Povežite se s nama

Gospodarstvo

ULO hladnjača Distributivnog centra za voće i povrće i službeno u pogonu

Ovo je priča koja treba služiti na primjer svima, jer u cilj su nam zadovoljni i sretni poljoprivrednici, rekao je ministar Tolušić.

Objavljeno

na

Proizvođači voća i povrća konačno su dočekali i taj dan. I službeno je u pogon puštena ULO hladnjača Distributivnog centra za voće i povrće d.o.o., prva takva u Hrvatskoj, a koja nije u vlasništvu trgovaca. Njezina ukupna vrijednost je 27 milijuna kuna, od čega je 90% sredstava osigurano iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj.

Na svečanom otvorenju u Rakitovcu bio je i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić koji je istaknuo da je ovo pravi način kako omogućiti efikasniji i konkuretniji plasman proizvoda naših poljoprivrednika, ali i način kako se lokalna i regionalna samouprava mogu uključiti u poljoprivredu. “Nije sve u poticajima, poljoprivrednici su dobili alat kojim sami, uz pomoć lokalne i regionalne samouprave, upravljaju svojim sudbinama, imaju pozitivnije poslovanje te mogu dobro i kvalitetno živjeti od svog rada. Ovo je priča koja treba služiti na primjer svima, jer u cilj su nam zadovoljni i sretni poljoprivrednici, rekao je Tolušić.

22.05.2018. – Rakitovec – Otvorenje ULO hladnjače Distributivnog centra za voće i povrće d.o.o – foto:Petra Rožić/cityportal.hr

Druga faza izgradnje ULO hladnjače započela je početkom svibnja 2017.godine. Hladnjača ima 23 komore, a ukupan kapacitet je 3 tisuće tona. “U projekt je ušlo i 8 tisuća box paleta bez kojih je nemoguće puniti ovakve komore. Nabavili smo sve potrebne linije za vanganje, pakiranje, opremanje i distribuciju voća i povrća kao i transportna sredstva, dodao je Hrvoje Bunjevac direktor Distributivnog centra te dodao kako već ove godine svojim proizvodima snabdijevaju 80 dostavnih mjesta, a dio se plasira i u KBC Zagreb.

Zahvaljujući modernoj tehnologiji, u hladnjači se smanjuje kisik te se time omogućuje dugotrajno skladištenje voća i povrća, a najveću korist od nje će svakako imati sami proizvođači. “Mi ćemo tu svoju robu skladištiti, dalje ćemo razvijati svoj biznis i saditi nove voćnjake. Hladnjača je skoro do kraja popunjena, a više od 50 posto proizvodnje već je ugovoreno za njemačko tržište. To će dati gospodarski podstreh čitavom ovom kraju, naglasio je Mario Di Giusti, upravitelj Poljoprivredne zadruge Zagrebački voćnjaci.

 

22.05.2018. – Rakitovec – Otvorenje ULO hladnjače Distributivnog centra za voće i povrće d.o.o – foto:Petra Rožić/cityportal.hr

Poljoprivredna proizvodnja u Zagrebačkoj županiji tako će doseći jedan novi, europski standar. Domaći proizvođaći moći će voće i povrće plasirati na tržište cijele godine i time će izravno konkurirati trgovcima, a s druge strane potrošaći će imati kvalitetne domaće namirnice očuvane nutritivne vrijednosti.

“Stvorili smo uvjete da proizvođači ne gase svoju proizvodnju već da opstanu i šire ju dalje. Želja nam je da ovaj objekt postane regionalni centar, što znači da bi proširili i ujedinili proizvođače i izvan Zagrebačke županije, ali i da se otvori novi pogon za preradu voća kako bi se zaokružila cijela priča, rekao je župan Stjepan Kožić.

22.05.2018. – Rakitovec – Otvorenje ULO hladnjače Distributivnog centra za voće i povrće d.o.o – foto:Petra Rožić/cityportal.hr

Inače, vlasnici Distributivnog centra z voće i povrće su Zagrebačka županija sa 79,99 posto vlasništva, Grad Velika Gorica s 15,60 posto i Poljoprivredna zadruga Zagrebački voćnjaci s 4,41 posto vlasništva.

“Izgradnjom ovakvog objekta i njegovom uporabom, stvara se tržišna i financijska infrastruktura koja će dati jednu dodanu vrijednost za sve proizvođače koji će plasirati svoje proizvode diljem Hrvatske. To aktivira Veliku Goricu kao jedan od najpropulzivnijih gradova, a ova radna zona u kojoj se nalazi Distributivni centar, dobit će svoj puni smisao od stvaranja nove dodane vrijednosti, do novih zapošljavanja i punjenja lokalnog, ali i državnog proračuna, istaknuo je gradonačelnik Velike Gorice Dražen Barišić.

Gospodarstvo

Plaće rasle gotovo 10 % u godinu dana, ali u prosincu blagi pad

U odnosu na prošlu godinu plaće su osjetno porasle.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Artful Homes/Pexels.com

Prosječna neto plaća u pravnim osobama u Hrvatskoj za prosinac 2025. iznosila je 1.494 eura. Kako pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku, u odnosu na studeni to je nominalno 0,3 % manje, ali je realno zabilježen blagi rast od 0,1 %. Usporedba s prosincem prošle godine pokazuje znatno veći pomak, neto plaće su nominalno porasle za 9,8 %, a realno za 6,3 %.

Prosječna bruto plaća iznosila je 2.087 eura. U odnosu na mjesec ranije nominalno je pala za 0,3 %, dok je na godišnjoj razini porasla za 11,2 %.

Medijalna neto plaća iznosila je 1.280 eura. To je 0,2 % više nego u studenom i 10,7 % više nego godinu ranije.

Najviše prosječne neto plaće isplaćene su u proizvodnji koksa i rafiniranih naftnih proizvoda, 2.835 eura, dok su najniže zabilježene u proizvodnji odjeće, gdje je prosjek iznosio 942 eura.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Piletina, milijuni i podjele: kulminacija nezadovoljstva seli na zagrebačke ulice

Tema megafarmi u Sisačko-moslavačkoj županiji ponovno je u fokusu, a najavljen je veliki prosvjed u Zagrebu.

Objavljeno

na

Objavio/la

Adorable fluffy chick standing on wooden surface in sunlight. Perfect for spring themes.
Foto: Pexels.com

Tema megafarmi u Sisačko-moslavačkoj županiji ponovno je u fokusu. Nakon tribine na kojoj su sudjelovali predstavnici ministarstava, lokalne vlasti i investitora, jasno je da projekt i dalje dijeli javnost. Donosimo ključne poruke i što slijedi, uključujući najavljeni prosvjed.

Na tribini 16. veljače u Sisku, u organizaciji Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, sudjelovali su predstavnici nadležnih institucija, lokalne samouprave, građanskih inicijativa i investitora.

Ministar David Vlajčić poručio je da je jačanje domaće proizvodnje prioritet, istaknuvši kako je Hrvatska oko 84 posto samodostatna u proizvodnji piletine. Dodao je da su investicije dobrodošle, ali ne smiju ugroziti stabilnost sektora ni kvalitetu života lokalne zajednice.

Predsjednica saborskog Odbora za poljoprivredu Marijana Petir upozorila je na potrebu kumulativne procjene utjecaja projekta na okoliš i poljoprivredu, uključujući tlo, vode, emisije i rizik od poplava. Posebno je istaknula blizinu skladišta plina Okoli te mogući utjecaj na Park prirode Lonjsko polje, kao i potencijalne posljedice za male i srednje proizvođače.

S druge strane, iz tvrtke Premium Chicken Company poručuju da se projekt planira provesti u skladu sa svim zakonskim i ekološkim standardima te da su predviđene moderne tehnologije koje smanjuju utjecaj na okoliš. Ističu kako investicija donosi nova radna mjesta i jačanje domaće proizvodnje, uz poštivanje svih propisanih procedura.

U međuvremenu se u Zagrebu priprema veliki prosvjed protiv najavljenog megaprojekta. Organizatori, među kojima su udruge Prijatelji životinja i Zelena akcija te lokalne inicijative, pozivaju građane da im se pridruže 21. veljače u 10 sati na Trgu kralja Tomislava.

Poručuju kako žele jasno izraziti protivljenje projektu koji nazivaju „pilićarskom ekobombom“. Tvrde da bi planirani zahvati mogli imati ozbiljne i dugoročne posljedice za okoliš, kvalitetu zraka, vodne resurse i život lokalnih zajednica.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

EU steže pravila – Shein i Temu pod povećalom

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Karolina Grabowska/pexels.com
Foto: Karolina Grabowska/pexels.com

Europska unija odlučila je ukinuti dosadašnje izuzeće od carinskih davanja za pošiljke vrijednosti do 150 eura.

Takvo što je godinama omogućavalo kupcima naručivanje robe s platformi poput Shein i Temu bez dodatnih troškova pri ulasku u EU.

Nova pravila stupit će na snagu u srpnju 2026. godine, a predviđaju uvođenje fiksne carinske pristojbe od oko tri eura po paketu. Mjera će se primjenjivati na male pošiljke koje dolaze izvan Europske unije, ponajprije iz Kine, odakle dolazi velik broj narudžbi s popularnih online platformi.

Prema procjenama europskih institucija, ovakav sustav izbjegavanja carina za pošiljke manje vrijednosti dovodi do neravnopravnog položaja domaćih trgovaca. Također dovodi i do otežane kontrole kvalitete i sigurnosti proizvoda koji ulaze na europsko tržište.

Cilj novih pravila je izjednačiti tržišne uvjete između europskih i izvan-europskih prodavatelja te pojačati nadzor nad robom koja ulazi u EU.

Za kupce u Hrvatskoj i ostalim državama članicama to znači povećanje troškova za manje narudžbe izvan EU. To bi moglo usporiti naručivanje s platformi Temu i Shein koje su u kratkom roku stekle gotovo kultni status.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Novi podaci HZZ-a za Veliku Goricu, evo koja su zanimanja najtraženija

Rast nezaposlenosti na mjesečnoj, ali pad na godišnjoj razini.

Objavljeno

na

Objavio/la

Na području Velike Gorice krajem siječnja 2026. godine u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje bilo je 905 nezaposlenih osoba, što je 3,7 % više nego mjesec ranije. U odnosu na siječanj 2025. godine, broj nezaposlenih je ipak manji za 9,5 %.

Tijekom istog mjeseca iz evidencije je zaposleno 71 osoba, a najviše novih radnika našlo je posao kao prodavači i prodavačice.

S druge strane, poslodavci su prijavili 222 slobodna radna mjesta. Među zanimanjima koja se najviše traže prednjače poštari (27 mjesta), čistači (16) i medicinske sestre i medicinski tehničari opće njege (13).

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Zagrebačka županija dodjeljuje sredstva za razvoj poduzetništva

Gradovi i općine! Iskoristite sredstva za gospodarske zone i poduzetničkih inkubatore.

Objavljeno

na

Objavio/la

Zagrebačka županija će ove godine gradovima i općinama dodijeliti milijun eura za razvoj poduzetničkih zona i poduzetničkih inkubatora.

Sredstva mogu iskoristiti za izgradnju energetske, komunalne, prometne i komunikacijske infrastrukture te komunalnih vodnih građevina do zone i u zoni, kao i za uređenje okoliša.

Također, sredstva se dodjeljuju i za izgradnju i opremanje poduzetničkih inkubatora i njihovih okoliša.

Maksimalno ostvariv iznos potpore je 150 tisuća eura, a postotak sufinanciranja ovisi o indeksu razvijenosti grada ili općine.

Županijski poziv je otvoren do iskorištenja sredstava, a najkasnije do 30. Studenoga.

Nastavite čitati

Reporter 456 - 18.12.2025.

Facebook

Izdvojeno