Vijesti

Uoči Svjetskog dana bolesti štitnjače: Evo što sve morate znati o ovoj žlijezdi

Karcinom štitnjače najčešća je zloćudna bolest endokrinog sustava.

Objavljeno

prije 2 godine

23. svibnja 2024.

Objavio/la

Redakcija Cityportala

Štitnjača je žlijezda s unutrašnjim izlučivanjem smještena u sredini donjeg dijela vrata. Sastoji se od dva režnja, desnog i lijevog, pri čemu oba režnja zajedno podsjećaju na leptira. Štitnjača proizvodi i luči u krvotok hormone tiroksin (T4) i trijodtironin (T3) koji djeluju u svim tkivima i organima, upravljaju svim metaboličkim procesima u tijelu, a osobito su važni u pretvorbi hrane u energiju i toplinu. Regulacija lučenja hormona štitnjače odvija se mehanizmom povratne sprege putem hipotalamusa i hipofize u mozgu. Tireotropin oslobađajući hormon (TRH) iz hipotalamusa potiče lučenje hormona tireotropina (TSH ) iz hipofize koji stimulira proizvodnju i lučenje hormona štitnjače vežući se na receptore u štitnjači.

Svjetski dan bolesti štitnjače obilježava se 25.svibnja, ujedno kada i Međunarodni dan svjesnosti o bolestima štitnjače s ciljem podizanja svijesti o potrebama preventivnog pregleda i ranog otkrivanja bolesti štitnjače.

Dva najčešća poremećaja funkcije štitnjače su HIPERTIREOZA i HIPOTIREOZA.

HIPOTIREOZA je stanje smanjenog stvaranja, izlučivanja i djelovanja hormona štitnjače. Najčešći uzrok hipotireoze je kronična autoimuna upala štitnjače HASHIMOTOV TIREOIDITIS. Hipotireoza se može javiti u bilo kojoj životnoj dobi, a posebno je česta u starijih osoba. Javlja se u 10% žena i 6% muškaraca starijih od 65 godina.

HIPERTIREOZA je stanje povećane aktivnosti štitnjače, a posljedica je prekomjerno lučenje njezinih hormona. Može se javiti u bilo kojoj životnoj dobi, a posebno je česta u žena između 20. i 50. godine života.

Prema preporukama stručnjaka, odrasle osobe, prije svega žene, trebale bi početi s pregledima hormona štitnjače u 35.godini života i ponavljati ih svakih 5 godina. Žene češće obolijevaju od bolesti štitnjače, svaka treća žena ima čvor na štitnjači, a svaka deseta ima neki od poremećaja funkcije štitnjače. Karcinom štitnjače je češći oko četiri puta u žena nego u muškaraca, a najčešće se otkriva kod žena u srednjoj životnoj dobi.

Karcinom štitnjače najčešća je zloćudna bolest endokrinog sustava.

Prema zadnjim procjenama Međunarodne agencije za istraživanje raka, 2020.g u svijetu od raka štitnjače oboljele su 586 202 osobe, a umrlo je 43 646 osoba. Žene čine gotovo 80% svih novih slučajeva i 63% smrti zbog raka štitnjače.

Rak štitnjače ima vrlo visoko petogodišnje preživljenje, oko 85% kod muškaraca i 90% kod žena. Tipovi karcinoma štitnjače su papilarni, folikularni, medularni, te anaplastični i nediferencirani,a obično se otkrije čvor na vratu koji nema nikakvih drugih simptoma. Papilarni karcinom čini 60 do 70% svih karcinoma štitnjače, žene obolijevaju 2 do 3 puta češće nego muškarci, a češći je u mlađoj dobi, no u starijoj dobi je maligniji. Folikularni karcinom čini otprilike 15 % karcinoma štitnjače, češći je u starijih osoba i u muškaraca, a maligniji je od papilarnog, te se širi krvnim putem i stvara udaljene metastaze. Anaplastični karcinom čini 10% ili manje svih karcinoma štitnjače, uglavnom se javlja kod starijih i nešto češće u muškaraca. Njega karakterizira nagli porast štitnjače i bolna osjetljivost. 80% bolesnika umire unutar godine dana od postavljanja dijagnoze.

Ako štitnjača ne radi kako treba, to utječe na gotovo sve tjelesne funkcije; disanje, srčanu i živčanu funkciju, metabolizam, tjelesnu temperaturu, tjelesnu masu, mišićnu snagu, kosti, kožu, menstruacijski ciklus, plodnost, razinu kolesterola.

Pozornost bismo svakako trebali obratiti na simptome kao što su umor, bezvoljnost, nesanica, temperaturna osjetljivost, bol/slabost u mišićima i zglobovima, otečenost u licu i području vrata, pojačano ispadanje i lomljenje kose, poremećaj menstrualnog ciklusa, anksioznost, loša koncentracija, ubrzani rad srca, neobjašnjive promjene tjelesne mase, konstipacija, osjetljivost i ispupčenost očiju.

Kako bismo očuvali zdravlje i dobru funkciju svoje štitnjače prvi korak kao i kod svih zdravstvenih poremećaja/bolesti svakako bi trebalo biti usvajanje zdravih životnih navika i po potrebi promjena životnog stila.

Zdrava i uravnotežena prehrana, dovoljno sna i smanjenje stresa te umjerena tjelesna aktivnost temelji su dobrih životnih navika. Sve teže psihičke i fizičke aktivnosti tijekom dana trebalo bi odraditi tijekom prijepodneva i u ranim popodnevnim satima, kada je tijelo u tzv. prirodnom stresu, i stvara više energije. Tijekom poslije podnevnih sati smanjite intenzitet aktivnostima. Usmjerite se na ljude i koji vas opuštaju i zabavljaju. Također, bilo bi dobro ranije krenuti na spavanje. Ne tjerajte tijelo preko granica izdržljivosti.

Korisno bi bilo i educirati se o samopregledu štitnjače. Pogled u ogledalo otkriva stanje štitnjače:

1. Držite ogledalo tako da vidite područje Adamove jabučice.
Pazite da određujući poziciju žlijezde ne pomiješate pomicanje Adamove jabučice s oteklinom.
2. Usredotočite se na navedeno područje i zabacite glavu.
Uzmite gutljaj vode i progutajte ga te promatrajte pojavljuje li se oteklina.
3. Ako niste sigurni, ponovite postupak s vodom.

Prije uzimanja bilo kakvih dodataka prehrani pa tako i onih za koje držimo da bi imali blagotvorni učinak na našu štitnjaču, potrebno je individualno savjetovanje sa zdravstvenim djelatnikom koji ima uvid u vaše lijekove propisane na liječnički recept kako bi se izbjegle moguće interakcije i neželjene nuspojave.
Budući da hrana smanjuje apsorpciju nekih lijekova, među njima i hormona štitnjače, preporuka za uzimanje te terapije je ujutro, na prazan želudac i to barem sat vremena prije prvog obroka te dva sata prije uzimanja bilo kakvog dodatka prehrani koji sadrži željezo.

Oni najčešći nutrijenti koji igraju ključnu ulogu u funkciji štitnjače i sintezi njezinih hormona, svakako su jod, željezo, cink, selen.

Glavni izvor joda kod nas je jodirana sol koja se počela jodirati u razdoblju iza 2.svjetskog rata čime smo iskorijenili onu tipičnu gušavost zbog manjka joda. Ostali bitni izvori su morski plodovi, alge, sojini proizvodi, mliječni proizvodi

Kod mjerenja razine željeza u krvi važno je obratiti pozornost i na feritin jer njegove niske razine također dovode do slabije funkcije štitnjače. Cink sudjeluje u imunološkom odgovoru, pomaže kod oksidativnog stresa te je bitan na svim razinama proizvodnje hormona štitnjače. Kod selena je uočeno da njegova snižena razina dovodi do pogoršanja efekta manjka joda te sniženih razina T3 i T4.

Uz nabrojane nutrijente svakako je važno voditi računa o zdravlju jetre i mikrobiomu crijeva također.

Povezane teme:Ljekarne Zagrebačke županije štitnjača

Vijesti

Nova je stigla, ali glazbeni program ide dalje – DJ Darius večeras preuzima Advent

Objavljeno

prije 10 sati

1. siječnja 2026.

Objavio/la

Franjo Kompes

Foto: Advent u Gorici

Premda smo zakoračili u 2026., Advent u Velikoj Gorici još nije završio. Građani i svi ostali posjetitelji i dalje mogu uživati u glazbenom programu i zimskim sadržajima u središtu grada, gdje se danas i sutra nastavlja koncertni dio adventske ponude, dok klizalište ostaje otvoreno sve do 11. siječnja.

Danas, s početkom u 17 sati, među adventskim kućicama nastupa naš poznati DJ Darius, koji će večernje sate ispuniti zimskom glazbenom kulisom i ritmovima prilagođenima opuštenoj atmosferi na otvorenom.

Sutra, 2. siječnja, glazbeni dio seli se u mirniji, intimniji ton. U 19:30 sati nastupa akustični duo Mihaela Farkaš i Dado Ivazzi, čiji je program usmjeren na poznate melodije i emotivniji ugođaj, idealan za večernje druženje uz tople napitke. Također, klizalište će biti otvoreno do 11. siječnja

Nastavite čitati

Vijesti

Milijarde iz EU fondova, Hrvatska bez mina i strože kazne za pirotehniku – saznajte što Vlada ima u planu za 2026.

Vlada najavljuje novu rundu europskih ulaganja, važne zakonske promjene i završetak razminiranja.

Objavljeno

prije 10 sati

1. siječnja 2026.

Objavio/la

Franjo Kompes

Foto: Pixabay/pexels.com

Više od 1,5 milijardi eura iz EU fondova, završetak razminiranja Hrvatske, stroža pravila za pirotehniku i nove investicije u škole, vrtiće i istraživanje, to su ključni potezi koje ministarstva najavljuju za godinu koja je upravo počela, prenosi N1. Cilj je ravnomjeran razvoj svih krajeva zemlje, veća sigurnost građana i nastavak korištenja europskog novca iznad prosjeka Europske unije.

Novi val EU natječaja i ulaganja

Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU tijekom godine planira objaviti gotovo 100 novih poziva za bespovratna sredstva iz aktualne financijske omotnice, vrijednih više od 1,5 milijardi eura. Riječ je o programima Konkurentnost i kohezija te Integriranom teritorijalnom programu, kroz koje se nastavljaju ulaganja u infrastrukturu, gospodarstvo i javne usluge diljem Hrvatske. Prošla godina bila je rekordna, objavljeno je više od 170 poziva, a ugovoreni su projekti vrijedni preko 4 milijarde eura. Hrvatska je time dosegla više od 60 posto ugovorenosti aktualne EU omotnice, u kojoj joj je ukupno na raspolaganju više od 14,5 milijardi eura.

Škole u jednoj smjeni i ulaganja u znanost

Među prvim najavljenim pozivima je onaj Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, vrijedan 144 milijuna eura, namijenjen škologradnji. Cilj je omogućiti da se nastava u svim osnovnim školama odvija u jednoj smjeni. Ukupna infrastrukturna ulaganja u osnovne škole time će dosegnuti oko 1,7 milijardi eura. U pripremi je i poziv za ulaganje u istraživačko-inovacijsku infrastrukturu, vrijedan gotovo 140 milijuna eura, dok Ministarstvo demografije i useljeništva najavljuje natječaje za vrtiće i dječja igrališta te izradu prvog sveobuhvatnog Zakona o demografskoj obnovi.

Zelena urbana obnova i razminiranje

U području prostornog uređenja planirano je ugovaranje projekata zelene urbane obnove ukupne vrijednosti 71 milijun eura, financiranih iz EU sredstava. Jedna od najvažnijih sigurnosnih vijesti dolazi iz MUP-a. Ove godine planirano je potpuno razminiranje Hrvatske. Preostalo je još 3,7 četvornih kilometara minski sumnjivog područja, i to u Ličko-senjskoj županiji.

MUP najavljuje i zakonske izmjene kojima će se dodatno pooštriti uvjeti prodaje i uporabe pirotehničkih sredstava, uključujući strože kazne te regulaciju internetske prodaje i oglašavanja. U planu su i izmjene Zakona o sigurnosti prometa na cestama, s ciljem smanjenja broja poginulih i ozlijeđenih.

Nastavak traženja nestalih

Ministarstvo hrvatskih branitelja nastavlja s potragom za nestalim osobama iz Domovinskog rata. Tijekom prošle godine identificirani su posmrtni ostaci 43 osobe, a u planu je i uređenje mjesta masovnih grobnica te obnova spomen-obilježja, posebno na potresom pogođenim područjima.

Nastavite čitati

Moja županija

Kolarec obišao žurne službe – županijski Zavod hitne medicine lani je odradio ukupno 28.888 hitnih intervencija

“Uslijed ovog vala gripe, u jednoj poslovnici Ljekarni Zagrebačke županije u jednom je danu izdano čak 1.750 recepata!

Objavljeno

prije 13 sati

1. siječnja 2026.

Objavio/la

Redakcija Cityportala

Uoči novogodišnje noći zamjenik župana i načelnik Stožera civilne zaštite Zagrebačke županije Ervin Kolarec obišao je dežurne službe koje su i u silvestarskoj noći bile dostupne stanovnicima Zagrebačke županije.

Poželio je mirnu noć djelatnicima Županijskog vatrogasno-operativni centra, velikogoričke ispostave Zavoda za hitnu medicinu Zagrebačke županije, dežurne Ljekarne Zagrebačke županije u Velikoj Gorici, kao i goričke Policijske postaje.

-U ovim posebnim trenucima, kada većina naših sugrađana iščekuje i slavi dolazak Nove godine, vi ste na dužnosti. Vi ste oni koji prvi dolaze kada je najteže i koji ne pitaju je li blagdan, noć ili vikend – podsjetio je Kolarec.

Inače, u Županijskom vatrogasnom operativnom centru koji djeluje pri Područnom uredu civilne zaštite Zagreb – Centru 112, tijekom cijele godine osigurano je stalno dežurstvo na telefonski broj 112 ili 193 za područje cijele Zagrebačke županije.

-Centar je ove godine zabilježio i odradio više od 2.500 vatrogasnih intervencija te više od 2.700 ostalih operativnih aktivnosti. Godina je bila zahtjevna, a mi imamo važnu ulogu u komunikaciji s građanima, upućivanju snaga na teren i koordinacije na mjestu intervencije – rekao je voditelj ŽVOC-a Tihomir Varga.

Na raspolaganju u svim danima tijekom godine je i Zavod za hitnu medicinu Zagrebačke županije u Velikoj Gorici, kao i sve ostale u Županiji, a tijekom 2025. godine županijski Zavod je u svojih 8 ispostava imao ukupno 28.888 hitnih intervencija.

-Ispostava Velika Gorica u ovoj je godini imala 6.217 intervencija te više od 10.000 pregleda, a ukupna kilometraža hitnih intervencija procjenjuje na oko 140.000 kilometara – istaknuo je voditelj ispostave Siniša Golub.

Ljekarnička skrb također je osigurana bez obzira na neradne dane u godini, pa je tako na Silvestrovo bila dežurna Ljekarna Zagrebačke županije u blizini goričke hitne pomoći.

-Ljekarnički timovi u svim ljekarnama Zagrebačke županije osiguravaju opskrbu i izdavanje lijekova te daju savjete o njihovoj pravilnoj primjeni, a sve s ciljem učinkovitog i sigurnog liječenja, jer ljekarništvo predstavlja neizostavnu kariku u lancu zdravstvene skrbi. Recimo, uslijed ovog vala gripe, u jednoj poslovnici je u jednom danu izdano čak 1.750 recepata – naglasila je ravnateljica Ana Galić Skoko.

Zamjenik Kolarec posjetio je i policijske službenike i djelatnike Policijske postaje Velika Gorica u pratnji načelnika Perice Malića.

Nastavite čitati

Kultura

FOTO Goričani uz glazbu i prohladno vrijeme dočekali novu 2026. godinu na otvorenom

Objavljeno

prije 17 sati

1. siječnja 2026.

Objavio/la

David Jolić

Brojni Goričani su u organizaciji Grada Velike Gorice i Turističke zajednice Velike Gorice na prostoru kod Muzeja Turopolja i Parku Plemenite općine Turopoljske s Grupom Viking dočekali 2026. godinu.