Umro je Ivan Rubinić, tvorac moćnog NK Vinogradara
Ivan Rubinić preminuo je u subotu oko podneva, u 65. godini, prerano i šokantno za sve koji su poznavali ovog nogometnog entuzijasta, ali i gospodarstvenika sa zavridnim rezultatima. Iza njega ostaju rezultati, pobjede i – uspomene
Tužna, šokantna vijest obišla je svijet jaskanskog, županijskog, ali i hrvatskog nogometa u subotu poslijepodne. Umro je Ivan Rubinić. U 65. godini ovaj svijet napustio je jedan nogometni fanatik, čovjek koji je najzaslužniji što pojam “vinogradar” već godinama nema samo poljoprivredno, nego i nogometno značenje, gazda kluba koji nosi to ime. Ponekad i ekscentričan, vrlo živopisan, ali prije svega ludo zaljubljen u nogomet.
Igrači sa svih strana voljeli su ga jer je uvijek bio široke ruke, vlastiti novac ulagao je u uspjeh trećeligaša koji je svojevremeno bio i drugoligaš, a protivnici su ga silno respektirali zbog sve što je ostvario u posljednje 22 godine, koliko je bio na čelu NK Vinogradara. Otišao je prerano i iznenađujuće, a tim povodom podužim tekstom nogometnom puku su se obratili iz Nogometnog saveza Zagrebačke županije.
“Neke stvari u životu jednostavno ne možemo mijenjati, a smrt dragih ljudi i tuga i praznina koje ostaju nakon, definitivno je jedna od tih. Gotovo je nemoguće danas, nakon vijesti koja je jednostavno kao munja prostrujala Hrvatskom, ne zapitati se zašto? Napustio nas je Ivan Rubinić, iznenada, ostavivši nas skamenjene u svojim mislima i sjećanjima na sva naša zajednička sportska druženja.
Da, definitivno, još uvijek ne vjerujemo, još uvijek razmišljamo o tome da je sve tek ružan san i da ćemo već sutra na nekom travnjaku zajedno razgovarati o nogometu. Nažalost, danas, u subotu 13. lipnja, snovi ipak nisu ti koji bi sve mogli vratiti na početak, ostala je tek gorka istina ljudskih sudbina koju ćemo morati prihvatiti i u svojim mislima oprostiti se od prijatelja.
Ivan Rubinić će zauvijek ostati simbolom sportskog, a posebno nogometnog entuzijazma Zagrebačke županije, osoba koja je svojim posebnim stilom djelovanja u sportu otvorila i nove dimenzije nogometa u Zagrebačkoj županiji, osoba od koje smo učili, kojoj smo se divili, s kojom smo nerijetko i žustro raspravljali, ali nadasve osoba koja je uživala ogroman respekt u cijeloj nogometnoj javnosti.
Rubinić je nekad aktivno igrao za Vinogradar, a od 1998. godine, kada je preuzeo upravljanje klubom, stvorio je respektabilnu sredinu koja je ostavila trag u cijeloj Hrvatskoj. Bio je idejni začetnik i osnivač Drvne industrije Rubinić, tvrtke koja danas zapošljava više od 200 ljudi, a njihovi proizvodi nadasve su poznati u cijelom svijetu. Svojim vizijama u gospodarstvu stvorio si je poziciju jednog od najjačih jaskanskih privrednika, a u drvnoj industriji tvrtka je izgradila ogroman respekt u Hrvatskoj.
Njegov dan nije imao poseban raspored, posvetio je sebe i svoj život onome što je volio, razvoju tvrtke i Vinogradara. I s time je lijegao, sa time se budio i uz gospodarstvo i obitelj, nogomet je jednostavno bio njegov život.
Sve što je imao dao je nogometu i vjerojatno ne postoji nitko tko je toliko vlastitog novca uložio u klub, klub koji je upravo zahvaljujući njemu, njegovim vizijama i novcu dobio svoj stadion pod obroncima jaskanskih vinograda i stvorio višegodšnji respekt hrvatske nogometne javnosti.
Nogomet Zagrebačke županije je na trenutak utihnuo, teško da će se ikad više u našoj županiji stvoriti nogometni djelatnik koji će s toliko entuzijazma dizati ljestvicu vrijednosti sporta u svom kraju, a zajedno s time podizati gospodarske vrijednosti cijele regije.
I zato, dok ćemo se još desetljećima prisjećati huka s tribina stadiona u Mladini na kojem su teško prolazili u utakmicama hrvatskog Kupa i Hajduk, Rijeka, Slaven Belupo…., možemo samo reći, zbogom prijatelju, počivaj u miru, zauvijek ćeš ostati u našim srcima.”
Zagrebačka županija suočava se s posljedicama ekstremne suše. Župan Stjepan Kožić proglasio je prirodnu nepogodu za tri grada i dvanaest općina zbog velikih šteta u poljoprivredi koje su nastale između 15. svibnja i 31. srpnja 2025. godine.
Prirodna nepogoda proglašena je za područje gradova Sveti Ivan Zelina, Velika Gorica i Zaprešić te općina Bistra, Brckovljani, Dubravica, Farkaševac, Jakovlje, Kloštar Ivanić, Krašić, Križ, Luka, Pokupsko, Rakovec i Rugvica.
Podsjetimo, o utjecaju suše na lokalne poljoprivrednike pisali smo i ranije, a članak možete pronaći ovdje.
Sve navedene jedinice lokalne samouprave sada su obvezne, kroz svoja općinska i gradska povjerenstva, unijeti prve procjene štete u Registar šteta u skladu sa zakonskim rokovima i procedurama.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom
Vrbovec svečano obilježio Dan pobjede i 30. obljetnicu Oluje
Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja i 30. obljetnica “Oluje” svečano obilježeni u Vrbovcu uz snažne poruke ponosa i zahvalnosti
Uz svečani mimohod, paljenje svijeća i misu zadušnicu, u Vrbovcu je dostojanstveno obilježen Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja te 30. godišnjica Vojno-redarstvene operacije “Oluja”. U organizaciji Hrvatskog časničkog zbora Vrbovec i uz podršku Grad Vrbovca, Zagrebačke županije i općina Dubrava, Gradec, Farkaševac, Rakovec i Preseka, okupljeni su iskazali duboku zahvalnost onima koji su živote položili za slobodu Hrvatske.
Program obilježavanja započeo je svetom misom u župnoj crkvi sv. Vida, posvećenoj poginulim i preminulim braniteljima. Potom je uslijedio “Mimohod sjećanja” ulicama grada, u kojem su sudjelovali članovi obitelji poginulih branitelja, veterani, predstavnici braniteljskih i povijesnih postrojbi, kao i brojni uzvanici. Središnji trenutak bio je polaganje svijeća kod spomenika Hrvatska kocka, gdje je odana počast onima koji su dali najviše za domovinu.
Foto: Zagrebačka županija
U ime Zagrebačke županije događaju je nazočio zamjenik župana Damir Tomljenović, ujedno i izaslanik predsjednika Vlade i predsjednika Sabora. “Jako je važno objaviti što više dokumenata i sjećanja o Domovinskom ratu za buduće generacije da se istina o tom vremenu nikada ne zaboravi”, zaključio je Tomljanović u svom govoru.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom
U Ivanić-Gradu traje sveobuhvatna energetska obnova Osnovne škole Đure Deželića, vrijedna više od 2,4 milijuna eura. Projekt sufinancira Europska unija kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti, a dio sredstava dolazi iz Zagrebačke županije. Završetak radova očekuje se do kraja godine. Rekonstrukcija bi trebala donijeti više od 78 % uštede energije za grijanje i gotovo potpuno smanjenje emisije CO₂, dok će škola dobiti novo ruho, izvana i iznutra.
Riječ je o kompleksnom građevinskom zahvatu koji uključuje zamjenu dotrajale vanjske stolarije, postavljanje nove fasade s mineralnom vunom, spuštene protupožarne stropove, ventilacijski sustav i obnovu unutarnjih zidova. Istovremeno se radi na rekonstrukciji ravnih krovova, a na krovištu će niknuti sunčana elektrana snage 25 kW, s ukupno 76 fotonaponskih modula.
Foto: Dražen Kopač
Od strojarskih i elektro radova, ugrađuju se dizalice topline tipa zrak/voda, multi-split sustav grijanja i hlađenja, te energetski učinkovitija rasvjeta. Upravljanje cijelim sustavom bit će automatizirano i dostupno za daljinsko praćenje. Ukratko, škola će disati novim, digitalno kontroliranim plućima.
Dodatna vrijednost projekta vidi se i u obnovljenim pristupnim rampama, novom hortikulturnom uređenju te punionici za električne automobile.
Foto: Dražen Kopač
Ukupna vrijednost projekta iznosi 2.415.780 eura. Od toga je 901.134 eura bespovratnih sredstava osigurano iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, dok ostatak financira Zagrebačka županija iz vlastitog proračuna. Ova škola jedna je od osam javnih zgrada na području županije koje prolaze sličnu obnovu, ukupne vrijednosti preko 21 milijun eura.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom
Više od 3 milijuna eura namijenjeno je projektima stambenog zbrinjavanja, povratka stanovništva i komunalnog razvoja na području Zagrebačke županije. Ugovore i sporazume uručio je državni tajnik Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Dario Tišov, a sredstva su raspodijeljena na ukupno 20 projekata u više općina i gradova. Inicijative su usmjerene prema mladim obiteljima, revitalizaciji ruralnih sredina te poboljšanju komunalne infrastrukture. Dodjela je održana s ciljem ravnomjernog razvoja županije i zadržavanja stanovništva na manje razvijenim područjima.
Najveći dio sredstava, čak 2,5 milijuna eura, uložen je kroz Program stambenog zbrinjavanja mladih obitelji na potpomognutim područjima. Općine Dubrava i Orle potpisale su sporazume za izgradnju višestambenih zgrada s ukupno 20 stanova, po deset u svakoj općini. Riječ je o stanovima po izuzetno povoljnoj cijeni od 0,36 centi po kvadratnom metru, čime se mladim obiteljima omogućuje osnivanje doma u pristupačnim uvjetima.
Program je dio šireg Nacionalnog plana stambene politike, u kojemu je u prvoj fazi predviđena izgradnja gotovo 500 stambenih jedinica diljem zemlje, s ciljem zbrinjavanja oko 1700 korisnika.
Foto: Zagrebačka županija
Općina Farkaševac dobila je 40.000 eura za adaptaciju zgrade Društvenog doma Kabel, čime se dodatno potiče održivi povratak na potpomognuta područja.
Uz projekte stambene politike i povratka, dodijeljeno je i 17 odluka o sufinanciranju komunalnih projekata vrijednih 520.600 eura. Sredstva će biti raspodijeljena općinama poput Krašića, Kravarskog, Dubrave, Križa i drugih, kao i Gradu Vrbovcu, a odnose se na poboljšanja u komunalnom gospodarstvu i ujednačavanje standarda.
“Ovo je važna pomoć mladima, podrška naseljavanju prostora koji nisu naseljeni ili su slabije naseljeni kako bismo vratili mlade na njih”, rekao je zamjenik župana Zagrebačke županije Damir Tomljenović istaknuo. Pohvalio je i suradnju s Ministarstvom prilikom obnove zgrada nakon potresa, pri čemu je ugovoreno više od 120 projekata vrijednih preko 50 milijuna eura.
Načelnik Općine Dubrava Tomislav Okroša projekt izgradnje stanova vidi kao povijesni iskorak. “Posljednja višestambena zgrada u općini Dubrava izgrađena je prije skoro 40 godina, stoga nam ovaj projekt jako puno znači, tim više jer smo gotovo pa svakodnevno svjedoci doseljavanja ljudi kako iz glavnog grada, tako i iz okolice i vjerujem da će interes više nadmašiti ponudu”, zaključio je Okroša.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom
VIDEO Marko Pancirov: ‘Zajedno sanjamo Samobor u drugoj ligi!’
Velikogoričanin na klupi Samobora radi i ostvaruje rezultate već gotovo dvije godine. Počeo je s mlađim uzrastima, koji su proslavili samoborski nogomet ove sezone, a nastavio s mladom seniorskom momčadi ovog stogodišnjaka…
Punih stotinu godina nogomet se organizirano igra u Samoboru, cijelo jedno stoljeće postoji, živi i djeluje samoborski nogometni klub, a veliki jubilej krajem lipnja je obilježen velikom svečanošću u samoborskom Centru za mlade Bunker. Okupile su se tu generacije i generacije samoborskih nogometaša, ljudi koji su obilježili posljednju epohu nogometa u “gradu kremšnita”, a sve u organizaciji aktualnog vodstva kluba.
– Klub je osnovan 1. srpnja 1925. godine kao Hrvatski sportski klub Samobor – rekao je u svom uvodnom obraćanju aktualni predsjednik kluba Mario Vojvoda i nastavio:
– Od tada do danas prošli smo kroz različite epohe, od amaterskih početaka na livadama i igralištima koje smo uređivali vlastitim rukama, preko uspješnih sezona i natjecanja u višim ligama, sve do danas, kad s ponosom gledamo u prošlost, a s novim ambicijama u budućnost.
O onoj recentnoj prošlosti, o sadašnjosti, ali i o toj ambicioznoj budućnosti tim smo povodom odredili popričati s aktualnim trenerom prve momčadi Samobora. Marko Pancirov je 47-godišnjak iz Velike Mlake, nekoć igrač matičnog Napretka, zaprešićkog Intera i još cijelog niza turopoljskih niželigaških klubova, a danas trener koji je povukao Samobor prema naprijed. Nije česta pojava da se treneri u niželigaškom svijetu dugo zadržavaju na jednome mjestu, a Pančo će 15. rujna proslaviti cijele dvije godine u Samoboru…
– Upravo to je i najbolji odgovor na pitanje kako mi je raditi u Samoboru. Znamo svi kakav je trenerski posao, koliko su česte promjene, a to što sam u Samoboru već gotovo dvije godine zapravo sve govori. Predsjednik Vojvoda i dopredsjednik Čarapar ulažu zaista jako puno truda, vremena i sredstava, vole nogomet, vole klub, a to se i osjeti. Njih dvojica nisu ljudi koji su cijeli život u nogometu, ali imaju energiju i želju raditi pomake. Nogometni dio je na meni, spremni su prihvatiti moje sugestije, a u tom smislu mi je puno lakše, ujedno i veliko zadovoljstvo to što je prije mjesec i pol dana u klub stigao sportski direktor Kotarski – kaže uvodno Marko Pancirov gostujući u serijalu “Sport Zagrebačke županije”.
Sredinom devedesetih Samobor je uživao i u prvoligaškom nogometu, simbol tog vremena je ikona HNL-a Fatmir Vata, a samoborski travnjakom gazili su i Tomo Šokota, Jasmin Mujdža… Potrajalo je samo jednu sezonu i nikad se više nije dogodilo. Posljednja nepuna tri desetljeća NK Samobor je proveo u niželigaškom svijetu, skliznuvši sve do petoga ranga natjecanja. Danas je u četvrtom rangu, u 3. NL Centar, zajedno s našim Kurilovcem, u kojem je prošlu sezonu završio na šestome mjestu.
– Od mog dolaska na mjesto trenera prve momčadi politika kluba je oslanjanje na mlade igrače iz naše škole. U tome smo i uspjeli, jer prošle sezone priliku u seniorima dobilo je ukupno 25 igrača iz juniora i kadeta, što je zaista velika stvar. Da smo bili malo iskusniji, da nismo bili baš toliko mladi, možda bismo uspjeli biti i nešto više na tablici, osvojiti poneki bod više, ali sve što se događalo smatramo građenjem temelja za budućnost. Doveli smo i osam novih igrača, neki od njih su nam pojačanja, neki mladi, razvojni igrači, pri čemu gledamo da kući vraćamo što više samoborske djece iz većih klubova, Dinama i ostalih – govori Pancirov.
Da potencijala u mlađim uzrastima svakako ima dokazuje i najveći uspjeh kluba prošle sezone. Juniori Samobora, naime, izborili su ulazak u HNL, u društvo najboljih klubova u državi. I u tome prste ima Marko Pancirov, koji je u jesenskom dijelu sezonu, uz seniorsku, vodio i tu juniorsku momčad.
– Da, to je definitivno velika stvar za klub. Naravno, vrijeme će pokazati koliko je to bio dobar potez, ali vizija uprave kluba je takva; igrati što viši rang s juniorima i crpiti igrače za prvu momčad. Ta ideja je na mjestu, apsolutno je podržavam, ali uz dodatak da ti dečki nakon izlaska iz juniora ipak moraju imati seniore u malo višem rangu – kaže Pancirov.
I tu dolazimo do priča o budućnosti. I o povratku Samobora na više razine hrvatskog nogometa. Trenutačna realnost je četvrti rang, a konačni cilj udaljen je za dva ranga…
– U ovoj sezoni nemamo nikakav imperativ napada na prvo mjesto, želja je nastaviti raditi temelje za budućnost, odnosno možda već za sljedeću sezonu. Samobor zaslužuje i mora imati klub u višem rangu, ali nije tu sve ni do nas na terenu. Stadion u Samoboru u stanju je u kakvom jest, dugo se u njega nije ulagalo, i to je prvo što se mora riješiti. Nadam se da će se i početi rješavati već tijekom ove godine, jer u ovom trenutku ne možemo dobiti licenciju za jedinstvenu treću ligu – pojašnjava situaciju Pancirov te nastavlja:
– Konačni cilj ove uprave je da Samobor zaigra u 1. NL, odnosno drugom rangu natjecanja. To je za Samobor realno i sasvim dovoljno, iako nitko ne bi imao ništa protiv toga da se jednog dana steknu uvjeti i za najviši rang hrvatskog nogometa. Međutim, to je dug put. Za početak se treba urediti sva tri terena, i glavni i one za trening, a onda se i pozabaviti nužnim detaljima za dobivanje licencije. Klub koji ima tako veliku školu, toliko puno djece, koji ima ambiciju za nešto više, mora imati i bolje uvjete, u prvom redu što se tiče kvalitete terena. Nadam se da će se u dogovoru s Gradom tu neke stvari pomaknuti.