ktc
Povežite se s nama

Vijesti

Umirovljenike čeka 13. mirovina? Pogledajte što sve donosi novi Zakon o mirovinskom osiguranju

Osim uvođenja „13. mirovine”, zakon donosi i izmjene u formuli za usklađivanje redovnih mirovina.

Objavljeno

na

Foto: StockSnap/Pixabay

Umirovljenici u Hrvatskoj krajem ove godine trebali bi prvi put primiti godišnji dodatak na mirovinu, takozvanu „13. mirovinu”, prema novom Zakonu o mirovinskom osiguranju, koji je trenutačno u javnom savjetovanju. Kako prenosi Poslovni.hr, prva isplata očekuje se u prosincu, a zakon bi na snagu trebao stupiti u srpnju.

Riječ je o godišnjem dodatku koji će primati svi umirovljenici, neovisno o visini mirovine. Dodatak će ovisiti isključivo o godinama staža. Za svaku godinu bit će određena novčana vrijednost koju će Vlada definirati svake godine do 31. listopada. Iznos se za sada ne zna, ali predstavnici umirovljenika traže da se ta vrijednost veže uz aktualnu vrijednost mirovine (AVM), koja iznosi 13,57 eura.

Za one koji nemaju mirovinu određenu prema godinama staža, predviđen je minimalni prag od 15 godina za ostvarivanje dodatka. Isplatu će provoditi Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) svake godine u prosincu.

Nova formula usklađivanja i rast mirovina

Osim uvođenja „13. mirovine”, zakon donosi i izmjene u formuli za usklađivanje redovnih mirovina. Dosadašnji omjer 70:30, koji favorizira onaj indeks (rast plaća ili potrošačkih cijena) koji više raste, mijenja se na 85:15 u korist indeksa koji donosi veći rast. Budući da plaće najčešće rastu više, ova promjena znači dodatno povećanje mirovina.

Primjena novog modela planirana je već od 1. srpnja, kada bi svi umirovljenici trebali dobiti usklađenu mirovinu prema novim pravilima.

Povećanje invalidskih i penaliziranih mirovina

Invalidske mirovine, koje su među najnižima (u siječnju u prosjeku 419 eura), doživjet će korekcije. Povećava se mirovinski faktor, s 0,8 na 0,9 za djelomični gubitak radne sposobnosti, odnosno s 1,0 na 1,1 za potpuni gubitak. Ova promjena stupit će na snagu 1. siječnja 2026. i donijet će prosječno povećanje od 74 eura za 218.000 korisnika.

Za 127.000 umirovljenika koji su ranije otišli u mirovinu predviđa se ukidanje trajne penalizacije ako do 2026. navrše 70 godina, što će im donijeti povećanje mirovine u prosjeku za 57 eura.

Povećava se i tzv. bonifikacija za kasnije umirovljenje. Više se neće tražiti minimalno 35 godina staža, niti će postojati ograničenje na pet godina, što će rezultirati prosječnim povećanjem mirovine za 40 eura.

Najniža mirovina, koja trenutačno iznosi 396 eura, također će rasti sa 103 na 106 % AVM-a, što znači povećanje od oko 12 eura za više od 319.000 korisnika.

Rad uz mirovinu

Zakon širi mogućnosti za umirovljenike koji žele raditi. Umjesto dosadašnjeg prava na rad do polovice punog radnog vremena uz punu mirovinu, predlaže se mogućnost rada u punom radnom vremenu uz pola mirovine nakon navršenih 65 godina života. To će vrijediti i za obrtnike te samostalne djelatnosti, uz izjednačavanje s pravima vojnika, vatrogasaca i policajaca.

Majke će za svako rođeno ili posvojeno dijete ostvariti 12 mjeseci mirovinskog staža, umjesto dosadašnjih šest mjeseci. Pravo se prenosi na očeve ako su oni koristili većinu rodiljnog dopusta, ali se ne ostvaruje ako je roditeljska skrb oduzeta.

Fiskalni učinak i dugoročna održivost

Ukupni fiskalni učinak svih predloženih mjera procjenjuje se na nešto manje od dvije milijarde eura do 2028. godine.

Prema podacima HZMO-a, u siječnju je omjer korisnika mirovine i osiguranika bio 1:1,39, dok je prosječna mirovina iznosila 625 eura, odnosno 45,9 % prosječne plaće. Unatoč negativnim demografskim trendovima i projekcijama o padu broja stanovnika za 22 % do 2070., Ministarstvo rada i mirovinskog sustava smatra da je mirovinski sustav dugoročno održiv, pod uvjetom da ostane postojeća dob za odlazak u mirovinu.

Vijesti

Vikend na cestama, policija zabilježila 30 prekršaja – rekorder uhvaćen s 1,64 promila

Zabilježeno je i devet prometnih nesreća, među njima i jedna sa smrtnim ishodom.

Objavljeno

na

Objavio/la

Tijekom pojačanog policijskog nadzora prometa na području Policijske postaje Velika Gorica, provedenog od 17. do 20. travnja, policija je utvrdila ukupno 30 prometnih prekršaja. Najčešći su bili prekoračenje brzine i vožnja pod utjecajem alkohola, a jedan vozač završio je uhićen i priveden na sud.

Prema podacima policije, zabilježeno je 11 slučajeva prekoračenja brzine te pet vozača koji su vozili pod utjecajem alkohola. Uz to, evidentirana su i dva prekršaja nekorištenja sigurnosnog pojasa, dva slučaja korištenja mobitela tijekom vožnje te jedan prolazak kroz crveno svjetlo.

Vozačima koji su zatečeni pod utjecajem alkohola, a nisu zadržani do otrežnjenja, vozačke dozvole privremeno su oduzete na 12 sati i isključeni su iz prometa.

Najveća koncentracija alkohola zabilježena je u petak navečer, 17. travnja, oko 22:30 sati. Tada je 58-godišnjak izazvao prometnu nesreću s materijalnom štetom u Ulici Junija Palmotića. Policija je utvrdila da nije prilagodio brzinu uvjetima na cesti te je udario u nepropisno parkirano vozilo. Alkotestiranjem mu je izmjereno 1,64 promila alkohola. Vozač je uhićen i prepraćen na Općinski sud – prekršajni odjel, gdje mu je izrečena kazna od 1.050 eura i zabrana upravljanja vozilom B kategorije u trajanju od dva mjeseca.

Dogodilo se ukupno devet prometnih nesreća. U jednoj je smrtno stradao 40-godišnji motociklist, u noći 19. travnja u 00:10 sati, na raskrižju Avenije pape Ivana Pavla II i Ulice Rudolfa Fizira, o čemu smo pisali ranije. Preostalih osam prometnih nesreća završilo je s materijalnom štetom.

Uz vikend-akciju, policija je objavila i rezultate ranije provedene kontrole brzine. U razdoblju od 13. do 19. travnja provedena je akcija „Nadzor brzine kretanja vozila“, a u sklopu nje i 24-satni nadzor brzine 15. travnja, od ponoći do ponoći. Tijekom te akcije policija je utvrdila još 49 prekršaja prekoračenja brzine.

Nastavite čitati

Sport

Sedam medalja iz Čakovca! Mladi atletičari Maratona VG otvorili sezonu u velikom stilu

Na prvom kolu HALS-a u Čakovcu, Velikogoričani su s osam natjecatelja uzeli čak sedam medalja, a posebno se istaknula Nelli Komljenović s dvije zlatne medalje.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: AK Maraton VG/FB

Mladi atletičari AK Maraton Velika Gorica ostvarili su odličan start sezone na prvom kolu HALS-a, održanom u nedjelju 19. travnja u Čakovcu. U konkurenciji 288 djece iz 20 klubova, Velikogoričani su nastupili s osam natjecatelja i kući se vratili sa čak sedam osvojenih medalja.

Najuspješnija među njima bila je Nelli Komljenović, koja je slavila u dvije discipline. Pobijedila je na 200 metara s vremenom 29.40 te u skoku u dalj s rezultatom 4.55 metara.

Do zlata je stigao i Patrik Buntak, koji je na 200 metara bio najbrži s 32.37. Luka Nikšić također je osvojio prvo mjesto u skoku u dalj (3.64), dok je na 200 metara završio drugi s rezultatom 34.17.

Srebrnu medalju osvojio je Matej Marinčić u utrci na 600 metara, gdje je ciljem prošao za 2:08. Drugo mjesto osvojila je i štafeta 4×60 metara u sastavu Đurić – Šimek – Nikšić – Buntak, s vremenom 38.93.

Osim osvajača medalja, zapažene nastupe imali su i Luka Đurić (200 m 35.49, dalj 3.29), Maksim Šimek (200 m 35.77, dalj 2.88), Albert Adamović (200 m 36.14, dalj 2.69) te Marta Marinčić (60 m 11.47, dalj 2.90).

Nastavite čitati

Najave

Mag iz Kremlja stiže u Kino Goricu – besplatne ulaznice za umirovljenike

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: FB POU VG

U Kinu Gorica u Velikoj Gorici u četvrtak, 24. travnja u 11 sati, održat će se nova besplatna matineja za umirovljenike na kojoj će biti prikazan film Mag iz Kremlja.

Politički triler prati uspon Vladimira Putina kroz perspektivu njegova najbližeg, ali najmanje poznatog savjetnika.

Film je snimljen prema istoimenom međunarodnom bestseleru talijanskog pisca Giuliana da Empolija, a donosi priču o Vadimu Baranovu, savjetniku čije ime malo tko zna, ali čiji je utjecaj na Putinovu vladavinu, prema romanu, bio presudan. Triler se bavi temama moći, manipulacije i politike iza zatvorenih vrata.

Nastavite čitati

Vijesti

Crveni križ organizira trodnevnu akciju darivanja krvi – evo kada se možete odazvati

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Gradsko društvo Crvenog križa Velika Gorica

Velikogorički Crveni križ organizira novu akciju dobrovoljnog darivanja krvi koja će se održati od 20. do 22. travnja 2026. godine u njihovom prostoru na adresi Cvjetno naselje 16.

Prvi dan akcije, u ponedjeljak 20. travnja, darivanje će se provoditi od 9 do 13.50 sati. Dan kasnije, u utorak 21. travnja, akcija je planirana od 12 do 17.50 sati, uz pauzu od 15.15 do 16 sati.

Treći dan, u srijedu 22. travnja, darivanje će biti moguće od 13 do 18.50 sati, uz pauzu od 15.45 do 16.30 sati.

Nastavite čitati

Vijesti

Djevojčica iz DV Žirek među najboljima na nacionalnom likovnom natječaju

Tema ovogodišnjeg, jubilarnog izdanja natječaja bio je portret Katarine Zrinski.

Objavljeno

na

Objavio/la

Četverogodišnja Dora Vujnović iz Velike Gorice osvojila je drugo mjesto na likovnom natječaju “Velikani hrvatske prošlosti”, jednom od najpoznatijih dječjih natjecanja u području likovne umjetnosti u Hrvatskoj. Na natječaj je ove godine pristiglo više od 800 radova iz više od 150 vrtića.

Tema ovogodišnjeg, jubilarnog izdanja natječaja bio je portret Katarine Zrinski, a radovi su se izrađivali u tehnici tuša i pera. Dora je na natječaju sudjelovala kao članica vrtićke skupine „Mašnice“ iz Dječjeg vrtića Žirek, uz mentorstvo odgajateljica Nikoline Cajner i Martine Sučić.

Svečana dodjela nagrada održana je u petak, 17. travnja, u Osnovnoj školi Grigor Vitez u Zagrebu, gdje je otvorena izložba odabranih radova. Dora je ondje službeno primila nagradu, kao i njezina mentorica Nikolina Cajner.

 

Nastavite čitati

Reporter 458 - 31.03.2026.

Facebook

Izdvojeno