Povežite se s nama

HOTNEWS

Upoznajte pravu goričku coprnicu

Na ovogodišnjem Perunfestu posjetite kuću coprnice

Objavljeno

na

Turopoljski kraj vrvi raznim legendama o mističnim bićima – vilama,  duhovima, no nekako najviše pažnje izazivaju predaje o coprnicama. Što i ne čudi s obzirom na brojna „vjerovanja“ i knjige koje su napisane o progonu vještica. U svakom selu ima barem jedna priča o ženi za koju se smatralo da je vještica i da se bavila magijom. Postoji predaja iz Pokuplja gdje je vračara bacila zamotuljak preko puta dvorišta pa su ljudima skakale krave po dvorištu i preskakale ogradu, a u zamotuljak je stavila perje, kosu, komad metala i kosti.

Kako je napisao Emilij Laszowski 1914.godine u svom „Progonu vještica u Turopolju“, prva vještica u Turopolju koju su počeli progoniti bila je Ana Kranjica rodom iz Kranjske. Ubrzo nakon nje, čak istog dana, za vraćanje je optuženo 13 žena. Inače, 1733. smatra se godinom najžešćeg progona vještica u Hrvatskoj. Godinu kasnije, u svom iskazu, kad je stavljena na muke, Barbara Vagiček je ispričala kako su se „copernice“ sastajale kod lomničkog križnog drva kod Odre. Osim svjedočanstava mještana, jedan od načina kako su prepoznavali vještice, bio je „vražji pečat“ – madež ili bradavicu koje su smatrali nepobitnim dokazom da je sklopila ugovor s vragom. Neke od njih su oslobođene optužbi, dok su druge osuđene na smrt – odrubljivanjem glave te spaljivanjem na lomači. Progon vještica u Turopolju završen je 1758. godine. Navodno su se vještice okupljale na križanjima za mlade i kvartne noći, pa su se ljudi bojali proći tim mjestima kad je pao mrak, a najveće spravišće coprnica bilo je na staro Jurjevo 23. travnja.

Danas pričama o vješticama najčešće plašimo malu djecu ili ih jednostavno volimo prepričavati jer nas podsjećaju na neka davna, zaboravljena vremena. Nikola Pejak, ljubitelj povijesti i sakupljač starih narodnih priča Turopolja, Posavine, Pokuplja i Vukomeričkih gorica, kaže kako se dosta često susreće s pričama takve tematike, no radi se zapravo o događajima koji su se zbili davno prije.

„Postoje je i danas ljudi koji se bave magijom, a prenosi se po ženskoj lozi u obitelji, mama uči kćer i tako dalje. Vide se nažalost i posljedice u rodoslovnom stablu, teške bolesti, nagle smrti, nesretne obitelji. Ima raznih priča, a jedna od zanimljivijih je o tri coprnice koje su se mazale magičnom masti i onda kroz ključanice ulazile ljudima u podrume i pile vino.“ ispričao je Pejak.

No, postoje li uistinu vještice u 21. stoljeću?

Na Konjskom otoku posjetite kuću coprnice. Foto: Staša Sahman

Dva dana u godini volim biti „coprnica“

Jednu takvu ženu moći ćete vidjeti i ove godine na „Perunfestu“ – festivalu zaboravljenih priča i narodnih predaja koji će se održati u Starom gradu Lukavcu 26. i 27. svibnja. Velikogoričanka Maja Novak prije nekoliko godina sasvim je slučajno postala „coprnica“. Naime, njezin prijatelj Zdenko Bašić, između ostalog autor knjige o vješticama sjeverozapadnog dijela Medvednice i samoborskog kraja „Mjesečeve sjene“, trebao je za festivale animatoricu koja će glumiti upravo coprnicu – i tako se rodila suradnja.

„Za coprnice vele da su stare grde babe pa je i moj kostim u skladu s pričom. Stvarno volim dva dana u godini biti coprnica, jer mogu isprobati letjeti na svim metlama koje se tamo nađu, tako da jedva čekam ovogodišnji Perunfest. Osim djece, ima i odraslih koji me se pomalo boje kad me vide.“

Coprnica Maja imat će i ove godine svoju kućicu na Konjskom otoku gdje ćete i vi moći „zaraditi“ diplomu coprnice, ako točno odgovorite na pitanja koja vam postavi.

„Diplomu mogu svi polagati. Najčešća pitanja koja postavljam: po čemu se prepoznaje vještica? Kad je najveće okupljanje vještica? S čime se skidaju uroci? U koje se vrijeme najbolje leti na metli? Dalje ti neću odavati da možeš i ti doći na ispit“ kaže mi Maja.

Organizatori i za ovo izdanje pripremaju bogat program – od raznih radionica, izložbi, predavanja, scenskih prikaza i slično. Vjerujete li u coprnice ili ne, kraj svibnja rezerviran je za Perunfest.

HOTNEWS

Otišao je naš Ćirek

Posljednji ispraćaj bit će u utorak 28. siječnja

Objavljeno

na

Objavio/la

Vijest koja nas je zatekla danas poslijepodne…u 80. godini života nakon moždanog udara preminuo je legendarni hrvatski glazbenik Boris Ćiro Gašparac. Iako je rođen u Požegi, Velika Gorica je dugi niz godina bila njegov dom, njegova inspiracija za stihove. Tome svjedoče njegovi nastupi i pjesme na VGF-u.

Gotovo uvijek odjeven u prepoznatljivu crnu boju, volio je prošetati našim gradom, svojom Velikom Goricom. Uvijek bi zastao i popričao sa sugrađanima, ispričao neku dogodovštinu iz svog života ili otkrio na kojoj pjesmi trenutačno radi. A nije bilo niti jedne “Bisernice” u kojoj se nije mogla čuti bar jedna njegova pjesma.

Od najranijeg djetinjstva znao je da će glazba biti njegov životni poziv jer se već kao dječak svojim velikim talentom isticao u školskom zboru kao solo pjevač. Uz gitaru je sve do 1992. godine pjevao i recitirao poeziju po zagrebačkim barovima i klubovima. U to vrijeme mu se dogodio veliki hit Karla Oršolića “Laže selo, lažu ljudi” koji je iste godine izveo na festivalu Zlatne žice Slavonije u rodnoj Požegi. S tadašnjim pratećim sastavom “Crni šest” osvojio je srca publike i do zadnjeg dana, uz puno zdravstvenih problema, nije posustao.

Nanizao je nekoliko antologijskih hitova kao što su “Leina” Rajka Dujmića, “Da sam im’o šaku dukata” Miroslava Škore, “Moj did Luka”, “U srce te dira moja tambura” i još puno nezaboravnih tamburaških pjesama. Nedavno je objavio obradu pjesme “Dida moj” Arsena Dedića, njegov posljednji umjetnički uradak i poklon unucima. Zauvijek ćemo pamtiti Ćirin gromoglasni bariton, besprijekornu interpretaciju i pjesme koje nam je ostavio na čuvanje.

Boris Ćiro Gašparac dobitnik je brojnih priznanja, među kojima su “Nagrada grada Požege za životno djelo” i “Medalja grada Zagreba” za poseban doprinos u promicanju kulture. Tijekom svoje impresivne karijere održao je oko 700 humanitarnih koncerata, pokazujući nesebičnu ljubav prema svojoj publici i zajednici.

Posljednji ispraćaj Borisa Ćire Gašparca održat će se u utorak 28. siječnja, u 13:20 sati na Krematoriju na Mirogoju.

Nastavite čitati

HOTNEWS

Stiglo prometno rješenje: Jedan semafor postavljen, drugi u najavi

U planu je postavljenje i semafora na raskrižju Ulice Franje Boška Kirinčića s Ulicom 153. brigade

Objavljeno

na

Objavio/la

Poslovnu zonu Meridian 16, jednu od najvećih poslovnih zona u Hrvatskoj, prepoznali su brojni investitori. U njoj trenutačno posluje desetak velikih tvrtki i logističkih centara koji se bave transportom robe, a u kojima je zaposleno oko 1.500 radnika. Svoje projekte realizira još nekoliko prepoznatljivih tvrtki, a kada bude popunjena u cijelosti, u njoj će biti zaposleno gotovo 3 tisuće ljudi.

Velik broj zaposlenika, kao i kamioni koji gravitiraju prema poslovnoj zoni donose i veći promet koji se odvija na istočnoj obilaznici Velike Gorice, stoga je zbog sigurnosti svih sudionika u prometu bilo nužno postavljanje semafora i nove prometne signalizacije.

Konkretno, riječ je o raskrižju državne ceste D31 i Poslovne zone Vukovinsko polje, odnosno skretanje za Zelenu aleju, gdje su značajnu ugrozu za promet predstavljali lijevi skretači prema poslovnoj zoni, osobito tegljači i kamioni zbog tromosti velikih vozila kao i činjenice da se regulacija prometa odvijala samo putem horizontalne i vertikalne signalizacije. Upravo iz tog razloga nužna je bila semaforizacija spomenutog raskrižja što je napravljeno uz koordinaciju sa semaforiziranim raskrižjem D31-Stjepana Fabijančića Jape. Također je uvedeno i ograničenje brzine na 60 km/h. Nova regulacija prometa omogućuje sigurnije i nesmetano skretanje ulijevo prema industrijskoj zoni, kao i napuštanje raskrižja za sve sudionike u prometu, uključujući i pješake.

Foto: Semafor na skretanju za Zelenu aleju

Također, Grad Velika Gorica od Hrvatskih cesta zatražio je i semaforizaciju raskrižja Ulice Franje Boška Kirinčića s Ulicom 153. brigade. Naime, kako se u neposrednoj blizini planira izgradnja nove osnovna škola u Kurilovcu, postava semafora je jedan od nužnih elemenata za normalno i sigurno odvijanje cjelokupnog prometa, ali i zbog pristupa novom reciklažnom dvorištu.

Do postave semafora, za koje je potrebno izraditi projektno tehničku dokumentaciju i ishoditi dozvole za gradnju, Grad uz nadzor Hrvatskih cesta planira privremeno priključenje na Ulicu 153. brigade po izradi privremene regulacije prometa, a do konačnog rješavanja u vidu semaforizacije. U tijeku je postupak dobivanja uporabne dozvole za ovu prometnicu koja se izdaje pri nadležnom Ministarstvu prometa.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Velikogorički poduzetnici prvi u Zagrebačkoj županiji po broju zaposlenih i ostvarenim prihodima

U 2023. godini naši poduzetnici ostvarili su dobit od čak 164 milijuna eura

Objavljeno

na

Objavio/la

Prema najnovijoj analizi Fine, porastao je broj zaposlenih u Velikoj Gorici u odnosu na 2022. godinu, dok su velikogorički poduzetnici u 2023. godini ostvarili i konsolidiranu neto dobit od 164 milijuna eura, što je rast od 15,5 posto u odnosu na godinu prije. Naime, poduzetnici Velike Gorice njih 2.187, imali su 22.707 zaposlenih, što je povećanje broja zaposlenih za 1,6% u odnosu na 2022. godinu.

S ostvarenih 3,1 milijardu eura prihoda u 2023. godini udio poduzetnika Velike Gorice u ukupnim prihodima Zagrebačke županije, koji iznose 13,1 milijardu eura, bio je 23,5%. Velikogorički poduzetnici u 2023. godini iskazali su rast ukupnih prihoda i rashoda od 13,1% u odnosu na 2022. godinu. Udio poduzetnika sa sjedištem u Velikoj Gorici u 2023. godini u broju poduzetnika Zagrebačke županije bio je 19,8%, u broju zaposlenih 27,8%, u ukupnim prihodima 23,5%, u ukupnim rashodima 23,4%, u dobiti razdoblja 22,6% i u gubitku razdoblja 11,4%.

Grad Velika Gorica, sjedište Zagrebačke županije, među županijskim središtima je po broju poduzetnika na 8. mjestu, a na razini RH na 9. mjestu. Po broju zaposlenih i ukupnim prihodima na razini RH je na 5. mjestu, a prema neto dobiti na 6. mjestu. Među poduzetnicima sa sjedištem u Velikoj Gorici, na prvom mjestu po visini ostvarenih ukupnih prihoda i 2023. godini bilo je društvo LIDL HRVATSKA d.o.o. k.d. s 1,2 milijarde eura ostvarenih ukupnih prihoda koje je ostvarilo i najveću dobit razdoblja u iznosu od 56,6 milijuna eura.

Druga po visini ostvarenih ukupnih prihoda u 2023. godini bila je HP – HRVATSKA POŠTA d.d. s 269,8 milijuna eura, što je 8,7% ukupnih prihoda svih poduzetnika Velike Gorice.

Prosječna mjesečna neto plaća obračunata zaposlenima kod poduzetnika sa sjedištem u Velikoj Gorici u 2023. godini iznosila je 1.166 eura i bila je 11,9% viša u odnosu na prosječnu mjesečnu neto plaću obračunatu zaposlenima kod poduzetnika na području Zagrebačke županije (1.042 eura) te 13,5% viša od prosječne neto plaće zaposlenih kod svih poduzetnika Republike Hrvatske (1.028 eura).

Gledajući rang listu gradova i općina Zagrebačke županije, poduzetnici Velike Gorice su na prvom su mjestu po broju poduzetnika (2.187), broju zaposlenih (22.707), ukupnim prihodima (3,1 milijarda eura), dobiti razdoblja (185,4 milijuna eura) i neto dobiti (164 milijuna eura) te na drugom mjestu prema gubitku razdoblja (21,4 milijuna eura).

Nastavite čitati

Crna kronika

FOTO VIJEST Noćas provaljeno u benzinsku u Lekeniku

Što je i koliko ukradeno, bit će poznato nakon očevida

Objavljeno

na

Objavio/la

Razbijena vrata, navučene trake i policijski kombi…prizor je to kojeg su mnogi jutros vidjeli prolazivši uz Ininu benzinsku postaju u Lekeniku.

Provala se dogodila tijekom noći. Što je sve ukradeno, zasad nije poznato. Policija i dalje obavlja očevid, nakon kojeg će biti poznato više detalja.

Foto: Matea Brenčić/cityportal.hr

Nastavite čitati

HOTNEWS

U obnovu ide Ulica Kovači u Velikoj Mlaki

Grad intenzivno ulaže u prometnu infrastrukturu i sigurnost svojih građana

Objavljeno

na

Objavio/la

Kako bi se život građana Velike Gorice i okolnih naselja učinio ugodnijim i sigurnijim, u tijeku je intenzivno razdoblje ulaganja u poboljšanje komunalne infrastrukture. Na pojedinim gradskim ulicama i prometnicama radovi su u punom jeku. Primjerice, Jelačićeva ulica u Kurilovcu te Ulica Augusta Šenoe uz obilaznicu u Velikoj Gorici trenutačno su u fazi obnove. Svakako jedan od ključnih projekata u nadolazećem razdoblju je rekonstrukcija Ulice Kovači u Velikoj Mlaki čijom će se obnovom riješiti povijesni problem, ali i ostvariti dugogodišnja želja svih mještana.

Ova prometnica ima izuzetno važnu ulogu za lokalnu zajednicu, jer povezuje Veliku Mlaku s Velikim Poljem te osigurava pristup ključnim institucijama poput Dječjeg vrtića Lojtrica, Osnovne škole Velika Mlaka, crkve i nogometnog igrališta gdje trenira oko 200 djece. Projekt obuhvaća obnovu prometnice u dužini od 530 metara, od Zamlačke do Smendrovićeve ulice, uključujući rekonstrukciju križanja sa Zamlačkom ulicom. Planirana je izgradnja kolnika za dvosmjeran promet širine od 5,5 do 7 metara, oborinske odvodnje te pješačke staze širine do 2 metra, čime će se značajno povećati sigurnost svih mještana. Također, predviđena je i zamjena vodoopskrbne mreže.

Procijenjena vrijednost radova iznosi oko 1.042.500,00 eura s PDV-om, od čega je za izgradnju prometnice s oborinskom odvodnjom predviđeno 880 tisuća eura, a za rekonstrukciju javne vodoopskrbe 162.500,00 eura. Rok za izvođenje radova je 150 dana. Trenutačno je u tijeku postupak javne nabave za odabir izvođača, a početak radova kreće nakon potpisa ugovora s izvođačem i uvođenja u posao od strane nadzornog inženjera.

Korak je to prema modernizaciji lokalne infrastrukture i sigurnijem prometovanju, posebno u dijelovima grada i okolice gdje postoji intenzivna potreba za obnovom. Velika Gorica tako nastavlja s razvojem kako bi svojim građanima osigurala još bolju kvalitetu života.

Nastavite čitati

Reporter 444 - 19.12.2024.

Facebook

Izdvojeno

Sva prava pridržana © 2022 e-Radio d.o.o.