Povežite se s nama

Kultura

Uskrs po turopoljski: Drijenak, a ne maslina, rakija, a ne vino, poriluk za jaja

Vremena i običaji se mijenjaju, pa tako i oni vezani uz Uskrs. Nekad se u Turopolju najvažniji kršćanski blagdan slavio uz mnoge običaje koji danas mogu zvučati neobično, daleko, nepoznato…

Objavljeno

na

U turopoljskoj obitelji živjelo se skromno, jelo se skromno, a tako su se slavili i blagdani. Za razliku od Božića, Uskrs je donio posebno raspoloženje u malu drvenu hižu. Ipak je to najveći kršćanski blagdan.

Posebno je bilo već na samu Cvjetnicu jer ipak je to bio početak Velikog tjedna. Mlado i staro od ranog se jutra pripremalo za misu. Neki su morali pješačiti i po nekoliko kilometara da bi došli do crkve ili kapelice. Za razliku od danas kad na posvetu uglavnom nosimo maslinove grančice, prije šezdesetak godina u Turopolju se na posvetu nosio drijenak odnosno drenek. U obzir je još dolazio bršljan, imela ili cice-mace od kojih se slagao pušlek. Prema jednoj od legendi, u vrijeme Isusova raspeća drijen je bio drvo veliko poput hrasta pa je od njega napravljen Isusov križ, zbog čega ga je Bog prokleo da nikada više ne bude visoko drvo.

No simbolika maslinovih grančica leži u sljedećem – kad je Isus ulazio u Jeruzalem, narod ga je dočekao mašući palminim i maslinovim grančicama. U spomen na taj događaj koji je predstavljao uvod u dramatične događaje Velikog tjedna, na Cvjetnicu se prije mise obavlja procesija s blagoslovljenim palminim i maslinovim grančicama.
Običaj je bio da vjernici blagoslovljene grančice ponesu u svoje domove i stave za križ na zidu, a dio odnesu u staju i polje. Blagoslovljene grančice ostavljale su se u kući i nakon što su se osušile kao podsjetnik na vjernost Isusu do druge Cvjetnice.

Veliki četvrtak

Veliki četvrtak spomendan je Isusove posljednje večere, a ujedno je i zadnji dan korizme. Na Veliki četvrtak ujutro slavi se Misa posvete ulja na kojoj se posvećuje krizma, odnosno ulje za svetu potvrdu te blagoslivlja ulje za bolesničko pomazanje i katekumene.

Na Veliki četvrtak uvečer, na svečan se način slavi euharistijsko slavlje, koje se naziva Misa večere Gospodnje. Tom misom počinje Vazmeno trodnevlje. Preporučuje se da u njoj sudjeluje što veći broj župljana, jer je to početak najsvetijih dana u godini. Misno evanđelje govori o tome kako je Isus apostolima prao noge, kao primjer i poziv svim kršćanima na uzajamnu ljubav i služenje.

Inače, tradicija večernje svete mise na Veliki četvrtak potječe iz 13. stoljeća, s obzirom na to da Crkva prema drevnoj predaji toga i idućega dana nije slavila euharistiju. Ovaj običaj razvio se iz židovskog shvaćanja prema kojemu novi dan započinje u predvečerje prethodnoga dana, stoga nije neobično da večer Velikoga četvrtka zapravo liturgijski pripada Velikom petku.

Dodajmo kako u vrijeme Vazmenog trodnevlja ne zvone crkvena zvona i ne sviraju orgulje. Na kraju liturgije Velikog četvrtka, Crkva prenosi Presveti sakrament na za to određeno mjesto, što simbolizira Isusovu samoću u Getsemaniju i njegovu smrtnu tjeskobu. Nakon molitve u svečanoj procesiji u svetohranište smješteno u pokrajnjoj kapeli ili oltaru nose se pretposvećeni darovi za Veliki petak. Prije toga, slijedi ogoljenje oltara koje se tumačilo kao alegorijska slika ostavljenog Krista.

Veliki četvrtak je, također, spomendan u koji je Isus ustanovio dva sakramenta: euharistiju i svećenički red.

Što se tiče života na selu, toga dana točno u podne stali su svi radovi na polju i u šumi te se nije radilo do iza Uskrsnog ponedjeljka jer „greh je bil delati dok je Isusovo telo v zemli“. Jedini rad koji je dolazio u obzir, bila je briga oko blaga. U Velikom tjednu bio je i običaj bijeljenja ili vapnjenja kuće kako bi se ona očistila i obnovila, u skladu s dušom.

Veliki petak

Veliki petak spomendan je Isusove muke i smrti, a kršćani se toga dana prisjećaju Isusove teške i nasilne osude, muke i na koncu same smrti. Ovo je jedini dan kada se zabranjuje slaviti sveta misna otajstva. Naime, sveta je misa nekrvna žrtva Isusa Krista, a na taj je dan sam Isus Krist bio žrtvovan na žrtveniku križa i prinio Ocu sama sebe kao otkupninu za mnoge, odnosno krvnu žrtvu. Stoga Katolička Crkva taj dan ne slavi misnu žrtvu.

Oltar je bez križa, svijećnjaka, cvijeća i oltarnika što simbolizira kako je s Isusa svučena odjeća, odnosno njegovu ogoljenost, ali je to ujedno i znak povučenosti, tišine, žalosti, nesvečanosti i tuge za umrlim Učiteljem. Diljem svijeta se, obično u prijepodnevnim satima, puk okuplja u crkve, kapelice i druga mjesta kako bi pobožno molio Križni put.

U popodnevnim satima, obično u 15 sati kada je Isus izdahnuo na križu, vjernici se okupljaju u crkve na slavljenje obreda Velikog petka: čitanje Svetoga pisma i navještaj muke, poklon i ljubljenje križa te sv. Pričest. Prilikom poklona križu đakon ili svećenik najprije otkiva pokriveno raspelo pjevajući: “Evo drvo križa, na kom’ je Spas svijeta visio!”. Na to narod odgovara: “Dođite, poklonimo se!”

U crkvi se toga dana čuva Isusov grob. U nekim obiteljima žene su ustajale još prije izlaska sunca i založile peć, a pekle su lepinju bez kvasa. Vatru su ugasile prije nego što je izašlo sunce i tijekom dana nisu je više smjeli paliti. Na poslijepodnevnu misu žene i djevojke išle su odjevene u crno.

Isusov grob čuvali su muški članovi obitelji odjeveni u svečana odijela. Kao i danas, na Veliki petak se obavezno posti. Jela su naravno ovisila o imućnosti obitelji. U onim siromašnijim pripremao se posni grah odnosno bažul uz kojeg su se posluživala kuhana jaja i domaći kruh. Za salatu se brao domaći radič.

Oni bogatiji pripremali su ribu, u većini slučajeva riječnu, a neki su čak uspjeli nabaviti i morsku. No, svakako treba naglasiti da je Veliki petak, uz post, nalagao i nemrs. Nemrs znači da se u danu ne jede meso, dok post znači da se osoba jednom u danu najede do sita te još dva puta nešto pojede.

Kao što nalažu običaji i za dan prije, niti na Veliki petak se nije smjelo teško fizički raditi, no što se moralo, moralo se – očistiti kuća, nahraniti blago i ostalo što je nosilo malo seosko kućanstvo.

Za razliku od južne Hrvatske gdje se na Veliki petak pilo crno vino, u sjeverozapadnom dijelu pila se rakija.

Velika subota

To je dan tišine i molitve. Na Veliku Subotu Crkva se zadržava kod Gospodinova groba te u molitvi i postu razmišlja o njegovoj muci, smrti i silasku u podzemlje. Stoga vjernici posjećuju posebno uređen Božji grob u crkvi. Dopušteno je slaviti samo sakramente pomirenja i bolesničkog pomazanja, a pričest se može dijeliti samo kao popudbina.

Tako je za Veliku Subotu karakteristično Vazmeno bdjenje koje se slavi noću te stoga nije prikladno da započne prije nego padne noć, a treba završiti prije svanuća nedjelje. Tada se vjernici okupljaju oko ognja kojeg svećenik blagoslovi. Tim se plamenom upali i uskrsna svijeća koja predstavlja samog Isusa Krista. Svećenik na svijeću stavlja simbole A i Ω. To označava Krista koji je i početak i svršetak. Također se na svijeću stavljaju brojevi tekuće godine.
Svake godine u Vazmenom se bdijenju blagoslovi nova uskrsna svijeća, napravljena od prirodnoga voska.

Foto: Robert Anić/PIXSELL

Također je običaj da se u Vazmenoj noći u zajedništvo Crkve prime katekumeni. Katekumenat je priprava odraslih za primanje sakramenata kršćanske inicijacije, a to su krštenje, Euharistija i potvrda. Svećenik katekumene krsti vodom iz studenca kojeg je blagoslovio na Vazmenom bdijenju. U taj se studenac također uranja i Uskrsna svijeća. Prikladno je da đakon ili svećenik pjeva hvalospjev uskrsnoj svijeći koja predstavlja Isusa Krista. U tom hvalospjevu, svećenik moli Gospodina da ova svijeća razgoni mrak te noći.

U nekim se krajevima uz crkvu zapalio veliki Uskrsni krijes, a nakon što ga je svećenik blagoslovio, žene su uzimale manje komade drveta kojim bi potom u kući zapalile vatru na kojoj se spremao uskršnji ručak.
Nekad se na sredinu crkve postavljala velika posuda s blagoslovljenom vodom s kojom su vjernici umivali lice i ruke, a mogli su je ponijeti i kući kako bi ih tijekom cijele godine štitila od bolesti i zla. Voda je imala ulogu čišćenja tijela i duše.

U nekim obiteljima na Veliku se subotu pripremila šunka koja se posluživala na Uskrs. Poseban komad čuvao se upravo za taj blagdanski ručak. U poslijepodnevnim satima na dvorištu se, u velikom kotlu, kuhala šunka. Kao prilog pripremao se hren čiji se korijen kuhao i po nekoliko sati.

Običaj je da se na Veliku subotu ili na Uskrs rano ujutro nosi košarica s hranom na posvetu. Za razliku od danas, nekad je ta košarica uistinu bila skromna – nosio se kruh, jaje, komad šunke. Blagoslovljena hrana prvo je jelo koje na Uskrs svi u obitelji moraju blagovati.

Na taj dan ukrašavale su se i pisanice, no one ipak zaslužuju poseban odlomak.

Uskrs ili Vuzem – najveći kršćanski blagdan

Uskrs ili kako ga još u Turopolju zovemo – Vuzem, najveći je kršćanski blagdan kojim slavimo Uskrsnuće Isusa Krista. Uskrs je nastao od riječi uskrsnuti koja vuče korijene iz staroslavenskog jezika. Drugi naziv, Pasha, češći je u drugim povijesnim konotacijama, a hebrejska riječ pasah značila je prolaz.

Uskrs nam je važan iz nekoliko razloga – Isus je održao obećanje da će ustati od mrtvih, kako bismo mogli vjerovati da će ispuniti i ostala obećanja, Uskrsnuće daje sigurnost, da će vladar Božjeg vječnog kraljevstva biti živi Krist, Kristovo uskrsnuće daje nam nadu, da ćemo i mi uskrsnuti.

Za ručak se prvo posluživala kokošja juha, zatim šunka, hren, kuhana jaja, luk i kruh, te na kraju desert – uglavnom je to bila gibanica (makovnjača i orehnjača). Neke su gazdarice pekle kruh u obliku pletenice u koji su uplele jaje.

Uskrsni ponedjeljak

Uskrsni ponedjeljak je kršćanska svetkovina kada se u crkvama spominje put uskrsnulog Isusa u Emaus s dvojicom učenika, koji su ga tek naknadno prepoznali, kada je lomio kruh. Dodajmo kako se tjedan od Uskrsa do iduće nedjelje naziva „bijeli tjedan“, a naziv je dobio prema odjeći novokršetnika kakva se nosila u počecima Crkve.

Što je Uskrs bez pisanica?!

Jedan od simbola Uskrsa su svakako pisanice, a legenda kaže da je Marija bojala jaja dok je Isus još bio dijete.
Prije industrijskih boja i raznih tehnika, ukrašavalo se prirodnim bojama materijalima – korom luka, koprivom i ciklom.

Pisanice su znale dobiti i crnu boju bojanjem čađom ili bobicama bazge ili duda, a često je bilo i bojanje hrastovom korom da bi se dobila smeđa boja. Uz crvenu, crnu i smeđu, zelena se boja dobivala od raznog bilja, najčešće od špinata, koprive ili poriluka. Pritom se osim potpunog bojanja moglo jaje prešarati voskom, a tek onda obojiti. Nakon kuhanja i bojanja skida se sloj voska ispod kojeg jaje ostaje prirodne boje. Često se jaje umatalo u tkaninu unutar koje se postavila kakva travka ili listić, često djetelina, tako da bi jaje istim postupkom dobilo zanimljiv ukras.

Posebna je tehnika ukrašavanja pisanica, osim šaranja voskom i ukrašavanja biljkama, bilo i ukrašavanje slamom. Jaja bi se omatala slamkama da se dobiju razni oblici ili bi se pak slamke razrezale i lijepile na jaja tvoreći raznolike ukrase i šare.

Moderne tehnike ukrašavanja

Dok će neki ovog Uskrsa sami prionuti ukrašavanju jaja, drugi će u košaricu na stolu staviti pisanice naših vrijednih žena koje se time, možemo sada već reći, bave profesionalno.

Gospođa Rezika, Biba Krolo, ukrašavanjem pisanica bavi se oko šest godina. Proces je, kaže, malo složeniji i zahtjeva puno vremena, jer joj jedno jaje kroz ruku prođe najmanje desetak puta, a po sezoni ih ukrasi između 200 i 300. Najčešće su to guščja i pačja jaja, nešto ima standardnih kokošjih, a sve su popularnija i ona od autohtone turopoljske patuljaste kokoši, poznate kao Jurek i Katica.

– Proces počinje prvo s pranjem jaja sa sodom bikarbonom i limunskom kiselinom, nakon toga ih centriram da bih mogla naći sredinu gdje ih izbušiti i onda dolazi na red samo ispuhivanje. Idući korak je bojanje u temeljnu boju, no ako je jaje samo po sebi prekrasne bijele boje, onda ne ide temeljna boja. I onda se to mora sušiti. Nakon toga moram osmisliti što ću konkretno crtati, koji dizajn, a najdraži su mi motivi veza i čipke – priča  gospođa Biba.

– Oslikavanje ide postepeno. Prvo crtam po sredini jaja, zatim na vrhu i na dnu, onda se to sve ponovno suši. Nakon toga smišljam kako ću ga dalje ukrasiti – staviti šljokice, cirkone, dodati još neke boje. Zadnji korak je zatvaranje rupica koje su nastale ispuhivanjem, a najčešće na njih lijepim razne ukrase ili kukice da bi pisanice mogle visjeti na grani. Sve u svemu dugotrajan, ali opuštajući i zanimljiv posao – dodaje Biba.

Pisanice za Uskrs počinje pripremati nekad i mjesecima prije, ovisno koliko ima jaja i vremena na raspolaganju, a najtraženija su ona crne boje, vjerovali ili ne. Kaže da su isprva kupci bili skeptični, no kad vide koliko su lijepa, svi ih kupuju. Popularna su i bijela s raznim kombinacijama boja – crnom, srebrnom i zlatnom.

Dnevno na ukrašavanju provede i po nekoliko sati – i tako mjesecima. Cijene nisu skupe, ako uzmemo u obzir koliko je vremena potrebno da bi jedna pisanica bila lijepo ukrašena, a kreću se od 10, 15 pa do 20 kuna. Dodaje kako joj nije cilj zarađivati na tome, već uživa u onome što radi, a mahom te iste pisanice poklanja i dragim ljudima.

Kultura

FOTO Održan koncert Puhačkog orkestra DVD-a Velika Gorica

Objavljeno

na

Objavio/la

Puhački orkestar DVD-a Velika Gorica održao je jučer (utorak, 27. svibnja 2025., početak u 21 sat) samostalni jednosatni koncert u okviru ”Goričke večeri 16.-28.05.2025.”. Na početku je dirigent Miro Taradi posjetiteljima obećao raznovrstan koncert sa više muzičkih žanrova, od Ludwiga van Beethovena, Carlosa Santane, popularnih filmskih hitova pa sve do mega zvijezde Taylor Swift.

Velika Gorica, 27.05.2025. Koncert Puhačkog orkestra DVD-a Velika Gorica. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 27.05.2025. Koncert Puhačkog orkestra DVD-a Velika Gorica. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 27.05.2025. Koncert Puhačkog orkestra DVD-a Velika Gorica. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Prije izvedbe Beethovene skladbe komponirane za violinu, dirigent je napomenuo da orkestar nema violinu, ali ”to za nas nije problem, u izvedbi će je zamijeniti truba mladog Stefana Georgieva!”

Velika Gorica, 27.05.2025. Koncert Puhačkog orkestra DVD-a Velika Gorica. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 27.05.2025. Koncert Puhačkog orkestra DVD-a Velika Gorica. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 27.05.2025. Koncert Puhačkog orkestra DVD-a Velika Gorica. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Posjetitelji su pljeskom pratili i nagradili orkestar, koji je bio kompletan i bina je bila skoro tijesna za raspoložene izvođače.

Velika Gorica, 27.05.2025. Koncert Puhačkog orkestra DVD-a Velika Gorica. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 27.05.2025. Koncert Puhačkog orkestra DVD-a Velika Gorica. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 27.05.2025. Koncert Puhačkog orkestra DVD-a Velika Gorica. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Puhački orkestar DVD-a Velika Gorica ima tridesetak članova, među kojima su uglavnom djeca i mladi. Orkestrom u ulozi dirigenta ravna profesor Miro Taradi. Njegovim dolaskom muziciranje Puhačkog orkestra DVD-a Velika Gorica poprimilo je novu razinu kvalitete, a repertoar obogaćuje raznovrsnim djelima domaćih i stranih skladatelja te raznih žanrova. Godine 2017. orkestar je organizirao svoj prvi samostalni Božićno-novogodišnji koncert i od tada ga održava svake godine.

Galerija fotografija

Nastavite čitati

Kultura

Oglede“ poziva umirovljenike na sudjelovanje u performansu

Traži se otvorenost, prisutnost i volja za zajedničkim sudjelovanjem, a umirovljenici će sudjelovati u činu kojim se povezuju rad, grad i zajednica.

Objavljeno

na

Objavio/la

Otvoren je Javni poziv umirovljenicima i radno neaktivnim osobama za sudjelovanje u umjetničkom performansu kojim će u četvrtak, 2. listopada biti otvoren „Oglede festival“ izvedbenih umjetnosti i suvremenih umjetničkih praksi na Trgu Stjepana Radića u Velikoj Gorici.

Performans potpisuje renomirani hrvatski vizualni umjetnik Slaven Tolj, a traže se sudionici s područja Velike Gorice i okolnih mjesta – neovisno o godinama, fizičkoj spremnosti, spolu ili prijašnjem iskustvu.

–Sudjelovanje ne zahtijeva posebne vještine, a glumačko i izvedbeno iskustvo nije potrebno, već otvorenost, prisutnost i volju za zajedničkim sudjelovanjem, a umirovljenici će sudjelovati u činu kojim se povezuju rad, grad i zajednica. Naglasak je na prisutnosti i zajedništvu, važna nam je vaša volja i spremnost na sudjelovanje. Jer, rad gradi grad, a grad – to ste vi! – poručuju organizatori.

Prijave su otvorene do 20. lipnja, a evo što sudjelovanje podrazumijeva:

  • minimalno dva do tri kraća susreta ili telefonska poziva (dogovor i priprema s umjetnikom i organizacijskim timom) tijekom ljeta ili rane jeseni
  • obavezno sudjelovanje na dan otvorenja festivala – četvrtak, 2. listopada 2025., u poslijepodnevnim satima.

Kako se prijaviti?

Svoje podatke (ime i prezime, telefon ili e-mail, dob) uz informaciju gdje ste i kako proveli svoj radni vijek (poduzeće, ustanova, obrt, domaćica, kućanica…) pošaljite na mail [email protected] (uz naznaku: Javni poziv za umirovljenike ) ili nas nazovite na broj: 099 4063 273 (Matea). Prijave su otvorene do 20.6.2025.

Glumačko i izvedbeno iskustvo nisu potrebni. Sudjelovanje u performansu nije fizički zahtjevno te neće narušiti vašu privatnost, dostojanstvo ili prijeći osobnu granicu.

Nastavite čitati

Kultura

Matičin četvrtak – Knjiga „Digitalni mediji“ dr. sc. Lidije Eret bit će predstavljena u Galženici

U Područnoj knjižnici Galženica bit će predstavljena knjiga koja otkriva kako modernizirati nastavu uz pomoć digitalne tehnologije

Objavljeno

na

Objavio/la

U sklopu 315. Matičina četvrtka, Matica hrvatska – Ogranak Velika Gorica organizira predstavljanje knjige „Digitalni mediji – Kako unaprijediti nastavu“, autorice dr. sc. Lidije Eret. Ono će se održati u Područnoj knjižnici Galženica, na adresi Trg Stjepana Radića 5, a moći će se pratiti i putem web stranice Ogranka nekoliko dana nakon predstavljanja uživo. Ulaz je slobodan.

Autorica knjige, dr. sc. Lidija Eret, rođena je 1982. godine u Zagrebu. Nakon što je 2006. diplomirala na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, dvanaest je godina radila kao učiteljica matematike te stekla status učitelja mentora. Doktorirala je 2016. na području odgojnih znanosti, a od 2018. godine stalno je zaposlena na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, gdje predaje obrazovne kolegije nastavničkog usmjerenja na Preddiplomskom studiju politologije.

Uz primarni angažman, dr. sc. Eret surađuje i s Učiteljskim fakultetom te Prirodoslovno-matematičkim fakultetom. Njezini znanstveni interesi uključuju suvremene pedagoške pristupe, metodiku političke edukacije te posebno multimedijsku didaktiku i digitalne tehnologije u obrazovanju. U svojim istraživanjima često koristi kvalitativne metode te redovito objavljuje stručne i znanstvene radove, kao i sudjeluje na domaćim i inozemnim skupovima.

Predstavljanje knjige „Digitalni mediji“ donosi priliku da se publika upozna s aktualnim pristupima digitalizaciji nastave te mogućnostima primjene tehnologije u obrazovnom procesu.

Nastavite čitati

Kultura

FOTO Održano 12. Državno prvenstvo mažoretkinja HUMT-a i Europa Grand Prix EMTA-a u Crikvenici. Kup Hrvatske osvojile Mažoretkinje Dubrovčan

Objavljeno

na

Objavio/la

Državno prvenstvo mažoretkinja u organizaciji Hrvatskog udruženja mažoret timova (HUMT), predsjednik Vlado Palac, održano je u organizaciji HUMT-a i suorganizaciji Grada Crikvenice i Turističke zajednice Crikvenice prošlog vikenda (23. do 25. svibnja 2025. godine). Prvenstvo je u Crikvenici u Sportskoj dvorani otvorio izaslanik gradonačelnice Grada Crikvenice.

Crikvenica, 23.-25.05.2025. 12.Držžavno prvenstvo HUMT-a i Europa Grand Prix EMTA-e. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Crikvenica, 23.-25.05.2025. 12.Držžavno prvenstvo HUMT-a i Europa Grand Prix EMTA-e. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Crikvenica, 23.-25.05.2025. 12.Držžavno prvenstvo HUMT-a i Europa Grand Prix EMTA-e. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Sudjelovalo je, prema prijavama udruga, više od 750 mažoretkinja iz 19 udruga: Belečke mažoretkinje (Belec), Halubajke (Viškovo), Jelačićke-Zaprešićke mažoretkinje (Zaprešić), Kutinske mažoretkinje (Kutina), Mažoretkinje DND Budinščina, Mažoretkinje Dubrovčan (Dubrovčan), Mažoretkinje Grada Splita, Mažoretkinje Grada Sveti Ivan Zelina, Plesna udruga Dijamant (Sisak), Plesna udruga Magi (Graberje Ivaničko), Plesna udruga Ritmokracija (Brdovec), Plesna udruga Stardance (Sisak), Plesni klub Barbara (Velika Mlaka – Velika Gorica), Primoštenske mažoretkinje (Primošten), Rogozničke mažoretkinje (Rogoznica), Tribunjske mažoretkinje (Tribunj), Triljske mažoretkinje (Trilj), Vodiške mažoretkinje (Vodice) i Drniške mažoretkinje (Drniš).

Crikvenica, 23.-25.05.2025. 12.Držžavno prvenstvo HUMT-a i Europa Grand Prix EMTA-e. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Crikvenica, 23.-25.05.2025. 12.Držžavno prvenstvo HUMT-a i Europa Grand Prix EMTA-e. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Crikvenica, 23.-25.05.2025. 12.Držžavno prvenstvo HUMT-a i Europa Grand Prix EMTA-e. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Crikvenica, 23.-25.05.2025. 12.Držžavno prvenstvo HUMT-a i Europa Grand Prix EMTA-e. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Na trodnevnom natjecanju izvedeno je sveukupno 320 koreografija u konkurenciji kadetkinja, juniorki i seniorki. Izvedbe je ocjenjivao sudački žiri u sastavu: Vlado Palac, Lucija Palac, Ivana Mišević (svi iz Velike Mlake), Josipa Razum (Ivanić Grad), Sara Bogović (Veliko Trgovišće), Ana Marija Benčić (Kutina), Mateja Bauman, Katarina Ahel (obje iz Siska), Petra Kocman  (Budinščina), Mateja Letoja, Tajana Kovačević (obje Viškovo) i Kristijan Bogdanović (Beograd). Delegat natjecanja: Vlado Palac.

Crikvenica, 23.-25.05.2025. 12.Držžavno prvenstvo HUMT-a i Europa Grand Prix EMTA-e. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Crikvenica, 23.-25.05.2025. 12.Držžavno prvenstvo HUMT-a i Europa Grand Prix EMTA-e. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Crikvenica, 23.-25.05.2025. 12.Držžavno prvenstvo HUMT-a i Europa Grand Prix EMTA-e. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Mažoretkinje Dubrovčan pobjednice su Kupa Republike Hrvatske u konkurenciji seniorki (drugi put uzastopce) s minimalnom prednošću ispred Plesnog kluba Barbara. U konkurenciji juniorki Kup nije ni dodijeljen, jer niti jedna udruga nije ispunjavala minimalne uvjete (jedan defile i dvije velike formacije). U konkurenciji kadetkinja Kup su odnijele mažoretkinje PK Barbara.

Crikvenica, 23.-25.05.2025. 12.Držžavno prvenstvo HUMT-a i Europa Grand Prix EMTA-e. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Crikvenica, 23.-25.05.2025. 12.Držžavno prvenstvo HUMT-a i Europa Grand Prix EMTA-e. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Crikvenica, 23.-25.05.2025. 12.Držžavno prvenstvo HUMT-a i Europa Grand Prix EMTA-e. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Trećeg dana na prvenstvu mažoretkinje su se natjecale i za priznanja odnosno medalje Europa Grand Prix pod okriljem Europske asocijacije mažoret timova (EMTA), a sudjelovale su i mažoretkinje iz Njemačke, Poljske, Švicarske, Srbije i Crne Gore. Predsjednica Francuske nacionalne asocijacije sudjelovala je u mimohodu zastava i predstavljanju članica.

Crikvenica, 23.-25.05.2025. 12.Držžavno prvenstvo HUMT-a i Europa Grand Prix EMTA-e. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Crikvenica, 23.-25.05.2025. 12.Držžavno prvenstvo HUMT-a i Europa Grand Prix EMTA-e. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Crikvenica, 23.-25.05.2025. 12.Držžavno prvenstvo HUMT-a i Europa Grand Prix EMTA-e. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Voditeljica programa bila je Dina Jurić.

Galerija fotografija

 

Nastavite čitati

Kultura

Lučićevi umjetnici donose u Tuđmanac glazbenu čaroliju pod zvijezdama

Umjetnička škola Franje Lučića daje svoj doprinos gradskoj manifestaciji Goričke večeri

Objavljeno

na

U sklopu Goričkih večeri, Umjetnička škola Franje Lučića sutra vas poziva na koncert „Glazbena čarolija pod zvijezdama“ u Parku dr. Franje Tuđmana. Koncert će održati zbor, orkestar i band Umjetničke škole.

–Iz Mjuzikla „Mačke“ izvest ćemo poznati glazbeni broj Memory, zatim točku koju smo već izvodili tijekom godine, a to je Baba Yetu, publiku će sigurno oduševiti i Circle of life iz crtića i mjuzikla Kralj lavova. Vokalno će se predstaviti naši solisti Sara Požgaj, Marta Naglić i Matija Rabadan a profesor Marko Požgaj na blokflauti imat će točku iznenađenja – najavila je Tea Krčelić Rabadan, profesorica u Umjetničkoj školi.

Koncert počinje u 20 sati, a u slučaju lošeg vremena održat će se u dvorani Gorica.

Nastavite čitati

Reporter 448 - 14.05.2025.

Facebook

Izdvojeno