Vijesti

Umirovljenike očekuju značajne novosti od srpnja! Evo što se mijenja

Zakon o mirovinskom osiguranju donosi brojne novosti, od boljeg usklađivanja mirovina i godišnjeg dodatka, do mjera za dulji ostanak u svijetu rada.

Objavljeno

prije 7 mjeseci

10. travnja 2025.

Objavio/la

Franjo Kompes

Foto: umirovljenici/ Kristina Stedul Fabac/PIXSELL

Novi Zakon o mirovinskom osiguranju (ZOMO), koji je Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike uputilo u e-Savjetovanje, trebao bi stupiti na snagu u srpnju. Prema riječima ministra Marina Piletića, zakon donosi niz mjera s ciljem povećanja mirovina, smanjenja razlika među korisnicima i poticanja duljeg ostanka u svijetu rada.

Prema članku kojeg je objavio Večernji.hr, jedna od ključnih promjena je nova formula za usklađivanje mirovina koja će se temeljiti na omjeru 85:15 u korist povoljnijeg indeksa rasta plaća ili cijena. Time se želi osigurati pravedniji rast mirovina za sve korisnike. Zakon predviđa i dodatnih 12 mjeseci staža za svako rođeno ili posvojeno dijete, što predstavlja demografsku, ali i mirovinsku mjeru kojom se nastoji smanjiti razlika između mirovina muškaraca i žena. Procjenjuje se da bi ova mjera mogla povećati mirovine za oko 3 % po djetetu.

13. mirovina i poticaji za dulji radni vijek

Uvodi se i godišnji dodatak na mirovinu, tzv. „13. mirovina”, koja će biti vezana uz broj godina mirovinskog staža. Prva isplata očekuje se već krajem ove godine. Istovremeno, ukida se dosadašnji uvjet od minimalno 35 godina staža za ostvarivanje bonifikacije za dulji ostanak u svijetu rada, kao i ograničenje na pet godina, što će prosječno značiti 40 eura veću mirovinu.

Još jedna značajna promjena odnosi se na ukidanje penalizacije za prijevremenu starosnu mirovinu s navršenih 70 godina života, što će pogodovati oko 127.000 korisnika i povećati njihove mirovine za prosječnih 57 eura.

Rad u mirovini i invalidske mirovine

Rad uz mirovinu i dalje je moguć, no predviđa se uvođenje mogućnosti punog radnog vremena uz isplatu pola mirovine nakon navršenih 65 godina života, kao odgovor na potrebe tržišta rada.

Povećat će se i invalidske mirovine. Za 218.000 korisnika podiže se mirovinski faktor s 0,8 na 0,9, što donosi prosječno povećanje od 74 eura. Najniža mirovina se podiže sa 103 na 106 % aktualne vrijednosti mirovine (AVM), a izvanbračni partneri više neće morati dokazivati postojanje veze prije 2008. kako bi ostvarili pravo na obiteljsku mirovinu.

Reakcije i primjedbe

Predstavnici umirovljenika pozdravili su predložene promjene, ali i upozorili na prostor za dodatna poboljšanja. Višnja Fortuna iz Matice umirovljenika Hrvatske poručila je kako će se i dalje zalagati za stopostotno usklađivanje mirovina, dok je predsjednik HSU-a Veselko Gabričević istaknuo potrebu za dodatnim poboljšanjima.

Sindikat umirovljenika upozorio je kako dodatnih 12 mjeseci staža po djetetu neće biti dostupno svim majkama, već samo onima koje tek ulaze u mirovinu, čime se stvaraju tri različite kategorije korisnica, što smatraju diskriminatornim.

Vijesti

Područna knjižnica Galženica slavi 45 godina! Pripremili su posebnu pogodnost za osobe rođene na ovaj datum…

Područna knjižnica Galženica obilježava značajnu obljetnicu, a tim povodom nudi besplatan upis građanima rođenima na dan svojeg otvaranja.

Objavljeno

prije 20 sati

16. studenoga 2025.

Objavio/la

Franjo Kompes

Područna knjižnica Galženica 26. studenoga 2025. obilježit će 45 godina rada, a tim povodom svim građanima rođenima upravo na taj datum omogućit će besplatan upis u Gradsku knjižnicu Velika Gorica.

Knjižnica je otvorena 26. studenoga 1980. u prostoru Doma kulture, gdje djeluje i danas. Prvotno je bila dio tadašnjeg Bibliotečno-informacijskog centra, ustrojbenog dijela Narodnog sveučilišta Juraj Kokot, a nalazila se u prizemlju Doma kulture na oko 200 četvornih metara. Zajedno sa središnjim odjelom u Zagrebačkoj ulici i knjižnom stanicom u Podbrežnici činila je mrežu narodne knjižnice u Velikoj Gorici.

Godine 1999. postaje jedan od odjela samostalne Gradske knjižnice Velika Gorica, nakon što se ta ustanova izdvojila iz sastava Narodnog sveučilišta sukladno Zakonu o knjižnicama. Tijekom desetljeća malen početni fond postupno je rastao te danas broji oko 60.000 svezaka.

Obljetnički datum tako će biti obilježen gestom za građane. Tako, svi rođeni 26. studenoga, nakon što proslave svoj rođendan, mogu produžiti do knjižnice i ostvariti besplatan upis.

Nastavite čitati

Vijesti

Objavljeni novi podaci: Sve manje Hrvata se smatra siromašnima

Iako je Hrvatska i dalje iznad prosjeka Europske unije, udio građana koji se subjektivno smatraju siromašnima pao je na najnižu razinu dosad.

Objavljeno

prije 2 dana

15. studenoga 2025.

Objavio/la

Franjo Kompes

Foto: pexels.com

Prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku, u Hrvatskoj se 19,8 % građana u 2024. godini subjektivno smatra siromašnima, što je manje nego prethodnih godina, ali i dalje iznad prosjeka Europske unije. Objavljeni podaci pokazuju kako se situacija mijenja sporije nego u nekim drugim članicama, no trend je posljednjih deset godina jasan.

Usporedba s 2015. godinom otkriva drastičan pomak, piše N1. Naime, tada je više od polovice stanovnika, čak 54,4 %, izjavilo da se osjeća siromašno. Od tada taj udio kontinuirano pada, a 2024. je zabilježena najniža razina dosad.

Među državama Europske unije najveći udio građana koji se osjećaju siromašnima bilježi Grčka, čak 66,8 %. Slijede Bugarska s 37,4 % te Slovačka s 28,7 %. Na suprotnom kraju ljestvice nalaze se Nizozemska i Njemačka, u kojima tek 7,3 % stanovnika sebe smatra siromašnima.

Uz subjektivnu percepciju, objavljeni su i pragovi rizika od siromaštva za 2024. godinu. Za jednočlano kućanstvo iznosili su 7.407 eura godišnje, dok je prag za kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece mlađe od 14 godina postavljen na 15.554 eura.

Nastavite čitati

Moja županija

Zagrebačka županija rekorder u ulaganjima u javni prijevoz, evo o kojim se brojkama radi

Županija već godinama sudjeluje u modelima subvencija koji se provode zajedno s gradovima i općinama na njezinom području.

Objavljeno

prije 2 dana

15. studenoga 2025.

Objavio/la

Franjo Kompes

Zagrebačka županija izdvojila je najviše sredstava u Hrvatskoj za sufinanciranje javnog prijevoza u 2024. godini, a uz to bilježi i jedan od najvećih godišnjih porasta ulaganja. Prema analizi konsolidiranih proračunskih izvješća, Županija je za prijevoz izdvojila nešto više od 5 % proračuna te gotovo 38,5 eura po stanovniku, što je svrstava u sam vrh po ulaganjima.

Prema izvještaju portala Župan.hr, ulaganja se ponajprije odnose na mjere koje olakšavaju prijevoz učenika, studenata, umirovljenika i ostalih putnika. Sufinanciranje prijevoza srednjoškolaca provodi se u suradnji s državom, koja i dalje pokriva 75 % cijene međumjesnih karata za učenike koji putuju više od pet kilometara. Osim toga, Županija već godinama sudjeluje u modelima subvencija koji se provode zajedno s gradovima i općinama na njezinom području.

Zagrebačka županija dio je i razgovora o uvođenju integriranog prijevoza na širem zagrebačkom području, u suradnji s Gradom Zagrebom i Krapinsko-zagorskom županijom. Plan predviđa jedinstvenu tarifnu uniju te usklađivanje voznih redova ZET-a, HŽ-a i privatnih prijevoznika, što bi građanima omogućilo jednostavnije i brže kombiniranje različitih vrsta prijevoza.

Ulaganja koja su vidljiva u ovogodišnjem proračunu prate i nacionalni trend jačanja javnog prijevoza. Čak 16 županija povećalo je sredstva za ovu namjenu, a devet ih izdvaja više od 2 % proračuna.

Ovakav porast izdvajanja prati i niz državnih i lokalnih inicijativa, uključujući i pilot-projekte poput besplatnog prijevoza vlakom za učenike, studente i umirovljenike, koji se nastavlja do kraja 2025. godine. Županija sudjeluje i u širenju mreže javnog prijevoza koja uključuje suradnju s privatnim i državnim prijevoznicima te sve veću usmjerenost na usklađivanje linija između županija.

Nastavite čitati

Vijesti

FOTO Predavanjem u Velikoj Mlaki obilježen Svjetski dan šećerne bolesti 2025.

Objavljeno

prije 2 dana

15. studenoga 2025.

Objavio/la

David Jolić

Svjetski dan šećerne bolesti 2025. obilježen je u Velikoj Mlaki edukativnim i zanimljivim predavanjem koje je organiziralo Društvo žena Velika Mlaka (predsjednica Ivana Andrić Penava) u suorganizaciji s Udrugom VG Dijabetičar Velika Gorica.