Povežite se s nama

Vijesti

Umirovljenike čeka 13. mirovina? Pogledajte što sve donosi novi Zakon o mirovinskom osiguranju

Osim uvođenja „13. mirovine”, zakon donosi i izmjene u formuli za usklađivanje redovnih mirovina.

Objavljeno

na

Foto: StockSnap/Pixabay

Umirovljenici u Hrvatskoj krajem ove godine trebali bi prvi put primiti godišnji dodatak na mirovinu, takozvanu „13. mirovinu”, prema novom Zakonu o mirovinskom osiguranju, koji je trenutačno u javnom savjetovanju. Kako prenosi Poslovni.hr, prva isplata očekuje se u prosincu, a zakon bi na snagu trebao stupiti u srpnju.

Riječ je o godišnjem dodatku koji će primati svi umirovljenici, neovisno o visini mirovine. Dodatak će ovisiti isključivo o godinama staža. Za svaku godinu bit će određena novčana vrijednost koju će Vlada definirati svake godine do 31. listopada. Iznos se za sada ne zna, ali predstavnici umirovljenika traže da se ta vrijednost veže uz aktualnu vrijednost mirovine (AVM), koja iznosi 13,57 eura.

Za one koji nemaju mirovinu određenu prema godinama staža, predviđen je minimalni prag od 15 godina za ostvarivanje dodatka. Isplatu će provoditi Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) svake godine u prosincu.

Nova formula usklađivanja i rast mirovina

Osim uvođenja „13. mirovine”, zakon donosi i izmjene u formuli za usklađivanje redovnih mirovina. Dosadašnji omjer 70:30, koji favorizira onaj indeks (rast plaća ili potrošačkih cijena) koji više raste, mijenja se na 85:15 u korist indeksa koji donosi veći rast. Budući da plaće najčešće rastu više, ova promjena znači dodatno povećanje mirovina.

Primjena novog modela planirana je već od 1. srpnja, kada bi svi umirovljenici trebali dobiti usklađenu mirovinu prema novim pravilima.

Povećanje invalidskih i penaliziranih mirovina

Invalidske mirovine, koje su među najnižima (u siječnju u prosjeku 419 eura), doživjet će korekcije. Povećava se mirovinski faktor, s 0,8 na 0,9 za djelomični gubitak radne sposobnosti, odnosno s 1,0 na 1,1 za potpuni gubitak. Ova promjena stupit će na snagu 1. siječnja 2026. i donijet će prosječno povećanje od 74 eura za 218.000 korisnika.

Za 127.000 umirovljenika koji su ranije otišli u mirovinu predviđa se ukidanje trajne penalizacije ako do 2026. navrše 70 godina, što će im donijeti povećanje mirovine u prosjeku za 57 eura.

Povećava se i tzv. bonifikacija za kasnije umirovljenje. Više se neće tražiti minimalno 35 godina staža, niti će postojati ograničenje na pet godina, što će rezultirati prosječnim povećanjem mirovine za 40 eura.

Najniža mirovina, koja trenutačno iznosi 396 eura, također će rasti sa 103 na 106 % AVM-a, što znači povećanje od oko 12 eura za više od 319.000 korisnika.

Rad uz mirovinu

Zakon širi mogućnosti za umirovljenike koji žele raditi. Umjesto dosadašnjeg prava na rad do polovice punog radnog vremena uz punu mirovinu, predlaže se mogućnost rada u punom radnom vremenu uz pola mirovine nakon navršenih 65 godina života. To će vrijediti i za obrtnike te samostalne djelatnosti, uz izjednačavanje s pravima vojnika, vatrogasaca i policajaca.

Majke će za svako rođeno ili posvojeno dijete ostvariti 12 mjeseci mirovinskog staža, umjesto dosadašnjih šest mjeseci. Pravo se prenosi na očeve ako su oni koristili većinu rodiljnog dopusta, ali se ne ostvaruje ako je roditeljska skrb oduzeta.

Fiskalni učinak i dugoročna održivost

Ukupni fiskalni učinak svih predloženih mjera procjenjuje se na nešto manje od dvije milijarde eura do 2028. godine.

Prema podacima HZMO-a, u siječnju je omjer korisnika mirovine i osiguranika bio 1:1,39, dok je prosječna mirovina iznosila 625 eura, odnosno 45,9 % prosječne plaće. Unatoč negativnim demografskim trendovima i projekcijama o padu broja stanovnika za 22 % do 2070., Ministarstvo rada i mirovinskog sustava smatra da je mirovinski sustav dugoročno održiv, pod uvjetom da ostane postojeća dob za odlazak u mirovinu.

HOTNEWS

VLADA RH Duhan “ide gore” – Nove cijene cigareta u maloprodaji od 6. siječnja

Novim dizanjem trošarina državni proračun u idućoj godini uprihodit će 129 milijuna eura.

Objavljeno

na

Vlada Republike Hrvatske na današnjoj je sjednici donijela Uredbu o visini trošarine na duhanske prerađevine i duhanske proizvode koja od 1. siječnja 2026. godine mijenja visinu trošarine.  

Kako navode na službenoj internet stranici Vlade, na cigarete će specifična trošarina biti 59,10 eura za 1000  komada cigareta, proporcionalna trošarina 34 % od maloprodajne cijene cigareta, te minimalna trošarina na cigarete 130,60 eura za 1000 komada cigareta.  

Prema tome će cijena kutije cigareta u prosjeku porasti za 20 centi. 

Gore ide i trošarina na sitno rezani duhan za savijanje cigareta i to 126,90 eura za jedan kilogram, a ostali duhan za pušenje 126,90 eura za 1 kilogram. 

Također, nova Uredba odnosi se i na ostale “pušilice”. Cigare i cigarilosi bit će 126,90 eura za 1000 komada, e-tekućine 0,25 eura za jedan mililitar, grijani duhanski proizvodi 211,30 eura za jedan kilogram, a novi duhanski proizvodi 126,90 eura za jedan kilogram.  

Procedura s prvim danom Nove godine jest da su trošarinski obveznici koji imaju pravo utvrđivanja maloprodajne cijene cigareta u mogućnosti podnijeti Prijavu povećanja maloprodajne cijene cigareta u razdoblju od  2. do 5. siječnja 2026. godine, zaključno do 15.30 sati. 

Datum važenja povećanih maloprodajnih cijena cigareta je 6. siječnja 2026. Godine. 

Podsjetimo, Vlada je odluku o porastu trošarina na duhanske proizvode donijela i prije točno šest mjeseci, kada je također kutija cigareta u prosjeku “skočila za 20 centi gore”, a novim dizanjem trošarina, državni proračun u idućoj godini uprihodit će 129 milijuna eura, piše Dnevnik.hr. 

Nastavite čitati

Vijesti

Donosimo radno vrijeme trgovina u Velikoj Gorici za Staru i Novu godinu! Zatvaraju se ranije nego inače…

Pripremite se na vrijeme.

Objavljeno

na

Objavio/la

Ako ste među onima koji kupnju za doček Nove godine ostavljaju za zadnji tren, dobro je znati gdje i do kada možete obaviti posljednje pripreme. Zato smo mi pretražili najveće goričke trgovine i njihovo radno vrijeme u nadolazeća dva dana.

Na Staru godinu većina trgovina otvara vrata u jutarnjim satima, ali zatvara ranije nego inače. Lidl na lokaciji u Ulici kneza Ljudevita Posavskog radit će od 7 do 16 sati, dok će Lidl u Sisačkoj ulici kupcima biti na raspolaganju od 8 do 16 sati. Obje trgovine na Novu godinu neće raditi.

Kaufland na Staru godinu radi od 7 do 18 sati, no 1. siječnja bit će zatvoren. Isti raspored vrijedi i za Eurospin, koji će u srijedu raditi od 7 do 18 sati, dok će u četvrtak ostati zatvoren.

Interspar hipermarket u Rakarskoj ulici na Staru godinu radi od 7 do 17 sati, a na Novu godinu također neće otvarati. SPAR supermarketi u gradu također imaju skraćeno radno vrijeme, poslovnica na Trgu kralja Petra Krešimira IV. te ona u Ulici Matice Hrvatske radit će u srijedu od 8 do 16 sati, dok će u četvrtak biti zatvorene.

Plodine u STOP SHOP-u na Staru godinu rade od 7 do 18 sati, a na Novu godinu neće raditi. Konzum u Ulici Marina Getaldića također će u srijedu biti otvoren od 7 do 18 sati, dok će 1. siječnja ostati zatvoren.

Stoga, svi koji planiraju kupnju hrane i potrepština za doček trebali bi to obaviti najkasnije do srijede poslijepodne.

Nastavite čitati

Sport

Tiha zimska pauza: Goričani kreću 3. siječnja, potraga za pojačanjima u tijeku

Nogometaši Gorice ulaze u posljednju fazu dvotjedne zimske stanke, odmah nakon Nove godine kreću na posao, a u prvim danima 2026. godine doznat ćemo i što će se mijenjati po pitanju kadra…

Objavljeno

na

Objavio/la

Dok svi mi ostali ovih dana ispraćamo godinu koja je, eto, stigla i do svog pretposljednjeg dana, nogometaši Gorice polako ispraćaju svoj kratki zimski odmor. Dočekat će novu godinu, drugog dana 2026. će se još moći i odmoriti od dočeka, a već 3. siječnja trener Mario Carević će prozvati imena igrača pozvanih na pripreme za proljetni dio sezone. I dalje neizvjesne sezone, u jesenskom dijelu prožete usponima i padovima, a samim time i zima dobiva drukčiji smisao.

Posljednji Osijek ima pet bodova manje, u leđa Gorici gledaju i Vukovar te Lokomotiva, ali situacija ne dozvoljava ni trenutak opuštanja. Svjestan je toga i Carević, nije bez razloga odlučio krenuti s radom odmah nakon Nove godine, bez ikakvoga gubljenja vremena, a svjesni su toga i u klubu. Aktivnosti na tržištu sasvim sigurno traju, iako bilo kakvih potvrda o tome ovih dana nema. Još od priča o navodnim interesima za Kavelja i Pršira ništa nije “procurilo” u javnost, što i ne čudi osobito s obzirom na stil koji su odabrali novi čelni ljudi kluba.

Znamo da će pripreme krenuti 3. siječnja, da će se prvih pet dana trenirati na Gradskom stadionu, a od 8. do 17. siječnja gorička će ekspedicija biti u Umagu, u miru i tišini. Kući će se vratiti tjedan dana prije prve utakmice u proljetnom dijelu prvenstva, gostovanja kod Varaždina, nakon čega slijedi i domaći okršaj s Hajdukom…

Kako će Gorica izgledati u tim prvim utakmicama nastavka prvenstva, zasad je velika nepoznanica. S obzirom na količinu dostupnih informacija moguća su samo nagađanja, a u tu kategoriju spadaju i priče kako se radi na dovođenju novih opcija u napadačkom dijelu momčadi. To je i logično, jer Gorica je vodeća u ligi po broju propuštenih velikih prilika, nedostajalo je tu i hitrine među kandidatima za napadačke pozicije, što će reći da u ovom segmentu postoji značajan prostor za napredak.

U sredini igrališta je gužva, ne bude li odlazaka, tu velike potrebe za popunama i nema, ne bi možda bilo loše potražiti pojačanje i u obrani, koja je u 18 utakmica jeseni samo jedanput uspjela završiti utakmicu bez primljenoga gola, što se izravno veže i na vratara Davora Matijaša, koji je polusezonu završio s tim jednim jedinim “clean sheetom”.

U tom smislu, nije nemoguće da traje potraga i za novim rješenjem među vratnicama, budući da je Matijaš tijekom jeseni pokazao da mu nije lako ni jednostavno pratiti kriterije koje su postavili tipovi kao što su Kristijan Kahlina, Dominik Kotarski i Ivan Banić. Uostalom, odlaskom Karla Žigera u Sesvete ostala je Gorica na dvojici vratara, pa potreba za reakcijom u ovom smislu svakako postoji. Hoće li taj eventualni novi golman biti prva ili druga opcija, zasad je otvoreno pitanje…

Očekuje se, kao i u svakom prijelaznom roku, da će biti i odlazaka, ali tu također konkretnih najava niti imena nema ni u kuloarima. Nema dvojbe da ima onih koji su nezadovoljni minutažom i statusom, i među mlađim i među starijim igračima, opcije su i “pravi” odlasci i pronalaženje rješenja kroz posudbe, no po tom pitanju ćemo biti pametniji tog 3. siječnja, kad se momčad okupi prvog dana priprema.

Nastavite čitati

HOTNEWS

ZAVRŠENO GLASANJE Advent u Velikoj Gorici među pet najljepših u Hrvatskoj

Velika Gorica završila je na petom mjestu u kategoriji velikih gradova u 5. izboru za Najljepši advent u Hrvatskoj, u kojem je tijekom sedam dana glasalo više od 50 tisuća građana.

Objavljeno

na

Objavio/la

U konkurenciji 13 velikih gradova, Velika Gorica još je jednom potvrdila da se njezin adventski program prepoznaje i izvan lokalnih okvira. U izboru koji se provodio od 23. do 29. prosinca na platformama Gradonačelnik.hr i Načelnik.hr, Gorica je ušla među pet najbolje ocijenjenih adventa u najbrojnijoj i najjačoj kategoriji ovogodišnjeg natječaja. Ukupni pobjednik i u kategoriji velikih gradova i u ukupnom poretku ponovno je Advent u Varaždinu, koji je s osvojenih 8.298 glasova uvjerljivo zauzeo prvo mjesto te još jednom dobio potvrdu i od stručnog žirija. Drugo mjesto pripalo je Adventu u Bjelovaru, treći je bio Zadar, četvrti Osijek, dok je Top 5 zaključio naš grad.

Ovogodišnji izbor za Najljepši advent u Hrvatskoj održan je po peti put, pod pokroviteljstvom Ministarstva turizma i sporta, a okupio je ukupno 69 advenata iz 48 gradova i 21 općine. Glasanje je trajalo sedam dana, a adventske fotografije i sadržaji dosegnuli su više od 300 tisuća korisnika na društvenim mrežama. Velika Gorica natjecala se u kategoriji velikih gradova, onih s više od 35 tisuća stanovnika, koja je ove godine imala rekordan broj sudionika. Uz Goricu i Varaždin, u konkurenciji su bili i Bjelovar, Zadar, Osijek, Samobor, Šibenik, Dubrovnik, Rijeka, Pula, Karlovac, Split i Kaštela.

Osim velikih gradova, birani su i najljepši adventi u kategorijama srednjih i malih gradova te općina, kao i po izboru stručnog žirija. Titule u svojim kategorijama obranili su Advent u Virovitici među srednjim gradovima i Advent u Oroslavju među malima, dok je najljepšim općinskim adventom po izboru građana proglašen Advent u Zmijavcima.

Nastavite čitati

Vijesti

VG umjesto ZG: ‘Radimo na tome da Velika Gorica dobije svoju registraciju!’

Nije to tako jednostavan proces, ali vjerujemo da će Velika Gorica imati svoju registracijsku oznaku do kraja ovog mandata, otkrio je zamjenik gradonačelnika Neven Karas, koji s gradonačelnikom aktivno radi na tome

Objavljeno

na

Objavio/la

Priča je išla u nešto drukčijem smjeru, zamjenika gradonačelnika Nevena Karasa i njegova prijatelja i kolegu Vladu Horinu okupili smo zbog evociranja uspomena na rađanje našega grada, ali skrenuli smo nekako i prema jednom mnogima zanimljivom detalju.

Puno je toga, naime, Velika Gorica napravila u prvih 30 godina svoje samostalnosti, ali i dalje nas na trenutke “kopka” to što šesti grad po veličini u Hrvatskoj nema svoju prepoznatljivost kroz registracije na automobilima. Bili smo i ostali “ZG”, iako bi lijepo bilo da tamo piše “VG”. Zar ne?

– Bilo je o tome govora od početka, otkad je Velika Gorica postala grad, ali u nekom trenutku se odustalo, zapravo ni sam ne znam zašto. Ali evo, reći će nešto Neven… – rekao je sa smiješkom Vlado Horina, nudeći naznak da smo “uboli” s pitanjem.

Riječ je, dakle, preuzeo zamjenik gradonačelnika Neven Karas.

– Ne znam bi li u ovom trenutku trebalo s time izlaziti, ali ajde, kad već pitate… Gradonačelnik Ačkar i ja na tome radimo već dvije godine – otkrio je Karas, pa nastavio:

– Pomaže u cijelom procesu i to što sam ja u MUP-u, a već smo pripremili i analize. Stvar je u tome da se mora donijeti novi Pravilnik, koji će to uređivati, jer takvu odluku nije moguće donijeti samo za jedan grad, cijeli proces ima svoj princip. Opet bi se moglo dogoditi, kao u slučaju dobivanja statusa Grada, da na krilima Velike Gorice i neki drugi dobiju isto. U svakom slučaju, radimo na tome. To je jako važan detalj za jačanje identiteta grada i vjerujem da ćemo u ovom mandatu imati svoju tablicu!

A dok tako i doista ne bude, uvijek imamo umjetnu inteligenciju, koja će to fino ilustrirati, čisto da vidimo kako bi izgledalo. Pri čemu ćemo, naravno, zanemariti to što je hrvatski grb u umjetno inteligentnoj verziji…

Nastavite čitati

Reporter 456 - 18.12.2025.

Facebook

Izdvojeno