupi, izložbe i priredbe prirodno nadopunjuju te Vrbovcu koji ove godine nudi raznolik, ali nešto skromniji program, što mu daje osobitu toplinu i osjećaj blizine. Posjetitelji isti dan mogu nastaviti prema Dugom Selu, gdje advent otvara koncert Minee u Perivoju grofa Draškovića, a večer završiti u Velikoj Gorici, u kojoj se pali prva adventska svijeća, otvara klizalište i Božićno selo te najavljuju brojni koncerti tijekom prosinca, uključujući Magazin, Ivanu Kindl, Barabe, The Frajle i druge izvođače koji stvaraju posebno živ i svečan ritam adventskih večeri.

U Krašiću se 30. studenoga početak adventskog razdoblja obilježava paljenjem prve svijeće u ozračju koje je jednostavno, dostojanstveno i duboko povezano s lokalnom tradicijom. Ivanić-Grad 4. prosinca ulazi u najljepši period  s posebno bogatim sadržajima, od izložbi i koncerata do uvijek zanimljivih adventskih radionica u Naftalanu koje privlače veliki broj posjetitelja. Dan poslije, 5. prosinca, Jastrebarsko otvara Winter Jasku, koja uz glazbu, druženja i prepoznatljivu zimsku atmosferu traje sve do siječnja.

Rugvica i Brckovljani 6. prosinca započinju svoje adventsko razdoblje u toplom obiteljskom ozračju. Pisarovina svoj advent obilježava 18. i 19. prosinca u ugodnom blagdanskom ugođaju koji okuplja lokalne proizvođače i zajednicu, a 31. prosinca organizira i dječji doček. Posebno mjesto u adventskom kalendaru zauzima Marijagorički božićni sajam 20. prosinca, najvažniji adventski događaj zaprešićanskog kraja, u kojem zajedno sudjeluju Brdovec, Dubravica, Marija Gorica i Pušća. Ovaj sajam u središte stavlja domaće proizvode, tradiciju i zajednički identitet cijelog područja.

Kroz sve ove programe advent u Zagrebačkoj županiji ove se godine pretvara u skladnu i toplu priču koja povezuje ljude i mjesta, stvarajući blagdansku atmosferu koju je teško ne osjetiti.

-Naš advent donosi posebnu toplinu i raznolikost koja se vidi i osjeća u svakom mjestu, a gradovi i općine široka srca dočekuju svoje građane i posjetitelje, pozivajući ih da zajedno dožive blagdanski duh koji se gradi s puno pažnje, ljubavi i predanosti – ističe direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije Ivana Alilović.

Detaljan pregled svih događanja:

Program događanja u Zagrebačkoj županiji – prosinac 2025

Program događanja u Zagrebačkoj županiji – studeni 2025

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Nastavite čitati

Moja županija

VIDEO Išek i Vujnović na kauču: ‘Sve je bilo drukčije, ali nije bilo straha…’

Leon Išek i Fran Vujnović, igrači NK Kurilovca, gostujući u novom nastavku serijala “Sport Zagrebačke županije” još jedanput su se podsjetili svih detalja vezanih uz povijesni uspjeh njihova kluba, ali i predstavili ovu posebnu momčad

Objavljeno

na

Furmek je na baušteli, Šarić radi na benzinskoj valjda i duže nego što igra za Kurilovec, Novak montira klime, Vujnović vozi taksi, kapetan Završki je kipar, Sedlaček je bankar, on je i naš blagajnik kad zatreba, a imamo i dostavljače, studente, čak i učenike, Raković nam i dalje ide u školu…

Tako je Leon Išek, jedan od njih, predstavio generaciju za povijest NK Kurilovca, sad već čuvenu “Klasu 2025”, gostujući u novom nastavku serijala “Sport Zagrebačke županije”. Svi ti heroji, dečki koji nas poslužuju na benzinskoj, koji nam montiraju klime ili nas voze u taksiju, doživjeli su svojih pet minuta slave. Dan za pamćenje dogodio se 5. studenog 2025. godine, datum je to koji će zlatnim slovima ostati upisan u klupske povijesne knjige. Tog se dana, naime, dogodilo nogometno čudo: pala je Istra!

– Sve je bilo drukčije. Inače mi prvi dolazimo na stadion, čeka nas jedino naš Bašo, a ovoga puta bilo je bitno drukčije. Dolazimo na stadion, a tu već gužvu, gungula, ljudi sa svih strana… Bilo je i više nego jasno da je ovo posebna utakmica, ali to nas je samo dodatno motiviralo – prepričava Fran Vujnović, sin predsjednika Dražena i šef obrane koja je imala ozbiljan zadatak ispred sebe, koji je na naš kauč sjeo zajedno s Išekom.

– Ključna je u svemu tome bila vjera. Zaista smo vjerovali da možemo parirati Istri, ni u jednom trenutku nije se mogla osjetiti nervoza ili bilo kakav strah. Svi smo jedva čekali da utakmica krene, da vidimo što možemo, a ispalo je da možemo puno – smješka se i danima poslije golman Išek, koji je izvukao što je morao izvući.

Napad je zabio što je morao zabiti, a obrana to fokusirano obranila.

– Iskreno, osobno sam imao poseban motiv, jer bio sam igrač Istre i nisam tamo prošao. Otišao sam zaobilaznim putem, sa željom da se vratim najmanje na tu razinu, i zato mi je bilo posebno važno pokazati sve što znam i mogu. Realno, dobar dio ovih igrača zaslužuje igrati i rang ili dva više, ovo je top momčad. I vrhunska klapa, što je posebno važno. Mi nismo momčad, mi smo obitelj – kaže Fran Vujnović.

Posebna priča, posebni trenuci, a ovo su svi detalji…

Nastavite čitati

Moja županija

Hrvatska turistička zajednica nagradila Senku Radanović i Velimira Šandora

Svečana dodjela održana je na Danima hrvatskog turizma u Dubrovniku

Objavljeno

na

Hrvatska turistička zajednica, u suradnji s Ministarstvom turizma i sporta, proglasila je pobjednike izbora za najboljeg domaćina nositelja oznake Vaš domaćin/Local Host. Senka Radovanić, vlasnica smještajnog objekta Javor Holiday House na Žumberku, ovogodišnja je dobitnica za Zagrebačku županiju. Svečana dodjela održana je na Danima hrvatskog turizma u Dubrovniku gdje su dodijeljene brojne nagrade, a među njima i nagrada za ambasadora hrvatskog turizma koju je dobio naš poznati paraatletičar Velimir Šandor.

Čestitke nagrađenima u ime Zagrebačke županije uputio je i zamjenik župana Damir Tomljenović.

-Velimire Šandor je puno više od sportaša, on je inspiracija da nikad ne odustanemo od svojih snova. Njegov sportski uspjeh dokazuje da je uz puno truda i odricanja sve moguće, stoga je nagrada za ambasadora otišla u najbolje ruke – poručio je Tomljenović.

Tomljenović je istaknuo kako je to priznanje odraz višegodišnje predanosti, truda i ljubavi koje nositelji oznake Vaš domaćin/Local Host ulažu u svoje smještajne objekte.

-Od ovog priznanja korist će imati i cijela lokalna zajednica koja će postati još privlačnija za sve buduće posjetitelje – dodao je Tomljenović i podsjetio da Zagrebačka županija uz predivnu prirodu i kulturnu baštinu, vrhunsku enogastronomiju te brojne manifestacije koje se održavaju cijelu godinu doista ima puno toga za ponuditi svojim gostima.

U Zagrebačkoj županiji 37 certificiranih domaćina nosi ovu prestižnu oznaku, što potvrđuje visoku razinu kvalitete i predanosti domaćina diljem županije – od Žumberka i Pisarovine, preko Samobora i Jastrebarskog, do Svete Nedelje, Svetog Ivana Zeline, Marije Gorice i Velike Gorice.

Javor Holiday House ističe se njegom lokalnog identiteta, visokim standardima usluge i odgovornim poslovanjem. Predanost Senke Radovanić pozicionirala je ovaj objekt kao primjer izvrsnosti koji dodatno jača ugled Zagrebačke županije kao destinacije autentičnih, srdačnih i održivih doživljaja.

-Oznaka Vaš domaćin više je od priznanja – ona je poruka da u Zagrebačkoj županiji njegujemo kulturu istinske pažnje prema gostu. Ponosna sam što čak 37 naših domaćina potvrđuje tu razinu kvalitete i šarma koja nas izdvaja. Senka Radovanić i njezin Javor Holiday House savršen su primjer kako se osobni pristup, autentičnost i odgovornost prema zajednici pretvaraju u iskustvo koje goste osvaja na prvu. To je onaj trenutak kad destinacija ne samo da se doživi, nego se osjeti. – poručila je direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije Ivana Alilović.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Nastavite čitati

Moja županija

Zelje iz Lakteca – temelj za više od 60 gastro recepata

Već 19. godina organiziraju Sarmijadu – svojevrsni festival jela od kiseloga zelja.

Objavljeno

na

Svaka gastronomska manifestacija čuvar je tradicije pripreme jela i očuvanja starih recepata našega podneblja, kako bi i mlađe generacije znale uživati u hrani i obrocima koji su prehranjivali naše pretke.

A mjesto Laktec u okolici Svetog Ivana Zeline ponosni je čuvar tradicije uzgoja zelja i pripreme hrane od ove zdrave namirnice, stoga već 19. godina organiziraju Sarmijadu – svojevrsni festival jela od kiseloga zelja.

-Od prve Sarmijade do danas isprobali smo i sakupili recepte 62 različita jela od kiseloga zelja. Iznenađeni smo maštom, ukusima, sljubljivanjem različitih vrsta mesa i okusa sa zeljem. Nastojat ćemo do sljedeće, jubilarne 20. Sarmijade objediniti sve te recepte i napraviti zbirku jela od kiseloga zelja – najavila je Brigitte Berulec ispred organizatora manifestacije – Udruge proizvođača marke kiselog zelja Laktec.

Inače, zelje se u zelinskome kraju uzgaja još od 15./16. stoljeća.

-Ovakvom manifestacijom čuva se naša gastronomska baština i pokazuje kako jedno malo mjesto Laktec uz puno truda, veliko srce i ljubav prema baštini može napraviti veliku stvar – poručila je gradonačelnica Zeline Eva Jendriš Škrljak.

Osim očuvanja tradicije, ovakva događanja su promotor domaće proizvodnje i podrške lokalnim uzgajivačima hrane, po kojima je poznata cijela Zagrebačka županija.

-Zato i Zagrebačka županija pomaže poljoprivredna gospodarstva da dostojno mogu živjeti od svoje proizvodnje. Primjerice Županija je ove godine, kroz razne mjere, uložila u poljoprivredu 1,4 milijuna eura – podsjetila je pročelnica za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo Gordana Županac.

Inače, ove godine najbolju sarmu skuhali su zaposlenici zelinskoga Muzeja, a najbolje jelo od kiseloga zelja – “zelje sa svinjskim repom” samoborska ekipa “Plahutari”.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Nastavite čitati

Reporter 455 - 17.11.2025.

Facebook

Izdvojeno