Vijesti

Umirovljenike čeka 13. mirovina? Pogledajte što sve donosi novi Zakon o mirovinskom osiguranju

Osim uvođenja „13. mirovine”, zakon donosi i izmjene u formuli za usklađivanje redovnih mirovina.

Objavljeno

prije 9 mjeseci

21. travnja 2025.

Objavio/la

Franjo Kompes

Foto: StockSnap/Pixabay

Umirovljenici u Hrvatskoj krajem ove godine trebali bi prvi put primiti godišnji dodatak na mirovinu, takozvanu „13. mirovinu”, prema novom Zakonu o mirovinskom osiguranju, koji je trenutačno u javnom savjetovanju. Kako prenosi Poslovni.hr, prva isplata očekuje se u prosincu, a zakon bi na snagu trebao stupiti u srpnju.

Riječ je o godišnjem dodatku koji će primati svi umirovljenici, neovisno o visini mirovine. Dodatak će ovisiti isključivo o godinama staža. Za svaku godinu bit će određena novčana vrijednost koju će Vlada definirati svake godine do 31. listopada. Iznos se za sada ne zna, ali predstavnici umirovljenika traže da se ta vrijednost veže uz aktualnu vrijednost mirovine (AVM), koja iznosi 13,57 eura.

Za one koji nemaju mirovinu određenu prema godinama staža, predviđen je minimalni prag od 15 godina za ostvarivanje dodatka. Isplatu će provoditi Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) svake godine u prosincu.

Nova formula usklađivanja i rast mirovina

Osim uvođenja „13. mirovine”, zakon donosi i izmjene u formuli za usklađivanje redovnih mirovina. Dosadašnji omjer 70:30, koji favorizira onaj indeks (rast plaća ili potrošačkih cijena) koji više raste, mijenja se na 85:15 u korist indeksa koji donosi veći rast. Budući da plaće najčešće rastu više, ova promjena znači dodatno povećanje mirovina.

Primjena novog modela planirana je već od 1. srpnja, kada bi svi umirovljenici trebali dobiti usklađenu mirovinu prema novim pravilima.

Povećanje invalidskih i penaliziranih mirovina

Invalidske mirovine, koje su među najnižima (u siječnju u prosjeku 419 eura), doživjet će korekcije. Povećava se mirovinski faktor, s 0,8 na 0,9 za djelomični gubitak radne sposobnosti, odnosno s 1,0 na 1,1 za potpuni gubitak. Ova promjena stupit će na snagu 1. siječnja 2026. i donijet će prosječno povećanje od 74 eura za 218.000 korisnika.

Za 127.000 umirovljenika koji su ranije otišli u mirovinu predviđa se ukidanje trajne penalizacije ako do 2026. navrše 70 godina, što će im donijeti povećanje mirovine u prosjeku za 57 eura.

Povećava se i tzv. bonifikacija za kasnije umirovljenje. Više se neće tražiti minimalno 35 godina staža, niti će postojati ograničenje na pet godina, što će rezultirati prosječnim povećanjem mirovine za 40 eura.

Najniža mirovina, koja trenutačno iznosi 396 eura, također će rasti sa 103 na 106 % AVM-a, što znači povećanje od oko 12 eura za više od 319.000 korisnika.

Rad uz mirovinu

Zakon širi mogućnosti za umirovljenike koji žele raditi. Umjesto dosadašnjeg prava na rad do polovice punog radnog vremena uz punu mirovinu, predlaže se mogućnost rada u punom radnom vremenu uz pola mirovine nakon navršenih 65 godina života. To će vrijediti i za obrtnike te samostalne djelatnosti, uz izjednačavanje s pravima vojnika, vatrogasaca i policajaca.

Majke će za svako rođeno ili posvojeno dijete ostvariti 12 mjeseci mirovinskog staža, umjesto dosadašnjih šest mjeseci. Pravo se prenosi na očeve ako su oni koristili većinu rodiljnog dopusta, ali se ne ostvaruje ako je roditeljska skrb oduzeta.

Fiskalni učinak i dugoročna održivost

Ukupni fiskalni učinak svih predloženih mjera procjenjuje se na nešto manje od dvije milijarde eura do 2028. godine.

Prema podacima HZMO-a, u siječnju je omjer korisnika mirovine i osiguranika bio 1:1,39, dok je prosječna mirovina iznosila 625 eura, odnosno 45,9 % prosječne plaće. Unatoč negativnim demografskim trendovima i projekcijama o padu broja stanovnika za 22 % do 2070., Ministarstvo rada i mirovinskog sustava smatra da je mirovinski sustav dugoročno održiv, pod uvjetom da ostane postojeća dob za odlazak u mirovinu.

Povezane teme:HZMO mirovina zakon o mirovinskom osiguranju

Vijesti

Nova je stigla, ali glazbeni program ide dalje – DJ Darius večeras preuzima Advent

Objavljeno

prije 7 sati

1. siječnja 2026.

Objavio/la

Franjo Kompes

Foto: Advent u Gorici

Premda smo zakoračili u 2026., Advent u Velikoj Gorici još nije završio. Građani i svi ostali posjetitelji i dalje mogu uživati u glazbenom programu i zimskim sadržajima u središtu grada, gdje se danas i sutra nastavlja koncertni dio adventske ponude, dok klizalište ostaje otvoreno sve do 11. siječnja.

Danas, s početkom u 17 sati, među adventskim kućicama nastupa naš poznati DJ Darius, koji će večernje sate ispuniti zimskom glazbenom kulisom i ritmovima prilagođenima opuštenoj atmosferi na otvorenom.

Sutra, 2. siječnja, glazbeni dio seli se u mirniji, intimniji ton. U 19:30 sati nastupa akustični duo Mihaela Farkaš i Dado Ivazzi, čiji je program usmjeren na poznate melodije i emotivniji ugođaj, idealan za večernje druženje uz tople napitke. Također, klizalište će biti otvoreno do 11. siječnja

Nastavite čitati

Vijesti

Milijarde iz EU fondova, Hrvatska bez mina i strože kazne za pirotehniku – saznajte što Vlada ima u planu za 2026.

Vlada najavljuje novu rundu europskih ulaganja, važne zakonske promjene i završetak razminiranja.

Objavljeno

prije 8 sati

1. siječnja 2026.

Objavio/la

Franjo Kompes

Foto: Pixabay/pexels.com

Više od 1,5 milijardi eura iz EU fondova, završetak razminiranja Hrvatske, stroža pravila za pirotehniku i nove investicije u škole, vrtiće i istraživanje, to su ključni potezi koje ministarstva najavljuju za godinu koja je upravo počela, prenosi N1. Cilj je ravnomjeran razvoj svih krajeva zemlje, veća sigurnost građana i nastavak korištenja europskog novca iznad prosjeka Europske unije.

Novi val EU natječaja i ulaganja

Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU tijekom godine planira objaviti gotovo 100 novih poziva za bespovratna sredstva iz aktualne financijske omotnice, vrijednih više od 1,5 milijardi eura. Riječ je o programima Konkurentnost i kohezija te Integriranom teritorijalnom programu, kroz koje se nastavljaju ulaganja u infrastrukturu, gospodarstvo i javne usluge diljem Hrvatske. Prošla godina bila je rekordna, objavljeno je više od 170 poziva, a ugovoreni su projekti vrijedni preko 4 milijarde eura. Hrvatska je time dosegla više od 60 posto ugovorenosti aktualne EU omotnice, u kojoj joj je ukupno na raspolaganju više od 14,5 milijardi eura.

Škole u jednoj smjeni i ulaganja u znanost

Među prvim najavljenim pozivima je onaj Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, vrijedan 144 milijuna eura, namijenjen škologradnji. Cilj je omogućiti da se nastava u svim osnovnim školama odvija u jednoj smjeni. Ukupna infrastrukturna ulaganja u osnovne škole time će dosegnuti oko 1,7 milijardi eura. U pripremi je i poziv za ulaganje u istraživačko-inovacijsku infrastrukturu, vrijedan gotovo 140 milijuna eura, dok Ministarstvo demografije i useljeništva najavljuje natječaje za vrtiće i dječja igrališta te izradu prvog sveobuhvatnog Zakona o demografskoj obnovi.

Zelena urbana obnova i razminiranje

U području prostornog uređenja planirano je ugovaranje projekata zelene urbane obnove ukupne vrijednosti 71 milijun eura, financiranih iz EU sredstava. Jedna od najvažnijih sigurnosnih vijesti dolazi iz MUP-a. Ove godine planirano je potpuno razminiranje Hrvatske. Preostalo je još 3,7 četvornih kilometara minski sumnjivog područja, i to u Ličko-senjskoj županiji.

MUP najavljuje i zakonske izmjene kojima će se dodatno pooštriti uvjeti prodaje i uporabe pirotehničkih sredstava, uključujući strože kazne te regulaciju internetske prodaje i oglašavanja. U planu su i izmjene Zakona o sigurnosti prometa na cestama, s ciljem smanjenja broja poginulih i ozlijeđenih.

Nastavak traženja nestalih

Ministarstvo hrvatskih branitelja nastavlja s potragom za nestalim osobama iz Domovinskog rata. Tijekom prošle godine identificirani su posmrtni ostaci 43 osobe, a u planu je i uređenje mjesta masovnih grobnica te obnova spomen-obilježja, posebno na potresom pogođenim područjima.

Nastavite čitati

Moja županija

Kolarec obišao žurne službe – županijski Zavod hitne medicine lani je odradio ukupno 28.888 hitnih intervencija

“Uslijed ovog vala gripe, u jednoj poslovnici Ljekarni Zagrebačke županije u jednom je danu izdano čak 1.750 recepata!

Objavljeno

prije 10 sati

1. siječnja 2026.

Objavio/la

Redakcija Cityportala

Uoči novogodišnje noći zamjenik župana i načelnik Stožera civilne zaštite Zagrebačke županije Ervin Kolarec obišao je dežurne službe koje su i u silvestarskoj noći bile dostupne stanovnicima Zagrebačke županije.

Poželio je mirnu noć djelatnicima Županijskog vatrogasno-operativni centra, velikogoričke ispostave Zavoda za hitnu medicinu Zagrebačke županije, dežurne Ljekarne Zagrebačke županije u Velikoj Gorici, kao i goričke Policijske postaje.

-U ovim posebnim trenucima, kada većina naših sugrađana iščekuje i slavi dolazak Nove godine, vi ste na dužnosti. Vi ste oni koji prvi dolaze kada je najteže i koji ne pitaju je li blagdan, noć ili vikend – podsjetio je Kolarec.

Inače, u Županijskom vatrogasnom operativnom centru koji djeluje pri Područnom uredu civilne zaštite Zagreb – Centru 112, tijekom cijele godine osigurano je stalno dežurstvo na telefonski broj 112 ili 193 za područje cijele Zagrebačke županije.

-Centar je ove godine zabilježio i odradio više od 2.500 vatrogasnih intervencija te više od 2.700 ostalih operativnih aktivnosti. Godina je bila zahtjevna, a mi imamo važnu ulogu u komunikaciji s građanima, upućivanju snaga na teren i koordinacije na mjestu intervencije – rekao je voditelj ŽVOC-a Tihomir Varga.

Na raspolaganju u svim danima tijekom godine je i Zavod za hitnu medicinu Zagrebačke županije u Velikoj Gorici, kao i sve ostale u Županiji, a tijekom 2025. godine županijski Zavod je u svojih 8 ispostava imao ukupno 28.888 hitnih intervencija.

-Ispostava Velika Gorica u ovoj je godini imala 6.217 intervencija te više od 10.000 pregleda, a ukupna kilometraža hitnih intervencija procjenjuje na oko 140.000 kilometara – istaknuo je voditelj ispostave Siniša Golub.

Ljekarnička skrb također je osigurana bez obzira na neradne dane u godini, pa je tako na Silvestrovo bila dežurna Ljekarna Zagrebačke županije u blizini goričke hitne pomoći.

-Ljekarnički timovi u svim ljekarnama Zagrebačke županije osiguravaju opskrbu i izdavanje lijekova te daju savjete o njihovoj pravilnoj primjeni, a sve s ciljem učinkovitog i sigurnog liječenja, jer ljekarništvo predstavlja neizostavnu kariku u lancu zdravstvene skrbi. Recimo, uslijed ovog vala gripe, u jednoj poslovnici je u jednom danu izdano čak 1.750 recepata – naglasila je ravnateljica Ana Galić Skoko.

Zamjenik Kolarec posjetio je i policijske službenike i djelatnike Policijske postaje Velika Gorica u pratnji načelnika Perice Malića.

Nastavite čitati

Kultura

FOTO Goričani uz glazbu i prohladno vrijeme dočekali novu 2026. godinu na otvorenom

Objavljeno

prije 14 sati

1. siječnja 2026.

Objavio/la

David Jolić

Brojni Goričani su u organizaciji Grada Velike Gorice i Turističke zajednice Velike Gorice na prostoru kod Muzeja Turopolja i Parku Plemenite općine Turopoljske s Grupom Viking dočekali 2026. godinu.