ktc
Povežite se s nama

Moja županija

Uskrsni običaji zagrebačke okolice. Donosimo i nekoliko tradicionalnih recepata…

Uz malo dobre volje i kvalitetnih domaćih namirnica, i vi možete pripremiti neko od tipičnih uskrsnih jela iz Zagrebačke županije…

Objavljeno

na

Uskrs znači proslavu najvećeg kršćanskog blagdana, no ujedno i proslavu dolaska proljeća i novog početka. A u krajevima gdje se još uvijek živi od zemlje i brižno njeguje tradicija, Uskrs je prava riznica narodne baštine. U koji god dio zagrebačke okolice zavirili u ovo svečano vrijeme, možete biti sigurni da će vas dočekati radost i obilje, ali na skroman i autentičan način.

Uz čitav Veliki tjedan vežu se brojni narodni običaji. Na Cvjetnu nedjelju u crkvu nose maslinove grančice. No po selima oko Zagreba nekad su se na posvećivanje nosile grančice drijenka, vrbe ili imele koje bi se potom stavljale na kuću da je štite štite od nevremena. Na Veliki četvrtak počelo bi vazmeno trodnevlje i prestali bi svi radovi u polju. Vjeruje se također da onaj tko na Veliki četvrtak jede svježe povrće i salatu unosi u sebe snagu proljeća. U nekim se krajevima vjerovalo da će se u tom slučaju cijele godine imati dovoljno blagostanja i novca. U mnogim krajevima se na Veliki četvrtak vodi pripisivala čarobna i ljekovita moć. Vjerovalo se da će osoba koja se umije u trenutku kada se zavezuju zvona na Veliki četvrtak biti lijepa te da može otkloniti probleme s kožom.

Iako je cijeli tjedan bio posvećen pripremama za dolazak Uskrsa, vrhunac je bila Velika subota. Domaćice bi tad zgotovile sva prigodna jela, a košarica s hranom nosila se na blagoslov. Navečer su se vjernici okupljali na vazmenom bdjenju, a u nekim mjestima palio se prigodni krijes zvan vuzmica.

Na Uskrs se cijela obitelj okuplja oko stola za svečani ručak. Na trpezi posebno mjesto zauzima uskrsni kruh, često u obliku pletenice s jajima. Uz obaveznu juhu, tu su još šunka, hren, mladi luk i rotkvice, grah salata, kolači kao što su makovnjača, orehnjača ili kuglof. Uskrs je nezamisliv bez pisanica, jaja bojanih na starinski način – ljuskama od luka, ciklom, koprivom i drugim priručnim prirodnim sredstvima. Osim toga, pisanice su se dodatno ukrašavale voskom, tkaninom, perlicama, raznim uzoracima cvijeća ili lišća i sličnim kreativnim tehnikama.

Uz malo dobre volje i kvalitetnih domaćih namirnica, i vi možete pripremiti neko od tipičnih uskrsnih jela iz Zagrebačke županije.

Foto: TZZŽ

PINCA

Recept za svoju verziju nezaobilaznog slatkog kruha podijelila je vrhunska slastičarka, inače Samoborka, Petra Jelenić.

Sastojci (za dvije pince):

Tijesto:

250 g glatkog brašna tip 550 250 g Manitoba brašna 40 g svježeg kvasca 100 ml mlakog mlijeka 10 g soli 2 jaja 2 žumanjka 75 g šećera 50 g meda 1 mahuna vanilije (srž) fino naribana korica 2 limuna fino naribana korica 1 naranče 1 žlica ružine vodice 1 žlica ruma 50 g maslaca sobne temperature 50 g svinjske masti sobne temperature

Premaz:

1 jaje krupni šećer

Sve namirnice moraju biti sobne temperature. Kvasac otopiti u 100 ml mlijeka, dodati malo brašna (2 do 3 žlice od ukupne količine) i žličicu šećera. U ostatak brašna dodati uzašli kvas i sve ostale sastojke. Izraditi u glatku smjesu. Miješati tijesto dok se ne odvoji od stijenki posude. Ako je tvrdo, dodati još malo mlijeka. Dobro izrađeno tijesto ostaviti oko jedan sat na toplome da se diže i udvostruči. Dignuto tijesto potom premijesiti te pustiti da se još jednom diže. Podijeliti tijesto na dva dijela, oblikovati pince, odnosno loptice i staviti ih na toplo da se dignu 2/3, oko 20 minuta. Pince premazati razmućenim jajetom i posuti krupnim šećerom. Zarezati škarama ili nožem na tri mjesta i staviti ih peći u pećnicu na 160 ˚C oko 30 minuta. Ako prebrzo dobiju boju, a još su sirove (probajte štapićem) pokrijte ih aluminijskom folijom. Pince su pečene kada štapić ostane suh.

ORAHNJAČA/MAKOVNJAČA Tradicionalni desert prisutan u mnogim svečanim prigodama rado je viđen i na uskrsnom stolu.

Sastojci:

Tijesto:

1 kg brašna

40 g kvasca

150 g maslaca

1 jaje

400 ml mlijeka

½korice limuna

1 prstohvat soli

100 g šećera

2 žumanjka za premaz

Nadjev:

60 g suhih grožđica

100 ml ruma

600 g mljevenog maka/oraha

600 ml mlijeka

220 g šećera

Grožđice prelijemo rumom i ostavimo da se namaču, a u posudu stavimo šećer, dodamo suhi kvasac, ulijemo mlijeko, promiješamo i stavimo na stranu, 20 minuta, da se napravi pjenica. U posudu miksera za tijesto stavimo brašno, ulijemo pjenicu, naribamo polovicu limunove kore, dodamo dva žumanjka, šećer, prstohvat soli, rastopljeni maslac, ulijemo mlijeko i izradimo jednolično tijesto. U uljem premazanu zdjelu premjestimo dobiveno tijesto, prekrijemo ga kuhinjskom krpom i ostavimo na toplom, jedan sat, da se tijesto digne. Za to vrijeme u lonac iznad vatre ulijemo mlijeko, dodamo šećer, a kad zavrije dodamo natopljene grožđice, mljeveni mak ili orah i miješajući kuhamo 1-2 minute na laganoj vatri da se sastojci prožmu. Dignuto tijesto premjestimo na pobrašnjenu dasku, još ga malo pobrašnimo i izvaljamo u izduženi četvrtast oblik, na debljinu od oko jedan i pol centimetar. Zatim tijesto prerežemo po širini, obje polovice nadjenemo mješavinom od maka, strane tijesta prema kojima ćemo tijesto savijati premažemo umućenim jajetom, i tijesto savijemo. Dobivene savijače premjestimo u posudu za pečenje, prekrijemo ih kuhinjskom krpom i ostavimo na toplom 20-ak minuta, da se tijesto još jednom digne. Potom savijače premažemo umućenim žumanjkom i stavimo ih peći u pećnicu zagrijanu na 175 °C, 50-ak minuta. Gotovu makovnjaču izvadimo iz kalupa i stavimo je na rešetku da se ohladi prije rezanja.

ŠUNKA U KRUHU

Kuhana šunka, kraljica uskrsnog doručka, neodoljiva je umotana u mirisni domaći kruh.

Sastojci:

oko 1,5 kg kuhane šunke

750 g brašna za dizana tijesta

sol

200 ml mlijeka

1 žlica šećera

1 svježi kvasac

50 ml otopljenog maslaca

Kuhanu šunku ohladite, ocijedite i dobro osušite. Pomiješajte brašno i sol te napravite udubinu u sredini. Kvasac rastopite u mlakom mlijeku sa šećerom. Ulijte tu smjesu u brašno, pokrijte i ostavite kratko da kvasac naraste, a zatim ulijte i rastopljeni maslac te malo po malo mlaku vode, oko 250 ml. Umijesite rukama tijesto. Ostavite tijesto na toplom da se udvostruči pa ga premijesite. Zatim tijesto razvaljajte u oblik pravokutnika dovoljno velikog da u njega umotate šunku. Stavite šunku na tijesto i umotajte je sa svih strana tijestom. Ako treba, spojeve malo navlažite vodom. Ostavite još pola sata da tijesto opet naraste. Zagrijte pećnicu na 220 °C, zajedno s posudom u kojoj ćete peći kruh. Stavite štrucu u posudu pa poklopite i pecite 40-50 minuta. Izvadite štrucu, premažite je kistom namočenim u vodu, pa bez poklopca pecite još 15-20 minuta na 200 °C, po potrebi premazujući vodom. Nakon što je izvadite iz pećnice, šunku u kruhu ostavite da se ohladi.

DOMAĆI UMAK OD HRENA

Uskrsnoj šunki najbolja je pratnja umak od hrena – priprema je jednostavna, pa umjesto kupovnog radije poslužite domaću verziju. Sve što vam treba od sastojaka je jedan korijen svježeg hrena, kiselo vrhnje, sol i papar te malo jabučnog octa ili limunovog soka.

Hren ogulite i naribajte na na sitno. Pomiješajte ga s oko 100-200 ml masnijeg kiselog vrhnja, ovisno o željenoj gustoći i ljutini. Dodajte sol, papar i žličicu do dvije octa ili limuna. Promiješajte, dobro ohladite i poslužite uz šunku i ostale uskrsne delicije.

HOTNEWS

Zagrebačka županija financira liječenje u Naftalanu: poznati uvjeti i rokovi

Pozivaju se svi svi zainteresirani da svoje prijave dostave najkasnije do 1. lipnja tekuće godine.

Objavljeno

na

Objavio/la

Zagrebačka županija i ove godine omogućuje bolničko liječenje određenim skupinama građana u Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju Naftalan u Ivanić-Gradu, uz pokrivanje troškova iz županijskog proračuna.

Program je namijenjen hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata, dobrovoljnim vatrogascima te osobama oboljelima od psorijaze, a provodi se u zdravstvenoj ustanovi u Omladinskoj ulici 23a.

Tko može ostvariti pravo

Pravo na liječenje imaju osobe s prebivalištem na području Zagrebačke županije, uz obvezno priloženu medicinsku dokumentaciju, odnosno mišljenje i nalaz liječnika specijalista kojim se potvrđuje potreba za bolničkim liječenjem.

Medicinska rehabilitacija za hrvatske branitelje i dobrovoljne vatrogasce traje 10 dana, dok je za osobe koje boluju od psorijaze predviđen program liječenja u trajanju od 14 dana.

Na godišnjoj razini osigurano je ukupno 171 mjesto: za 120 hrvatskih branitelja, 21 dobrovoljnog vatrogasca te 30 osoba oboljelih od psorijaze.

Postupak prijave i potrebni podaci

Zahtjev za liječenje podnosi se izravno Specijalnoj bolnici Naftalan, pri čemu je potrebno jasno naznačiti status podnositelja. Prijavitelji trebaju označiti pripadaju li jednoj od sljedećih skupina: hrvatski branitelj iz Domovinskog rata, dobrovoljni vatrogasac ili osoba oboljela od psorijaze.

Uz osnovne podatke, potrebno je i ukratko obrazložiti zahtjev za liječenje.

Koju dokumentaciju treba priložiti

Uz zahtjev je potrebno dostaviti preslike sljedećih dokumenata:

  • osobnu iskaznicu ili drugi dokaz o prebivalištu
  • dokument kojim se dokazuje status podnositelja zahtjeva (rješenje, uvjerenje ili potvrda), osim za osobe oboljele od psorijaze
  • medicinsku dokumentaciju, odnosno mišljenje i nalaz liječnika specijalista o potrebi bolničkog liječenja

Na zahtjev bolnice, podnositelji su dužni dostaviti i originale dokumentacije na uvid.

O terminu liječenja odlučuje Liječničko povjerenstvo Specijalne bolnice Naftalan, uzimajući u obzir težinu zdravstvenog stanja, dok prednost imaju osobe koje prethodnih godina nisu koristile ovu uslugu.

Zahtjevi se zaprimaju do iskorištenja sredstava predviđenih u proračunu Zagrebačke županije.

Kako bi se osigurala pravovremena raspodjela termina, zainteresirani se pozivaju da svoje zahtjeve dostave najkasnije do 1. lipnja tekuće godine.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Nastavite čitati

Moja županija

Gotovo 900 milijuna eura za prugu uz mrežu županijskih i lokalnih cesta Zagrebačke županije

Projekt je uvršten među strateške projekte Republike Hrvatske.

Objavljeno

na

Objavio/la

Rekonstrukcija i izgradnja drugog kolosijeka na željezničkoj dionici Dugo Selo – Novska, koja prolazi i uz mrežu županijskih i lokalnih cesta Zagrebačke županije, jedan je od najvećih infrastrukturnih zahvata u državi s ukupnom vrijednošću od gotovo 900 milijuna eura.

(više…)

Nastavite čitati

Moja županija

Zagrebačka županija u fokusu održivog i autentičnog turizma

Nastup na inozemnim tržištima ističe se kao važan alat za povećanje vidljivosti i jačanje prepoznatljivosti hrvatskog turizma.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Zagrebačka županija

Suradnja više hrvatskih regija i institucija u fokusu je nastupa na međunarodnom sajmu Tempo Libero u Bolzanu, gdje se posjetiteljima predstavlja raznolika turistička ponuda zemlje.

U takvom konceptu sudjeluje i Zagrebačka županija, koja se profilira kroz održivi turizam, autentične sadržaje i eno-gastronomiju. Predstavlja se zajedno s Hrvatskom turističkom zajednicom, predstavništvom Republike Hrvatske u Italiji sa sjedištem u Milanu te još devet regija.

Naglasak na povezivanju vinskih regija

Projekt InterWine jedan je od ključnih elemenata predstavljanja, a provodi se u okviru programa Interreg Slovenija – Hrvatska. Usmjeren je na osmišljavanje novih eno-gastronomskih sadržaja, povezivanje vinskih destinacija te snažniju afirmaciju lokalnih proizvođača, uz naglasak na održivi razvoj turizma.

Uz Zagrebačku županiju, kontinentalni dio ponude predstavlja i Međimurje, dok su u sklopu istog nastupa uključene i obalne destinacije. Na taj se način posjetiteljima približava cjelovit turistički identitet Hrvatske, koji objedinjuje različite regije i ponudu.

Zajednički nastup na inozemnim tržištima pritom se ističe kao važan alat za povećanje vidljivosti i jačanje prepoznatljivosti hrvatskog turizma.

„Zajednički nastup na međunarodnom tržištu pokazuje snagu suradnje i važnost povezivanja različitih regija. Upravo kroz ovakve inicijative dodatno jačamo vidljivost Hrvatske, ali i jasno pozicioniramo Zagrebačku županiju kao kvalitetnu, održivu i autentičnu destinaciju“, naglasila je direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije.

Nastavite čitati

HOTNEWS

Uskočite na bicikl i pridružite se jedinstvenoj vožnji „Put bijele rode“

Organizatori su osigurali poklon paket dobrodošlice, stručno vođenu vožnju, kao i vježbe zagrijavanja i istezanja prije starta.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Zagrebačka županija

Jubilarna, deseta biciklijada „Put bijele rode“ održat će se 1. svibnja u Ivanić-Gradu, a sudionike očekuje lagana vožnja kroz prirodne ljepote i bogat popratni program.

Riječ je o rekreativnom događaju koji iz godine u godinu okuplja ljubitelje biciklizma, prirode i boravka na otvorenom, a ovogodišnje izdanje donosi i novitet – rutu koja prvi put prolazi područjem Ivanić-Grada, jednog od najvećih staništa bijelih roda u Zagrebačkoj županiji.

Ruta kroz prirodu i tradiciju

Naziv manifestacije simbolično upućuje na krajolike u kojima čovjek i priroda još uvijek koegzistiraju. Sudionici će voziti kroz sela, livade i polja, uz rijeku Savu i šumu Žuticu, prolazeći i pokraj tradicionalnih posavskih drvenih kuća.

Ruta je kružnog tipa, duga približno 27 kilometara te je prilagođena širokom krugu sudionika. Vozi se umjerenim tempom, uz predviđene stanke za odmor, fotografiranje i okrjepu.

Detalji događaja

Biciklijada starta u petak, 1. svibnja 2026. godine u 10 sati, a polazište i cilj su u Sportskom parku Zelenjak u Ivanić-Gradu.

Sudjelovanje je besplatno, no prijave su obavezne i otvorene do 24. travnja u podne. Organizatori su osigurali dodatnu pogodnost za najbrže – prvih 100 prijavljenih dobit će majicu s logotipom manifestacije.

Bogat program za sudionike

Uz samu vožnju, pripremljen je i niz sadržaja za sudionike. Organizatori su osigurali poklon paket dobrodošlice, stručno vođenu vožnju, kao i vježbe zagrijavanja i istezanja prije starta.

Sudionici će imati priliku izmjeriti šećer i krvni tlak, sudjelovati u nagradnom kvizu o rodama te razgledati izložbe „Poleti sa mnom“ i „Dabar i vlažna staništa“. Za sve je osiguran i ručak.

Više informacija pročitajte ovdje.

Nastavite čitati

HOTNEWS

Sisačko-moslavačka županija među najuspješnijima u cjelodnevnoj nastavi: rezultati nadmašili očekivanja

Eksperimentalni program cjelodnevne osnovne škole trenutačno se provodi u ukupno 62 škole diljem Hrvatske.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Sisačko-moslavačka županija

Sisačko-moslavačka županija ubraja se među najuspješnije u Hrvatskoj u provedbi eksperimentalnog modela cjelodnevne škole, koji se već treću godinu provodi u tri osnovnoškolske ustanove.

Riječ je o Osnovnoj školi Jasenovac, Osnovnoj školi Davorina Trstenjaka u Hrvatskoj Kostajnici i Osnovnoj školi Zorke Sever u Popovači, čiji su ravnatelji i učitelji danas u Sisku predstavili dosadašnja iskustva i rezultate provedbe programa. Prezentacija je održana u suradnji sa županijom, uz sudjelovanje predstavnika Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih te župana Ivana Celjaka.

Govoreći o dosadašnjoj realizaciji projekta, župan je naglasio kako je županija u potpunosti ostvarila planirane ciljeve, ali i nadmašila pojedine zadane okvire.

„U potpunosti smo realizirali sve planirane aktivnosti, čak i više od toga. Sjećamo se početaka i svih izazova pri uvođenju programa, ali sada možemo reći da smo bili vrlo uspješni u tome. Sisačko-moslavačka županija, u suradnji s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i mladih, nastoji osigurati što bolje uvjete za rad u školama, za sve naše učenike i zaposlenike na čemu kontinuirano radimo i dalje. Tom smo se cilju snažno posvetili, od energetske obnove školskih objekata, uređenja kuhinja, pa sve do uvođenja eksperimentalnih programa. U posljednjih nekoliko godina značajno smo ulagali u obrazovanje, a rezultati tih ulaganja već su vidljivi i vraćaju nam se kroz kvalitetniji sustav i bolje uvjete za sve“, istaknuo je župan Celjak.

U proteklih pet godina na području županije izgrađeno je i obnovljeno ukupno 25 školskih objekata, čime se nastoji osigurati ravnomjerna kvaliteta obrazovnih uvjeta bez obzira na lokaciju škole.

„Želimo osigurati kvalitetne uvjete u svakoj školi, bez obzira na mjesto stanovanja, odnosno bilo da se radi o školi koja je u gradu ili u ruralnim područjima. Želimo da svi obrazovni programi budu održivi i dostupni svima. Ulažemo puno truda i energije kako bismo unaprijedili obrazovanje u našoj županiji. Ipak, najveći teret nose naši učitelji i nastavnici, oni su ključ razvoja obrazovanja“, dodao je župan Celjak.

Eksperimentalni program cjelodnevne osnovne škole trenutačno se provodi u ukupno 62 škole diljem Hrvatske. Predviđeno trajanje programa je četiri školske godine, a njegovi rezultati trebali bi poslužiti kao temelj za donošenje odluke o mogućem uvođenju cjelodnevne nastave u sve osnovne škole u zemlji.

Nastavite čitati

Reporter 458 - 31.03.2026.

Facebook

Izdvojeno