Povežite se s nama

Moja županija

Uskrsni običaji zagrebačke okolice. Donosimo i nekoliko tradicionalnih recepata…

Uz malo dobre volje i kvalitetnih domaćih namirnica, i vi možete pripremiti neko od tipičnih uskrsnih jela iz Zagrebačke županije…

Objavljeno

na

Uskrs znači proslavu najvećeg kršćanskog blagdana, no ujedno i proslavu dolaska proljeća i novog početka. A u krajevima gdje se još uvijek živi od zemlje i brižno njeguje tradicija, Uskrs je prava riznica narodne baštine. U koji god dio zagrebačke okolice zavirili u ovo svečano vrijeme, možete biti sigurni da će vas dočekati radost i obilje, ali na skroman i autentičan način.

Uz čitav Veliki tjedan vežu se brojni narodni običaji. Na Cvjetnu nedjelju u crkvu nose maslinove grančice. No po selima oko Zagreba nekad su se na posvećivanje nosile grančice drijenka, vrbe ili imele koje bi se potom stavljale na kuću da je štite štite od nevremena. Na Veliki četvrtak počelo bi vazmeno trodnevlje i prestali bi svi radovi u polju. Vjeruje se također da onaj tko na Veliki četvrtak jede svježe povrće i salatu unosi u sebe snagu proljeća. U nekim se krajevima vjerovalo da će se u tom slučaju cijele godine imati dovoljno blagostanja i novca. U mnogim krajevima se na Veliki četvrtak vodi pripisivala čarobna i ljekovita moć. Vjerovalo se da će osoba koja se umije u trenutku kada se zavezuju zvona na Veliki četvrtak biti lijepa te da može otkloniti probleme s kožom.

Iako je cijeli tjedan bio posvećen pripremama za dolazak Uskrsa, vrhunac je bila Velika subota. Domaćice bi tad zgotovile sva prigodna jela, a košarica s hranom nosila se na blagoslov. Navečer su se vjernici okupljali na vazmenom bdjenju, a u nekim mjestima palio se prigodni krijes zvan vuzmica.

Na Uskrs se cijela obitelj okuplja oko stola za svečani ručak. Na trpezi posebno mjesto zauzima uskrsni kruh, često u obliku pletenice s jajima. Uz obaveznu juhu, tu su još šunka, hren, mladi luk i rotkvice, grah salata, kolači kao što su makovnjača, orehnjača ili kuglof. Uskrs je nezamisliv bez pisanica, jaja bojanih na starinski način – ljuskama od luka, ciklom, koprivom i drugim priručnim prirodnim sredstvima. Osim toga, pisanice su se dodatno ukrašavale voskom, tkaninom, perlicama, raznim uzoracima cvijeća ili lišća i sličnim kreativnim tehnikama.

Uz malo dobre volje i kvalitetnih domaćih namirnica, i vi možete pripremiti neko od tipičnih uskrsnih jela iz Zagrebačke županije.

Foto: TZZŽ

PINCA

Recept za svoju verziju nezaobilaznog slatkog kruha podijelila je vrhunska slastičarka, inače Samoborka, Petra Jelenić.

Sastojci (za dvije pince):

Tijesto:

250 g glatkog brašna tip 550 250 g Manitoba brašna 40 g svježeg kvasca 100 ml mlakog mlijeka 10 g soli 2 jaja 2 žumanjka 75 g šećera 50 g meda 1 mahuna vanilije (srž) fino naribana korica 2 limuna fino naribana korica 1 naranče 1 žlica ružine vodice 1 žlica ruma 50 g maslaca sobne temperature 50 g svinjske masti sobne temperature

Premaz:

1 jaje krupni šećer

Sve namirnice moraju biti sobne temperature. Kvasac otopiti u 100 ml mlijeka, dodati malo brašna (2 do 3 žlice od ukupne količine) i žličicu šećera. U ostatak brašna dodati uzašli kvas i sve ostale sastojke. Izraditi u glatku smjesu. Miješati tijesto dok se ne odvoji od stijenki posude. Ako je tvrdo, dodati još malo mlijeka. Dobro izrađeno tijesto ostaviti oko jedan sat na toplome da se diže i udvostruči. Dignuto tijesto potom premijesiti te pustiti da se još jednom diže. Podijeliti tijesto na dva dijela, oblikovati pince, odnosno loptice i staviti ih na toplo da se dignu 2/3, oko 20 minuta. Pince premazati razmućenim jajetom i posuti krupnim šećerom. Zarezati škarama ili nožem na tri mjesta i staviti ih peći u pećnicu na 160 ˚C oko 30 minuta. Ako prebrzo dobiju boju, a još su sirove (probajte štapićem) pokrijte ih aluminijskom folijom. Pince su pečene kada štapić ostane suh.

ORAHNJAČA/MAKOVNJAČA Tradicionalni desert prisutan u mnogim svečanim prigodama rado je viđen i na uskrsnom stolu.

Sastojci:

Tijesto:

1 kg brašna

40 g kvasca

150 g maslaca

1 jaje

400 ml mlijeka

½korice limuna

1 prstohvat soli

100 g šećera

2 žumanjka za premaz

Nadjev:

60 g suhih grožđica

100 ml ruma

600 g mljevenog maka/oraha

600 ml mlijeka

220 g šećera

Grožđice prelijemo rumom i ostavimo da se namaču, a u posudu stavimo šećer, dodamo suhi kvasac, ulijemo mlijeko, promiješamo i stavimo na stranu, 20 minuta, da se napravi pjenica. U posudu miksera za tijesto stavimo brašno, ulijemo pjenicu, naribamo polovicu limunove kore, dodamo dva žumanjka, šećer, prstohvat soli, rastopljeni maslac, ulijemo mlijeko i izradimo jednolično tijesto. U uljem premazanu zdjelu premjestimo dobiveno tijesto, prekrijemo ga kuhinjskom krpom i ostavimo na toplom, jedan sat, da se tijesto digne. Za to vrijeme u lonac iznad vatre ulijemo mlijeko, dodamo šećer, a kad zavrije dodamo natopljene grožđice, mljeveni mak ili orah i miješajući kuhamo 1-2 minute na laganoj vatri da se sastojci prožmu. Dignuto tijesto premjestimo na pobrašnjenu dasku, još ga malo pobrašnimo i izvaljamo u izduženi četvrtast oblik, na debljinu od oko jedan i pol centimetar. Zatim tijesto prerežemo po širini, obje polovice nadjenemo mješavinom od maka, strane tijesta prema kojima ćemo tijesto savijati premažemo umućenim jajetom, i tijesto savijemo. Dobivene savijače premjestimo u posudu za pečenje, prekrijemo ih kuhinjskom krpom i ostavimo na toplom 20-ak minuta, da se tijesto još jednom digne. Potom savijače premažemo umućenim žumanjkom i stavimo ih peći u pećnicu zagrijanu na 175 °C, 50-ak minuta. Gotovu makovnjaču izvadimo iz kalupa i stavimo je na rešetku da se ohladi prije rezanja.

ŠUNKA U KRUHU

Kuhana šunka, kraljica uskrsnog doručka, neodoljiva je umotana u mirisni domaći kruh.

Sastojci:

oko 1,5 kg kuhane šunke

750 g brašna za dizana tijesta

sol

200 ml mlijeka

1 žlica šećera

1 svježi kvasac

50 ml otopljenog maslaca

Kuhanu šunku ohladite, ocijedite i dobro osušite. Pomiješajte brašno i sol te napravite udubinu u sredini. Kvasac rastopite u mlakom mlijeku sa šećerom. Ulijte tu smjesu u brašno, pokrijte i ostavite kratko da kvasac naraste, a zatim ulijte i rastopljeni maslac te malo po malo mlaku vode, oko 250 ml. Umijesite rukama tijesto. Ostavite tijesto na toplom da se udvostruči pa ga premijesite. Zatim tijesto razvaljajte u oblik pravokutnika dovoljno velikog da u njega umotate šunku. Stavite šunku na tijesto i umotajte je sa svih strana tijestom. Ako treba, spojeve malo navlažite vodom. Ostavite još pola sata da tijesto opet naraste. Zagrijte pećnicu na 220 °C, zajedno s posudom u kojoj ćete peći kruh. Stavite štrucu u posudu pa poklopite i pecite 40-50 minuta. Izvadite štrucu, premažite je kistom namočenim u vodu, pa bez poklopca pecite još 15-20 minuta na 200 °C, po potrebi premazujući vodom. Nakon što je izvadite iz pećnice, šunku u kruhu ostavite da se ohladi.

DOMAĆI UMAK OD HRENA

Uskrsnoj šunki najbolja je pratnja umak od hrena – priprema je jednostavna, pa umjesto kupovnog radije poslužite domaću verziju. Sve što vam treba od sastojaka je jedan korijen svježeg hrena, kiselo vrhnje, sol i papar te malo jabučnog octa ili limunovog soka.

Hren ogulite i naribajte na na sitno. Pomiješajte ga s oko 100-200 ml masnijeg kiselog vrhnja, ovisno o željenoj gustoći i ljutini. Dodajte sol, papar i žličicu do dvije octa ili limuna. Promiješajte, dobro ohladite i poslužite uz šunku i ostale uskrsne delicije.

Moja županija

Sustav zaštite od požara financirat će se s 998.300 eura

Sredstva za županijske operativne snage civilne zaštite povećana su za 301 tisuću eura u odnosu na prošlu godinu.

Objavljeno

na

Na 24. Sjednici Stožera civilne zaštite Zagrebačke županije donesen Županijski financijski plan za provođenje zadaća iz područja zaštite od požara za 2025. godinu koji u financijskim brojkama iznosi 998.300 eura. 

Od navedenog iznosa najveći dio sredstava odlazi na osnovnu djelatnost Vatrogasne zajednice Zagrebačke županije za koju je predviđeno 500.500 eura, zatim za nabavu vatrogasnih vozila i opreme osigurano je 110.000 eura, za financiranje Centra 112 – vatrogasni koordinatori osigurano je 275.000 eura, za intervenciju po nalogu županijskog vatrogasnog zapovjednika osigurano 25.000 eura, a za godišnju vježbu operativnih snaga Zagrebačke županije osigurano je po 15.000 eura. Također, za osposobljavanje specijalističkih timova osigurano je 62.800 eura, dok je za predfinanciranje projekta Force Intereg predviđeno 10.000 eura.  

Foto: Zagrebačka županija

– Sredstva za operativne snage civilne zaštite u ovoj su godini povećana za 301 tisuću eura u odnosu na prošlu godinu a više sredstava osigurano je i za rad i opremanje svih sastavnica županijskih operativnih snaga – poručio je zamjenik župana Ervin Kolarec, ujedno i načelnik Stožera. 

Na sjednici je utvrđen i prijedlog Plana operativne provedbe programa aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od požara od interesa za Republiku Hrvatsku  za područje Zagrebačke županije u 2025. godini, kao temeljni dokument koordinacije i provedbe godišnjih aktivnosti Zagrebačke županije i tijela uključenih u provedbu mjera zaštite od požara s područja Županije. 

Foto: Zagrebačka županija

Također, donesen je i Plan aktivnog uključenja subjekata zaštite od požara na području Zagrebačke županije a utvrđeni su i prostori  za uspostavu zapovjednih mjesta kod koordinacije prilikom intervencija kod velikih požara otvorenog prostora. Tako je za područje Žumberka i Samoborskog gorja izabrana upravna zgrada Javne ustanove „Park prirode Žumberak – Samoborsko gorje“, Ispostava Eko centar Budinjak, dok je za područje „Parka prirode Medvednica“, u dijelu koji prostorno ulazi u područje Zagrebačke županije, kao i dosadašnjih godina odabrana upravna zgrada Općine Bistra. 

Osim toga, Stožer je donio i Zaključak o nabavi opreme za sustav radio veza za potrebe sustava civilne zaštite Zagrebačke županije. 

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

Nastavite čitati

Moja županija

30 godina županijskog Zavoda za prostorno uređenje

Inventura Zavoda pokazala 35 odrađenih prostornih planova svih razina, više od 200 izdanih pozitivnih mišljenja, nekoliko desetaka izvješća o stanju u prostoru, više od 700 obrađenih prostornih planova i unesenih u Informacijski sustav.

Objavljeno

na

Objavio/la

Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije obilježio je 30 godina rada i prostornog planiranja na području županije.  

Na svečanoj proslavi u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu ravnateljica Zavoda Željka Kučinić u svojem je govoru istaknula opsežni posao koji je odrađen od dana osnivanja do danas. 

– U svakom našem planu, u svakom projektu, nastojali smo postići sklad između planiranih zahvata i bogatih resursa kojima obiluje Zagrebačka županija. Od planova i projekata koje je u 30 godina izradio Zavod, svakako treba izdvojiti 35 prostornih planova svih razina, više od 200 izdanih pozitivnih mišljenja na planove gradova i općina, nekoliko desetaka izvješća o stanju u prostoru i više od 700 obrađenih prostornih planova i unesenih u Informacijski sustav čime su građanima godinama dostupni svi planovi do razine njihove čestice – naglasila je Kučinić. 

Foto: Zagrebačka županija

Na dugogodišnjem uspješnom radu djelatnicima Zavoda čestitao je župan Stjepan Kožić.  

– Posebno ističem vaš značajan doprinos razvoju Zagrebačke županije i podsjećam da je na temeljima županijskog Prostornog plana, izgradnjom brojnih zahvata u prostoru, Zagrebačka županija privukla brojne poduzetnike i mlade obitelji što je rezultiralo da je danas Zagrebačka županija jedna od najrazvijenijih županija u Republici Hrvatskoj. Iz posljednjih podataka Državnog zavoda za statistiku vidljivo je da se broj stanovnika u našoj Županiji povećao od posljednjeg popisa, što govori o privlačnosti županijskog prostora za život, rad i ostanak – istaknuo je župan. 

Foto: Zagrebačka županija

Među brojnim uzvanicima na obljetnici su Zavodu čestitali Amelio Vekić u ime Ministarstva kulture i medija, Bojan Linardić u ime Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, zatim  predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Velimir Neidhardt i profesor s Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Tihomir Jukić. 

Također, povodom okrugle obljetnice u prostoru Nacionalne i sveučilišne knjižnice postavljena je izložba „Susret ruralnog i urbanog“ kao presjek radova prostornih planera i stručnih suradnika koji su doprinijeli kvalitetnom uređenju prostora Zagrebačke županije unazad 30 godina. 

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

Nastavite čitati

Moja županija

Općina Križ dobiva više od 4 kilometra asfaltiranih cesta

Radove vrijedne milijun eura zajednički financiraju Općina Križ u iznosu od 40% radova, a ostatak financijski pokriva Županijska uprava za ceste Zagrebačke županije.

Objavljeno

na

Započeli su radovi na asfaltiranju cesta na području Općine Križ a prva dionica je Ulice braće Radić, inače ulazna cesta u središte općine, te ujedno i izlaz iz poduzetničke zone. Početak radova na obnovi kolničke konstrukcije obišao je zamjenik župana Zagrebačke županije Damir Tomljenović zajedno sa suradnicima. 

– Riječ je o prvoj od četiri dionice lokalnih i županijskih cesta koje će se obnavljati u općini Križ, a ukupna vrijednost ovih investicija iznosi oko milijun eura. Ovo su velike investicije za koje je novac osigurao ŽUC i kreditno zaduženje koje je odobrila Skupština Zagrebačke županije. Ovo je nastavak povijesnog ulaganja u prometnu infrastrukturu vrijedno više od 90 milijuna eura iz Fonda solidarnosti EU. Zahvaljujući ovogodišnjem rekordnom proračunu ŽUC-a od 28 milijuna eura sve županijske ceste bit će sigurne za promet – naglasio je Tomljenović. 

Foto: Zagrebačka županija

Dodajmo kako paralelno s radovima u Ulici braće Radić, slijedi i asfaltiranje Peščenićke ulice koja vodi u naselje Razljev te lokalne ceste koja povezuje Malu Hrastilnicu i Johovec. Također, obnavljat će se i kilometar kolnika Ulice Milke Trnine u centru Križa, te će time općina Križ dobiti 4,4 kilometra asfalta. 

– Radove zajednički financiraju Općina Križ u iznosu od 40% radova, a ostatak financijski pokriva Županijska uprava za ceste Zagrebačke županije. Planirani završetak radova je kroz 3 tjedna čime postižemo veći komunalni standard za građane općine Križ – rekao je načelnik Općine Marko Magdić. 

Inače, u protekle 4 godine izvedeno je radova na prometnoj infrastrukturi u vrijednosti oko 150 milijuna eura. 

– Planirana sredstva za ovu godinu raspodijeljena su na nekoliko segmenata. 15 milijuna eura ćemo uložiti u asfaltiranje, a 10 milijuna na točkaste projekte tipa rotora, sanacija klizišta i mostova, male infrastrukturne cestovne projekte te naše redovito održavanje, dok je milijun eura predviđeno za projektiranje novih projekata – najavio je ravnatelj Županijske uprave za ceste Zagrebačke županije Tomislav Landeka dodavši kako su u planu i 2 velika projekta koji čekaju raspisivanje javnog poziva od strane Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, ukupne vrijednosti gotovo 50 milijuna eura. 

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

Nastavite čitati

Gospodarstvo

U tijeku više od milijun eura vrijedni natječaji za poljoprivrednike, plantaža borovnica primjer ostvarivanja potpora

Bespovratne potpore dosežu do 15 tisuća eura po konvencionalnom poljoprivredniku dok je maksimalno ostvariv iznos za ekološke poljoprivrednike 20 tisuća eura.

Objavljeno

na

Objavio/la

Poljoprivrednici s područja Zagrebačke županije imaju priliku osigurati financijsku potporu za razvoj svojih gospodarstava u 2025. godini. Zagrebačka županija raspisala je tri javna poziva za dodjelu potpora male vrijednosti za ekološku poljoprivredu, subvencije za nabavu poljoprivrednog repromaterijala te za energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije ukupne vrijednosti 1,1 milijun eura.

–Zagrebačka županija je u odnosu na prije četiri godine udvostručila sredstava za bespovratne potpore poljoprivrednicima. Tako je 573 tisuće eura osigurano je za potpore male vrijednosti u poljoprivredi, ruralnom razvoju i šumarstvu, 340 tisuća eura za ekološku poljoprivredu i ruralni razvoj, 70 tisuća eura izdvojeno je za poticanje energetske učinkovitosti i nabavu i ugradnju obnovljivih izvora energije na poljoprivrednim gospodarstvima, a 150 tisuća eura je na raspolaganju za nabavu poljoprivrednog materijala za sjetvu i sadnju, kao i kreditiranje nabave poljoprivrednog repromaterijala – rekao je zamjenik župana Damir Tomljenović i pozvao poljoprivrednike da se prijave na ovogodišnje natječaje i ostvare bespovratne potpore koje dosežu do 15 tisuća eura po konvencionalnom poljoprivredniku, odnosno do 20 tisuća eura za ekološke poljoprivrednike.

Foto: Zagrebačka županija

Također, Tomljenović je obišao plantažu borovnica Agrovita u Tarnom u okolici Ivanić-Grada na kojoj Borna Gradišek s poslovnim partnerom uzgaja borovnicu, pakira i plasira u trgovačke lance, te su korisnici županijskih bespovratnih potpora.

–Prvi dio nasada podignuli smo 2016. godine, a danas na plantaži ima nešto više od 20 tisuća sadnica. Svoje poslovanje tijekom godina proširivali smo upravo putem bespovratnih županijskih potpora, uz pomoć kojih smo 2022. godine ugradili solarne panele na našu gospodarsku zgradu čime ostvarujemo 80 posto uštede na potrošnji električne energije. Ove godine javit ćemo se opet na javni poziv jer nam je cilj modernizirati navodnjavanje naših nasada – istaknuo je Gradišek.

Foto: Zagrebačka županija

Naime, već četvrtu godinu zaredom Zagrebačka županija sufinancira ugradnju fotonaponskih sustava za proizvodnju električne energije na zgradama poljoprivredne namjene, a od ove godine i nabavu te postavljanje dizalica topline. Riječ je o 70 tisuća eura vrijednom javnom pozivu kojim poljoprivrednici mogu ostvariti do 10 tisuća eura bespovratnih sredstava.

Kako se prijaviti?

Prijave su otvorene do utroška sredstava, a najkasnije do 15. studenoga 2025. godine. Svi zainteresirani moraju zadovoljiti uvjete natječaja, uključujući registraciju u relevantnim upisnicima te podmirene obveze prema Poreznoj upravi. Detaljne upute i svu potrebnu dokumentaciju možete naći ovdje.

Ove potpore predstavljaju značajnu priliku za poljoprivrednike da moderniziraju i unaprijede svoje poslovanje, povećaju konkurentnost i doprinesu održivom razvoju ruralnih područja. S obzirom na rastuće izazove u poljoprivredi, od klimatskih promjena do povećanja troškova proizvodnje, svaka financijska potpora može biti ključna za dugoročni opstanak i razvoj domaće proizvodnje.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

Nastavite čitati

HOTNEWS

ČIP I STERILIZACIJA Županija pokriva troškove veterinarskih usluga

Među gradovima najveći iznos dobili su Velika Gorica i Samobor.

Objavljeno

na

Objavio/la

Zagrebačka županija pomaže svojim gradovima i općinama u provedbi Zakona o zaštiti životinja koji propisuje kontrolu populacije napuštenih pasa.

Županija naime, osigurava novčana sredstva za pokrivanje troškova veterinarske usluge označavanja pasa mikročipom te sterilizaciju ženki, a ovogodišnji iznos doseže 25 tisuća eura.

Na javni poziv se ove godine, od ukupno 34 grada i općina, javilo njih 20 s područja Zagrebačke županije, odnosno 8 gradova i 12 općina. Među gradovima najveći iznos dobili su Velika Gorica i Samobor – 3.000,00 eura, a od općina Bistra – 1.168,04 eura.

Sredstva su na raspolaganju svim stanovnicima županije čiji su gradovi i općine dobili sredstva za tu namjenu. Dodajmo da se kontrolom broja napuštenih pasa smanjuje vjerojatnost od širenja bolesti, napada na ljude i druge životinje te izazivanja materijalne štete i nesreća u prometu.

Zagrebačka županija je za provedbu kontrole populacija napuštenih pasa u periodu od 2021. – 2024. godine dodijelila gotovo 51 tisuću eura.

Nastavite čitati

Reporter 446 - 20.03.2025.

Facebook

Izdvojeno

Sva prava pridržana © 2022 e-Radio d.o.o.