Povežite se s nama

Vijesti

Umirovljenike čeka 13. mirovina? Pogledajte što sve donosi novi Zakon o mirovinskom osiguranju

Osim uvođenja „13. mirovine”, zakon donosi i izmjene u formuli za usklađivanje redovnih mirovina.

Objavljeno

na

Foto: StockSnap/Pixabay

Umirovljenici u Hrvatskoj krajem ove godine trebali bi prvi put primiti godišnji dodatak na mirovinu, takozvanu „13. mirovinu”, prema novom Zakonu o mirovinskom osiguranju, koji je trenutačno u javnom savjetovanju. Kako prenosi Poslovni.hr, prva isplata očekuje se u prosincu, a zakon bi na snagu trebao stupiti u srpnju.

Riječ je o godišnjem dodatku koji će primati svi umirovljenici, neovisno o visini mirovine. Dodatak će ovisiti isključivo o godinama staža. Za svaku godinu bit će određena novčana vrijednost koju će Vlada definirati svake godine do 31. listopada. Iznos se za sada ne zna, ali predstavnici umirovljenika traže da se ta vrijednost veže uz aktualnu vrijednost mirovine (AVM), koja iznosi 13,57 eura.

Za one koji nemaju mirovinu određenu prema godinama staža, predviđen je minimalni prag od 15 godina za ostvarivanje dodatka. Isplatu će provoditi Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) svake godine u prosincu.

Nova formula usklađivanja i rast mirovina

Osim uvođenja „13. mirovine”, zakon donosi i izmjene u formuli za usklađivanje redovnih mirovina. Dosadašnji omjer 70:30, koji favorizira onaj indeks (rast plaća ili potrošačkih cijena) koji više raste, mijenja se na 85:15 u korist indeksa koji donosi veći rast. Budući da plaće najčešće rastu više, ova promjena znači dodatno povećanje mirovina.

Primjena novog modela planirana je već od 1. srpnja, kada bi svi umirovljenici trebali dobiti usklađenu mirovinu prema novim pravilima.

Povećanje invalidskih i penaliziranih mirovina

Invalidske mirovine, koje su među najnižima (u siječnju u prosjeku 419 eura), doživjet će korekcije. Povećava se mirovinski faktor, s 0,8 na 0,9 za djelomični gubitak radne sposobnosti, odnosno s 1,0 na 1,1 za potpuni gubitak. Ova promjena stupit će na snagu 1. siječnja 2026. i donijet će prosječno povećanje od 74 eura za 218.000 korisnika.

Za 127.000 umirovljenika koji su ranije otišli u mirovinu predviđa se ukidanje trajne penalizacije ako do 2026. navrše 70 godina, što će im donijeti povećanje mirovine u prosjeku za 57 eura.

Povećava se i tzv. bonifikacija za kasnije umirovljenje. Više se neće tražiti minimalno 35 godina staža, niti će postojati ograničenje na pet godina, što će rezultirati prosječnim povećanjem mirovine za 40 eura.

Najniža mirovina, koja trenutačno iznosi 396 eura, također će rasti sa 103 na 106 % AVM-a, što znači povećanje od oko 12 eura za više od 319.000 korisnika.

Rad uz mirovinu

Zakon širi mogućnosti za umirovljenike koji žele raditi. Umjesto dosadašnjeg prava na rad do polovice punog radnog vremena uz punu mirovinu, predlaže se mogućnost rada u punom radnom vremenu uz pola mirovine nakon navršenih 65 godina života. To će vrijediti i za obrtnike te samostalne djelatnosti, uz izjednačavanje s pravima vojnika, vatrogasaca i policajaca.

Majke će za svako rođeno ili posvojeno dijete ostvariti 12 mjeseci mirovinskog staža, umjesto dosadašnjih šest mjeseci. Pravo se prenosi na očeve ako su oni koristili većinu rodiljnog dopusta, ali se ne ostvaruje ako je roditeljska skrb oduzeta.

Fiskalni učinak i dugoročna održivost

Ukupni fiskalni učinak svih predloženih mjera procjenjuje se na nešto manje od dvije milijarde eura do 2028. godine.

Prema podacima HZMO-a, u siječnju je omjer korisnika mirovine i osiguranika bio 1:1,39, dok je prosječna mirovina iznosila 625 eura, odnosno 45,9 % prosječne plaće. Unatoč negativnim demografskim trendovima i projekcijama o padu broja stanovnika za 22 % do 2070., Ministarstvo rada i mirovinskog sustava smatra da je mirovinski sustav dugoročno održiv, pod uvjetom da ostane postojeća dob za odlazak u mirovinu.

Priroda

Briga o okolišu briga je svih – OŠ Vukovina dobila donaciju za reciklažu

Objavljeno

na

Objavio/la

Velika Gorica, grad koji brine o okolišu i zajednici, nastavlja poticati ekološke inicijative među svojim građanima i školama.

OŠ Vukovina zahvaljuje tvrtki Kova d.o.o. na donaciji novog kontejnera za prikupljanje starog papira, koji je postavljen iza zgrade matične škole.

Posebna zahvala ide Gradu Velika Gorica, osnivaču škole, na podršci u provođenju ekoloških aktivnosti.

Škola poziva sve učenike, roditelje i mještane da se uključe u akciju prikupljanja starog papira i pomognu u očuvanju okoliša.

Foto: OŠ Vukovina

Nastavite čitati

Vijesti

Policija pratila autoškole – evo kako su instruktori “prošli na testu”

Policijski službenici kontrolirali su dokumentaciju, označenost i opremljenost vozila za obuku, kao i tehničku ispravnost automobila.

Objavljeno

na

Objavio/la

U ponedjeljak, 23. veljače 2026., policija je na području Policijske uprave zagrebačke provela pojačani nadzor vozila autoškola i instruktora vožnje. Kontrolirano je ukupno 54 vozila, a nepravilnosti su utvrđene kod gotovo trećine nadziranih instruktora. Policija je evidentirala 19 prekršaja, uglavnom vezanih uz nepropisno vođenje dokumentacije, dok je u jednom slučaju utvrđena tehnička neispravnost vozila.

Akcija je bila usmjerena na provjeru poštuju li se propisi tijekom osposobljavanja budućih vozača. Policijski službenici kontrolirali su dokumentaciju, označenost i opremljenost vozila za obuku, kao i tehničku ispravnost automobila koji se koriste u nastavi vožnje.

Nepravilnosti su zabilježene kod 17 instruktora vožnje, jednog stručnog voditelja, jedne pravne osobe te jedne odgovorne osobe unutar pravne osobe.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Koliko nas zapravo košta majica od 5 eura? Predavanje u Galženici o pravoj cijeni “mode”

Brza moda pretvara odjeću u jednokratnu robu, dok iza niskih cijena stoje potplaćeni radnici i šteta za okoliš.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: AFP / FashionNetwork.com, Plastic particles from clothing are clogging oceans, objavljeno 22. veljače 2017

„Zašto spora moda?“, pitanje koje traži ozbiljan odgovor. Tema nije samo unikatnost i kvaliteta, već i njen utjecaj na društvo, ekonomiju i okoliš.

Bolje pitanje je – zašto brza moda? Ona je odraz današnjeg užurbanog društva u kojem sve mora biti odmah i sada. U toj utrci za brzinom i trendovima, odjeća postaje potrošna roba, a posljedice ostaju dugotrajne.

Kako tome stati na kraj?

Priliku za promišljanje i razgovor o alternativi brzoj modi donosi predavanje „Zašto spora moda“. Održat će se u ponedjeljak, 2. ožujka 2026. u 18 sati u Središnjem odjelu za odrasle. Prigodna izložba s istom tematikom bit će postavljena u Područnoj knjižnici Galženica od 2. ožujka 2026., a posjetiteljima će približiti važnost osvještavanja štetnih posljedica brze mode na društvo i okoliš.

Dizajnerice Vedrana Jurišinac, Nika Vrbica Pečnik i Ivona Šorša Hrvojić kroz izložbu i predavanje progovaraju o problemima brze mode te nude konkretna i primjenjiva rješenja.

Kroz edukativne materijale i kratku prezentaciju objasnit će negativne posljedice ubrzane proizvodnje odjeće te dati savjete kako malim promjenama u vlastitom odnosu prema odijevanju možemo doprinijeti većoj promjeni.

Nakon predavanja predviđena je rasprava, a svi zainteresirani pozvani su uključiti se, postaviti pitanja i podijeliti svoja razmišljanja.

O dizajnericama:

Vedrana Jurišinac stoji iza brenda Dada i Dunda, koji u suradnji s majkom izrađuje unikatne suvremene komade od tradicijskih, ručno rađenih i vezenih tkanina;

Nika Vrbica Pečnik autorica je brenda Salicula, koji spaja umjetnost i modu te istražuje održivost kroz rad s rabljenom odjećom;

Ivona Šorša Hrvojić vodi brend Darkona, inspiriran supkulturama, a temeljen na održivosti, funkcionalnosti i načelima spore mode.

Brza moda simbol je potrošačkog društva u kojem odjeća postaje jednokratna roba. Iza niskih cijena kriju se potplaćeni radnici, često žene i djeca, koji rade u nesigurnim i nehumanim uvjetima, izloženi štetnim kemikalijama.

Istodobno, tekstilna industrija proizvodi goleme količine otpada i ozbiljno onečišćuje okoliš. Također, odjeća loše kvalitete brzo završava na odlagalištima. Cijenu tako ne plaćamo samo novcem, već ljudskim pravima i zdravljem planeta.

Nastavite čitati

Crna kronika

Sudar na ulazu u Veliku Goricu! Oba vozila pretrpjela velika oštećenja

Objavljeno

na

Objavio/la

Oko 21 sat na ulazu u Veliku Goricu, kod Zubaka, sudarila su se dva osobna automobila. Na mjesto nesreće ubrzo su stigli djelatnici hitne medicinske pomoći, vatrogasci i policija.

Kao što se može vidjeti na fotografijama koje smo dobili s terena, oba automobila su pretrpjela teška oštećenja.

Detalji o okolnostima nesreće zasad nisu poznati. Policija provodi očevid nakon kojeg će biti poznato više informacija o uzroku sudara i eventualnim posljedicama.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Inflacija ne popušta – siječanj skuplji nego lani

Objavljeno

na

Objavio/la

A person sits at a desk calculating finances using a calculator and holding cash.
Foto: Pexels.com

Prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), potrošačke cijene u Republici Hrvatskoj u siječnju 2026. u prosjeku su više za 3,4 % u odnosu na siječanj 2025. Na mjesečnoj su razini u odnosu na prosinac 2025. porasle za 0,3 %.

Promatrano prema glavnim skupinama potrošnje, najveći porast cijena na godišnjoj razini zabilježen je u sljedećim kategorijama:

Stanovanje, voda, električna energija, plin i ostala goriva – rast od 10,1 %, s najvećim doprinosom ukupnoj inflaciji;

Alkoholna pića i duhan – cijene više za 7,5 %;

Restorani i usluge smještaja – porast od 6,8 %;

Zdravstvo – cijene više za 4,1 %;

Rekreacija, sport i kultura – rast 3,3 %;

Hrana i bezalkoholna pića – povećanje od 2,1 %.

Ove promjene ukazuju na značajnije povećanje troškova života, posebice u segmentu stanovanja i energije, koji pozitivno utječu na ukupnu stopu inflacije.

DZS također bilježi da su neke skupine roba i usluga zabilježile pad cijena u odnosu na isti mjesec prethodne godine:

Usluge obrazovanja – pad od 1,6 %;

Pokućstvo i oprema za kuću – smanjenje od 0,9 %;

Prijevoz – pad cijena od 0,3 %.

Prema podacima DZS-a, pad cijena u ovim kategorijama donekle ublažava rast u ostalim dijelovima potrošačke košarice.

Nastavite čitati

Reporter 456 - 18.12.2025.

Facebook

Izdvojeno