Povežite se s nama

Vijesti

Umirovljenike čeka 13. mirovina? Pogledajte što sve donosi novi Zakon o mirovinskom osiguranju

Osim uvođenja „13. mirovine”, zakon donosi i izmjene u formuli za usklađivanje redovnih mirovina.

Objavljeno

na

Foto: StockSnap/Pixabay

Umirovljenici u Hrvatskoj krajem ove godine trebali bi prvi put primiti godišnji dodatak na mirovinu, takozvanu „13. mirovinu”, prema novom Zakonu o mirovinskom osiguranju, koji je trenutačno u javnom savjetovanju. Kako prenosi Poslovni.hr, prva isplata očekuje se u prosincu, a zakon bi na snagu trebao stupiti u srpnju.

Riječ je o godišnjem dodatku koji će primati svi umirovljenici, neovisno o visini mirovine. Dodatak će ovisiti isključivo o godinama staža. Za svaku godinu bit će određena novčana vrijednost koju će Vlada definirati svake godine do 31. listopada. Iznos se za sada ne zna, ali predstavnici umirovljenika traže da se ta vrijednost veže uz aktualnu vrijednost mirovine (AVM), koja iznosi 13,57 eura.

Za one koji nemaju mirovinu određenu prema godinama staža, predviđen je minimalni prag od 15 godina za ostvarivanje dodatka. Isplatu će provoditi Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) svake godine u prosincu.

Nova formula usklađivanja i rast mirovina

Osim uvođenja „13. mirovine”, zakon donosi i izmjene u formuli za usklađivanje redovnih mirovina. Dosadašnji omjer 70:30, koji favorizira onaj indeks (rast plaća ili potrošačkih cijena) koji više raste, mijenja se na 85:15 u korist indeksa koji donosi veći rast. Budući da plaće najčešće rastu više, ova promjena znači dodatno povećanje mirovina.

Primjena novog modela planirana je već od 1. srpnja, kada bi svi umirovljenici trebali dobiti usklađenu mirovinu prema novim pravilima.

Povećanje invalidskih i penaliziranih mirovina

Invalidske mirovine, koje su među najnižima (u siječnju u prosjeku 419 eura), doživjet će korekcije. Povećava se mirovinski faktor, s 0,8 na 0,9 za djelomični gubitak radne sposobnosti, odnosno s 1,0 na 1,1 za potpuni gubitak. Ova promjena stupit će na snagu 1. siječnja 2026. i donijet će prosječno povećanje od 74 eura za 218.000 korisnika.

Za 127.000 umirovljenika koji su ranije otišli u mirovinu predviđa se ukidanje trajne penalizacije ako do 2026. navrše 70 godina, što će im donijeti povećanje mirovine u prosjeku za 57 eura.

Povećava se i tzv. bonifikacija za kasnije umirovljenje. Više se neće tražiti minimalno 35 godina staža, niti će postojati ograničenje na pet godina, što će rezultirati prosječnim povećanjem mirovine za 40 eura.

Najniža mirovina, koja trenutačno iznosi 396 eura, također će rasti sa 103 na 106 % AVM-a, što znači povećanje od oko 12 eura za više od 319.000 korisnika.

Rad uz mirovinu

Zakon širi mogućnosti za umirovljenike koji žele raditi. Umjesto dosadašnjeg prava na rad do polovice punog radnog vremena uz punu mirovinu, predlaže se mogućnost rada u punom radnom vremenu uz pola mirovine nakon navršenih 65 godina života. To će vrijediti i za obrtnike te samostalne djelatnosti, uz izjednačavanje s pravima vojnika, vatrogasaca i policajaca.

Majke će za svako rođeno ili posvojeno dijete ostvariti 12 mjeseci mirovinskog staža, umjesto dosadašnjih šest mjeseci. Pravo se prenosi na očeve ako su oni koristili većinu rodiljnog dopusta, ali se ne ostvaruje ako je roditeljska skrb oduzeta.

Fiskalni učinak i dugoročna održivost

Ukupni fiskalni učinak svih predloženih mjera procjenjuje se na nešto manje od dvije milijarde eura do 2028. godine.

Prema podacima HZMO-a, u siječnju je omjer korisnika mirovine i osiguranika bio 1:1,39, dok je prosječna mirovina iznosila 625 eura, odnosno 45,9 % prosječne plaće. Unatoč negativnim demografskim trendovima i projekcijama o padu broja stanovnika za 22 % do 2070., Ministarstvo rada i mirovinskog sustava smatra da je mirovinski sustav dugoročno održiv, pod uvjetom da ostane postojeća dob za odlazak u mirovinu.

Vijesti

Policija upozorava! Sezona biciklista i motociklista kreće, oprez na cestama je ključan

PU zagrebačka apelira na bicikliste, mopediste, motocikliste i vozače romobila da poštuju pravila i prilagode brzinu kako bi se spriječile nesreće.

Objavljeno

na

Objavio/la

S dolaskom ljepšeg vremena i početkom sezone vožnje na dva kotača, PU zagrebačka uputila je apel biciklistima, mopedistima, motociklistima i vozačima osobnih prijevoznih sredstava da povećaju oprez u prometu te vode računa o vlastitoj, ali i sigurnosti drugih sudionika. Cilj je smanjiti broj prometnih nesreća i ozlijeđenih osoba na cestama.

Iz policije poručuju kako svi koji sudjeluju u prometu na dva kotača moraju poštovati prometna pravila i voditi računa o svojoj sigurnosti, ali i sigurnosti drugih.

Voditeljica Službe za izvještajnu analitiku i odnose s javnošću Marija Goatti istaknula je da policija provodi preventivne akcije kako bi se spriječile nesreće prije nego što se dogode.

“Svaki je sudionik u cestovnom prometu jednako važan, te kontinuirano slične aktivnosti provodimo vodeći računa i o vozačima na četiri kotača ali i onima najranjivijima… pješacima”, poručila je voditeljica Službe za izvještajnu analitiku i odnose s javnošću Marija Goatti.

Policija podsjeća da svi dijelimo iste ceste te da je važno međusobno poštovanje. Posebno naglašavaju potrebu prilagodbe brzine kako bi se smanjio broj prometnih nesreća i ozlijeđenih.

Nastavite čitati

Vijesti

Bez struje u dijelovima grada i okolice – objavljen raspored radova

Radovi su planirani kroz tri dana, od utorka do četvrtka.

Objavljeno

na

Objavio/la

Stanovnike Velike Gorice i okolnih mjesta idućih dana očekuju planirani prekidi opskrbe električnom energijom zbog radova na elektroenergetskim postrojenjima distribucijske mreže. Radovi će se provoditi na području Terenske jedinice Velika Gorica, a bez struje će ostati dijelovi Kuča, Mraclina te pojedine ulice u samom gradu.

Prvi prekid očekuje se u utorak 7. travnja, u razdoblju od 9 do 14 sati, kada će bez električne energije biti dio naselja Kuče. Prekid se odnosi na Ulicu Franje Lučića (kućni brojevi 1–57 i 2–36), dok će Ulica Mije Fabijančića-Miškova i Ulica Augusta Šenoe biti u prekidu u cijelosti.

Dan kasnije, u srijedu 8. travnja, od 8 do 10 sati, prekid opskrbe najavljen je za dio naselja Mraclin. Bez struje će biti Ulica braće Radića (kućni brojevi 26–110 i 21A–163B), kao i Ulica Vladimira Nazora te Ulica Ladislava Galekovića, obje u cijelosti.

U četvrtak 9. travnja radovi se sele u Veliku Goricu, gdje će od 10:30 do 12 sati bez struje biti dio centra grada. Prekid će obuhvatiti Trg Stjepana Radića (kućni brojevi 1–4 i 10–12), Ulicu Matice hrvatske (kućni brojevi 22–32) te Ulicu Nikole Bonifačića (kućni brojevi 9–15).

Kao i uvijek, radovi se odgađaju u slučaju loših vremenskih uvjeta.

Nastavite čitati

Vijesti

Gotova nova cesta u Gradićima – spojene Hercegovačka i Dalmatinska

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Mjesni odbor Gradići/ Facebook

Cesta između Dalmatinske i Hercegovačke za mnoge je godinama bila prečica iz jedne ulice u drugu. No, dobra vijest je da te dvije ulice sada napokon spaja aslaftirana cesta.

Iz MO Gradići ističu kako bi nova prometnica trebala olakšati kretanje kroz spomenuti dio, posebno pješacima.

“Cesta je dovršena pred Uskrs, simbol novih početaka i zajedništva. Veliko hvala gradonačelniku Krešimiru Ačkaru i svim gradskim službama i tvrtkama koje su sudjelovale u ovom projektu”, poručuju iz Mjesnog odbora.

Nastavite čitati

Najave

Otvorene prijave za Girls Code Camp 2026 – besplatan STEAM kamp za djevojke

Kamp u Mariji Bistrici namijenjen je djevojčicama od 12 do 15 godina koje žele učiti programiranje i robotiku bez predznanja.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Pexels.com

Otvorene su prijave za Girls Code Camp 2026, besplatan edukativni kamp namijenjen djevojčicama u dobi od 12 do 15 godina iz cijele Hrvatske koje žele naučiti osnove programiranja, robotike i digitalnih tehnologija. Kamp će se održati u Mariji Bistrici, u terminima tijekom lipnja i kolovoza 2026., a prijave su otvorene do 1. lipnja. Broj mjesta je ograničen.

Program se provodi u okviru projekta She Creates Change i inicijative EIT Urban Mobility, s ciljem poticanja interesa djevojčica za STEM područja te razvoja digitalnih i kreativnih vještina. Sudionice će kroz praktične radionice i timski rad učiti kako tehnologija može pomoći u rješavanju stvarnih izazova, posebno u području održive urbane mobilnosti i razvoja pametnih gradova.

Kamp se održava u Parku drvenih skulptura u Mariji Bistrici, gdje će edukativni dio biti povezan s boravkom u prirodi i aktivnostima na otvorenom. Organizatori ističu kako je program osmišljen tako da djevojčicama pruži poticajno i sigurno okruženje u kojem mogu razvijati ideje, učiti kroz praksu i suradnju te steći više samopouzdanja u korištenju tehnologije.

Prijaviti se možete ovdje.

Nastavite čitati

Moja županija

Zagrebačka županija raste najbrže u Hrvatskoj! od 2015. do danas skočila najviše po BDP-u

Od 2015. do 2023. bilježi najveći prosječni godišnji rast BDP-a po stanovniku, a rast su najviše pogurali građevina, poljoprivreda i uslužne djelatnosti.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Burak The Weekender/pexels.com

Zagrebačka županija bilježi najbrži rast BDP-a po stanovniku u Hrvatskoj u razdoblju od 2015. do 2023. godine, pokazuje analiza zagrebačkog Ekonomskog instituta. Prema tim podacima, županija je u osam godina rasla prosječno oko 6,5 % godišnje, što je najviše među svim županijama. Odmah iza nje je Brodsko-posavska županija s prosječnim godišnjim rastom od oko 6,4 %, dok je Ličko-senjska na trećem mjestu s oko 5,4 %. U skupini najbrže rastućih su i Varaždinska te Koprivničko-križevačka županija, obje s rastom od oko 5,3 % godišnje. Hrvatski prosjek u tom razdoblju iznosio je oko 4,3 %.

Kako prenosi Župan.hr, iako je po rastu na vrhu, Zagrebačka županija po samoj razini BDP-a po stanovniku u 2023. godini zauzima četvrto mjesto u Hrvatskoj, s iznosom od oko 18.500 eura po stanovniku. Ispred nje su Primorsko-goranska županija s oko 23.500 eura, Istarska s oko 22.900 eura te Dubrovačko-neretvanska s oko 19.900 eura. Varaždinska županija je odmah iza, s oko 18.100 eura po stanovniku.

Prosjek na razini Hrvatske iznosio je oko 20.500 eura, što znači da su iznad tog prosjeka, uz Grad Zagreb, samo dvije županije.

Prema analizi, rast Zagrebačke županije najviše se oslanjao na rast bruto dodane vrijednosti u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu, građevinarstvu te uslužnim djelatnostima poput trgovine, prijevoza i skladištenja, kao i smještaja te pripreme i usluživanja hrane. Snažan rast zabilježen je i u financijskom sektoru te stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima.

Na razini većih regija, najniži BDP po stanovniku u 2023. godini imala je Panonska Hrvatska s oko 13.900 eura, što je više od 30 posto ispod državnog prosjeka. Sjeverna Hrvatska bilježi oko 17.300 eura, Jadranska Hrvatska oko 19.200 eura, dok jedino Grad Zagreb odskače s oko 34.500 eura po stanovniku.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Nastavite čitati

Reporter 458 - 31.03.2026.

Facebook

Izdvojeno