Moja županija
Uskrsni običaji zagrebačke okolice. Donosimo i nekoliko tradicionalnih recepata…
Uz malo dobre volje i kvalitetnih domaćih namirnica, i vi možete pripremiti neko od tipičnih uskrsnih jela iz Zagrebačke županije…
Uskrs znači proslavu najvećeg kršćanskog blagdana, no ujedno i proslavu dolaska proljeća i novog početka. A u krajevima gdje se još uvijek živi od zemlje i brižno njeguje tradicija, Uskrs je prava riznica narodne baštine. U koji god dio zagrebačke okolice zavirili u ovo svečano vrijeme, možete biti sigurni da će vas dočekati radost i obilje, ali na skroman i autentičan način.
Uz čitav Veliki tjedan vežu se brojni narodni običaji. Na Cvjetnu nedjelju u crkvu nose maslinove grančice. No po selima oko Zagreba nekad su se na posvećivanje nosile grančice drijenka, vrbe ili imele koje bi se potom stavljale na kuću da je štite štite od nevremena. Na Veliki četvrtak počelo bi vazmeno trodnevlje i prestali bi svi radovi u polju. Vjeruje se također da onaj tko na Veliki četvrtak jede svježe povrće i salatu unosi u sebe snagu proljeća. U nekim se krajevima vjerovalo da će se u tom slučaju cijele godine imati dovoljno blagostanja i novca. U mnogim krajevima se na Veliki četvrtak vodi pripisivala čarobna i ljekovita moć. Vjerovalo se da će osoba koja se umije u trenutku kada se zavezuju zvona na Veliki četvrtak biti lijepa te da može otkloniti probleme s kožom.
Iako je cijeli tjedan bio posvećen pripremama za dolazak Uskrsa, vrhunac je bila Velika subota. Domaćice bi tad zgotovile sva prigodna jela, a košarica s hranom nosila se na blagoslov. Navečer su se vjernici okupljali na vazmenom bdjenju, a u nekim mjestima palio se prigodni krijes zvan vuzmica.
Na Uskrs se cijela obitelj okuplja oko stola za svečani ručak. Na trpezi posebno mjesto zauzima uskrsni kruh, često u obliku pletenice s jajima. Uz obaveznu juhu, tu su još šunka, hren, mladi luk i rotkvice, grah salata, kolači kao što su makovnjača, orehnjača ili kuglof. Uskrs je nezamisliv bez pisanica, jaja bojanih na starinski način – ljuskama od luka, ciklom, koprivom i drugim priručnim prirodnim sredstvima. Osim toga, pisanice su se dodatno ukrašavale voskom, tkaninom, perlicama, raznim uzoracima cvijeća ili lišća i sličnim kreativnim tehnikama.
Uz malo dobre volje i kvalitetnih domaćih namirnica, i vi možete pripremiti neko od tipičnih uskrsnih jela iz Zagrebačke županije.
Foto: TZZŽ
PINCA
Recept za svoju verziju nezaobilaznog slatkog kruha podijelila je vrhunska slastičarka, inače Samoborka, Petra Jelenić.
Sastojci (za dvije pince):
Tijesto:
250 g glatkog brašna tip 550 250 g Manitoba brašna 40 g svježeg kvasca 100 ml mlakog mlijeka 10 g soli 2 jaja 2 žumanjka 75 g šećera 50 g meda 1 mahuna vanilije (srž) fino naribana korica 2 limuna fino naribana korica 1 naranče 1 žlica ružine vodice 1 žlica ruma 50 g maslaca sobne temperature 50 g svinjske masti sobne temperature
Premaz:
1 jaje krupni šećer
Sve namirnice moraju biti sobne temperature. Kvasac otopiti u 100 ml mlijeka, dodati malo brašna (2 do 3 žlice od ukupne količine) i žličicu šećera. U ostatak brašna dodati uzašli kvas i sve ostale sastojke. Izraditi u glatku smjesu. Miješati tijesto dok se ne odvoji od stijenki posude. Ako je tvrdo, dodati još malo mlijeka. Dobro izrađeno tijesto ostaviti oko jedan sat na toplome da se diže i udvostruči. Dignuto tijesto potom premijesiti te pustiti da se još jednom diže. Podijeliti tijesto na dva dijela, oblikovati pince, odnosno loptice i staviti ih na toplo da se dignu 2/3, oko 20 minuta. Pince premazati razmućenim jajetom i posuti krupnim šećerom. Zarezati škarama ili nožem na tri mjesta i staviti ih peći u pećnicu na 160 ˚C oko 30 minuta. Ako prebrzo dobiju boju, a još su sirove (probajte štapićem) pokrijte ih aluminijskom folijom. Pince su pečene kada štapić ostane suh.
ORAHNJAČA/MAKOVNJAČA Tradicionalni desert prisutan u mnogim svečanim prigodama rado je viđen i na uskrsnom stolu.
Sastojci:
Tijesto:
1 kg brašna
40 g kvasca
150 g maslaca
1 jaje
400 ml mlijeka
½korice limuna
1 prstohvat soli
100 g šećera
2 žumanjka za premaz
Nadjev:
60 g suhih grožđica
100 ml ruma
600 g mljevenog maka/oraha
600 ml mlijeka
220 g šećera
Grožđice prelijemo rumom i ostavimo da se namaču, a u posudu stavimo šećer, dodamo suhi kvasac, ulijemo mlijeko, promiješamo i stavimo na stranu, 20 minuta, da se napravi pjenica. U posudu miksera za tijesto stavimo brašno, ulijemo pjenicu, naribamo polovicu limunove kore, dodamo dva žumanjka, šećer, prstohvat soli, rastopljeni maslac, ulijemo mlijeko i izradimo jednolično tijesto. U uljem premazanu zdjelu premjestimo dobiveno tijesto, prekrijemo ga kuhinjskom krpom i ostavimo na toplom, jedan sat, da se tijesto digne. Za to vrijeme u lonac iznad vatre ulijemo mlijeko, dodamo šećer, a kad zavrije dodamo natopljene grožđice, mljeveni mak ili orah i miješajući kuhamo 1-2 minute na laganoj vatri da se sastojci prožmu. Dignuto tijesto premjestimo na pobrašnjenu dasku, još ga malo pobrašnimo i izvaljamo u izduženi četvrtast oblik, na debljinu od oko jedan i pol centimetar. Zatim tijesto prerežemo po širini, obje polovice nadjenemo mješavinom od maka, strane tijesta prema kojima ćemo tijesto savijati premažemo umućenim jajetom, i tijesto savijemo. Dobivene savijače premjestimo u posudu za pečenje, prekrijemo ih kuhinjskom krpom i ostavimo na toplom 20-ak minuta, da se tijesto još jednom digne. Potom savijače premažemo umućenim žumanjkom i stavimo ih peći u pećnicu zagrijanu na 175 °C, 50-ak minuta. Gotovu makovnjaču izvadimo iz kalupa i stavimo je na rešetku da se ohladi prije rezanja.
ŠUNKA U KRUHU
Kuhana šunka, kraljica uskrsnog doručka, neodoljiva je umotana u mirisni domaći kruh.
Sastojci:
oko 1,5 kg kuhane šunke
750 g brašna za dizana tijesta
sol
200 ml mlijeka
1 žlica šećera
1 svježi kvasac
50 ml otopljenog maslaca
Kuhanu šunku ohladite, ocijedite i dobro osušite. Pomiješajte brašno i sol te napravite udubinu u sredini. Kvasac rastopite u mlakom mlijeku sa šećerom. Ulijte tu smjesu u brašno, pokrijte i ostavite kratko da kvasac naraste, a zatim ulijte i rastopljeni maslac te malo po malo mlaku vode, oko 250 ml. Umijesite rukama tijesto. Ostavite tijesto na toplom da se udvostruči pa ga premijesite. Zatim tijesto razvaljajte u oblik pravokutnika dovoljno velikog da u njega umotate šunku. Stavite šunku na tijesto i umotajte je sa svih strana tijestom. Ako treba, spojeve malo navlažite vodom. Ostavite još pola sata da tijesto opet naraste. Zagrijte pećnicu na 220 °C, zajedno s posudom u kojoj ćete peći kruh. Stavite štrucu u posudu pa poklopite i pecite 40-50 minuta. Izvadite štrucu, premažite je kistom namočenim u vodu, pa bez poklopca pecite još 15-20 minuta na 200 °C, po potrebi premazujući vodom. Nakon što je izvadite iz pećnice, šunku u kruhu ostavite da se ohladi.
DOMAĆI UMAK OD HRENA
Uskrsnoj šunki najbolja je pratnja umak od hrena – priprema je jednostavna, pa umjesto kupovnog radije poslužite domaću verziju. Sve što vam treba od sastojaka je jedan korijen svježeg hrena, kiselo vrhnje, sol i papar te malo jabučnog octa ili limunovog soka.
Hren ogulite i naribajte na na sitno. Pomiješajte ga s oko 100-200 ml masnijeg kiselog vrhnja, ovisno o željenoj gustoći i ljutini. Dodajte sol, papar i žličicu do dvije octa ili limuna. Promiješajte, dobro ohladite i poslužite uz šunku i ostale uskrsne delicije.
HOTNEWS
FOTO Županijski vatrogasci studeni iskoristili za osposobljavanje i školovanje
Prema statistici oko 70 posto intervencija čine brojne tehničke intervencije, stoga županijski vatrogasci moraju biti spremni na sve.
Županijski vatrogasci studeni su posvetili učenju i osposobljavanju. Iako se vatrogastvo često percipira kroz gašenje požara, prema statistici oko 70 posto intervencija čine brojne tehničke intervencije kao što su prometne nesreće, spašavanje iz ruševina, intervencije s opasnima tvarima ili spašavana s visina i dubina. Upravo kako bi vatrogasci bili spremni na sve i pomogli stanovništvu u nevolji, svakodnevno prolaze obuke, uvježbavaju različite scenarije te se školuju.
Tako je nedavno održano osposobljavanje županijskih vatrogasaca za 12 pripadnika iz šest Vatrogasnih zajecica, od kojih su Velika Gorica, Dugo Selo, Vrbovec, Samobor, Zaprešić i Jastrebarsko. Na lokaciji Javne vatrogasne postrojbe Velika Gorica vatrogasci su prolazili obuku za Spašavanje iz dubina i visina 2. stupanj. Osposobljavanje je provodio Marijo Paluh, inače pomoćnik glavnog vatrogasnog zapovjednika za kontinent.
Foto: Vatrogasna zajednica Zagrebačke županije
Ujedno na ovom osposobljavanju g. Josip Vađić polaže za instruktora za spašavanje iz dubina i visina. Osposobljavanje je organizirala županijska Vatrogasna zajednica s Državnom vatrogasnom školom.
A od 4. do 8. studenog u prostorijama DVD Sveti Ivan Zelina održano je osposobljavanje Vođenje i zapovijedanje na vatrogasnim intervencijama 2. razine.
– Predavanja je održao Tihomir Varga. Osposobljavanju je pristupilo 11 vatrogasca iz: VZG Sveti Ivan Zelina, VZG Vrbovec, VZG Jastrebarsko, JVP Nova Gradiška, JVP Grada Daruvara, JVP Grubišno Polje. Hvala Vatrogasnoj zajedici Grada Sveti Ivan Zelina i DVD Sveti Ivan Zelina na dobroj organizaciji – istaknuli su iz Vatrogasne zajednice Zagrebačke županije.
Foto: Vatrogasna zajednica Zagrebačke županije
Županijski vatrogasci također su odradili četverodnevno osposobljavanje za ‘Požare otvorenih prostora’ prema francuskom modelu. Domaćin je bio DVD Samobor gdje je i održana obuka za 23 vatrogaca iz Vatrogasne zajednice Samobor, Zagrebačke županije te samog dobrovoljnog vatrogasnog društva, a priključili su im se i vatrogasci iz DVD-a Komiža s Visa i susjedi iz PGD-a Obrežje.
Osposobljavanje je otvorio Fabien Fieschi, veleposlanik Francuske Republike u Republici Hrvatskoj koji je tom prilikom naglasio koliko je velika suradnja hitnih službi Republike Francuske i Republike Hrvatske a započela je gotovo od same suverenosti Hrvatske te se sustavno nastavlja i nadograđuje a ovo osposobljavanje je samo jedna suradnja u nizu između naših republika.
Predsjednik DVD Samobor Tomislav Gregorić se zahvalio veleposlaniku i svim djelatnicima veleposlanstva na pruženoj prilici za organizaciju navedenog osposobljavanja.
Foto: Vatrogasna zajednica Zagrebačke županije
Podršku i uspjeh u radu poželjeli su pomoćnik za operativno rukovođenje Županijskog vatrogasnog zapovjednika Zagrebačke Županije Željko Barun, zapovjednik VZG Samobor Mladen Žitković i Predsjednik VZG Samobor Zdenko Jednar.
Osposobljavanje su provodili vatrogasci Francois Querrou i Jean-Francois Nardini, djelatnici vojne vatrogasne postrojbe Francuske vojske na Korzici, jedne od tri takve ustrojene jedinice u Francuskoj, a trenutno se ustrojava četvrta takva postrojba na jugo-zapadu Francuske.
Foto: Vatrogasna zajednica Zagrebačke županije
U četiri dana koliko traje osposobljavanje nadamo se stjecanju novih znanja i razmjeni iskustva što smo već prvi dan dobrim dijelom uradili. Slijede vježbe na otvorenom prostoru koje će zasigurno biti najznačajniji dio ovog osposobljava.
Foto: Vatrogasna zajednica Zagrebačke županije
Foto: Vatrogasna zajednica Zagrebačke županije
Foto: Vatrogasna zajednica Zagrebačke županije
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom
Moja županija
Županijska zimska služba spremno dočekuje zimu
Landeka: Naše službe su spremne, a resursi osigurani, doprinesimo zajednički sigurnosti na cestama.
Županijska uprava za ceste Zagrebačke županije danas je predstavila svoj Operativni program radova održavanja državnih, županijskih i lokalnih cesta u zimskom razdoblju.
– I ove godine organiziramo provođenje zimske službe na 1.265 kilometara županijskih i lokalnih cesta raspoređenih u III. i IV. razinu prednosti u razdoblju od 15. studenoga do 15. travnja iduće godine. Zimska služba Zagrebačke županije spremna je za provođenje programa radova održavanja županijskih i lokalnih cesta na području Zagrebačke županije za što je osigurano 2,6 milijuna eura. – rekao je ravnatelj ŽUC-a Tomislav Landeka.
Foto: Zagrebačka županija
Za potrebe zimske službe spremno je ukupno 58 u potpunosti opremljenih vozila, a za državne, županijske i lokalne ceste osigurano je ukupno 10.000 tona soli i 6.500 mᶟ sipine.
Izvođač radova zimskog održavanja za državne, županijske i lokalne ceste su Županijske ceste Zagrebačke županije putem stožera zimske službe kroz 7 mjesta pripravnosti – Okuje, Goričica, Vrbovec, Zaprešić, Samobor, Jastrebarsko, Ivanić-Grad.
–Na prometnicama diljem Zagrebačke županije u tijeku je postavljanje 1.000 dodatnih prometnih znakova koji upozoravaju na poledicu, takozvane ‘pahulje’, oko 300 komada dopunskih ploča opasnosti te više od 2.000 rubnih štapova. – istaknuo je direktor Županijskih cesta Tomislav Bačanek.
Foto: Zagrebačka županija
Na području naše županije nalazi se i 475 km državnih cesta s I. i II. razinom prednosti za koje su nadležne Hrvatske ceste. Pročelnik županijskog odjela za promet i komunalnu infrastrukturu Ivica Horvatinović podsjetio je i na povijesno ulaganje u prometnu infrastrukturu.
–Nakon iznimno velikog ulaganja u sanaciju prometne infrastrukture oštećene potresima, podsjetit ću riječ je o 92 milijuna eura iz Fonda solidarnosti, sada se nastavlja daljnja obnova i održavanje vlastitim sredstvima ŽUC-a te kreditnim zaduženjem. – podsjetio je Horvatinović.
–Zimski uvjeti mogu biti zahtjevni i stoga je suradnja između vozača i zimske službe ključna. Naše službe su spremne, a resursi osigurani, doprinesimo zajednički sigurnosti na cestama. – apelirao je Landeka.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom
HOTNEWS
Mladi iz Kravarskog ponovno pomažu! Humanitarni advent za obitelj iz Barbarića Kravarskih
Predbožićno humanitarno druženje počinje u 17 sati.
“Jedna od najvažnijih stvari koju možete učiniti na ovoj zemlji je dati ljudima do znanja da nisu sami.” – poručuju mladi iz Kravarskog koji i ove godine nastavljaju sa stvaranjem lijepih priča o pomoći potrebitima u svojoj zajednici.
U najavi je još jedan Humanitarni advent u Kravarskom koji će se biti održan 7. prosinca ispred zgrade općine, a sa željom da se pomogne obitelji Goldstein iz Barbarića Kravarskih.
– Obitelj Goldstein sa troje maloljetne djece nalazi se u iznimno izazovnim vremenima zbog teške bolesti oca koji već neko vrijeme boravi u kliničkom centru. Zbog posljedica bolesti nakon otpuštanja iz bolničkog centra biti će mu potrebna višemjesečna rehabilitacija koja će mjesečno iznositi više od njihovih mjesečnih primanja. Ponukani njihovom dirljivom pričom, hrabrosti i nadom koju ulažu u njegovo ozdravljenje odlučili smo i mi biti dio te priče i financijski im pomoći da što lakše prebrode ta teška vremena koja su pred njima, a sve s ciljem njegovog ozdravljenja – ističu iz Udruge mladih Kravarsko.
Kao i svake godine do sada pripremaju kulturno zabavni program, a neće nedostajati niti bogate gastronomske ponude. U organizaciju su se uključile i brojne udruge koje djeluju na području općine kao i župe Uzvišenja Svetog Križa.
– Znamo koliko naša zajednica kada je to najpotrebnije pokaže svoje iskreno i veliko srce zato vas pozivamo da nam se pridružite i da zajedno pišemo još jednu lijepu božićnu bajku – poručuju iz udruge.
Nakon službenog djela programa za dobru zabavu pobrinut će se Tamburaški sastava Presto. D
– Prije svega neizmjerno vam se zahvaljujem na pomoći i trudu i svemu što radite za nas. Dugi niz godina i sama sam volontirala i drago mi je da u našem mjestu ima ljudi koji su spremni pomoći i da svojoj djeci mogu pokazati primjer na vama da dobri ljudi postoje – istaknula je Marija Čukman, majka obitelji u potrebi.
Moja županija
Božićnice za umirovljenike, korisnike nacionalne naknade i branitelje iz općine Orle
Isplata božićnica bit će od 02. do 13. prosinca u Jedinstvenom upravnom odjelu Općine Orle, od 9 do 14 sati.
Moja županija
Samobor ima češnjofku s pedigreom!
Zaštićeni proizvod na razini EU slavi se posebnom manifestacijom
Prepoznatljivi mesni proizvod kontinentalne Hrvatske u vrijeme svinjokolje ili kolinja, uz špek, čvarke i krvavice, svakako je kobasica češnjofka – kraljica kasne jeseni koja se od davnina priprema u mnogim domaćinstvima. Poznati gurmani – Samoborci, prije dvije godine svoju su posebnu recepturu pripreme češnjofki zaštitili na razini Europske unije oznakom zemljopisnog podrijetla.
A evo što točno kaže receptura: „Samoborska češnjovka“/“Samoborska češnofka“ je dimljena kobasica za kuhanje proizvedena od usitnjenog svinjskog, goveđeg i/ili junećeg mesa te masnog tkiva svinja uz dodatak uvarka od svježeg češnjaka i suhog bijelog vina. U kobasicu se dodaju mljeveni crni papar, slatka mljevena paprika, tucana ljuta paprika ili ukiseljeni ljuti feferoni te kuhinjska sol i nitritna sol. Nadjevena je u prirodno svinjsko crijevo i oblikovana u parove te toplo dimljena. Konzumira se kuhana, pirjana ili pečena. No, priprema ima “finese”, objasnio je Igor Runtas, predsjednik Udruge “Samoborska češnofka”.
Foto: Udruga Samoborska češnjofka
– Jedan od sastojaka, po kojem je ova kobasica i dobila ime je – češnjak koji se najprije kuha u vinu, tkzv. uvarak od češnjaka i vina koji se dodaje smjesi, zatim nakon punjenja u crijevo radi se “špajlanje”, odnosno vezanje u parove, nakon čega kobasica mora odstajati radi procesa fermentacije. Tu je zatim i dimljenje bukovim drvima, na prirodan način, od 4 do 6 sati. Tako da ovaj proces traje puna dva dana. – ističe Runtas.
Inače, Samoborska češnofka spominje još od 1915. godine u samoborskim zapisima a proizvodi se unutar administrativnih granica grada Samobora i okolnih naselja smještenih u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske, te na istočnim obroncima Samoborskog gorja.
– Ovo je 38 proizvod iz Hrvatske s EU oznakom zemljopisnog podrijetla, i prvi polutrajni proizvod, i sada kada nosi ovu oznaku nitko ju, podsjeća Runtas, izvan spomenutih granica, pod tim nazivom ne smije proizvoditi.
Foto: Udruga Samoborska češnjofka
Stoga ovaj samoborski, stogodišnji specijalitet zaista zaslužuje promociju u obliku velike manifestacije. Naime, u subotu 16. studenog u organizaciji Udruge “Samoborska češnjofka” u Samoboru će se održati 2. Dani Samoborske češnofke, gdje će uz češnofku u glavnoj ulozi, biti i degustacija slanog tradicionalnog kolača Rudarska greblica, koja je također zaštićeni proizvod na razini EU, zatim radionica pripremanja Samoborske kotlovine, pečeni kesteni kao i samoborska vina iz vrhunskih podruma obitelji Filipec i Pavlin. Pitali smo predsjednika udruge, koja je ovaj proizvod i zaštitila posebnom EU oznakom, što najbolje “ide” uz Samoborsku češnjofku.
– Najbolje uz nju ide domaći kukuruzni kruh i obavezno Samoborska muštarda – pikantni umak od sjemena gorušice, uz dodatak slatkog mošta, te domaći hren. Na manifestaciji će u ponudi biti i naša vrhunska vina i mošt, dakle kompletan samoborski proizvod. – najavljuje organizator.
Organizaciju 2. Dana Samoborske češnofke financijski podržava i Zagrebačka županija koja je u ovoj godini za manifestacije na svom području iz proračuna izdvojila ukupno 150 tisuća eura. Na Dane Samborske češnjofke dođite u subotu na Trg Matice hrvatske od 14 do 19 sati.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom
-
HOTNEWSprije 1 danFOTO Prometna nesreća kod Leggiera, naoružajte se strpljenjem
-
Vijestiprije 3 danaTuropoljski tjedan ‘Večere za 5’ otvara radnica u ugostiteljstvu Branka: „Volim kuhati, ali nemam za koga“
-
HOTNEWSprije 3 danaGoričanka Branka osvojila je 37 bodova: Ivan predjelo nije mogao probati zbog alergije
-
Sportprije 4 danaGolijada na Novoj grabi, četiri gola Hajduka od šest domaćih
