Povežite se s nama

Vijesti

Umro je Aleksandar Saša Božić, poznati velikogorički novinar i publicist, osnivač Glasnika Turopolja

Preminuo je u ranim jutarnjim satima, 16. veljače, nakon duge i teške bolesti. Posljednji ispraćaj našeg dragog kolege i prijatelja Aleksandra Saše Božića bit će u ponedjeljak, 19.veljače u 12:45 sati na gradskom groblju u Velikoj Gorici. Iskrena sućut obitelji.
Iskrena sućut obitelji, prijateljima i kolegama. Dragi Saša, pamtit ćemo te zauvijek!

Objavljeno

na

Aleksandar Saša Božić, poznati velikogorički novinar i publicist, osnivač i vlasnik te dugogodišnji urednik, novinar i fotograf Glasnika Turopolja, prvih privatnih novina u Republici Hrvatskoj, osnovanih 1991. godine, preminuo je u ranim jutarnjim satima, 16. veljače 2024. nakon duge i teške bolesti.

Saša je rođen u Sisku 1956. godine, a novinarstvom se bavio od srednjoškolskih dana. Piše za studenski tisak, a od 1979. do 1983. godine uređuje velikogorički omladinski list Ključ. Od kraja sedamdesetih počinje surađivati na legendarnom RVG-u, a od 1984. je i zaposlenik Radio Velike Gorice, gdje radi kao novinar i urednik sve do demokratskih promjena. Od 1978. do 1990. godine dopisnik je Večernjeg lista iz Velike Gorice, a piše i za Vjesnik. Godine 2005. i 2006. surađuje i s Radiom 101.

Foto: Aleksandar Saša Božić u 80-tim godinama 20.st./Glasnik Turopolja

Godine 1990. zapošljava se u Republičkom centru za obavješćivanje pri Ministarstvu obrane Republike Hrvatske. Dragovoljac je od 22. listopada 1990. godine i sudionik Domovinskog rata do srpnja 1994. godine. Odlikova je spomenicom Domovinskog rata 1990.-1992.

S nekolicinom prijatelja 1991. godine osniva prve velikogoričke privatne i nezavisne novine Glasnik Turopolja (Pokuplja, Posavine i Vukomeričkih Gorica) koje uređuje od prvoga broja pa sve do 2015. Nagrađen je priznanjem Zagrebačke županije kao urednik Glasnika Turopolja za promicanje slobode govora, višestranačja i demokracije (1999.).

Foto: Saša s vojnicima koji su pomogli spasiti kipove iz razrušene crkve u Pokupskom 1991. godine/GT

Foto: Saša na ruševinama crkve u Viduševcu u kolovozu 1995., neposredno nakon Oluje/GT

U radnoj mladosti bavio se sportom, kulturnim i društvenim radom. Od 1975. godine član je Dramske grupe KUD-a Ivan Mladen iz Velike Gorice, a od 1977. je voditelj i redatelj Grupe idućih 12 godina. S Josipom Vuksanom i željkom Stepanićem 1977. godine osniva rukometni klub Radnik (danas HRK Gorica) kojem je bio predsjednik sve do 1981. godine. Od 2006. godine predsjednik je ženskog odbojkaškog kluba Azena Velika Gorica sve do 2018. godine.

Jedan je od obnovitelja Ogranka Matice hrvatske Velika Gorica 1990. godine i prvi urednik matičinog kulturnog časopisa Luč. Sudjeluje u pripremi, organizaciji i tiskanju više značajnih velikogoričkih kulturnih i književnih projekata kao autor, urednik ili nakladnik.

Organizirao je spašava vrijednih umjetnina 1991. godine iz ratom razrušene crkve u Pokupskom. Zajedno s Višnjom Huzjak autor je kataloga i izložbe o spašavanju pokupskih umjetnina. Izložba je održana krajem rujna 1991. godine u Muzeju Turopolja.

Autor je izložbe i kataloga Srušene crkve Banije te izložbe i kataloga Velika Gorica u Domovinskom ratu 1991. – 1995., koju je ostvario u suradnji s Udrugom pripradnika 153. brigade HV-a. Obje su održane u Muzeju Turopolja. Autor je dvije samostalne izložbe fotografija, a sudjelovao je i na nekoliko skupnih izložbi udruga umjetnika grada Velike Gorice na kojima je izlagao svoje slike i fotografije, prvenstveno na temu prirode Turopolja i Vukomeričkih Gorica.

Foto: Saša sa stalnom suradnicom Višnjom Huzjak/GT

Uredio je i objavio reprint izdanja sva tri toma Povijesti Turopolja Emilija Laszowskog u suradnji s Plemenitom općinom turopoljskom. Urednik je i nakladnik trilogije Miljenka Muršića Zakaj su Turopolke lepe i knjige priča za djecu Sijač sreće Božidara Prosenjaka. Urednik je i nakladnik knjige Zeleni Juraj Višnje Huzjak (1992.) i Mraclin slike iz povijesti (1993.). Uredio je i više knjiga članova Matice hrvatske Ogranak Velika Gorica. Urednik je i nakladnik knjige DVD-a Bučica 1960.-2010. i ponovljenog izdanja DVD Bučica 1960. – 2020. autorice Barice Sakoman Božić.

Urednik je kataloga izložbe slika Pokupsko ’95 održanoj u Muzeju Mimara u Zagrebu 1996. godine. Urednik je Gospodarskog imenika Grada Velike Gorice i Općina Kravarsko, Orle i Pokupsko 1999. godine. Uredio je i grafički oblikovao više turističkih prospekata Velike Gorice. Fotografije je objavio i objavljivao u monografijama Velike Gorice, Zagrebačke županije i Općine Pokupsko. Grafički je oblikovao monografiju 50 godina buševskog šaha u kojoj je napisao poglavlje o povijesti velikogoričkog šaha poslije Drugog svjetskog rata. Autor je fotografija i nakladnik monografije o drvenim kapelicama Drvene ljepotice turopoljskog kraja Igora Maroevića.

Foto: Saša u svojim radijskim danima/Glasnik Turopolja

Autor je monografije 153. brigade HV-a Velika Gorica (2002.), za koju je, zajedno s koautorom Damirom Goršetom dobio plaketu Zagrebačke županije 2003. godine. Monografiju je nakladnik Glasnik Turopolja izdao u suradnji s Udrugom pripadnika 153. brigade HV-a Velika Gorica. Autor je monografije razglednica velikogoričkog kraja Pozdrav iz povijesti koju je napisao s Višnjom Huzjak (2006. godine). Autor je i nakladnik serije velikogoričkih razglednica. Autor je monografije Kojnača sto godina velikogoričkog tramvaja objavljene u suradnji s Turističkom zajednicom Velike Gorice. Napisao je monografiju Posavina turopoljska, Općina Orle 1995. – 2015. kao i monografiju Sto godina DVD-a Kurilovec. (2013.). Autor je monografije Lovačkog društva Trčka Novo Čiče (2015.).

Foto: Snimanje za RVG /Glasnik Turopolja

Bio je urednik, nakladnik i suradnik na monografiji o NK Radniku, autora Ivana Mišerića (2016.) Napisao je i uredio monografiju o VG Komunalcu (2017.). Grafički je pripremio i uredio monografiju o NK Dinamu Hidrel Novo Čiče. Godine 2019. pokrenuo je Velikogorički zbornik, časopis za povijest, kulturu I narodnu baštinu Turopolja i dosada su izašla 4 broja.

Jedan je od osnivača i prvi predsjednik Etno udruge Turopoljska Posavina u čijoj ediciji je kao autor, suradnik Ili urednik izdao dvije knjige: Kućna zadruga obitelji Stuparić (2020.) i Seljačke bune u hrvatskoj Posavini (2023.). Uredio je i grafički oblikovao zbirku poezije Kristine Silaj Istina, ne laž (2023.). Tijekom godina rada prikupio je mnoštvo vrijednog gradiva – prvenstveno fotografija i dokumenata. Najveći dio odnosi se na vrijeme stvaranja Hrvatske države i osnivanje Grada Velike Gorice. Obuhvaćaju razdoblje od 1991. do 2015. godine. Uz pomoć Grada Velike Gorice uspio je digitalizirati samo gradivo vezano uz Domovinski rat.

Smrt je prekinula njegov rad na još nekoliko značajnih monografija. Obitelji, prijateljima i kolegama iskrena sućut!

Foto: Saša Božić s kardinalom Franjom Kuharićem/GT

Foto: Na novinarskom zadatku u Muzeju Turopolja/Glasnik Turopolja

Foto: Sa suprugom Baricom Sakoman Božić/GT

Posljednji ispraćaj našeg dragog kolege i prijatelja Aleksandra Saše Božića bit će u ponedjeljak, 19.veljače u 12:45 sati na gradskom groblju u Velikoj Gorici.

 

 

HOTNEWS

Milijunska investicija Zagrebačke županije: nova faza razvoja PŠ Strmec

Projekt u Strmcu dio je šireg investicijskog ciklusa Zagrebačke županije, u okviru kojeg je planirana realizacija 27 školskih objekata ukupne vrijednosti oko 150 milijuna eura, s ciljem uvođenja jednosmjenske nastave.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Zagrebačka županija

U Strmcu su započeli radovi na projektu koji bi trebao značajno unaprijediti uvjete školovanja za 480 učenika Područne škole i omogućiti prelazak na jednosmjensku nastavu.

Investicija Zagrebačke županije vrijedna 8,76 milijuna eura obuhvaća proširenje postojećeg školskog prostora te izgradnju nove sportske infrastrukture, a početak radova obilježen je polaganjem kamena temeljca. Završetak projekta predviđen je u roku od 20 mjeseci.

Projekt koji mijenja uvjete nastave u Strmcu

„Ovdje će se graditi pet učionica sa popratnim sadržajima, gradit će se velika dvodijelna dvorana i gradit će se jedna manja dvorana“, rekao je zamjenik župana Zagrebačke županije Ervin Kolarec, opisujući ključne zahvate koji će se realizirati ovim projektom. Time će se, kako je istaknuo, značajno podići standard nastave i boravka učenika, a ulaganje ima i širi strateški cilj: „Ovo je povijesno ulaganje u školstvo, ovo je povijesno ulaganje u Zagrebačkoj županiji u naše najmlađe i ja vjerujem da ćemo onaj zajednički cilj svi skupa ostvariti, a to je da će naša Zagrebačka županija prijeći na jednosmjensku nastavu.“

Područna škola Strmec, koja djeluje u sastavu Osnovne škole Sveta Nedjelja, najveća je takva škola u Hrvatskoj s ukupno 480 učenika u 22 razredna odjela: „Ovo je naša najveća područna škola, ali najveća je i u cijeloj Republici Hrvatskoj. Broji 480 učenika, to je dakle polovina svih naših učenika i ovdje nastavu slušaju 22 razredna odjela“, istaknuo je ravnatelj Zvonimir Markić, naglasivši razmjere ustanove o kojoj je riječ. Govoreći o tradiciji škole i značaju ulaganja u obrazovanje, dodao je: „Sutra je naš 175. rođendan. Škola se prvi put spominje 1851. godine u Svetoj Nedelji u vrijeme možda i najvećih reformi u hrvatskom školstvu, u vrijeme bana Ivana Mažuranića, koji je s promjenama u školstvu, Hrvatsku poveo iz srednjega vijeka u moderno doba.“ Takav povijesni kontinuitet, kako proizlazi iz njegovih riječi, dodatno naglašava važnost današnjih ulaganja: „Ovo su svojevrsne reforme koje se danas događaju u školstvu pa vjerujem da će biti na korist i dobro svim našim učenicima jer ulaganje u našu djecu je jedina isplativa investicija i tu će kamata uvijek biti obilna.“

Povijesno ulaganje Zagrebačke županije u obrazovanje

Financiranje projekta osigurano je kombinacijom europskih i županijskih sredstava. Iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti dolazi 5,16 milijuna eura bespovratnih sredstava, dok Zagrebačka županija iz vlastitog proračuna osigurava preostalih 3,59 milijuna eura. „Želio bih u prvom redu čestitati na ovom projektu, na izvrsno priređenoj projektnoj dokumentaciji i vođenju odabira izvođača i nadam se da će izvođač biti na razini onoga što su u stvari garantirali“, rekao je ministar znanosti, obrazovanja i mladih Radovan Fuchs. Prema njegovim riječima, ovakvi projekti ključni su za postizanje jednakih uvjeta obrazovanja u cijeloj zemlji: „To će zaista biti jedan vrlo dobar, kvalitetan vrhunski objekt koji će djeci pružati upravo ono što želimo postići sa svim ovim reformama u obrazovanju na razini Republike Hrvatske. To je da svako dijete ima jednake mogućnosti i uvjete za obrazovanje, a s druge strane da sve škole u Republici Hrvatskoj pređu u rad u jednoj smjeni.“

Grad Sveta Nedelja već je sudjelovao u razvoju škole, koja je otvorena u rujnu 2024. godine, pri čemu je Grad financirao veći dio izgradnje, dok je ostatak osigurala Zagrebačka županija.

„Kada sam krenuo u svoj prvi gradonačelnički mandat, garantirao sam da će se nova škola napraviti i ta škola se na kraju u jednom ugodnom i dobrom sporazumom sa Zagrebačkom županijom i sagradila i napravila“, podsjetio je gradonačelnik Dario Zurovec. Takav razvoj, kako je dodao, prati i pozitivne demografske trendove: „Sveta Nedelja raste u svakom pogledu, cijelo vrijeme gledamo prema naprijed, dobra nam je demografska slika, tako da vjerujem da će puno učenika i puno uspješnih sportaša, ali naravno i drugih rekreativaca proći kroz te sportske dvorane.“

Širi investicijski ciklus: cilj jednosmjenska nastava

Projekt u Strmcu dio je šireg investicijskog ciklusa Zagrebačke županije, u okviru kojeg je planirana realizacija 27 školskih objekata ukupne vrijednosti oko 150 milijuna eura, s ciljem uvođenja jednosmjenske nastave.

Za 22 projekta već su odobrena bespovratna sredstva iz NPOO-a u iznosu od 98 milijuna eura, za ukupne investicije vrijedne 121 milijun eura, dok je dodatnih pet projekata trenutačno u fazi evaluacije.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Nastavite čitati

HOTNEWS

S(okolice) iz goričke okolice – umijeće lova sokolova

U Čičkoj Poljani žive vješte i nagrađivane ptice – vrhunski lovci koje trenira Marijan Žižanović, a pojavljivale su se i u poznatim filmovima i spotovima

Objavljeno

na

Objavio/la

Lov s orlovima, sokolovi koji glume u filmovima, konj pod sedlom i život u ritmu ptica grabljivica — zvuči kao scena iz filma, ali za jednog čovjeka to je svakodnevica.

Upravo takvu priču donosimo iz prve ruke: o Marijanu Žižanoviću, sokolaru koji je svoju strast pretvorio u način života.

Kako je sve počelo: od školskih klupa do sokolarstva

Ljubav prema pticama grabljivicama kod Marijana Žižanovića traje cijeli život  i počela je još u gimnazijskim danima. “Tada sam s latinskog na hrvatski prevodio knjigu Fridrika II. o umjetnosti lova s pticama. Tako je sve krenulo, iako su to bile stare, srednjovjekovne metode”, prisjeća se. Pravi zaokret dogodio se kada je upoznao sokolara iz Češke koji je uzgojio stepskog sokola. To poznanstvo dodatno ga je povuklo u svijet sokolarstva.

Intenzivnija ljubav prema sokolarstvu razvila se za vrijeme studija. “Tada sam pripitomio prve ptice, prvo jastreba, pa orla i sokola. Jednu po jednu.”  U to vrijeme živio je u Zagrebu, no uvjeti za ozbiljnije bavljenje sokolarstvom nisu bili idealni. “Nisam imao uvjete na Pantovčaku, u vrtu, za nešto ozbiljnije.” Tada započinje potraga za mjestom koje će odgovarati njegovom načinu života i njegovim pticama. Tražio je ravan teren, s dovoljno prostora, mogućnošću držanja konja i izvorom vode u blizini. “I našao sam baš takvo mjesto.” Danas Marijan većinu svojih dana provodi u Čičkoj Poljani!

Foto: Vanesa Miković/Cityportal

Na vrhu prirode i njegovog interesa

Ljubav prema prirodi i životinjama kod Marijana je jasna, poštuje ih sve, kaže, no ptice grabljivice za njega imaju posebno mjesto. “To su vrhunski predatori. Oni su na vrhu prirode.” Sokolovi i orlovi kroz povijest nisu bili samo lovci, već i simboli moći. U srednjem vijeku sokol se smatrao kraljevskom životinjom, a pravo na lov s određenim vrstama bilo je strogo određeno društvenim statusom. Osim simbolike, riječ je i o jednoj od najsposobnijih životinja u prirodi. Sokol je ujedno i najbrže živo biće na svijetu, u obrušavanju može doseći brzinu i do 390 kilometara na sat! Lovi jednako učinkovito i u zraku i na tlu, a plijen mu varira od ptica do manjih sisavaca. No rad s tim pticama danas zahtijeva i prilagodbu uvjetima u kojima žive.

“Sjeverni sokolovi dolaze iz arktičke klime i kod nas često obolijevaju jer nisu navikli na ove uvjete.” Zbog toga se u uzgoju koriste križanja. “Miješa se sjeverni i stepski sokol. Tako dobiješ pticu koja može živjeti ovdje, ali zadržava osobine vrhunskog predatora.” I dok sokole opisuje kao fascinantne i izuzetne, kada je riječ o lovu — izbor je jasan. “Sokolove imam za uživanje, ali lovim s orlovima. Oni su pojam snage.” Trenutno brine o čak 35 ptica, koje sve uzgaja sam, od sokolova do orlova i jastrebova.

Lov kao precizno uigrana igra povjerenja

Lov s pticama grabljivicama nije improvizacija nego precizno uigran odnos između čovjeka i životinje. Marijan u lov ne ide bez osnovne opreme: na ruci nosi zaštitnu rukavicu, a koristi i poseban nosač za ruku koji se postavlja na sedlo konja. Ovo rješenje, kako objašnjava, potječe još od mongolskih i kazahstanskih sokolara. Dok jaše, orao ga prati iz zraka, prateći svaki njegov pokret. No ključ uspješnog lova ne leži samo u tehnici, već u pripremi. Sve se, kaže, svodi na ono što sokolari nazivaju kondicija.

Kondicija u sokolarstvu znači točno upravljanje težinom ptice.” Nije riječ samo o fizičkoj spremi, već o pažljivo balansiranom odnosu između težine, gladi i energije. Upravo taj balans određuje hoće li ptica biti motivirana za lov i hoće li surađivati. Svakodnevno se mjeri gramaža i precizno određuje količina hrane. Kondicija znači da je ptica dovoljno gladna da lovi ali ne i izgladnjela. Upravo zahvaljujući toj preciznosti, moguće je kontrolirati ponašanje ptice u lovu. “Ovisno o težini, znam što će napadati. Hoće li ići na zeca, lisicu ili nešto veće.”

Jedan trenutak posebno mu je ostao u sjećanju. Dok je jahao, a njegov orao ga pratio iz zraka, iznenada se pojavio divlji mužjak bjelorepana i počeo kružiti oko njih. “Zanimalo me kako će moj reagirati.” Reakcija je bila trenutna: Marijan je podigao ruku, a njegov orao bez oklijevanja sletio na nju. Divlji bjelorepan ostao je zbunjen. “Digao se okomito u zrak i odletio. Nije mu bilo jasno što se dogodilo i zašto je ovaj došao meni.”

Sokolari na pisti: nevidljivi čuvari sigurnosti

Sokolarenje nije samo hobi ni tradicija nego ima i vrlo konkretnu, sigurnosnu ulogu. Marijan je sudjelovao u postavljanju temelja sokolarstva na Zračnoj luci Franjo Tuđman, gdje su ptice grabljivice postale dio sustava zaštite zračnog prometa. “Bili smo među prvima koji su tamo uveli biološku zaštitu s pticama grabljivicama.” Uloga sokolara u zračnoj luci iznimno je važna. Ptice grabljivice koriste se kako bi se spriječilo okupljanje drugih ptica, poput vrana, koje mogu predstavljati ozbiljnu opasnost za avione. “Taj posao može se raditi samo sa sokolovima. Nijedna druga ptica ne može to odraditi na isti način.” Sokol leti visoko, presreće druge ptice i svojim prisustvom održava zračni prostor sigurnim za uzlijetanje i slijetanje. No, iza toga stoji zahtjevan i dugotrajan proces treninga. “Trenirati sokola nije jednostavno. Kod nas ima možda tri ili četiri osobe koje to stvarno znaju raditi.”

Koliko su sokoli precizni i učinkoviti u lovu, pokazuje i jedna situacija koja mu je ostala u sjećanju. Tijekom lova u okolici Mičevca, njegov sokol krenuo je za vranom i nestao iz vidokruga. Ipak, zahvaljujući odašiljaču, mogao je pratiti gdje se nalazi. “Pokazivalo mi je da je u nečijoj kući.” Kada je stigao na adresu i pokucao, vlasnik kuće nije mogao vjerovati. “Rekao sam mu: ‘Znam da zvuči čudno, ali moj sokol je u vašoj kući’” Na kraju su ga pronašli u sobi, kako mirno jede svoj plijen. Vrana je, pokušavajući pobjeći, uletjela kroz prozor, ali sokol ju je uspio uloviti.

„Sokol ga je volio“

No, priča o Marijanu i njegovim pticama tu ne staje. Osim što love i treniraju, njegove ptice i glume. Pojavljivale su se u filmu Banović Strahinja, gdje su sudjelovale u scenama koje su mnogima ostale u sjećanju, a njihov let i danas izgleda jednako impresivno kao i na velikom platnu.

Prisjetio se i jedne zgode sa snimanja, kada je, umjesto iza kamere, završio u ulozi kaskadera. Naime, tijekom snimanja scene u kojoj orao napada tijelo Prometeja, na set je donio dva orla: ženku, za koju kaže da je izuzetno živahna i “jede sve”, i mužjaka, koji je mirniji i pogodniji za rad.

Plan je bio da u sceni sudjeluje upravo mužjak, no u brzini i organizacijskom kaosu na snimanju, pred kamerama se našla ženka. “Nije baš bilo svejedno”, priznaje kroz smijeh. Svojom energijom i nepredvidivošću poprilično je iznenadila kaskadera, pa je u jednom trenutku Marijan ipak morao uskočiti i preuzeti situaciju. Ovaj put nije ništa prepuštao slučaju. Ženku je maknuo sa strane, a u scenu uveo mirnijeg mužjaka. Kako kaže: „Jednom je bilo dovoljno.“, našalio se Marijan.

No, nisu se zadržale samo na filmu. Njegovi sokolovi i orlovi pojavili su se i u spotovima domaćih izvođača poput Dražena Žanka, Marka Perkovića Thompsona i Franke Batelić.

Od tišine prirode i lova, do reflektora i kamera. Ipak, za Marijana, sve se svodi na isto. Na odnos s pticama. Na povjerenje koje se gradi godinama. I na način života koji se ne može odglumiti.

Foto: Marijan Žižanović

Nastavite čitati

Sport

Turopoljska liga cestovnog trčanja ide dalje, donosimo rezultate četvrtog kola

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Atletski klub Turopolje

Turopoljske lige trčanja nastavljaju svojim ritmom, a iza trkača je i četvrto kolo cestovne lige u organizaciji Atletskog kluba Turopolje.

Na kratkoj stazi najbrži su bili Slavko Parlov u muškoj konkurenciji i Pia Teskera u ženskoj. Na dvostruko dužoj dionici, odnosno 8 kilometara, pobjedu su odnijeli Martin Marčec i Jasna Mikulić.

Liga se nastavlja bez stanke, a peto kolo na rasporedu je 5. svibnja, kada će trkači ponovno tražiti bodove i osobne rekorde u nastavku turopoljske trkačke sezone.

Nastavite čitati

Moja županija

Megaprojekt od 50 milijardi eura: Topusko postaje novo europsko AI središte

Projekt bi trebao donijeti nekoliko tisuća novih radnih mjesta, posebno u sektorima inženjerstva, energetike i IT-a, uz jačanje lokalne infrastrukture i dolazak stručne radne snage.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Sisačko-moslavačka županija

Projekt Pantheon, vrijedan čak 50 milijardi eura, trebao bi Sisačko-moslavačku županiju pozicionirati kao jedno od vodećih europskih središta za razvoj umjetne inteligencije i podatkovne infrastrukture.

Plan izgradnje jednog od najvećih AI i podatkovnih centara u Europi odnosi se na područje općine Topusko, a službeno je potvrđen na summitu Inicijative triju mora u Dubrovniku. Sporazum o suradnji i potpori potpisali su župan Ivan Celjak, osnivač i predsjednik uprave Lucidus d.o.o. Jako Andabak te direktor Pantheon Atlas LLC Ryan Rich.

„Već nekoliko godina, u suradnji s Vladom Republike Hrvatske, razvoj Sisačko-moslavačke županije temeljimo na modernim tehnologijama i novim industrijama. Danas smo nazočili prezentaciji AI razvojnog i investicijskog projekta, koji donosi ulaganje od 50 milijardi eura u Sisačko-moslavačku županiju i Topusko. Realizacijom ovog projekta, naša županija postat će vodeća regija u Europi u području umjetne inteligencije. Lokalno, to znači oko 500 milijuna eura novih ulaganja u infrastrukturu, zapošljavanje lokalnog stanovništva s potrebnim znanjima i vještinama, dolazak visokoobrazovane radne snage koja će raditi, a dio njih i živjeti na području Sisačko-moslavačke županije, kao i brojne druge razvojne učinke koje sa sobom donosi investicija ovakvog razmjera“, istaknuo je župan Celjak.

Projekt bi trebao donijeti nekoliko tisuća novih radnih mjesta, posebno u sektorima inženjerstva, energetike i IT-a, uz jačanje lokalne infrastrukture i dolazak stručne radne snage. Planirana je i suradnja s tehničkim školama kroz stručne prakse i stipendije kako bi se osigurali potrebni kadrovi.

Projekt Pantheon već se uspoređuje s vodećim europskim tehnološkim centrima poput Londona, Frankfurta, Amsterdama i Dublina, čime Hrvatska dodatno jača svoju poziciju u digitalnoj ekonomiji i razvoju novih tehnologija.

Nastavite čitati

HOTNEWS

Rekordan odaziv: za Ružu Zagrebačke županije pristiglo 70 prijava

Svaka prijava koja je stigla nosi konkretnu priču o ljudima koji svakodnevno grade turističku ponudu našega kraja, od obiteljskih smještaja i restorana do digitalnih projekata i manifestacija koje okupljaju tisuće posjetitelja.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Turistička zajednica Zagrebačke županije

Četvrto izdanje nagrade „Ruža Zagrebačke županije” bilježi dosad najveći interes – u natječajnom roku pristiglo je 70 prijava, što je rekordan broj u odnosu na prethodne godine, priopćila je Turistička zajednica Zagrebačke županije.

Veliki odaziv, kako navode iz TZ-a, pokazuje da nagrada sve snažnije zauzima mjesto prepoznatljivog pokazatelja turističke kvalitete u županiji te da je interes među dionicima turističkog sektora u stalnom porastu.

Najviše prijava ove je godine evidentirano u segmentu smještajnih objekata, što se povezuje s kontinuiranim razvojem i jačanjem smještajne ponude na području Zagrebačke županije. Uz tu kategoriju, značajan broj kandidatura zabilježen je i u segmentima manifestacija i događanja te djelatnika u turizmu i povezanim djelatnostima.

O ovogodišnjem odazivu govorila je direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije i predsjednica Povjerenstva za dodjelu nagrade Ivana Alilović.

„Sedamdeset prijava govori samo za sebe. Kada smo prije četiri godine pokrenuli Ružu Zagrebačke županije, nadali smo se da će nagrada postati prepoznatljiva platforma za isticanje turističke izvrsnosti, a danas vidimo da je postala i više od toga. Svaka prijava koja nam je stigla nosi konkretnu priču o ljudima koji svakodnevno grade turističku ponudu našega kraja, od obiteljskih smještaja i restorana do digitalnih projekata i manifestacija koje okupljaju tisuće posjetitelja”, poručila je direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije i predsjednica Povjerenstva za dodjelu nagrade Ivana Alilović.

U svakoj od osam kategorija dodjeljuju se po dvije nagrade, odnosno ukupno 16 priznanja.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Nastavite čitati

Reporter 458 - 31.03.2026.

Facebook

Izdvojeno