U 2024. godini Hrvatska je zabilježila pozitivan migracijski saldo. Doselilo se 70.391 osoba, a odselilo 38.997, što znači da je u zemlji ostalo 31.394 stanovnika više. Najviše doseljenih bilo je u Zagreb, a odmah iza njega smjestila se Velika Gorica, koja je postala jedno od najvećih žarišta doseljavanja u državi. Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da su ukupno 103 grada imala više doseljenih nego odseljenih stanovnika, dok ih je čak 109 imalo više doseljenih iz inozemstva nego odseljenih.

Drugi najveći migracijski rast u državi

Velika Gorica, najveći grad Zagrebačke županije, bilježi iznimno pozitivan migracijski saldo, piše Gradonačelnik.hr. Ne računajući Zagreb, upravo je Gorica imala najveću razliku između doseljenih i odseljenih. Čak 1.320 stanovnika više doselilo se nego što ih je otišlo. Time je grad zauzeo drugo mjesto u Hrvatskoj, odmah iza glavnog grada, i potvrdio status jednog od najpoželjnijih mjesta za život i rad.

Rast prisutan i na razini županije

Čitava Zagrebačka županija jedna je od regija s najvećim porastom broja stanovnika. U odnosu na prethodnu godinu, ondje se doselilo gotovo 500 osoba više iz inozemstva. Kako prenosi Župan.hr, uz Grad Zagreb, Zagrebačku županiju svrstava se među područja s najpozitivnijim migracijskim saldom u zemlji.

Nadalje, kada je riječ o migracijama unutar zemlje, 1.903 osobe više doselilo se iz drugih dijelova Hrvatske nego što ih je iz otišlo iz županije.

Stanje u Hrvatskoj

Iako najveći broj doseljenih bilježe Zagreb i njegova okolica, po relativnom rastu prednjače mali gradovi na Jadranu. U Novalji, primjerice, broj doseljenih bio je čak 7,28 % veći od broja odseljenih, a slijede Nin, Poreč, Vodice, Supetar i Pag.

U mnogim obalnim gradovima migracijski rast izravno je povezan s turizmom i zapošljavanjem stranih radnika u ugostiteljstvu i građevini. Ipak, podaci pokazuju i trend povratka, dio doseljenih čine Hrvati koji su se odlučili vratiti iz inozemstva, kao i obitelji iz stranih zemalja koje traže mirniji život u manjim sredinama.

Hrvatska putovnica ušla je u top 10 najmoćnijih na svijetu, prema Henley Passport Indexu za 2025. godinu. S mogućnošću bezviznog ulaska u 184 destinacije, Hrvatska dijeli osmo mjesto s Estonijom, Slovačkom, Slovenijom, Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Ujedinjenim Kraljevstvom. Na vrhu ljestvice nalaze se Singapur, Južna Koreja i Japan.

Najnovije izdanje indeksa, koji izrađuje londonska konzultantska kuća Henley & Partners na temelju podataka Međunarodne udruge za zračni promet (IATA), pokazuje značajne promjene u globalnoj mobilnosti, prenosi Večernji.hr.

Dok Hrvatska bilježi stabilan rast, američka putovnica prvi put u 20 godina ispala je iz top 10, zauzevši 12. mjesto zajedno s Malezijom. Građani SAD-a sada mogu putovati bez vize u 180 od ukupno 227 destinacija koje indeks prati.

Slično kretanje bilježi i Velika Britanija, čija je putovnica pala na najnižu poziciju dosad, osmo mjesto, nakon što je 2015. bila prva. Istodobno, zemlje poput Kine i Ujedinjenih Arapskih Emirata doživjele su snažan uspon. Kina je u deset godina skočila s 94. na 64. mjesto, a UAE s 42. na osmo.

I tako dok velike sile poput SAD-a i Velike Britanije bilježe pad, Hrvatska mirno učvršćuje svoje mjesto među najmobilnijim nacijama svijeta.

Kravata je već odavno postala dio opće kulture, simbol prepoznatljiv diljem svijeta. No, iza te elegantne tkanine koja se danas vezuje uoči poslovnih sastanaka, svečanosti i političkih govora, krije se povijest nastala iz sasvim drukčijih motiva, vojnih obveza, ponosa i ljubavi. U središtu te priče nalazi se Turopolje, kolijevka podgutnice, preteče kravate čiji dan obilježavamo upravo danas.

Iz obveze Plemenite općine turopoljske da se odaziva kraljevim vojnim pozivima, nastao je Turopoljski banderij, povijesna postrojba sastavljena od konjanika i pješaka. U razdoblju od 16. do 18. stoljeća banderijalci su ratovali širom Europe,vod granice s Osmanlijama i Vojne krajine, preko Italije, Njemačke i Češke, pa sve do Francuske. Brojali su između 120 i 400 vojnika, borili se pod svojom zastavom i o vlastitom trošku unutar kraljevstva, a izvan njegovih granica na teret kralja. Njihovo sudjelovanje u europskim sukobima, uključujući i Tridesetogodišnji rat, ostavilo je trag koji je nadživio ratne pohode.

“Vojnici Turopoljskog banderija odlazili su u rat diljem Europe, a dok su se od njih opraštale njihove djevojke, majke i supruge, oko vrata, ili kako se to nekad u Turopolju zvalo “pod gutom” su im vezale crvenu maramu, u blizini srca, da ne zaborave da ih na povratku čekaju njihovi voljeni”, objasnio je Juraj Odrčić, župan Plemenite općine turopoljske.

Dodao je kako je podgutnica, iako naizgled jednostavan detalj, nosila snažnu simboliku. Bila je znak podsjetnik na dom i voljene koji čekaju povratak.

U 17. stoljeću, kada su hrvatski vojnici sudjelovali u ratovima na europskom tlu, među njima i Turopoljci, njihov se rubac prvi put pojavio u Francuskoj. Ondje su ga zapazili domaćini, fascinirani načinom na koji su ga Hrvati nosili. Taj stil vezanja oko vrata Francuzi su nazvali “à la Croate”, u prijevodu “na hrvatski način”, a ubrzo je postao i modni detalj francuskog dvora. Tako je nastala kravata, odjevni dodatak koji će kasnije osvojiti svijet.

U Turopolju se, međutim, podgutnica nastavila razvijati vlastitim putem. Od jednostavnog crvenog rupca prerasla je u ukrašene trake koje su se tijekom 18. stoljeća počele izrađivati u tekstilnim radionicama. Taj oblik, građanskog karaktera, nosili su plemeniti Turopoljci i čuvao se kao dio lokalne tradicije. Danas se može vidjeti u narodnim nošnjama i na odorama Povijesne postrojbe Turopoljskog banderija, kao podsjetnik na korijene jedne globalne modne priče.

Danas, više od tri stoljeća kasnije, kravata je izgubila svoju vojnu i emotivnu funkciju, ali je zadržala simboliku dostojanstva, pripadnosti i urednosti. Nosimo je u poslovnim prilikama, državnim ceremonijama i svečanim događanjima, često nesvjesni da njezin oblik potječe iz čina jednostavne ljudske bliskosti. U svijetu koji se mijenja brže nego ikad, kravata ostaje jedan od rijetkih modnih elemenata koji je preživio epohe, revolucije i promjene stila.

Na današnji Dan kravate, kada se prisjećamo tog hrvatskog izuma, vrijedi se osvrnuti na mjesto gdje je sve počelo, u našem Turopolju. I dok je drugi smatraju modnim dodatkom za svečane prilike, za nas je ona puno više. Svima stoji oko vrata, a za nas ima posebno mjesto u srcu.

Ako još niste odlučili kamo ovog vikenda, nemate brige jer i ovaj vikend Velika Gorica i okolica nude bogat izbor događanja. Tradicija, glazba, gastronomija i druženje isprepleću se u programima koji će zadovoljiti i one koji traže mirniji tempo, i one koji žele akciju. Evo što vas sve čeka.

Dan Mičevca i 30 godina KUD-a Mičevec

Mičevčani u nedjelju, 19. listopada, slave Dan mjesta i okruglu 30. obljetnicu KUD-a Mičevec. Program počinje u 9 sati Svetom misom u Crkvi kardinala Alojzija Stepinca, a nastavlja se popodne sportskim i kulturnim sadržajem.

U 16 sati održat će se nogometna utakmica dječjih sekcija NK Klas, dok će sat kasnije vatrogasci, u suradnji s područnom školom, demonstrirati vježbu spašavanja. U 18 sati slijedi Svečana akademija posvećena prošlosti i budućnosti mjesta, a pola sata kasnije na pozornicu stupa KUD Mičevec sa svojim rođendanskim koncertom.

Predsjednik mjesnog odbora, Vladimir Štarkelj, najavio je poseban program s građanskim i dvorskim plesovima te originalnim kostimima iz 19. i početka 20. stoljeća. Večer će zaključiti Udruga žena Mičevec koja u 19:30 priprema kulinarski show uz domaća jela i glazbu uživo. Bit će to prava seoska fešta s tradicijom i ukusom.

Godišnji koncert Hrvatskog pjevačkog društva “Kučani” – Kuče

Subotnju večer, 18. listopada, obilježit će godišnji koncert Hrvatskog pjevačkog društva “Kučani”. Program počinje u 19 sati u Društvenom domu u Kučama, a pod vodstvom maestra Branka Pucekovića nastupit će mješoviti, ženski i muški zbor društva.

Međunarodni festival tradicijskih glazbala – Buševec

U subotu, 18. listopada, u 19 sati Dom kulture Buševec postaje središte zvuka i tradicije. Održava se 23. Međunarodni festival tradicijskih glazbala, koji već više od dva desetljeća okuplja svirače starih instrumenata i ljubitelje narodnih melodija. Festival organizira Ogranak Seljačke sloge Buševec s ciljem očuvanja i prenošenja glazbene baštine na nove generacije. Bit će to prilika da posjetitelji čuju zvukove instrumenata koji se rijetko mogu čuti uživo i da barem na jednu večer urone u bogatu glazbenu povijest hrvatskog sela.

Foto: Turistička Zajednica Velike Gorice/FB

Dan otvorenih vrata Aerokluba Velika Gorica – Buševec

Za one koji traže nešto dinamičnije, Aeroklub Velika Gorica u subotu otvara vrata svog letjelišta u Buševcu. Od 11 do 18 sati posjetitelji mogu razgledati letjelice, upoznati pilote i saznati više o školovanju za jedriličare. Tijekom dana moći će se obaviti i informativni let jedrilicom, a u nedjelju, 19. listopada, na redu je i K7 kup – natjecanje u preciznom slijetanju. Ljubitelji neba i letenja ovdje će sigurno pronaći svoj kutak.

Dan grada Samobora

Jedan od najpoznatijih gradova Zagrebačke županije ovaj vikend slavi čak 783 godine postojanja. Dan grada Samobora obilježava se treće subote u listopadu, a ovogodišnje slavlje donosi bogat dvodnevni program. U subotu, 18. listopada, sve počinje ujutro budnicom Gradske glazbe Samobor, a potom i mimohodom više od 25 povijesnih postrojbi koje će proći središtem grada. Na “Placu pod cirkvom” moći ćete kušati tradicionalnu kotlovinu, a na Trgu Matice hrvatske očekuje vas izložba gljiva i degustacija gljivarskog kotlića.

Ljubitelji vina i gastronomije moći će tijekom vikenda posjetiti i Eno gastro kutak u prostoru Brente, gdje će se nuditi samoborska vina, Bermet, Rudarska greblica i češnofka, sve s europskom oznakom izvornosti. Subotnju večer zaključit će koncert Nine Badrić na Trgu kralja Tomislava s početkom u 20 sati, dok će nedjelja donijeti koncert “Livadić pod zvijezdama”, na kojem nastupaju Tamburaško društvo Ferdo Livadić, Vokalni ansambl Samoborke i poznati solisti Renata Sabljak, Jacques Houdek, Đani Stipaničev i Roko Vušković.

Uz glazbu, Samobor će ponuditi i izložbe, radionice, predstave te sportske susrete, a svečana sjednica Gradskog vijeća u subotu u 13 sati donosi i dodjelu gradskih priznanja istaknutim građanima. Cijeli program je besplatan i otvoren za sve posjetitelje.

Best Buvljak – Bestovje

Za one koji vole opuštene i šarolike događaje, u nedjelju 19. listopada od 9 do 15 sati u Društvenom domu Bestovje održava se popularni Best Buvljak. Posjetitelji mogu pretraživati zanimljive predmete, razmjenjivati stvari ili jednostavno popiti kavu i uživati u opuštenoj atmosferi. Tu je i nagradna igra uz podršku lokalnih sponzora, a ulaz je, naravno, besplatan.

Bilo da volite tamburice, jedrilice, zborsko pjevanje ili buvljake, i ovog vikenda sigurno nećete ostati kod kuće.

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju danas je počela isplatu predujma potpora za poljoprivrednike koji su podnijeli Jedinstveni zahtjev za potporu u 2025. godini. Predujam će primiti oko 100.000 gospodarstava koja su prošla kontrolu prihvatljivosti, a ukupno će do kraja godine na račune biti uplaćeno 234 milijuna eura, prenosi N1.

Isplata se odnosi na nekoliko intervencija, uključujući osnovnu i dodatnu potporu dohotku za održivost, dodatnu potporu za mlade poljoprivrednike, potporu za intenziviranu raznolikost poljoprivrednih površina te plaćanja za područja s prirodnim i ostalim ograničenjima.

Ministarstvo poljoprivrede napominje kako je za isplatu pojedinih intervencija uvjet sudjelovanja u besplatnoj izobrazbi, individualnom savjetovanju ili demonstracijskim aktivnostima koje provode ovlašteni savjetodavni provoditelji.

Poljoprivrednici će u drugoj polovici studenoga moći provjeriti isplaćene iznose u sustavu Agronet putem tzv. Informativnog izračuna, dok će konačne iznose vidjeti u Odlukama o ostvarenom pravu za 2025.