Povežite se s nama

Vijesti

Uoči Svjetskog dana bolesti štitnjače: Evo što sve morate znati o ovoj žlijezdi

Karcinom štitnjače najčešća je zloćudna bolest endokrinog sustava.

Objavljeno

na

Štitnjača je žlijezda s unutrašnjim izlučivanjem smještena u sredini donjeg dijela vrata. Sastoji se od dva režnja, desnog i lijevog, pri čemu oba režnja zajedno podsjećaju na leptira. Štitnjača proizvodi i luči u krvotok hormone tiroksin (T4) i trijodtironin (T3) koji djeluju u svim tkivima i organima, upravljaju svim metaboličkim procesima u tijelu, a osobito su važni u pretvorbi hrane u energiju i toplinu. Regulacija lučenja hormona štitnjače odvija se mehanizmom povratne sprege putem hipotalamusa i hipofize u mozgu. Tireotropin oslobađajući hormon (TRH) iz hipotalamusa potiče lučenje hormona tireotropina (TSH ) iz hipofize koji stimulira proizvodnju i lučenje hormona štitnjače vežući se na receptore u štitnjači.

Svjetski dan bolesti štitnjače obilježava se 25.svibnja, ujedno kada i Međunarodni dan svjesnosti o bolestima štitnjače s ciljem podizanja svijesti o potrebama preventivnog pregleda i ranog otkrivanja bolesti štitnjače.

Dva najčešća poremećaja funkcije štitnjače su HIPERTIREOZA i HIPOTIREOZA.

HIPOTIREOZA je stanje smanjenog stvaranja, izlučivanja i djelovanja hormona štitnjače. Najčešći uzrok hipotireoze je kronična autoimuna upala štitnjače HASHIMOTOV TIREOIDITIS. Hipotireoza se može javiti u bilo kojoj životnoj dobi, a posebno je česta u starijih osoba. Javlja se u 10% žena i 6% muškaraca starijih od 65 godina.

HIPERTIREOZA je stanje povećane aktivnosti štitnjače, a posljedica je prekomjerno lučenje njezinih hormona. Može se javiti u bilo kojoj životnoj dobi, a posebno je česta u žena između 20. i 50. godine života.

Prema preporukama stručnjaka, odrasle osobe, prije svega žene, trebale bi početi s pregledima hormona štitnjače u 35.godini života i ponavljati ih svakih 5 godina. Žene češće obolijevaju od bolesti štitnjače, svaka treća žena ima čvor na štitnjači, a svaka deseta ima neki od poremećaja funkcije štitnjače. Karcinom štitnjače je češći oko četiri puta u žena nego u muškaraca, a najčešće se otkriva kod žena u srednjoj životnoj dobi.

Karcinom štitnjače najčešća je zloćudna bolest endokrinog sustava.

Prema zadnjim procjenama Međunarodne agencije za istraživanje raka, 2020.g u svijetu od raka štitnjače oboljele su 586 202 osobe, a umrlo je 43 646 osoba. Žene čine gotovo 80% svih novih slučajeva i 63% smrti zbog raka štitnjače.

Rak štitnjače ima vrlo visoko petogodišnje preživljenje, oko 85% kod muškaraca i 90% kod žena. Tipovi karcinoma štitnjače su papilarni, folikularni, medularni, te anaplastični i nediferencirani,a obično se otkrije čvor na vratu koji nema nikakvih drugih simptoma. Papilarni karcinom čini 60 do 70% svih karcinoma štitnjače, žene obolijevaju 2 do 3 puta češće nego muškarci, a češći je u mlađoj dobi, no u starijoj dobi je maligniji. Folikularni karcinom čini otprilike 15 % karcinoma štitnjače, češći je u starijih osoba i u muškaraca, a maligniji je od papilarnog, te se širi krvnim putem i stvara udaljene metastaze. Anaplastični karcinom čini 10% ili manje svih karcinoma štitnjače, uglavnom se javlja kod starijih i nešto češće u muškaraca. Njega karakterizira nagli porast štitnjače i bolna osjetljivost. 80% bolesnika umire unutar godine dana od postavljanja dijagnoze.

Ako štitnjača ne radi kako treba, to utječe na gotovo sve tjelesne funkcije; disanje, srčanu i živčanu funkciju, metabolizam, tjelesnu temperaturu, tjelesnu masu, mišićnu snagu, kosti, kožu, menstruacijski ciklus, plodnost, razinu kolesterola.

Pozornost bismo svakako trebali obratiti na simptome kao što su umor, bezvoljnost, nesanica, temperaturna osjetljivost, bol/slabost u mišićima i zglobovima, otečenost u licu i području vrata, pojačano ispadanje i lomljenje kose, poremećaj menstrualnog ciklusa, anksioznost, loša koncentracija, ubrzani rad srca, neobjašnjive promjene tjelesne mase, konstipacija, osjetljivost i ispupčenost očiju.

Kako bismo očuvali zdravlje i dobru funkciju svoje štitnjače prvi korak kao i kod svih zdravstvenih poremećaja/bolesti svakako bi trebalo biti usvajanje zdravih životnih navika i po potrebi promjena životnog stila.

Zdrava i uravnotežena prehrana, dovoljno sna i smanjenje stresa te umjerena tjelesna aktivnost temelji su dobrih životnih navika. Sve teže psihičke i fizičke aktivnosti tijekom dana trebalo bi odraditi tijekom prijepodneva i u ranim popodnevnim satima, kada je tijelo u tzv. prirodnom stresu, i stvara više energije. Tijekom poslije podnevnih sati smanjite intenzitet aktivnostima. Usmjerite se na ljude i koji vas opuštaju i zabavljaju. Također, bilo bi dobro ranije krenuti na spavanje. Ne tjerajte tijelo preko granica izdržljivosti.

Korisno bi bilo i educirati se o samopregledu štitnjače. Pogled u ogledalo otkriva stanje štitnjače:

1. Držite ogledalo tako da vidite područje Adamove jabučice.
Pazite da određujući poziciju žlijezde ne pomiješate pomicanje Adamove jabučice s oteklinom.
2. Usredotočite se na navedeno područje i zabacite glavu.
Uzmite gutljaj vode i progutajte ga te promatrajte pojavljuje li se oteklina.
3. Ako niste sigurni, ponovite postupak s vodom.

Prije uzimanja bilo kakvih dodataka prehrani pa tako i onih za koje držimo da bi imali blagotvorni učinak na našu štitnjaču, potrebno je individualno savjetovanje sa zdravstvenim djelatnikom koji ima uvid u vaše lijekove propisane na liječnički recept kako bi se izbjegle moguće interakcije i neželjene nuspojave.
Budući da hrana smanjuje apsorpciju nekih lijekova, među njima i hormona štitnjače, preporuka za uzimanje te terapije je ujutro, na prazan želudac i to barem sat vremena prije prvog obroka te dva sata prije uzimanja bilo kakvog dodatka prehrani koji sadrži željezo.

Oni najčešći nutrijenti koji igraju ključnu ulogu u funkciji štitnjače i sintezi njezinih hormona, svakako su jod, željezo, cink, selen.

Glavni izvor joda kod nas je jodirana sol koja se počela jodirati u razdoblju iza 2.svjetskog rata čime smo iskorijenili onu tipičnu gušavost zbog manjka joda. Ostali bitni izvori su morski plodovi, alge, sojini proizvodi, mliječni proizvodi

Kod mjerenja razine željeza u krvi važno je obratiti pozornost i na feritin jer njegove niske razine također dovode do slabije funkcije štitnjače. Cink sudjeluje u imunološkom odgovoru, pomaže kod oksidativnog stresa te je bitan na svim razinama proizvodnje hormona štitnjače. Kod selena je uočeno da njegova snižena razina dovodi do pogoršanja efekta manjka joda te sniženih razina T3 i T4.

Uz nabrojane nutrijente svakako je važno voditi računa o zdravlju jetre i mikrobiomu crijeva također.

 

Moja županija

DAN BRANITELJA Županijsko izaslanstvo odalo počast na rijeci Kupi u Pokupskom

U Domovinskom ratu s područja Zagrebačke županije sudjelovalo je oko 30 tisuća branitelja.

Objavljeno

na

Danas, 27. lipnja je Dan hrvatskih branitelja Zagrebačke županije.

Polaganjem vijenca i paljenjem svijeća na mostu na rijeci Kupi u Pokupskom izaslanstvo Županije odalo je počast svim hrvatskim braniteljima Zagrebačke županije koji su svoj život dali za Domovinu.

U Domovinskom ratu s područja Zagrebačke županije sudjelovalo je oko 30 tisuća branitelja, podsjetio je zamjenik župana Damir Tomljenović.

Foto: Zagrebačka županija

–Na inicijativu Odbora za branitelje Zagrebačke županije, 2013. godine županijska Skupština je donijela odluku da 27. lipnja obilježavamo kao Dan branitelja naše županije, jer je na taj dan 1991. godine bila raspoređena II brigade Zbora narodne garde “Gromovi” čie su počela ratna djelovanja na području županije. Štitili su trokut Zagreb-Sisak-Karlovac – dodao je Tomljenović.

Foto: Zarebačka županija

Miljenko Komes, predsjednik HVIDRA-e Smobora i Svete Nedelje te član Odbora za branitelje Zagrebačke županije istaknuo je kako je u Pokupskom bila ključna obrana, koja je spriječila pad glavnoga grada.

–Zagrebačka županija je imala desetak brigada, a kako kroz Domovinski rat prošlo 70 tisuća branitelja, brojčano je naš doprinos izuzetno velik, obzirom da smo od neprijatelja branili metropolu, a to znači cijelu Hrvatsku. Naime, u slučaju “pada” grada Zagreba, izgubili bismo borbu za neovisnost – rekao je Komes.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom 

 

Nastavite čitati

Obrazovanje

VEL_IK zaključio uspješnu sezonu – mali informatičari, robotičari i tehničari dobili diplome

100-injak zaljubljenika u tehnologiju čini ovaj gradski klub posebnim mjestom inovacija.

Objavljeno

na

Objavio/la

Velikogorički informatički klub VEL_IK jučer je službeno završio još jednu uspješnu sezonu, podjelom svjedodžbi, izložbom radova i druženjem. Na proslavi se okupila otprilike polovica od ukupno 50 učenika, dok je ostatak van grada na ljetnim praznicima. 

Jedna od dobitnica diplome je i 13-godišnja učenica Maja Maričić, koja je izvrsna u programiranju, u grupi robotičara. Otkrila nam je zašto ovaj “smjer” biraju radije dječaci. 

–Vjerojatno zbog stereotipa da je robotika samo za dječake. Ja sam ju odabrala još u 2. razredu jer mi se sviđalo da s nekoliko jednostavnih naredbi možemo napraviti cijeli program. Zato bih rado upisala i srednju školu za grafički dizajn i medijsku produkciju – ispričala je Maja. 

Foto: Gianna Kotroman

Inače, rezime godine donosi niz sjajnih rezultata i nezaboravnih iskustava. 

Naime, na državnom Robokup natjecanju u Poreču članovi kluba osvojili su odlično 2. mjesto — Juraj Haraminčić, Karlo Goršeta i Kristijan Jerbić briljantno su riješili zadatke iz strujnih krugova, automatike i robotike.  

Na županijskom Robokup-u također su bili drugi, potvrđujući odličnu formu na oba natjecanja, dok je drugi tim osvojio 6. mjesto. 

Na Županijskom natjecanju mladih tehničara u kategoriji Robotsko spašavanje žrtve klub je osvojio 2., 3. i 4. mjesto, a u kategoriji Automatika 2. mjesto.  

Na Državnom natjecanju iz informatike u kategoriji Osnove informatike, Luka Smrzlić osvojio je fantastično 2. mjesto, a još je vrijednije što se pripremao potpuno samostalno! 

Na Državnom WRO natjecanju, u kategoriji Elementary osvojili su 4. mjesto, a u kategoriji Junior ostvarili su 11., 14.  i 18. mjesto. 

Foto: Gianna Kotroman

Uz to, sudjelovali su i na prestižnim natjecanjima poput First LEGO League i Hrvatske LOGO lige te na županijskim natjecanjima iz LOGA i Algoritama, gdje su učenici također pokazali sjajne rezultate i timski duh.  

Dodajmo kako VEL_IK ima dugogodišnju podršku OŠ Eugena Kumičića, Zajednice tehničke kulture Grada Velike Gorice i Zagrebačke županije, Hrvatskog robotičkog saveza, Hrvatskog saveza informatičara, Instituta za razvoj i inovativnost mladih te Grada Velike Gorice. 

– Da uspjeh bude potpun, pobrinuli su se mentori Maksim Potnar, Dejan Grubić, Mario Mišković i Jurica Levak uz snažnu podršku ostalih članova Kluba. Bez svih vas ne bi bili to što jesmo. Vidimo se na jesen s novim projektima, programskim zadacima, Arduino elektroničkim komponentama, 3D printanim modelima, robotima i s puno punoooo LEGO kockica! – poručili su iz kluba. 

Foto: Gianna Kotroman

Nastavite čitati

HOTNEWS

Gorica jučer srušila rekord! 38,2 Celzijeva stupnja pržilo grad

Od kad postoje mjerenja, Velika Gorica nikad u lipnju nije imala toliko visoku temperaturu zraka…

Objavljeno

na

Objavio/la

Lipanjski toplinski val 2025. godine, koji je jučer imao svoj vrhunac, za Veliku Goricu će ostati upisan debelim slovima u meteorološkim mjerenjima. 

Naime, 26. lipnja meteorološka stanica postavljena 2 metra iznad tla u hladovini zabilježila je temperaturu zraka od 38,2 Celzijeva stupnja, što je lipanjski temperaturni rekord za naš grad. 

Tako je jučerašnji dan zabilježen kao najtopliji u povijesti mjerenja u mjesecu lipnju – objavio je jutros u eteru City radija prognostičar Krstijan Božarov s portala Kad će kiša. 

Srećom, danas lakše dišemo. Jutro nam je pretežno oblačno, mjestimično s kišom ili pljuskovima i grmljavinom. Sredinom i u drugom dijelu dana bit će sunčanije, ali je kasno poslijepodne i navečer još moguć pokoji pljusak. Vjetar slab do umjeren sjeveroistočni. Najviša dnevna temperatura od 29 do 32°C. 

Sutra će biti pretežno ili djelomično sunčano. Vjetar slab do umjeren sjeveroistočni. Jutarnja temperatura od 17 do 22°C, a najviša dnevna od 29 do 32°C. 

U nedjelju će biti pretežno sunčano. Vjetar slab do umjeren sjeveroistočni. jutarnja temperatura od 15 do 20°C, a najviša dnevna od 30 do 33°C. 

Sljedećeg tjedna temperature zraka bi opet mogle skočiti do 35-ce!

Nastavite čitati

Vijesti

NOVA USLUGA VG Vodoopskrba omogućuje dostavu računa putem e-maila

Računi stižu u inbox, dovoljno je poslati jednostavan zahtjev s osnovnim podacima.

Objavljeno

na

VG Vodoopskrba uvela je novu opciju za sve korisnike na području Velike Gorice – dostavu računa putem e-maila. Ova mogućnost dostupna je odmah i predstavlja još jedan korak prema digitalizaciji komunalnih usluga, čime se korisnicima omogućuje jednostavnije i brže upravljanje svojim računima. 

Korisnici koji žele primati račune elektroničkim putem trebaju poslati pisani zahtjev na službenu e-mail adresu – [email protected]. U zahtjevu je potrebno navesti ime i prezime, šifru korisnika, adresu stanovanja te e-mail adresu na koju će računi stizati. 

Vodoopskrba poziva građane da posebno obrate pažnju na točnost unesenih podataka, kako bi prijava bila uspješno zaprimljena, a digitalna dostava računa funkcionirala bez poteškoća. Nova opcija namijenjena je svima koji žele izbjeći papirnatu dokumentaciju i imati bolji nadzor nad računima. 

Ovo nije prvi korak VG Vodoopskrbe prema digitalnim rješenjima. Podsjećamo, još u rujnu 2024. godine uvedena je mogućnost plaćanja računa putem besplatne aplikacije KEKS Pay. Ova aplikacija omogućuje brzo i sigurno plaćanje bez naknada, neovisno o banci korisnika. Nakon aktivacije, računi se više ne dostavljaju u papirnatom obliku, već ih korisnici primaju u digitalnom formatu unutar aplikacije te na e-mail adresu koju su naveli pri prijavi. 

Aplikacija KEKS Pay dodatno korisnicima omogućuje pregled računa i uplata, a PDF verzije računa dostupne najmanje dvije godine. Time korisnici dobivaju veću transparentnost i bolju kontrolu nad svojim obvezama. VG Vodoopskrba time potvrđuje usmjerenost na poboljšanje korisničkog iskustva te praćenje suvremenih trendova u poslovanju. 

Prelazak na digitalnu dostavu računa još je jedan način da se usluga pojednostavi, a komunikacija između korisnika i pružatelja usluge postane brža, sigurnija i učinkovitija. 

Smanjenje papirologije, ušteda vremena i lak pristup informacijama samo su neke od prednosti koje donosi ovakav način dostave. Korisnici koji se odluče na e-mail opciju imaju račune uvijek pri ruci, bez kašnjenja, gubitaka ili čekanja u redovima.  

U konačnici, riječ je o usluzi koja je prilagođena svakodnevnom životu suvremenog čovjeka, jednostavna, digitalna i besplatna. Dovoljno je poslati jedan e-mail sa svim potrebnim podacima i omogućiti si brži, pregledniji i ekološki prihvatljiviji način primanja računa. 

Nastavite čitati

Vijesti

LJEKARNE SAVJETUJU Magnezij: superheroj u više od 300 enzimskih sustava

Jabuke uzgojene 1914., imale su 5 puta više magnezija nego one uzgojene 1992. godine.

Objavljeno

na

Na sam spomen magnezija, većina će nas pomisliti na grčeve u mišićima, ali priča o tom važnom mineralu mnogo je šira. Radi se o elementu neophodnom za normalno funkcioniranje cijelog organizma.

Dovoljno je spomenuti da je magnezij potreban za aktivnost više od 300 enzimskih sustava pa da nam postane jasno koliko je važna njegova uloga u organizmu bilo da pričamo o proizvodnji energije u tijelu, formiranju kostiju, metabolizmu bjelančevina, ugljikohidrata i masti, zgrušavanju krvi, zaštiti funkcije srčanog mišića, prijenosu živčanih impulsa… 

Vrijednost magnezija u tijelu 

Približno 70% magnezija u ljudskom tijelu nalazi se u koštanom tkivu dok je ostatak raspoređen u mekim tkivima. Vrlo mala količina magnezija u našem organizmu raspoređena je u tkivnim tekućinama stoga se vrijednosti magnezija u tijelu ne mogu jednoznačno i pouzdano odrediti iz krvi, analizom seruma ili plazme zbog čega je važno obratiti pozornost i prepoznati simptome nedostatka magnezija u organizmu.  

Odrasla osoba u prosjeku treba 300 do 400 mg magnezija dnevno (420 mg na dan za muškarce, odnosno 320 mg na dan za žene) pri čemu treba imati na umu da dnevna potreba za magnezijem može biti i veća ovisno o dnevnim aktivnostima i fiziološkim stanjima kao što su trudnoća i dojenje, sportske aktivnosti, kronične bolesti (poput dijabetesa) i stresne situacije. Budući da ljudsko tijelo ne može samo proizvesti magnezij, potrebno ga je uzimati hranom. Bogat izvor magnezija su tamno zeleno lisnato povrće kao što su npr. blitva, špinat, cikorija, rikola budući da je magnezij sastavni dio klorofila (zelenog pigmenta biljaka), zatim orašasti plodovi (orasi, bademi, lješnjaci, kikiriki, pistacije, indijskim i brazilskim oraščićima) i sjemenke , neprocesuirane žitarice (pšenica, ječam, raž, riža), a manje količine se mogu naći i u mahunarkama (grah, slanutak, soja), voću (banane, jabuke, šljive, kruške), ribi i mesu. Zanimljivo je za spomenuti da su gorka čokolada i kakao također bogati izvori magnezija.

 

Zašto nam fali magnezija u organizmu? 

Do manjka magnezija u organizmu dolazi zbog njegove povećane potrebe u nekim stanjima kao što su trudnoća, rast/razvoj, stres, povećana tjelesna aktivnost neuravnotežene prehrane i unosa namirnica siromašnih magnezijem pojačanog izlučivanja uslijed npr. dojenja, dijabetesa, povećane tjelesne aktivnosti, korištenja nekih lijekova kao što su diuretici ili zbog prekomjerne konzumacije alkohola i laksativa malapsorpcije koja je posljedica starenja ili nekih gastrointestinalnih tegoba i uvjeta u okolišu. Naime, zbog kiselih kiša i umjetnih gnojiva koja se koriste u poljoprivredi tlo je osiromašeno magnezijem što dovodi i do manje koncentracije magnezija u biljkama koje konzumiramo. Tako su jabuke 1914.godine imale 5 puta više magnezija nego one uzgojene 1992.godine 

Rani znakovi nedostatka magnezija u organizmu su najčešće simptomi neuromuskularne slabosti povezani sa grčevima u mišićima, poteškoće s koncentracijom, smušenost, tjeskoba, glavobolja, iritabilnost, nesanica, dismenoreja, probavne smetnje, podložnost stresu… 

Kako doskočiti manjku? 

U situacijama kada nismo u mogućnosti unijeti dnevnu dozu magnezija hranom, poželjno je posegnuti za suplementima.  

Neki od najčešće korištenih oblika magnezija u dodacima prehrani su: 

  •  magnezijev oksid; njegova bioraspoloživost je cca 15%, a najčešća uloga mu je ublažavanje simptoma žgaravice te rješavanje problema zatvora  
  • magnezijev karbonat koji ima nešto veću bioraspoloživost od oksida i primarno se koristi kao antacid magnezijev sulfat poznatiji kao „gorka sol“ koji je osmotski laksativ i koristi se za pripremu organizma prije različitih dijagnostičkih pretraga probavnog sustava  
  • magnezijev klorid čija primjena može biti i oralna i lokalna  
  • magnezijev citrat, oblik koji se dobro resorbira u tijelu te doprinosi opuštanju mišića, smanjenju umora i iscrpljenosti uz to djeluje i kao osmotski laksativ navlačeći vodu u crijevo te omekšavajući stolicu 
  • magnezijev taurat oblik je magnezija za kojeg su novija istraživanja pokazala povoljan učinak na kardiovaskularni sustav te pozitivne učinke kod aritmije i nakon srčanog udara.  
  • magnezijev malat se smatra najboljim oblikom magnezija za sportaše te osobe koje pate od kroničnog umora budući da je malatna kiselina bitna komponenta enzima koji sudjeluju u procesima proizvodnje energije. Za razliku od većine ostalih oblika magnezija koje se najčešće savjetuje uzimati navečer uz obrok zbog njihovog opuštajućeg učinka, ovaj oblik magnezija preporuča se uzimati ujutro. 
  • magnezijev glicinat je oblik koji ima najveću apsorpciju u organizmu a uz taurat ima preventivnu ulogu kod glavobolja, migrena. Može pomoći kod anksioznosti, nesanice, različitih upalnih stanja i dijabetesa. Ne uzrokuje probavne smetnje ili laksativni učinak poput nekih drugih oblika magnezija. 
  • magnezijev treonat je oblik magnezija koji se dobro resorbira i prolazi krvno-moždanu barijeru te poboljšava kognitivne sposobnosti (pamćenje, učenje, koncentracija) 

Vitamin B6 se često dodaje u preparate koji se primjenjuju u suplementaciji magnezija jer je jedan od glavnih čimbenika koji utječu na apsorpciju i pravilno iskorištavanje magnezija u organizmu. Uz vitamin b6, apsorpciju magnezija povećavaju i laktoza te vitamin D, dok je ometaju fitati, vlakna, masnoće, oksalna kiselina, alkohol. Magnezij pomaže apsorpciji kalcija u organizmu, ali i obrnuto. Idealan omjer kalcija i magnezija u organizmu je 2:1. 

Oblici i razlike 

Što se tiče oblika magnezija koji se najčešće konzumiraju, tu je na prvom mjestu magnezij u obliku šumećih tableta te marketinški podaci pokazuju njihov kontinuirani rast u prodaji. Na drugom mjestu su tzv. direkt oblici tj. oblici magnezija u prahu, a na trećem mjestu su oblici u tabletama. Na tržištu su svoje mjesto našle i vode obogaćene magnezijem. 

„Šuma“ podataka i različitih proizvoda magnezija na tržištu može ponekada djelovati zbunjujuće te vam za savjet o najboljem obliku magnezija za vas na raspolaganju stoje ljekarnici Ljekarni Zagrebačke županije. 

Nastavite čitati

Reporter 450 - 26.06.2025.

Facebook

Izdvojeno